Glavna vrata samostana Male braće ujedno su ulaz u klaustar u kojeg se ulazi sa Straduna kroz usku uličicu, koja je 1937. popločana crveno bijelim kamenim pločama iz Kotora.

Piše: fra Stipe Nosić

Uličicu omeđuje zapadna fasada crkve Male braće i istočna fasada crkve sv. Spasa. Crkva Svetog Spasa sagrađena je na bivšem trgu ispred franjevaca kao zavjetna crkva nakon potresa koji se dogodio na Spasovo (Uzašašće) 17. svibnja 1520. Gradnja crkve započela je ubrzo nakon potresa, a završena je 1528. U staro vrijeme u klaustar se moglo ulaziti samo u određenim prilikama, budući da je on bio dio klauzure i rezerviran samo za redovnike. Prijašnji portal krasio je natpis: „SEX MILLE DUCENTIS INCIPIT ORDO MINORUM NUMERO DUX QUORUM BIS DECEM VIXIT ANNORUM“ (Tisuću dvjesto šeste započeo je Franjevački red kojem je još dva puta po deset godina živio Osnivač“).

Natpis je jasan, govori o 1206. godini kada Franjo zapravo napušta oca i počinje popravljati crkve oko Asiza, a umire dva desetljeća poslije, uvečer 3. listopada 1226. u Porcijunkuli. Lako je uočljivo da je na mjestu gdje je danas glavni samostanski ulaz u prošlosti bio širi portal. Posjetitelji koji su u samostan dolazili nekim poslom bili su vizualno praćeni kroz „špijunku“ u zidu prostorije koja se nalazi nasuprot portala.

Novi, današnji portal izgrađen je zasigurno u vrijeme izgradnje crkve sv. Spasa, što je uočljivo i po sličnim dekorativnim kamenim elementima. Vrlo vjerojatno je tada u određenoj mjeri sužen. Ukrašen je reljefnim znakovima akanta, perunike i stiliziranim listovima loze. Na njemu je zasigurno bio spomenuti stari natpis. Oko dva i pol stoljeća poslije, na nadvratnik je upisan epigram fra Sebastijana Slade Dolci, koji glasi: „PAUPERIEM MINIME, SED CETERA CEDIMUS ULTRO MORE PATRIS NON HAEC AMBITIOSA DOMUS MDCCLXX.“ (Siromaštvo ni pod koju cijenu, ali ostalo ustupamo rado po običaju Oca. Nije ovo pohlepni dom, 1770.).

Nije jasno zašto je tu stavljen drugi natpis, ako ne zbog male nepreciznosti prijašnjeg. Franjo je u stvari osnovao Red tek 1208., pa je poslije toga živio 18 godina. U svakom slučaju drugi natpis je upisan na kameni uski dugački blok, koji je uz pomoć žbuke ugrađen u izdubeno ležište u nadvratniku. Taj kamen s natpisom danas je na tri mjesta napuknut, a uzrok tome je zasigurno njegova premala debljina.

Iznad natpisa u kamenu je prostor za grb, kojemu je na vrhu anđeo također u kamenom reljefu. Vjerojatno je na početku u tom prostoru bio postavljen jednostavni franjevački grb. Sada je tamo na drvu izrađen i oslikan složeniji četverodijelni grb. Na njemu, na gornjoj lijevoj strani jednostavni je stari franjevački grb s ukrštenom Isusovom rukom i Franjinom rukom u rukavu tamnog habita, a u pozadini je križ. Obje ruke imaju rane, koje govore o vezi osnivača franjevačkog reda s Otkupiteljem. Na gornjoj desnoj strani grba prikazana je glava anđela serafina sa šest krila. Na donjoj lijevoj strani grba nacrtano je pet rana Isusovih, koje predstavljaju i stigme koje je sv. Franjo dobio 14. rujna 1224. na mjestu La Verni.

Na donjoj desnoj strani je grb Komesarijata sv. zemlje. Taj četverodijelni grb predstavlja grb generalnog ministra Franjevačkog reda, koji je nastao nakon Bule „Felicitate quadam“. Bulu je izdao papa Leon XIII. 4. listopada 1897., a njom su ujedinjeni različiti ogranci franjevaca opservanata (diskaceati ili bosonogi franjevci, reformati i rekolekti), koji se od tada zovu jednim imenom „Ordo fratrum Minorum“ (Red Male braće). Sličan oslikani grb, tehnikom ulje na platnu, nalazi se na stropu crkve Male braće iznad oltara, a naslikao ga je vrlo vjerojatno franjevac svećenik Michelangelo Cianti (1840. – 1923.), na početku 20. stoljeća.
Ispred portala na luku nadstrešnice je znak IHS, izveden kao intarzija olovom u kamenu, s križem na srednjem slovu. Znak je ovjenčan kružnicom sa srcelikim listovima jabuke. Riječ je o monogramu Isusovu, koji se sastoji od prva tri grčka slova Isusova imena IHSOYS (Iesous). Kratica je sastavljena od I (jota), H (eta) i S (sigma). Kod pokušaja čitanja ovog monograma s pretpostavkom da se radi o latinskoj skraćenici dobivaju se različite verzije, kao na primjer: “Jesus Hristos Salvator” (Isus Krist Spasitelj) ili “Jesus Hominum Salvator” (Isus Spasitelj ljudi), i slične.

Kružnica oko monograma u stvari predstavlja kuglu koja je još u staroj Perziji vrijedila kao simbol vladarske moći. U srednjem vijeku kuglu prikazuju kao jabuku koja simbolizira savršenstvo, puninu i jedinstvo. U ovom slučaju očit je simbolični izričaj koji hoće poručiti da je Isus u centru savršenstva i punine i da je jedino u njegovu Imenu spasenje. To vrijedi za franjevce koji su taj simbol stavili iznad glavnog ulaza svog samostana, pa to isto žele poručiti svima koji ulaze u njihov samostan.
Profilirani dovratnici sadašnjeg portala otkrivaju da je na donji prag portala iz 18. stoljeća nadodana jedna stepenica. Učinjeno je to pred nekoliko desetljeća kako bi se ulaz visinski izjednačio s hodnikom pred klaustrom. Do tada je odmah iza vrata bio niži kvadratni prostor u kojeg je ulazio donji dio glavnih vrata kod otvaranja. Današnja drvena vrata, napravljena 2003. kao replika starih, imaju kao i dotadašnja mali otvor, „špijunku“ kroz koju se, kad se otvori, može vidjeti tko je pred vratima.

Za goste, kojih u turističkoj sezoni dnevno na stotine prođe kroz ovaj portal, najzanimljivija je stara klasična ručica za zvono na desnom dovratniku. Zvono je trenutno blokirano zbog toga što posjetitelji često iz znatiželje pokušavaju zvoniti.

Više od 4000 godina ljudi ribaju iz kajaka, a sportsko - rekreativni ribolovci to masovnije čine tek posljednjeg desetljeća. Zbog atraktivnosti, ribolov iz kajaka proteklih nekoliko godina najbrže je rastući način udičarenja. No, kod nas se njime bave tek rijetki ribiči, osobito malobrojni na moru, iako je naš dio Jadrana idealan za takav ribolov. Zbog toga ukratko predstavljamo ovo plovilo i ribanje iz njega kako bi potaknuli nekoga od naših čitatelja - ribolovaca da se počne baviti ribolovom iz kajaka.

„Kayak fishing“, ribolov iz kajaka nije nikakva posebna tehnika ribanja nego se tako naziva samo zato što se ribolov obavlja iz kajaka. Sve veću popularnost stječe zbog atraktivnosti, ekološkog načina prijevoza vodom i relativno niskih troškova upotrebe, pogotovo u usporedbi s ribolovom s motornim plovilima. Osim što se njime podiže tjelesna sprema ribolovca, kajak omogućava i lov gdje je to zbog nepristupačnosti terena nemoguće činiti s obale te iz ostalih vrsta plovila. Prednost kajaka je i to što je posve tih.

Iz kajaka se može loviti praktično svim tehnikama, parangalom, vršama, ostima, podvodnom puškom… Osobito je popularan među onima koji love bulentinom i špinanjem, a iz njega se može loviti pendulavanjem, mušićarenjem i skosavanjem, kako lignji tako i riba, čak i onih najkrupnijih, kako „vertical jigging“, tako i svim „big game“ tehnikama!

Kajak je mali šiljasti, uski čamac, najčešće s prekrivenom palubom, koji se pokreće veslima s dvije lopatice. Izrađuju se od raznih materijala, ali su neusporedivo najbolji rotaciono lijevani od „HDPE“, polietilena visoke gustoće, termoplastike visoke čvrstoće otporne na skoro sva otapala, te temperaturu do 120 stupnjeva Celzijevih. Oni su trajni, izuzetno čvrsti, a istovremeno lagani. Najteže od svih se oštećuju, a najlakše popravljaju. Od te plastike se u zadnjih nekoliko godina proizvode „kayak fishing“, „kayak sea fishing“, čak i „open sea“, kajaci posebno konstruirani za ribolov, za ribolov na moru te na otvorenom moru. Sve ih je lako prepoznati po velikoj širini i ovalnom, umjesto šiljastom obliku. Zbog svega toga „fishing“ kajaci su od ostalih znatno stabilniji, toliko da se s njih može odbacivati mamac i davati kontra stojeći.

Osim što se proizvode kao jednosjedi ili dvosjedi, ima ih tipa „sit in“ („SI“) te „sit on top“ („SOT“). Većina ribolovaca se slaže da je puno bolji „SOT“ kome je sjedalo poviše, a ne u trupu. Takva konstrukcija, osim ugodnijeg položaja tijekom ribolova, omogućava da trup bude jedna zatvorena cjelina ispunjena zrakom i zbog tog nepotopiv. Također, omogućava i penjanje na kajak iz vode, za razliku od kajaka „SI“ konstrukcije s kojim treba otploviti do obale da bi se ponovo ušlo u njega. Uz sve to, postavljanjem nepropusnih poklopaca trup „SOT“ kajaka pretvoren je u veliki suhi prostor za odlaganje svega što ne smije doći u dodir s vodom. Zbog svega toga, na „SOT“ kajak je olakšana montaža opreme na njega- vesla, sidra, kotača za transport, svjetla, držača štapova, „GPS“ prijemnika i sonara, posude za mamce, čak i bazena za žive…

Kajaka ima i različitih kvalitetan, a najbolji pokazatelj kvalitete je cijena. Jeftiniji nisu izrađeni od „HDPE“ nego od neke jeftinije i manje kvalitetne plastike, ako i jesu, stjenke su im tanje pa su lakši ali i manje otporni, završna obrada im je loša, imaju manje i lošije kvalitete osnovnu opremu… Zato je prije kupovine dobro provjeriti od kojeg su materijala, kolika im je težina i nosivost, kakva im je osnovna oprema… Dobro je pogledati i njihove testove te komentare na društvenim mrežama.

Najlakše i najugodnije je loviti iz kajaka koji pomoću pedala pogoni nogama- najjačom skupinom ljudskih mišića, pa obje ruke ostaju slobodne za ribolov. Na njima je veslo tek pomoćni i rezervni pogon. Posebno su dobri kajaci tvrtke „Hobie“ iz SAD-a, koje ne pogone propele nego posebni mehanizam s perajama. Zahvaljujući originalnoj konstrukciji, dvije pogonske peraje tog mehanizma imaju kretnje istovjetne kretnjama peraja riba. Više je prednost tog nad pogonom na propelama. Osim što kajak s njima ne plaši ribe jer izgleda poput njih, peraja su učinkovitija pa se lakše pokreću od propele. Mogu raditi i u horizontalnom položaju pa omogućavaju plovidbu i u plićaku tek nekoliko centimetara dubljem od gaza kajaka. Teže zapinju za užad, strune i mreže, a lakše se oslobađaju od njih. Pri nailasku na prepreke se automatski donjim krajem podižu i poslije nje vračaju u radni položaj.

Činjenica je da je „kayak fishing“ šport visokog rizika. No, uz neophodnu sigurnosnu opremu i rutinu te maksimalni oprez rizik se može svesti na vrlo nisku razinu. Iskustvo u korištenju drugih tipova plovila pomaže dosta, ali svakom, čak i onom s iskustvu s kajaku vrlo sličnom kanuom, tko se odluči za nabavku kajaka bilo bi vrlo mudro otići na kratki tečaj kod nekog iskusnog i stručnog kajakaškog instruktora. Također, ribolov iz kajaka najbolji je i najsigurniji u društvu. U dvoje je puno komotnije, u troje najsigurnije.

U ribolov iz kajaka ne bi se trebalo ići bez sigurnosnog prsluka. On mora biti takav da omogući komotno sjedenje i veslanje u kajaku te ribolov. Mora biti čvrsto zategnut uz tijelo kako u slučaju pada u vodu ne bi kliznuti gore, zaklonio vidno polje, čak otežao plivanje ili disanje. Klasični napunjeni plutom ili pjenom su neprikladni jer su glomazni, a nisu dobri ni automatski koji se sami aktiviraju u dodiru s vodom jer bi se često aktivirali kad iz zalije voda. Najbolji su oni tipa „Personal Floatation Device“ („PFD“), koji izgleda kao ribolovni prsluk i ima džepove za smještaj sitnica. Drugi neophodni dio osobnog sigurnosnog pribora je nož ili posebni rezači konopa i traka, najbolje postavljen na prednju stranu „PFD“-a kako bi bio najdohvatljiviji. Dobrodošla je i ostala sigurnosna oprema poput signalne rakete, vezica za pričvršćivanje vesla, štapova i ostale opreme za kajak kako se ne bi izgubila u slučaju prevrtanja.

Zamjenica župana Žaklina Marević nazočila je proslavi 10. obljetnice osnutka Udruge cerebralne i dječje paralize doline Neretve „Leptirići“.

Udruga je osnovana 2009. godine, te se brinula za oko petnaestero djece s cerebralnom paralizom čiji roditelji nisu imali status njegovatelja, a na terapije su putovali u veće gradove.

Udruga danas brine za 64 djece s teškoćama u razvoju te o 33 osobe s invaliditetom, kojima pruža različite terapije i programe podrške.

Udruga Leptirići zapošljava senzornog terapeuta, radnog terapeuta, fizioterapeuta, neurofeedback terapeuta i logopeda.

Udruga provodi projekte koji pružaju sve ono što je, prvenstveno, potrebno djeci, te projekte podrške roditeljima, pomoć djeci u učenju, učenje stranih jezika, specijalizirani prijevoz itd.

Također, uz sve spomenute terapije, za 11 osoba s najtežim oblikom invaliditeta pružaju uslugu osobne asistencije, a za sedam učenika sa poteškoćama u razvoju pružaju asistenciju u nastavi. Ovom prigodom uz obilježavanje osnutka upriličen je i domjenak povodom Međunarodnog dana osoba sa invalifitetom, kojemu su uz članove Udruge „Leptirići“, prisustvovali i mnogi gosti koji podupiru Udrugu.

DPP

U derbi susretu 8. kola Hep Superlige stolnotenisači Libertas Marinkolora u Zagrebu su pobjedili stolnotenisače GSTK Zagreb rezultatom 3:1

Za Libertas Marinkolor igrali su Dragutin Šurbek, Miho Simović i Tomislav Japec.

Ban - Šurbek 0:3 (4:11 ; 8:11 ; 5:11)
Maglić - Simović 3:1 (8:11 ; 12:10 ; 11:9 ; 11:7)
Zovko - Japec 1:3 (5:11 ; 9:11 ; 11:8 ; 8:11)
Ban - Simović 0:3 (5:11 ; 5:11 ; 5:11)

U posljednjem, 9. kolu jesenskog dijela prvenstva, a koje će se odigrati 14. prosinca, u Dubrovnik dolazi momčad STK Slavonski Brod.

DPP

U subotu, 7. prosinca bit će upaljena druga adventska svijeća ispred katedrale, a festivalski vikend obilježit će brojni dječji programi te posebice nedjeljno otvaranje Stanice Sjeverni pol u Teatru Bursa.

U organizaciji Soundset Raguse i Kazališta Marina Držića, program pod nazivom „Grad svetog Nikole“ održat će se u subotu i nedjelju, 7. i 8. prosinca od 15 sati u atriju Kazališta Marina Držića, gdje će najmlađi moći uživati u Čarobnom čokoladnom tornju Chocolandu, make up radionicom Čarobni kist moći će se pretvoriti u princa ili princezu na jedan dan, a rasplesat će ih plesni božićni program Plesno-rekreacijskog studija Dubrovnik. U subotu je na programu i likovna radionica izrade božićnih ukrasa, čestitki i tematskih likovnih priča, dok će u nedjelju na programu biti pripovijedanje božićnih bajki. Vrhunac oba dana će svakako biti kazališna predstava „Legenda o baki Mokoš“ redateljice Srđane Šimunović, nakon čega u atrij KMD-a dolazi sveti Nikola.

Ovaj vikend donosi i Festival svjetlosti Lumiart koji će se u organizaciji Dubrovačke baštine i Pixel designa održavati u Lazaretima. Početak festivala je u subotu u 18 sati s interaktivnim plesnim programom Zaplešite s nama! u organizaciji Plesnog studija Lazareti, dok je nastup popularnog Jacquesa Houdeka u 20 sati. Glazbeni dio programa će se nastaviti i u nedjelju, kad će nastupiti DJ Petra i Zac the Sax.

Bogat vikend program svakako čine i Slatke božićne radionice u Turističkoj zajednici Grada Dubrovnika. Tako će se u subotu od 10:30 sati u TIC-u na Pilama održati radionica „Od bićerina do pjatina“ voditeljice Silve Capurso, a svoju će radionicu „Čokoladne hrpice s orašastim plodovima i suhim voćem“ od 16 sati održati i Alisa Nenadić. U nedjelju u istim terminima, nove radionice. Jutarnji program čine „Kuglice s ginom i limetom“ Alise Nenadić, dok će poslijepodne Erika Hauswitschka polaznicima pokazati kako izgleda njezina zdrava „Božićna torta“.

Subota donosi i Street Art Festival koji će se u organizaciji Centra za mlade Grada Dubrovnika održavati od 11 do 13 sati u Uvali Lapad, dok će namlađi Mokošićani imati priliku od 15 sati sudjelovati u Kreativnoj božićnoj radionici tehnikom decoupage koju u šatoru na igralištu organiziraju Eko centar Zeleno Sunce & Eko Omblići.

Paljenje druge adventske svijeće - svijeće ljubavi bit će održano u subotu u 19:30 ispred dubrovačke katedrale. Molitveni dio predvodit će župa sv. Andrije te katedralna župa Velike Gospe, a drugu svijeću na adventskom vijencu upalit će zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić, nakon čega slijedi druženje uz prikle i čaj. Za veselu atmosferu subotnje večeri pobrinut će se bend Feredon koji će od 20:30 sati prisutne zabavljati na Gundulićevoj poljani.

Nedjelja prijepodne počinje klapskom pjesmom, a pjevat će Ženska klapa FA Linđo od 10 do 12 sati u điru od Brsalja, preko Straduna do Gundulićeve poljane. Oni najmlađi, od 10 će sati moći zaplesati s Bakom Mraz u Stanici Sjeverni pol, u 11:15 sati Mrazice će prodefilirati preko Straduna do Luže, a u 11:30 sati Stanica Sjeverni Pol u Teatru Bursa bit će i službeno otvorena uz sudjelovanje Plesnog studija Lazareti te udruge Le Petit Festival du Théâtre.

U sklopu programa Čarobni advent u Mokošici, nedjelja donosi Prirodoslovnu božićnu stvaraonicu u organizaciji Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik, od 15 do 18 sati. U ljetnikovcu Bunić-Kaboga u 18 sati počet će koncert Kolenda Kabogi polaznika radionice “Kolende i božićne pjesme“ koju vode Sanja Dražić i Paola Dražić Zekić u organizaciji Matice hrvatske ogranak Dubrovnik i zaklade Caboga Stiftung. Ulaz je besplatan, a prijevoz autobusom organiziran i to s polaskom u 17:30 sati sa stanice na Pilama uz zaustavljanje na stanici u Vukovarskoj ulici. U crkvi Male braće, s početkom u 20 sati, crkveni zborovi Dubrovačke biskupije zapjevat će na adventskom koncertu pod nazivom Nebesa odozgor rosite koji organizira Dubrovačka biskupija.

Podsjećamo i da Turistička zajednica grada Dubrovnika u sklopu programa Subotnje jutro u Gradu poklanja svim građanima i posjetiteljima besplatno turističko razgledavanje Grada na engleskom jeziku s početkom u 10 sati ispred TIC-a Pile, uz nastup Folklornog ansambla Linđo u 11:30 sati ispred crkve sv. Vlaha.

Tijekom trajanja festivala, svakog dana od 17 sati pa do posljednjeg noćnog polaska u voznom redu, Libertasovi autobusi voze besplatno na svim linijama u gradskom prometu (uključujući linije 26, 28 i 35), a prometuje i besplatni XMAS BUS  na relaciji A. Kolodvor - Grawe - Pile - Vojnović - P. Lapad, te P. Lapad - Vojnović - Pile - A. Kolodvor.

Također, tijekom trajanja festivala, lapadskom šetnicom prometuje Adventski vlakić, besplatan za sve putnike, a klizalište u Uvali je otvoreno svakim danom od 9 do 22 sata.

Više informacija o svim događanjima dostupno je na internetskoj stranici i društvenim mrežama Dubrovačkog zimskog festivala, ali i na Kalendaru događanja Grada Dubrovnika.

DZF

Marketing

I ove godine povodom Dana dubrovačkih branitelja, 6. prosinca, projicirat će se 3D mapping na Festivalskoj palači, u ulici Od Sigurate 1, od 19:00 do 20:00 sati.
 
Video projekcija na pročelju zgrade Festivala uključivat će prikaz granatiranja, požara i oštećenja na zgradi čime će se podsjetiti na najteži napad na Dubrovnik tijekom Domovinskog rata na blagdan sv. Nikole 6. prosinca 1991. godine, kada je  ova barokna palača iz 17. stoljeća gotovo u potpunosti izgorjela i pretrpjela teška oštećenja (napomena: projekcija uključuje različite zvukove granatiranja, sirene, i vatre koji mogu biti potresni).

Grad Dubrovnik

U sklopu proslave Dana dubrovačkih branitelja Marko Perković Thompson održao je koncert na punom Stradunu.

Na Thompsonov koncert osim Dubrovčana došli su i mnogobrojni obožavatelji ovog pjevača iz cijele Županije dubrovačko – neretvanske, ali i iz susjedne Bosne i Hercegovine.

D.M.

Adventski koncert župnih zborova Dubrovačke biskupije održat će se u nedjelju 8. prosinca u crkvi Male braće u Dubrovnik s početkom u 20 sati. Koncert pod nazivom „Nebesa odozgor rosite“ održava se već četvrtu godinu u adventu pokazujući tako na jednom mjestu bogatstvo adventskih pjesama koje zborovi pjevaju na misama u župama i crkvama diljem biskupije.  
 
Na koncertu koje organizira Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije nastupit će zborovi župa iz Dubrovnika: sv. Petra, Svetog Križa, sv. Mihajla i dva zbora iz Katedrale, te zborovi župa: Velika Gospa – Rožat, Sveta Obitelji – Nova Mokošica, Presvetog Spasitelja – Mokošica, sv. Nikole – Cavtat i sv. Nikole – Čilipi (župni zbor i zbor mladih). Sudjeluju i zborovi iz isusovačke i dominikanske crkve te tamburaški orkestar „Domino“.

DPP

U Domu Marina Držića večeras je predstavljen prvi dio strip izdanja Dunda Maroja. Crtač je Dubravko Kastrapeli, koji je povodom 450. obljetnice smrti Marina Držića prije dvije godine u strip uobličio i Novelu od Stanca.

Prvi dio ovog jedinstvenog stripa, koji sadrži prolog i prvi čin, koji je proizašao kao još jedna izvrsna ideja iz Doma Marina Držića i koji bi velikog dubrovačkog komediografa trebao još više približiti mlađoj publici, uz autora su predstavili ravnatelj DMD-a Nikša Matić, predsjednik Upravnog vijeća DMD-a Pavo Jančić i autorica predgovora Anita Ruso.

Ustanova u kulturi Grada Dubrovnika Dom Marina Držića posljednjih godina predano radi na približavanju Marina Držića (1508. – 1657.) široj publici i brendiranju njegova lika i djela među domaćom, ali i stranom populacijom. Upečatljiva izdavačka djelatnost koja u posljednjih nekoliko godina obuhvaća grafičke mape (grafičko - pjesnička mapa dubrovačkog umjetnika Lukše Peka i mapa Vile od grafike čije su autorice renomirane grafičarke Nevenka Arbanas, Maja S. Franković i Zdenka Pozaić); prepjev Držićevih pjesama Pjesni ljuvene na standardni hrvatski jezik (Ljubavne pjesme, Luko Paljetak, 2017.); prvi integralni prijevod Dunda Maroja na engleski (Filip Krenus, 2017.); prvi integralni prijevod Skupa na francuski (Nicolas Raljević, 2019.) te prvo strip-izdanje Novele od Stanca dovoljno jasno govore o smjeru kretanja ovog memorijalnog muzeja čija je misija približiti Držića svim generacijama te educirati sve posjetitelje Doma o književnom geniju, najvećem hrvatskom komediografu Marinu Držiću.

Osim bogate izdavačke djelatnosti, posebna se pažnja u Domu Marina Držića daje pedagoškom radu s djecom i mladima. Upravo u toj iznimno bitnoj domeni svog rada realiziraju se projekti poput stripa Dunda Maroja čiji je prvi dio ugledao svjetlo dana. Zbog svog pozamašnog obima strip će biti objavljen u četiri nastavka.

Vodeći se idejom kako je strip prvenstveno namijenjen srednjoškolskom uzrastu, Kastrapeli je u stripu koristio bilješke iz metodički obrađenog lektirnog izdanja Dunda Maroja Školske knjige iz 2006. godine koje je priredio ugledni držićolog Frano Čale (1927. – 1993.). Dom Marina Držića zahvaljuje Školskoj knjizi na suglasnosti da za potrebe strip-izdanja djela Dundo Maroje koristi Čaline bilješke.

D.M.

Jutros oko 10 sati, Sveti Nikola došao je u Dječji vrtić Župa dubrovačka s punim vrećama slatkiša. Odlučio je razveseliti župsku djecu, jer su baš svi bili jako dobri.

Obišao je sve odgojne skupine i ispričao im dogodovštine sa svog dugog putovanja. Djeca su ga dočekala s pjesmama i plesom te zaželjeli da im dođe i dogodine.

DPP

Caritas Dubrovačke biskupije u došašću organizira prikupljanje prehrambenih namirnica i higijenskih potrepština za svoje korisnike i sve potrebite pojedince i obitelji na području biskupije.

Ove godine svoj božićni dar za naše sugrađane možete ostaviti u cijeloj biskupiji u prodavaonicama: DB Kantun, Konzum, Pemo, Studenac i Tommy. Ove godine caritasovoj akciji pridružio se i veleprodajni centar Velpro.

Prodavaonice su postavile košarice u koje možete odložiti ono što želite darovati i tako se uključiti u akciju „Dodaj u košaricu“ kojom kupci i prodavaonice uz pomoć Caritasa pomažu najpotrebnijima.

DPP

Turistička zajednica grada Dubrovnika je tiskala mjesečni letak za prosinac, koji sadrži popis otvorenih restorana, pizzeria te fast food-ova tijekom mjeseca prosinca uz posebno istaknuta radna vremena, kako bi gosti koji borave u Dubrovniku bili što bolje informirani te kako bi se otvoreni restorani što bolje promovirali.

Turistička zajednica grada Dubrovnika provodi intenzivnu Facebook promotivnu kampanju na desetak inozemnih tržišta odakle dolazi najveći broj gostiju u Dubrovnik tijekom zimskih mjeseci, kao i lokalno za posjetitelje koji se nalaze u Dubrovniku.

Letak se može preuzeti na web stranici TZGD, kao i u otvorenim Turističko-informativnim uredima Turističke zajednica grada Dubrovnika Pile i Gruž te u svim otvorenim dubrovačkim hotelima.

Letak s popisom možete pogledati OVDJE.

TZ grada Dubrovnika