Povodom osvajanja duple krune na turniru ITF J100 Dubrovnik, gradonačelnik Mato Franković uputio je čestitku Ani Petković, članici Tenis kluba Libertas. Čestitku prenosimo u cijelosti:

Draga Ana, upućujem ti iskrene čestitke na velikom uspjehu kojeg si ostvarila na turniru ITF J100 Dubrovnik — dvostrukoj pobjedi u singlu i parovima!

Osvojiti naslov na domaćem terenu protiv vrhunskih protivnica, i to s takvom sigurnošću i elegancijom, pokazuje tvoj veliki talent, ogroman trud, disciplinu te nadasve ljubav prema tenisu. Posebno veseli činjenica da ovaj uspjeh dolazi iz našeg Teniskog kluba Libertas, koji zajedno s tobom piše još jednu lijepu sportsku priču Grada.

Dubrovnik slavi s tobom i ponosi se svim tvojim rezultatima, na način na koji predstavljaš naš grad i na inspiraciju koju pružaš mlađim generacijama sportaša.

Želim ti puno uspjeha u daljnjoj karijeri, još mnogo osvojenih turnira i da sa svakom novom pobjedom ideš korak bliže samom vrhu svjetskog tenisa.

S poštovanjem,
Gradonačelnik
Mato Franković

Lignje su vrlo stara životinjska skupina, ali prapočetci njihovog razvoja uvelike su još ovijeni tajnom. Razlog tome je što su lignje rijetko sačuvane kao fosili jer nemaju tvrdi oklop poput najstarijih vrsta glavonožaca. Tako je tek sredinom ove godine otkriveno da su se lignje pojavile prije otprilike 100 milijuna godina i brzo postale brojne, raznolike i dominantne u drevnim oceanima. To je zaključak nove studije istraživača sa Sveučilišta Hokkaido u Japanu, a koji su razvili naprednu tehniku ​​otkrivanja fosila koja u potpunosti digitalizira stijene, skenirajući sve u njih ugrađene fosile u 3D formatu. To im je omogućilo identifikaciju gotovo 1000 fosiliziranih kljunova glavonožaca skrivenih u stijenama iz kasne krede.

Zahvaljujući kljunovima, jedinim tvrdim dijelovima lignji, visoko potencijalnim za fosilizaciju, među pronađenih fosilima otkrili su 263 primjeraka lignji, uključujući oko 40 različitih vrsta koje nikada prije nisu viđene.

Jedno od najvećih iznenađenja studije bila je obilatost lignji u drevnim oceanima. Istraživači su otkrili da je fosila lignji daleko više od onih amonita i koštanih riba. Amoniti su izumrli srodnici lignji s ljuskama i smatraju se među najuspješnijim plivačima mezozoika.

- I po broju i po veličini, ove drevne olignje očito su dominirale morima. Njihova tijela bila su velika kao tijela riba, pa čak i veća od tijela amonita koje smo pronašli uz njih. To pokazuje da su lignje napredovale kao najbrojniji plivači u drevnom oceanu. - kaže Shin Ikegami s Odjela za znanosti o Zemlji i planetima Sveučilišta Hokkaido.

Istraživanje također otkriva da su dvije glavne skupine modernih lignji („Myopsida“, koje žive blizu obale, i „Oegopsida“, koje žive na otvorenom moru) već postojale prije otprilike 100 milijuna godina.

Do sada su znanstvenici vjerovali da su lignje počele napredovati tek nakon masovnog izumiranja kojim je okončano doba dinosaura, prije otprilike 65 milijuna godina. Nova studija pokazuje da su već nastale i eksplozivno se rasprostirale te poprimale raznovrsne oblike i dimenzije mnogo prije toga.

Ova otkrića mijenjaju sve što smo mislili da znamo o morskim ekosustavima u prošlosti. Lignje su vjerojatno bili pioniri brzih, inteligentnih plivača koji dominiraju modernim oceanima i morima.

Jubilarno, peto izdanje Festivala svjetla LUMIART, u organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika i Pixel Designa, uz podršku Grada Dubrovnika, održat će se od 7. do 9. studenoga 2025. godine. Ovogodišnja tema nosi naziv „Podmorski grad”, a uz samostalne programe ističe se i suradnja s festivalom Dubrovnik Jazz Outbreak koji se održava u istom periodu.

U Dubrovnik stižu brojni svjetski priznati multimedijalni umjetnici, među kojima su mađarski kolektivi Fényhangár i Night Projection, zatim Ignat Radu iz Rumunjske — autor koji je nastupao na najvećim svjetskim festivalima i prošle se godine predstavio instalacijom „Faceless” u palači Sponza, te dubrovački Pixel Design. Posjetitelji će imati priliku doživjeti čaroliju tehnologije, suvremene umjetnosti i inovativnog stvaralačkog pristupa kroz projekcije, 3D mapping i audiovizualne interaktivne instalacije.

Tijekom trajanja festivala, Akvarij Dubrovnik organizirat će Dane otvorenih vrata koji će posjetitelje uvesti u svijet morskih dubina. U noći otvorenja, 7. studenoga, Akvarij će biti otvoren od 16 do 22 sata, a 8. i 9. studenoga od 16 do 19 sati. Posebna atrakcija bit će multimedijska zvučna instalacija „Zvuk soli” autorice Vane Gaćine, koja će pružiti interaktivno iskustvo svim posjetiteljima Akvarija.

Službeno otvorenje festivala održat će se 7. studenoga u 18:30 sati ispred palače Sponza, uz audiovizualni projekt Pixel Designa „Genesis” – magično glazbeno-svjetlosno putovanje koje će obilježiti početak trodnevnog festivala.

U sklopu suradnje Lumiarta i Dubrovnik Jazz Outbreaka, u subotu 8. studenoga nastupit će dugovječni jazz sastav Black Coffee uz prekrasan glas Ane Uršule Najev. Koncert traje od 19:30 do 20:30 sati ispred Palače Sponza, uz impresivne vizualne projekcije Pixel Designa.  

Tijekom sva tri dana festivala, od 18 do 23 sata, šetnja Stradunom, trgovima, starim palačama i kulturnim ustanovama postat će posebno iskustvo uz mnoštvo svjetlosnih i interaktivnih programa.

Posebnu Festivalsku ponudu ugostiteljskih objekata za vrijeme Festivala svjetla Lumiart i Dubrovnik Jazz Outbreak Festivala, 7. - 9.11. pogledajte na sljedećem linku http://bit.ly/3LzKGdO

TZ grada Dubrovnika

Turistička zajednica grada Dubrovnika, s ciljem poticanja turističkih posjeta tijekom zimskih mjeseci, tradicionalno organizira Subotnja zimska jutra u Dubrovniku, koja počinju 8. studenog i trajat će do 28. ožujka 2026., uz folklorni nastup ispred crkve sv. Vlaha.

Tematski razgledi Grada počinju 8. studenog te će se odvijati svaku subotu s početkom u 9.30 sati ispred TIC-a Pile na engleskom jeziku i u 12.30 sati na hrvatskom jeziku.

Tijekom mjeseca studenog tema razgleda grada biti će Kozmopolitski Dubrovnik. Dubrovnik, nekada rimokatolički grad gdje su se mogli nastaniti isključivo katolici, a Židovi uz posebna dopuštenja, izrastao je u pravi kozmopolitski centar. U povijesnoj jezgri grada nalazimo katoličke crkve, pravoslavnu crkvu, mesdžid te jednu od najstarijih aktivnih sinagoga u Europi. Različite religije – katolici, pravoslavci, muslimani i Židovi – ostavile su trag na povijest Dubrovnika, dok povijesna jezgra grada svjedoči o stoljetnom suživotu i toleranciji.

U 11.30 sati ispred crkve sv. Vlaha, Turistička zajednica grada Dubrovnika poklanja svim posjetiteljima i folklorni nastup, koji se u slučaju lošeg vremena neće održati.

Više o pojedinačnim tematskim razgledima Grada možete pratiti na društvenim mrežama Turističke zajednice grada Dubrovnika.

Zbog ograničenog broja sudionika, za navedene tematske razglede grada potrebno je prijaviti se na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili br.tel: +38520312011, najkasnije petkom do 17 sati.

TZ grada Dubrovnika

Do prije tridesetak godina meso kokoši bio je skoro nepoznato, a danas je u širokoj upotrebi kao ješka, osobito ono najmanje masno, od prsiju, posebice u lovu s obale i uz nju jer je po boji i strukturi vrlo slična mesu škampa, kome ne može odoljeti niti jedna riba. No, meso kokoši se masovno mamči ne samo zato što je sirovo samo po sebi odličan mamac, nego i zato što mu se naknadnom obradom mogu poboljšati te promijeniti najvažnije osobine - miris i boja.

Naime, kokošje meso ima veoma veliku, više od bilo kojeg drugog mamca, sposobnost upijanja mirisa i boja, što pruža mogućnost stvaranja mamaca širokog spektra mirisa i boja. Ta mogućnost, u kombinaciji s lakom dostupnošću i pristupačnom cijenom, čini kokošje meso jednom od najatraktivnijih opcija za ribolov.

Specifičan miris svježeg kokošjeg mesa privlačan je svim ribama. Mnogim ljudima neugodan, po sumporu i jajima, miris ne tako svježeg mesa pa čak i pokvareno kokošje meso, čiji nas miris tjera na povraćanje, može poslužiti kao mamac za lov riba strvinara, ponajprije murine i gruja, ali i nekih od najcjenjenijih riba poput krupnih smuduta, no ne i kantora kojega mnogi neopravdano smatraju izrazitim strvinarom i zato nazivaju picigamorte, manjamorta, grobar.

Iako je i prirodni miris svježeg kokošjeg mesa intenzivan, mnogi koji njime love nastoje ga još više pojačati ili obogatiti nekim drugim mirisom. Tako specijalisti za lov cipola rado koriste pečene kockice mesa te trake kožice piletine, koje iznimno intenzivno, ali i dugo mirišu. Na taj način pripremljeni mamac privlačniji je od svježeg i mnogim drugim ribama.

Ribolovci sa slatkovodnim iskustvom veoma rado, osobito cipole, love mesom kokoši u koje prethodno dobro utrljaju sjeme anisa. Još više, posebno za lov jegulje i cipola, koriste kokošje meso istrljano češnjakom. Tako znatno poboljšavaju ulov, osobito u lošim svjetlosnim uvjetima te u najhladnijem dijelu godine.

Miris mesa češnjakom se poboljšava tako da se zgnječenim češnjima meso istrlja ili po njemu pospe prah češnjaka. Zatim mamce treba staviti u plastičnu vrećicu u kojoj mamac, ovisno o veličini, moraju odstajati sat ili dva, da začin počne djelovati. Ako će se mamci koristiti tek sljedeći dan, vrećicu treba staviti u hladnjak. Tako pripremljeni mamci mogu se sačuvati i zamrzavanjem jer nakon otapanja neće izgubiti na kvaliteti. S pojačavanjem mirisa i okusa mamca češnjakom ne treba pretjerati kako se ne bi postigao suprotni učinak, posebno ne kad su u pitanju cipoli.

Na posve isti način miris kokošjeg mesa se poboljšava utrljavanjem začina za jelo. Tako pripremljeni mamci učinkoviti su praktično u lovu svih priobalnih riba.

Osim sjemena anisa i sirovog češnjaka udičari mogu koristiti i njihova, ali i druga ulja koja im nudi industrija mamaca i primama. To im znatno olakšava posao. Umakanje u ulja, koje traje oko pola dana u hladnjaku, djeluje kao vrsta marinade i omogućuje dodatcima da prodru duboko i ostanu u mesu. Koriste se razna ulja, ali ona na bazi srđele, inćuna, kozice i škampa te raznih školjki među najučinkovitijim su. Kokošje meso marinirano u ulju tune omiljeni je mamac mnogih ribolovaca koji love tehnikom dalekog bacanja.

Poboljšivači najčešće ne mijenjaju samo okus već i boju kokošjeg mesa. Boja mamca, bez obzira na to kako ga riba zapravo doživljava, u biti je namijenjena oponašanju boje odgovarajućeg prirodnog elementa, kontrastu drugim mamcima, kontrastu morskom dnu ili čak jednostavnom pobuđivanju znatiželje kod riba. Prirodno kokošje meso, osobito prsa, klasičan su bijeli mamac, vrlo učinkovit sam po sebi koji se može koristiti izravno. Pojačavanje ili promjena okusa i boje mesu daje nova svojstva, koja će u mnogim situacijama mamac učini primamljivijim od naknadno neobrađenog.

Za razliku od soljenja, čime se kokošje meso čini izrazito bijelim, posebno pogodnim za lov u lošim svjetlosnim uvjetima, tretiranje ostalim poboljšivačima rezultira tamnijim bojama. Dodatak jela ga čini žutim, a ostali od jarko i prozirno crvenim i tamnocrvenim, gotovo smećkastim poput crvića, znači u bojama koje se najviše razlikuju od bijele.

Na seniorskom Kupu Hrvatske u badmintonu, dubrovačka sportašica Barbara Janičić, članica Badmintonskog kluba Dubrovnik, osvojila je zlatnu medalju četvrti put zaredom, čime je potvrdila svoju dominaciju na nacionalnoj razini. Povodom ovog uspjeha gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je Barbari Janičić čestitku koju prenosimo u cijelosti:
 
Draga Barbara, iskrene čestitke na sjajnom uspjehu i osvojenom zlatu seniorskog Kupa Hrvatske! Četvrti uzastopni naslov još je jedna potvrda tvoje predanosti, ustrajnosti i vrhunskog sportskog duha kojim s ponosom predstavljaš Dubrovnik na nacionalnoj razini.
 
Tvoj uspjeh zaokružuje još jednu iznimnu sezonu Badmintonskog kluba Dubrovnik, koji iz godine u godinu potvrđuje kvalitetu, predanost i snažan sportski duh. Uz tebe, i ostali članice i članovi kluba ostvarili su vrijedne rezultate koji su dodatno obogatili ovu uspješnu sezonu te još jednom potvrdili da je Dubrovnik jedno od ključnih središta hrvatskog badmintona.
 
Posebne čestitke upućujem i tvojem treneru te cijelom klubu, koji s mnogo truda i entuzijazma razvijaju mlade sportaše i stvaraju temelje za nova sportska postignuća.
 
Dubrovnik je ponosan na tebe i tvoje uspjehe, koji nadahnjuju mlade generacije i pokazuju da se ustrajnošću i entuzijazmom prema sportu mogu dosegnuti najveći rezultati.
 
S ponosom i iskrenim čestitkama,

Gradonačelnik 
Mato Franković

Oldtimer klub Dubrovnik će u subotu, 8. studenoga, organizirati tradicionalni Oldtimer Rally Dubrovnik na kojem se očekuje rekordnih sto posada. Okupljanje sudionika je od 8:30 sati na parkingu Luke Gruž, odakle prva etapa starta u 10 sati. Povorka povijesnih vozila će proći kroz Gruž te uz Ulicu dr. Ante Starčevića i Vladimira Nazora do magistrale i Brgata na putu za Srđ. Druga etapa, koja će krenuti oko 12 sati sa Srđa vodi do cilja i izložbe automobila na Stradunu i Pred Dvorom.

Automobili će biti izloženi u Gradu do sumraka. Sudionici, koji osim iz Hrvatske i susjednih država dolaze čak i iz Njemačke, Poljske i Rumunjske, uživat će u bogatom programu koji uključuje posjete Kneževu dvoru, Muzeju Domovinskog rata, Muzeju crvene povijesti te izložbama „Povijest dubrovačkog tramvaja“, „Babin kuk: planiranje utopije“ i „Banksy u Dubrovniku“.

Dubrovački Oldtimer Rally dio je kalendara susreta Hrvatskog oldtimer saveza te označava sami kraj sezone starodobnih automobila. Turistički, Oldtimer Rally je smješten između ljetne sezone i Zimskog festivala, a dolasci posada iz udaljenih država potvrđuju nakanu Oldtimer kluba Dubrovnik koji Grad želi promovirati kao poželjnu automobilističku destinaciju za susrete povijesnih vozila. Glavni pokrovitelji Rallya su Grad Dubrovnik i Turistička zajednica Grada Dubrovnika.

Rally će se održati na javnim prometnicama uz poštivanje prometnih pravila, uz podršku Prometne policije i Prometnog redarstva te neće remetiti redovno odvijanje prometa, a ostale sudionike klub moli za razumijevanje prilikom prolaska kolone.

„Napominjemo da je kapacitet u potpunosti popunjen te se za sudjelovanje neće moći prijaviti na dan Rallyja”, kažu iz kluba.

DPJ

Dubrovački muzeji u partnerstvu s udrugom Sve ostalo je glazba održali su u petak u ljetnikovcu Bunić-Kaboga finalnu izvedbu projekta Radionica MUZA, pod nazivom: 4 Stanze / 1 Salon.

Oslanjajući se na dubrovačku ambijentalnost, cilj projekta je pokazati kako se baština čuva i interpretira danas te koji su sve izvedbeni koncepti usklađeni s povijesnim nasljeđem, a okrenuti budućnosti i novim generacijama izvođača i njihove publike.

U autentičnom ambijentu obnovljenog ljetnikovca Bunić-Kaboga iz 16. stoljeća, nastupili su učenice i učenici Umjetničke škole Luke Sorkočevića: Ema Tonković, Gabriel Čavlina, Ivano Urljević, Josip Radović, Marino Baule, Lena Crnjak, Sara Crnjak, Nikoleta Ivanković, Đivo Sršen, Andrej Stipić, Filip Bratoš, Paula Ćatić, Đive Ćatić, Damjan Vlašić, Zita Medo, Tadej Vlašić, Neša Kosović, Tereza Kljunak, Gabriela Đanić, Marija Vidojević, Luciana Benić, Matea Babić, Lucija Bradaš, Marija Čatić i Mia Vranješ.

Njihove nadahnute izvedbe u solo i komornim sastavima pripremile su mentorice: mr. art. Đive Kušelj, prof. izv. savjetnica, Ani Stjepanović Čavlina, mag. mus., Dora Kamber, univ. spec. mus., mr. art. Vanda Đanić, prof. savjetnica, Andrea Dizdar, prof., Vedrana Dizdar, prof., Nastasja Palčok, prof., Diana Stanoš, prof., Laura Hladilo Kocković, prof., Dubravka Hilje, prof., Tankica Miteva Mustapikj, i prof. univ. spec. mus. Ivana Jelača, ujedno i voditeljica projekta koja je s učenicima nastupala kao klavirska suradnica te publiku vodila kroz tematski koncipirani program.

Ova nesvakidašnja glazbena priča i večer u ljetnikovcu Bunić-Kaboga koja je okupila brojne posjetitelje, postat će dijelom trećeg nastavka filmskog serijala MUZA, tematizirajući dubrovačku ladanjsku kulturu i umjetničko stvaralaštvo, a sadrži mnoge zanimljivosti i priče iz povijesti svakodnevice.

Projekt Radionica MUZA proizašao je iz dugogodišnje suradnje udruge Sve ostalo je glazba s Gradom Dubrovnikom, Zakladom Caboga Stiftung te Dubrovačkim muzejima s ciljem revitalizacije i interpretacije kulturne baštine, a realizirao se kroz Program javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika za 2025. godinu.

mv

Hrvatska turistička zajednica u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta nastavila je provedbu Projekta poticanja održivog razvoja turizma „Hrvatska prirodno tvoja“ („Croatia naturally yours“), sadnjom stabala, a u kojem sudjeluje i Turistička zajednica grada Dubrovnika.

Prva sadnja stabala održala se danas u Solitudu, na križanju ulice Vatroslava Lisinskog i Riječke ulice (ispod kružnog toka). Sadnja se nastavila na dječjem igralištu u Solitudu, a narednih dana će se posaditi i stabla u Uvali Lapad, na Batali, na Bosanci, Gromači i na otoku Lopudu.

Riječ je o sadnicama koje su obilježene znakom održivosti hrvatskog turizma „Hrvatska prirodno tvoja“.  Pri odabiru vrsta sadnica vodilo se računa o autohtonim vrstama, podneblju gdje se sade te je od velike važnosti da sadnice stabala budu posađene na vidljivim mjestima u destinacijama (urbani centri, šetnice, rive i sl.).

„Jedan od strateških ciljeva je turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu te je vrlo važno Hrvatsku pozicionirati kao inovativnu i održivu turističku destinaciju, koja odgovorno postupa s vlastitim resursima. U skladu sa Zaključkom Vlade RH u vezi s prihvaćanjem Izvješća s 26. Konferencije stranaka Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime, UNFCCC (COP26), svrha sadnje dodatnih stabala je kompenzacija emisija automobilskih turističkih posjeta Republici Hrvatskoj. Razvijena ekološka svijest važna je za budućnost hrvatskog turizma, a upravo tome doprinosi ova akcija sadnje stabala.” - kažu iz Turističke zajednice grada Dubrovnika.
Studij Šumarstva je na traženje Zavoda za zaštitu okoliša i prirode pripremio popis odobrenih vrsta za svaku hrvatsku regiju, a djelatnici Vrtlara d.o.o. su sa primljenog popisa odabrali stabla koja će se saditi na pojedinim lokacijama na dubrovačkom području.

DPJ

Od početka civilizacije iznimno važna za čovjeka, iako joj je prvotna svrha odavno izgubljena pronalaskom novih materijala, koža ipak nije izgubila na važnosti. Naprotiv, našla je primjenu u gotovo svim industrijama, a s krznom je u modi stekla status luksuznog dobra. No, iako se može iskoristiti kao i od bilo kojih životinja, riblja koža trenutačno čini samo manje od jedan posto globalne prodaje kože, a veliki dio nje se baci natrag u mora i oceana ili se prenamjeni u stočnu hranu ili gnojivo.

Svježa i sušena riblja koža imale su uporabnu važnost u najstarijim autohtonim ribarskim zajednicama, kako morskim tako i riječnim. Riblja koža bila je osobito često korišten materijal u kulturama hladnih regija svijeta gdje se obično rabila za izradu cipela, torbi i jakni zbog svoje čvrstoće i vodootpornosti. Tradicionalno cipele izrađene od štavljene kože atlantskog vuka bile su toliko uobičajene na Islandu da se udaljenost često mjerila brojem pari cipela od riblje kože koje su bile potrebne za završetak putovanja. Cipele su se još uvijek izrađivale od riblje kože u skandinavskim zemljama sve do Drugog svjetskog rata, a riblja koža se nedavno pomalo vraća s markama visoke mode koji je sada koriste za cipele, odjeću i torbice. Neke od drugih upotreba diljem svijeta uključuju kožu za Darbouka bubnjeve u sjevernoj Africi i obloge ručke od kože nekih vrsta raža na japanskim alatima za rezanje i katanama.

U 20. stoljeću praksa štavljenja riblje kože i izrada proizvoda od nje skoro je pala je u zaborav, a velik dio povijesti upotrebe riblje kože je nepoznat jer se arheološki slabo čuva. No, odnedavno su počele promjene. U 2018. Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda promovirala je riblju kožu kao dio svoje inicijative Blue Growth kako bi podržala ribarske zajednice diljem svijeta. Od tada je riblja koža sve prisutnija u proizvodima vodećih brendova visoke mode, sportske opreme, presvlaka automobila i zrakoplova, ali i dijelova strojeva.

Riblja koža prerađena na suvremene načine zapravo je rani oblik „Gore – Texa” danas najkvalitetnije vodootporne, a prozračne tkanine. Vodootporna je, tekstura joj je ljuskava, podsjeća na zmijsku kožu, bez mirisa po ribi. Tanka je, ali je zapravo devet puta jača od janjeće i goveđe kože slične debljine zbog ukrštenih vlakana, a ne paralelnih koja prolaze preko janjeće ili kravlje kože.

O upotrebi riblje kože u našim krajevima vrlo malo se zna. Poznato je da su drvodjelci i ribari kožu morskog psa modrulja koristili kao brusni materijal te da su se od nje izrađivale varalice za ribolov. Varalice su se izrađivale od više vrsta riba, primjerice od kožice lice teške jedan do dva kilograma za lov ukjate, polande i drugih malih te srednjih grabljivica. Varalica izrađena od kožice velike tamne ukjate iz luke najučinkovitija je za lov samih ukjata te lokarde, dok su se od kožice pauka žutca dugačkog oko 40 cm pravi najbolja varalica za lov polande, učinkovite i u lovu pendulom brojnih drugih grabljivica. Ipak, najučinkovitije, najelastičnije i najjače varalice su se pravile od smuduta, najbolje dužine 50 do 60 cm.

Prva aktivnost iz ciklusa Forum mladih Grada Dubrovnika za 2025. / 26. godinu održana je u srijedu u prostoru Saloče od zrcala u Narodnoj knjižnici Dubrovačkih knjižnica.

Preko 30 literarnih radova djece iz osnovnih škola je pročitano u predivnoj atmosferi saloče među vršnjacima i mentorima te brojnim posjetiteljima u publici.

Izvedba je bila ostavljena na slobodu talentiranim umovima i mentorima, a najbitnije od svega je prilika da djeca i mladi izađu na pozornicu po prvi puta, stanu pred publiku i ponosno predstavljaju sve ono što krije poezija i proza koju stvaraju. U tome su uspjeli na radost svih prisutnih!

DPJ

Povodom osvajanja titule svjetskog doprvaka u katama na 32. Svjetskom Shotokan prvenstvu, gradonačelnik Mato Franković uputio je čestitku Želju Perkoviću. Čestitku prenosimo u cijelosti:
 
Poštovani gospodine Perkoviću, iznimno mi je zadovoljstvo uputiti Vam uputiti najiskrenije čestitke na osvajanju titule svjetskog doprvaka u katama na 32. Svjetskom Shotokan prvenstvu.
 
Vaša istrajnost, stručnost i srčanost pokazuju veličinu sportaša kakav ste Vi. Biti drugi na svijetu u Vašoj kategoriji nije mala stvar, to je priznanje za sve godine rada, odricanja i ljubavi prema karateu.
 
Dubrovnik se raduje s Vama - Vašim rezultatima, Vašim imenom i Vašom predanošću sportu. Siguran sam da će ovaj uspjeh potaknuti mnoge mlade u našem gradu da slijede Vaš primjer: da treniraju, sanjaju i nastupaju s ponosom.
 
Želim Vam mnogo zdravlja, kreativne snage i novih sportskih visina — ne sumnjam da će se još velikih sportskih trenutaka pisati uz Vaše ime.
           
S poštovanjem,
 
Gradonačelnik
Mato Franković