U Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik otvorena je večeras izložba Muzeja krapinskih neandertalaca pod nazivom „120 godina krapinskog pračovjeka”. Izložba je otvorena povodom Međunarodnog dana muzeja i 120-te godišnjice od monumentalnog otkrića u Krapini. Autor izložbe je kustos geolog i voditelj Muzeja krapinskih neandertalaca Jurica Sabol, a uz ravnateljicu PMD-a Anu Kuzman i autora otvorila ju je pročelnica Upravnog odjela za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika Ana Hilje.

Kako je na otvaranju kazala ravnateljica Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik Ana Kuzman izložba je počast prirodoslovcu Dragutinu Gorjanoviću – Krambergeru, a koncepcija izložbe zamišljena je kao svojevrsni vremeplov, odnosno prikaz od početka geološko -paleontoloških istraživanja Dragutina Gorjanovića - Krambergera na Hušnjakovom brdu 1899. godine pa sve do 1905. godine kada su istraživanja završila.

U sklopu izložbe između ostalog može se vidjeti i rekonstrukcija špilje pračovjeka sa skulpturama kao i 50-ak originalnih kostiju životinja iz razdoblja pleistocena i kopije dijela krapinske zbirke. Muzej krapinskih neandertalaca ubraja se u najposjećenije muzeje u Hrvatskoj.

- Sve je započelo prije 120 godina 23. kolovoza, a sve ostalo je povijest koju danas i cijele ove godine obilježavamo. - rekao je rekao je na otvaranju izložbe njen autor i voditelj Muzeja krapinskih neandertalaca Jurica Sabol.
– Riječ je o europskom i svjetskom značaju lokaliteta jer niti jedno nalazište u Europi i na Bliskom istoku, područjima na kojima su obitavali neandertalci, ne sadrži veći broj fosilnih kostiju čijom se analizom doprinijelo svjetskoj paleoantropološkoj znanosti.

„Neandertalci nisu bili divljaci”, naglasio je Jurica Sabol već su istraživanja, kazao je, „pokazala kako su bili društveni te imali vlastitu kulturu, izrađivali nakit, odjeću i pokapali mrtve”.
Djeci na izložbi posebnu su zanimljivi bili članovi Udruge Krapinski neandertalci – Pleme Špiljskog medvjeda koji su glumili praljude.

D.M.

Veća mogućnost dobrog ulova brojnih riba razlog su zašto udičari preferiraju lov spustcem, bulentinom. Posebice u toplijem dijelu godine kada zbog gužvi i visokih temperatura mora u plićacima skoro da i nema riba vrijednih truda. I dok se u priobalnom, ponekad čak i srednje teškom ribolovu može loviti priborom namotanim na motovilo, lov spustcem na iole većim dubinama jednostavnije je obavljati sa štapom. U tu svrhu se mogu koristi brojne vrste štapova, od „boat“, posebno pravljenih za tu namjenu, do mnogih namijenjenih drugim načinima ribolova, ne samo s plovila nego i s obale.

Razlike među njima su brojne, a povezuje ih jedna karakteristika, a to je manje ili više mala dužina. Razlog zbog kojeg brodski štap mora biti male dužine nije teško odgonetnuti. Osim što je na brodicama manje mjesta nego na obali, s plovila se najčešće lovi iz zaklona nadkabine ili bar „bimini“ tende. Rukovanje dugačkim štapovima na plovilima s krovištem bilo kojeg tipa može biti vrlo komplicirano, pogotovo ako je u pitanju krupnija lovina uz valovito more. Upravo se iz tog razloga brodski štapovi proizvode kao kratki jednodijelni ili kraći dvodijelni modeli.

Najkraći štapovi koji se mogu pronaći na našem tržištu su „ice rod“ štapovi. Mada su prvenstveno namijenjeni ribolovu kroz rupa u ledu, vrlo uspješno se mogu koristiti i u ribolovu spustcem kančanicom. Njihovi osjetljivi višebojni vrhovi jasno detektiraju i najblaže dodire ribe s mamcem, a deklarirana snaga je najčešće dostatna za savladavanje većine sportsko - rekreativnim udičarima interesantnih ribljih vrsta.
Jedini ozbiljni nedostatak „ice“ štapova je vezan uz dužinu kontre. Naime, zbog male dužine samog štapa, nije moguće pružiti kontru dugu kao kod klasičnih štapova, pogotovo ako se lovi na većim dubinama. No korištenje „PE“ višenitne kao osnovne strune može uspješno neutralizirati taj nedostatak.

„Ice“ štapovi se proizvode u dužinama od samo jednog do 2,1 m, rijetko koji centimetar duže. U pravilu se izrađuju od jeftine stakloplastike pa im je cijena niska, a trajnost praktično neograničena. Za ribolov na većim dubinama i krupnijih riba, umjesto kratkih primjereniji su duži, modeli od 150 i više centimetara, najbolje dvodijelni, jasno, nešto veće težine bacanja, odnosno jačine.
Osim za lov riba bulentinom, „ice“ štapovi su vrlo pogodni i za lov lignje iz plovila skosavanjem i kratkim odbacivanjem. Zato ih preporučujemo svim onima koji žele imati jedan štap za ta dva načina lova na moru.

Na našem se tržištu osim „ice“ može se pronaći još jedna vrsta štapova namijenjena lovu u hladnim i mutnim morima. Radi se o „pilk“, štapovima namijenjenim dubinskom varaličarenju teškim metalnim varalicama u sjevernim morima. Za razliku od „ice“ ti štapovi nemaju tanke i osjetljive vrhove, a i tijelo im je neusporedivo jače. Sve to ne samo zato što su namijenjeni lovu varalicama težine 50 do 500 grama, nego i zato što se njima bez taktiziranja love iznimno jake i teške ribe poput bakalara, velikih listova i ostalih plosnatica.

U Jadranu su se ovi štapovi osim za bulentin na mekanom dnu pokazali i kao dobro te jeftino rješenje za lov potezcem, pendulom zubaca, pagra i orhana, ali i ribolov skosavanjem, „vertical jigging“ tehnikom.

Najuspješniji predsjednik Vaterpolo kluba Jug u povijesti Lukša Jakobušić, trenutno dopredsjednik ovog vaterpolskog velikana, od danas je postao i dopredsjednik nogometnog velikana Hajduka. Jakobušić je jutros novinarima predstavljen na izvanrednoj konferenciji za medije na kojoj je, odgovarajući na novinarska pitanja, između ostalog kazao kako ga predsjednik Hajduka Marin Brbić nije zvao u klub kako bi se bavio administracijom.

A čime će se Jakobušić baviti u Hajduku pojasnio je upravo predsjednik Brbić.
- Dopredsjednik će se posvetiti svojim užim specijalnostima - marketingu, prodaji i logistici. Ja ću se i dalje većinom baviti financijama. - kazao ej Marin Brbić.

Lukša Jakobušić zahvalio se Brbiću na pozivu u klub te se pritom ispričao svim dobrim prijateljima kojima, kakao je kazao, nije jednostavno stigao javiti da odlazi na mjesto dopredsjednika Hajduka, jer se sve odigralo jako brzo.

Kazao je također da je već imao prvi sastanak kako bi upoznao najbliže suradnike, a predstavljajući se novinarima, kazavši kako je poduzetnik, također je rekao:
- Većina me poznaje iz Juga, taj dio je najznačajniji. Dolazim iz jednog grada koji ima jednu kulturu i percepciju sporta, voli sport, iz kluba koji je navikao na trofeje, Jug je najtrofejniji klub u državi, i nekako je ovo bilo, pa neću reći prirodno, ali je znakovito s obzirom da me predsjednik zamolio da budem njegov prvi suradnik. - rekao je Jakobušić.

Na pitanje kako će pomiriti dvije funkcije dopredsjednika, plus poduzetništvo Lukša Jakobušić kazao je kako su se na privatnom planu, odnosno poslu, morale posložiti pojedine okolnosti kako bio se prihvatio uloge dopredsjednika Hajduka te da će preseliti u Split jer je Hajduk sad u prvom planu.

- Neke su se okolnosti dogodile da mogu doći ovdje, potpuno sam posvećen ovom. Tu sam prije svega radi Marina Brbića, poznamo se od 2014. kad smo se našli u Bijelom salonu. U međuvremenu mi smo (Jug, op.a.) doživjeli vrhunski uspjeh, a nažalost to se nije dogodilo i s Hajdukom. Kad se Marin Brbić prihvatio sam ovo radi njega. Netko tko se vrati dva puta na isto mjesto zaslužuje respekt. - kazao je Jakobušić, a kako će pomiriti dvije funkcije kazao je:
- Hajduk i Jug su dvije suprotne organizacije. Hajduk je sportsko dioničko društvo, a u Jug udruga i riječ je o volonterskim funkcijama. Ostajem tamo, a sve ćemo rješavati na Skupštini. - kazao je Jakobušić u biti na taj način najvaljujući kako će se, bude li terbalo povući s mjesta dopredsjednika Juga.

- Dubrovnik je daleko, nekad četiri, nekad tri sata vožnje, tako da nije moguće obavljat ovaj posao iz Dubrovnika, ovo zahtjeva preseljenje i od danas sam tu. Potpuni fokus mi je na Hajduku. - rekao je Jakobušić.

Novinarsko pitanje bilo je i je li navijač Hajduka.
- Naravno da sam navijač, ne samo da sam navijač, nego je nama iz Dubrovnika svaka utakmica gostovanje, tako da sam bio dio Torcide, dolazio i u ratnim godinama, na istok, pa na zapad, pa u ložu i sad sam tu. Imam i uplate članarina, ako treba što dokazivati. - rekao je Jakobušić.

S obzirom da se svojedobno spominjalo i kako će Jakobušić biti kandidat za predsjednika Hajduka, on je na konferenciji za novinare na pitanje o tome odgovorio kako i danas može kazati ono što je govorio i tada, da se više o tome pisalo nego što je bilo realno, a da se na natječaj za predsjednika nije ni javio.

Jakobušić je potpisao ugovor s Hajdukom do 2022. godine, a inače mjesto dopredsjednika Uprave sasvim je nova funkcija u Hajduku. 

U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja Umjetnička galerija Dubrovnik pripremila je zanimljiv program za sve uzraste. Međunarodni dan muzeja ustanovilo je 1977. Međunarodno vijeće muzeja, a od tada se 18. svibnja obilježava svake godine u više od 35 tisuća muzeja, a ovogodišnja tema je Muzeji kao središta kulture: budućnost tradicije.

U Umjetničkoj galeriji Dubrovnik program je započeo likovnom radionicom za djecu vezano za temu Muzeji kao središta kulture: budućnost tradicije koju je vodila akademska slikarica Ivana Miloglav Ivanković. U Galeriji Dulčić Masle Pulitika, u sklopu tradicionalnog programa Umjetničke galerije Dubrovnik, Subotnje kave u Galeriji, zainteresirani su se posjetitelji uz stručno kustosko vodstvo kustosice izložbe, dr.sc. Rozane Vojvoda upoznali s radom i konceptom izložbe “Turisti” umjetnice Kristine Restović.

Osim pripremljenih programa posjetitelji uz besplatan ulaz mogu pogledati i aktualne izložbe, u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik izložbu Zlatana Vehabovića „U olovno nebo“, ali i stalni postav na kojemu su izložena izabrana djela iz bogate zbirke UGD, u Galeriji Dulčić Masle Pulitika izložbu Kristine Restović „Turisti“ te u Atelijeru Pulitika stalni postav s izborom djela Đura Pulitike iz zbirke UGD.

M.P.

Sudionici Smotre folklora „Na Neretvu misečina pala“, već tradicionalno ,u organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika, svoje plesne točke izvode na Stradunu. Tako će i ovaj vikend, u subotu i u nedjelju, u 10:30 sati ispred crkve sv. Vlaha nastupiti pet folklornih skupina, četiri iz različitih krajeva Hrvatske i jedna iz Makedonije.
 
U subotu, u 10:30 sati ispred crkve sv.Vlaha nastupit će predstavnici smotre izvornog folklora iz Rakovice KUD „Izvor“ , Đakova KUD „Perkovčani“  i iz  Siska KUD „Radost“
 
U nedjelju, u 10:30 sati također ispred crkve sv.Vlaha nastupit će predstavnici smotre folklora KUD „Vrbje“ iz Vrbja i folklorni ansambl „Ljubčo Santov“ iz Makedonije.

DPP

U organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika, u petak , s početkom u 19 sati ispred crkve sv.Vlaha održat će se nastup njemačkog školskog zbora „Waldorf“ ,iz grada Braunschweig.

U sklopu svog repertoara otpjevat će neke od popularnih pjesama „The Rhythm of Life“, „California Dreaming“, ali i tradicionalne njemačke, francuske te švedske pjesme.

DPP

Nakon tromjesečnog trajanja, u Domu Marina Držića uspješno su privedene kraju dvije edukativne radionice s učenicima osnovnih i srednjih škola škola iz Dubrovnika kao i iz susjednih općina. Radi se o dramskoj i glazbenoj radionici „Ljubav ga mori, a ljubav se njime ruga“ pod mentorstvom prof. glazbe i kazališne skladateljice Paole Dražić Zekić, akademskog glumca Hrvoja Sebastijana i prof. glazbe Sanje Dražić. Predstavljanje radionica održat će se u subotu nu 19:30 sati u Domu Marina Držića.

Dom Marina Držića posebnu pozornost posvećuje posebnu pažnju posvećuje pedagoškoj djelatnosti Prvenstveni cilj radionica Doma Marina Držića je da se u svrhu poticanja kreativnosti mladih ljudi te znatiželje i potrebe za stjecanjem novih znanja dočara život renesansnog Dubrovnika, a posebice da im se pobuđuje zanimanje za život i djelo najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića.

Polaznici dramske radionice, njih dvadeset šestero, su proučavali odlomke iz Držićevih djela i načine na koji Držićevi likovi pate zbog ljubavi. Kakva ljubav muči Kamila, kakva pak starca Skupa? Kako pati Miljenko, kako Satir, a kako Bokčilo?

Polaznici glazbene radionice, njih desetero, su pjevanjem i sviranjem različitih instrumenata dočarali glazbu iz Držićevog doba.

DPP

U povodu imenovanja dopredsjednikom Uprave Hajduka, gradonačelnik Mato Franković uputio je čestitku Lukši Jakobušiću.

Dragi Lukša, čestitam na novoj funkciji dopredsjednika Uprave Hajduka i želim sve najbolje u obavljanju nove dužnosti, siguran da ćete to raditi s jednakom predanošću kao i u Vaterpolskom klubu Jug.

I ovom prigodom zahvaljujem na velikom doprinosu u radu našeg najtrofejnijeg kluba, za sve pobjede i naslove koje je VK Jug pod Vašim vodstvom zaslužio.

U novom profesionalnom poglavlju života, u trenutku prihvaćanja novog izazova, mogu Vam još jedino poželjeti da ponovno budete uspješni kao do sada.

S poštovanjem,
Gradonačelnik Dubrovnika
Mato Franković

Šime Strikoman danas je na Stradunu uz Orlandovu godinu, kojom se obilježava 600 godina od postavljanja Orlandova stupa, snimio svoju 668 „milenijsku fotografiju”.

Sudjelovali su učenice i učenici drugih razreda OŠ Marina Držića, učenice i učenici od 1. do 4. razreda OŠ Marina Getaldića. Cilj je bio i okupiti Orlandove imenjake, a na milenijskoj fotografiji tako su se našli Orlando Vuleša, Orlando Šarić, Orlando Guriš, Luka Orlando Blažević, a i zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Orlanda Tokić.

D.M.

Ususret Međunarodnom danu muzeja kojega obilježavamo 18. svibnja i čija je ovogodišnja tema „Muzeji kao središta kulture: budućnost tradicije“, u Dubrovačkim je muzejima realiziran niz događanja.

U sklopu multimedijalne izložbe “Sa o Roma” koja kroz fotografije, audiovizualne snimke te različite predmete materijalne baštine prezentira običaje kojima se obilježava romski blagdan Đurđevdan u Skoplju, autorica Elsie Ivancich Dunin, profesorica emerita etnokoreologije na University of California u Los Angelesu (UCLA), održala je predavanje o pola stoljeća istraživačkog rada i kontinuiranog dokumentiranja blagdana „dolaska ljeta“ .
U okviru 24. edukativne muzejske akcije (EMA) povodom Međunarodnog muzeja, a koja je ove godine posvećena (pre)hrani organizirano je 5 edukativnih radionica i jedno predavanje pod zajedničkim nazivom“Čičulin, Bes i samoniklo jestivo bilje“.

Pedagoški odjel Dubrovačkih muzeja organizirao je 4 radionice na kojima je sudjelovalo 60 prvašića OŠ Marina Držića i isto toliko predškolaca iz dubrovačkih vrtića Pile i Pile 2. Polaznici su se igrali „Čičulinom“ koji je glumio krušjenicu, dizajnirali svoju narodnu nošnju „Zvutkom“, pleli čipku „Pagusom“ i tkali „Znatiželjnom niti“ - sve igračkama inspiriranim hrvatskom autohtonom baštinom.

Radionice su vodile Tanja Tandara iz Udruge „Povuci za kulturu“ i viša muzejska pedagoginja Dubrovačkih muzeja Aleksandra Piteša.

Etnografski muzej je pak organizirao već tradicionalnu, četvrtu po redu, „Malu školu etnologije“, koja se ove godine odvijala na području Konavala, u Čilipima i Močićima. Tema ovogodišnje radionice bilo ja samoniklo jestivo bilje, tradicijska priprema takve hrane kao i njezina gastronomska reinterpretacija.

Pored gastronomskih aspekata samoniklog jestivog bilja, sudionici su se na terenu, a uz pomoć stručnjaka, upoznali i sa različitim nazivljem biljaka zavičajnog, odnosno lokalnog tradicijskog idioma. Autori programa bili su kustosi Etnografskog muzeja Ivica Kipre i Branka Hajdić, a na radionici su sudjelovali učenici Turističko-ugostiteljske škole, 1. razreda ugostiteljskog smjera, predvođeni profesoricom Majom Milošević.

Radionici branja i pripreme jela od samoniklog jestivog bilja, prethodio je posjet Zavičajnom muzeju Konavala gdje su uz vodstvo kustosice Jelene Beželj, učenici mogli saznati nešto više o bogatoj tradicijskog kulturi Konavala.

Predavanje, terensku radionicu branja bilja, a zatim i samu pripremu hrane vodila je kustosica Gradskog muzeja Korčula Sani Sardelić, koja je se već nekoliko godina sustavno bavi prezentacijom i valorizacijom tradicijske mediteranske prehrane, pa tako i one zasnovane na samoniklom bilju. Radionica i ručak održan je u OPG-u Carevina vlasnika Luka Diklića u Močićima, koji je polaznike upoznao s poviješću kuće, svoje obitelji i gospodarstva.

Uz edukativne radionice, u sklopu ovogodišnje EMA-e organizirano je i edukativno predavanje za građanstvo „Hrana kao lijek“ na kojem je viša kustosica Arheološkoga muzeja Ivona Michl predstavila kultnu posudu iz fundusa Muzeja u obliku egipatskog božanstva Besa.

U subotu, na sam Međunarodni dan muzeja će ulaz u Dubrovačke muzeje za sve individualne posjetitelje biti besplatan.

J.A.B.

U sportskoj dvorani OŠ Gruda naknadno je obilježen Dan planeta Zemlje u sklopu provedbe EU projekta „Program izobrazno - informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom na području općina Konavle, Župa Dubrovačka i Dubrovačko primorje”.

Današnji program je organiziran u suradnji Čistoće i zelenilo Konavle d.o.o., Osnovnom školom Gruda, Muzeji i galerija Konavala, te Domom za starije i nemoćne „Konavle“. Shodno vremenskim prilikama program je morao biti održan u zatvorenom prostoru, gdje se promoviranjem principa “Skupljam, slažem i savjesno otpad odlažem!” ukazalo se na odgovorno postupanje s otpadom kroz edukativna predavanja. Također su djeca sudjelovala u brojnim kvizovima znanja, igarama razdvajanja otpada u određene kante. Uz navedene aktivnosti posebno se ističu radionice, gdje se mlađe i starije uzraste educiralo razne mogućnosti recikliranja kartona, papira, plastike i ostalih vrsta otpada, kao npr. držači za pisači pribor, magnete sa znakom reciklaže, te također su se upoznali sa postupkom recikliranja papira.

Ovom akcijom se pokušava još jednom staviti naglasak na očuvanje okoliša i nužnoj potrebi razvrstavanja otpada kako bi se smanjile njegove količine i time podigla svijest o odgovornom postupanju prema našoj Planeti.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda. Ukupna vrijednost projekta je 511.955,99 kn, a iznos dodijeljenih bespovratnih sredstava Općini Konavle je 435.162,58kn.

DPP

Elsie Ivancich Dunin, profesorica emerita etnokoreologije na University of California u Los Angelesu (UCLA), održat će u srijedu, u 20 sati, u žitnici Rupe predavanje „Pola stoljeća istraživanja romskog blagdana Ederlezi”.

Predavanje će biti održano u sklopu multimedijalne izložbe “Sa o Roma” koja kroz fotografije, audiovizualne snimke te različite predmete materijalne baštine prezentira običaje kojima se obilježava romski blagdan Đurđevdan u Skoplju, a koja je nastajala upravo kroz pet desetljeća istraživačkog autorice, profesorice Elsie Ivancich Dunin.

Profesorica Ivanich Dunin je romski blagdan “dolaska ljeta” sustavno dokumentirala preko 50 godina, od 1967. do 2017. godine. Kroz 120 fotografija, na izložbi prezentiranih po temama obilježavanja blagdana od 2. do 9. svibnja, može se pratiti kontinuitet, ali i promjene u običajima skopskih Roma, treće najveće jezične etničke populacije u Skoplju.

U sklopu predavanja profesorica Ivancich Dunin će govoriti i o autentičnom plesu (khelibe) kao konstantnom lancu životnih promjena i dostignuća skopskih Roma po dekadama, od 1967., 1977. i 1987. u Jugoslaviji, do života u nezavisnoj Republici Makedoniji 1997., 2007. i 2017. Pokazat će i 20-minutni film povezan s izložbom koji je nagrađen kao najbolji kratki dokumentarni film na Filmskom festivalu Zlatno Trkalo.

J.A.B.