Ronilački klub Dubrovnik Slanom, u suradnji s hotelom Admiral odradio je još jednu u nizu ekoloških akcija za čišće podmorje .

RK Dubrovnik će i ove godine uz pomoć i potporu Grada Dubrovnika Turističke zajednice Grada Dubrovnika, Zajednice tehničke kulture i Čistoće imati niz ovakvih akcija duž cijele županije . U prosjeku se u akciji pridruži desetak ronioca i isto toliko volontera s kopna i izvadi se sve što je štetno te ne dolikuje podmorju.

DPP

Župan Nikola Dobroslavić uputio je čestitku veslačima VK Neptun Lovru Čondriću i Toniju Crnjaku koji su na nedavnom državnom prvenstvu osvojili prvo mjesto u konkurenciji lakih seniora u dvojcu na pariće:

Dubrovnik i more, kao i svi sportovi vezani uz more oduvijek imaju neraskidivu vezu. Ovaj naslov koji ste donijeli u Dubrovnik na ponos cijele Dubrovačko-neretvanske županije to samo još jednom potvrđuje.

Premoćnom pobjedom dokazali ste kako se naporan rad uvijek isplati, i na tome vam od srca čestitam. Vjerujem da je ovo samo jedan u nizu vrhunskih uspjeha koji je pred vama.

Župan
Nikola Dobroslavić

Veslački klub Neptun po prvi put ima seniorske prvake Hrvatske! Lovro Čondrić i Toni Crnjak, pod vodstvom trenera Pava Bečića na seniorskom PH u Zagrebu osvojili su naslov prvaka Hrvatske u dvojcu na pariće u konkurenciji lakih seniora.

U veteranskoj konkurenciji neoptunaši su također došli do medalje, srebrnog sjaja. Naime, u skifu, u konkurenciji veterana od 35 do 40 godina, uspio je to Maro Storelli.

D.M.

„Orlando nekad” naziv je izložbe starih fotografija koja će u sklopu cjelogodišnjeg programa obilježavanja Orlandove godine biti otvorena na Stradunu u subotu, 11. svibnja u 12 sati.

Ovu atraktivnu i zahtjevnu izložbu, kao jedan od središnjih događanja obilježavanja 600. obljetnice podizanja Orlandovog stupa, osmislili su i priredili članovi Povjerenstva za proslavu Orlandove godine u suradnji sa članovima Facebook grupe „Dubrovnik nekad“ i Foto Adriom. Autor umjetničkog postava je Pero Mrnarević.

Izložbu čini 51 fotografija koje će se postaviti na Stradunu. Fotografije su ustupljene iz privatnih arhiva članova popularne i vrlo aktivne Facebook grupe „Dubrovnik nekad“, a prikazuju ovog srednjevjekovnog viteza kao nijemog, ali vjernog svjedoka vremena i neizostavnog sudionika brojnih društvenih događanja kroz povijest.

Odabrane fotografije prezentirane su na stratama dimenzija 1,20 x 0,80 metara izrađenim od gumiranog platna kako bi izdržale sve vremenske uvjete.

Izložba će ostati otvorena do kraja godine i tako, osim Dubrovčanima, biti dostupna i svim posjetiteljima u Orlandovoj godini.

Više o Orlandovoj godini
Orlandov stup postavljen je na središnji gradski trg 1419. godine. Obilježavajući 600 godina od tog događanja Grad Dubrovnik proglasio je 2019. godinu Orlandovom godinom.

Izradio ga je Bonino di Jakopo iz Milana uz pomoć domaćeg majstora Antuna Ragusea. Konkretna ideja o gradnji stupa je krenula 1417. godine, a do realizacije je došlo dvije godine kasnije. Tada su vlastelini, senatori Lujo Gozze i Zore Palmotta odlukom Malog vijeća od 13. svibnja 1419. dobili zadatak da izrađeni Orlandov stup postave na glavni gradski trg pred crkvom sv. Vlaha.

Osim što je predstavljao najvažniji svjetovni simbol Dubrovačke Republike na kojemu se vijorio dubrovački barjak i s kojega su zduri čitali proglase dubrovačke vlade, Orlando je služio i kao stup za kažnjavanje te je, pod nogama viteza, imao označenu mjeru dubrovačkog lakta (51,2 centimetra), kojim se mjerila tkanina. Lakat i njegova dužina odgovaraju dužini Orlandovog lakta na desnoj ruci (u kojoj drži mač).

Padom Dubrovačke Republike i Orlandu su uslijedila teška vremena. Iskoristivši pad Orlandova stupa u olujnom nevremenu 1825. godine, Habsburzi su ovaj simbol nekadašnje državnosti spremili u podrumske prostorije Kneževa dvora. Zalaganjem Dubrovčana stup je vraćen pred crkvu sv. Vlaha tek 1878. godine i to na krivo mjesto, okrenut u smjeru sjevera umjesto prema istoku kako je izvorno bio postavljen

DPP

Nedjeljnim koncertom sakralne klapske pjesme u dubrovačkoj katedrali završio je ovogodišnji, osmi po redu, festival izvorne klapske pjesme Aklapela.

Aklapela njeguje tradicionalno klapsko pjevanje, upravo ono koje je priznato i zaštićeno od strane UNESCO-a kao dio svjetske nematerijalne kulturne baštine i festival uvijek prate istinski zaljubljenici u tradicionalno klapsko pjevanje. Klapska pjesma u izvedbi uglednih hrvatskih klapa po odabiru umjetničkog ravnatelja dr. Joška Ćalete, odjekivala je ne samo na koncertnim svečanostima, nego i ulicama Dubrovnika i Cavtata.

Naime, po prvi put Aklapela je gostovala u Konavlima, prvi festivalski koncert u petak održan je u očaravajućoj akustičnoj crkvi sv. Nikole u Čilipima. Gostujućim klapama Armorin (Zagreb),  Mriža (Split), Grdelin (Zagreb), Oršulice (Vodice) i Vinčace (Novi Vinodolski) domaćini su bile domaće klape Skontradura i Kaše. Prvo gostovanje Aklapele u Čilipima svojim repertoarom i kvalitetom izvedbe ostavilo je impresivan doživljaj na mnogobrojnu publiku, koja nam je pokazala iznimnu toplinu i gostoprimstvo, što nas obvezuje da se ponovo vratimo.
 
Program se nastavio u subotu u Kazalištu Marina Držića gdje je uz gostujuće klape nastupila klapa FA Linđo. Tradicionalno, posljednjeg dana festivala, u nedjelju, u katedrali Velike Gospe održan je zajednički koncert sudionika 8. Aklapele na poklon Gradu i njegovim posjetiteljima.

Aklapela je u potpunosti nacionalni glazbeni proizvod koji već osmu godinu zaredom oživljava kulturnu ponudu Grada na pragu turističke sezone. „Festival je skromna zahvala generacijama koje su svoje srce i pivačku dušu ostavili u klapskom grugu i tako je prenijeli novim generacijama kantadura i pivača”, kaže dr. Ćaleta dodavši kako vjeruje u očuvanje ovog, autohtono hrvatskog glazbenog izričaja, kao i daljnji razvoj Festivala u godinama koje su pred nama.

DPP

Kristijan Stošić (Srbija) i Amela Trožić (BiH) pobjednici su ovogodišnjeg Dubrovačkog polumaratona. Stošić je Du Motion polumaraton istrčao za jedan sat, 14 minuta i dvije sekunde, dok je Amela Trožić prva na cilj stigla za jedan sat, 31 minuti i 19 sekundi. Na polumaratonu je sudjelovalo oko tisuću natjecatelja iz čak 40 zemalja.

Drugo mjesto u konkurenciji trkača osvojio je Yordan Petrov (Bugarska), a treće Matt Edmonds (Velika Britanija). U ženskoj konkurenciji druga je bila Hannah Grant (Švicarska), a treća Martina Schimanski (Njemačka).

Lukrecija Krstičević iz Metkovića i Ivan Bulić iz Dubrovnika pobjednici su 5K utrke građana. Kroz cilj je prošao i Ante Kolunđija, volonter Du Motiona koji je nastrdao u prometnoj nesreći, a prihod s utrke namijenjen je za njegovu neurorehabilitaciju u Poliklinici Glavić.

D.M.

Završnjaci bulentina su više ili manje direktno izloženi pogledu riba te utjecaju kurenta. Zato oni moraju biti od što manje primjetne i tanje, ali dovoljno jake strune. Ti suprotstavljeni zahtjevi na zadovoljavajući se način mogu ispuniti primjenom najkvalitetnijih dijelova, ali i najprikladnijom konstrukcijom. Tako se rade završnjaci s jednom, dvije ili tri udice, odnosno priveza, s olovnicom na kraju ili poviše njega…

Završnjaci s jednim privezom se u lovu bulentinom najmanje rabe. Istovjetni su onima s ometca. Primjena im je ograničena na lov manje skupine riba te na ribanje nad olupinama i svim dnima gdje je mogućnost zapinjanja pribora velika. Također, koristi se za lov opreznih riba poput ovrate, jer pruža najmanje otpor pri uzimanju mamca. Za lov gruja ovakav završnjak se rabi jer ga ta zmijolika riba najmanje uništava uvijanjem i uplitanjem. Arbun se takvim završnjakom najbolje lovi kad se mamči živa kozica jer ona tada ima najmanje sputane, skoro prirodne pokrete. Sarak se lovi tim jer obitava na kamenitom dnu punom rupa, gdje pribor lako zapinje.

Osobina je ovakvih završnjaka vrlo dugi privez, izravno vezan na osnovnu strunu. On mamcima omogućava prirodne pokrete, posebice u kurentu, ali i drži dosta daleko od ostalih elemenata dijelova završnjaka pa ti dijelovi mogu biti i robusniji, a da ipak ne izazovu sumnju riba. Druga je važna osobina završnjaka s jednim privezom pokretna olovnica koja se težinom ne odupire ribi u trenutku uzimanja mamca. Optimalna konstrukcija završnjaka s jednom udicom, namijenjena lovu sarka i fratra, prikazana je detaljom A na crtežu, istovjetna je onom je za lov tih riba ometcem. Ima kliznu olovnicu na predvezu, stoper koji sprječava njen udar u vrtilicu koja nosi privez. Kad se uglavnom lovi arbun, bolje je takav završnjak napraviti od malo tanje strune, s olovnicom od 20-tak grama i privezom dužine do čak 80 cm.
Najčešće se upotrebljavaju završnajci s dva priveza, i to na čistim te ribama bogatim terenima. Kako se međusobno ne bi zaplitali, privezi na njima moraju biti kraći, a predvez duži. No, kako dužinu predveza ograničava dužina štapa, odnosno kako predvez mora biti kraći od štapa koji ga nosi, mogućnost je produžavanja predveza ograničena. Privezi se postavljaju jedan iznad drugog, a olovnica između i ispod njih. S olovnicom između ili odmah ispod donjeg priveza, prave se završnjaci namijenjeni lovu na samom dnu te neposredno iznad njega. Po dnu polegnuti privez uspješniji je od lebdećeg u lovu na oprezne ribe. Detalj B na crtežu prikazuje takav završnjak, nastao dodavanjem drugog priveza završnjaku s jednom udicom. Odlično je rješenje za lov fratra, pica, sarka, špara i sličnih riba na tvrdim, ali ravnim terenima.

Na crtežu prikazan je završnjak s dva priveza i fiksnom olovnicom na kraju predveza namijenjen lovu ovrate, ali i krupnog fratra, sarka, arbuna.
Takav, a i svaki drugi završnjak s olovnicom na kraju, naziva se očenaš ili paternoster. Njegov nastanak se povezuje sa svetim Petrom i molitvama koje je upućivao Bogu za što bolji ulov. Što više, smatra se da je sveti Petar udičario baš tako kompletiranim završnjakom! Bilo to točno ili ne, činjenica je da se očenaš već stoljećima koristi na Mediteranu te da se proširio diljem svijeta.

Klasični očenaš s tri priveza rabi se u lovu na naivne sitne ribe na bogatim terenima. Privezi na njemu trebaju biti kratki kako bi mogli prenositi slabašne signale uzimanja mamca. Dužina priveza je najčešće 10 - 20 cm, a samo za lov krupnih riba 30 - 60 cm.
Tri priveza postavljaju se skoro uvijek daleko poviše olovnice, kako bi i najniža udica lebdjela iznad dna, kako je prikazano crtežom, koji prikazuje završnjak namijenjen lovu kanjca, pijerke, špara i drugih sitnih riba. Samo u lovu na muljevitom dnu te na krupne ribe, koristi se završnjak čija donja udica leži na dnu, prikazan crtežom ispod:
Osnovni nedostatak očenaš završnjaka jest fiksni, često i vrlo težak uteg zbog čega riba osjeti njegov otpor čim uzme mamac, osobito ako je privez kratak. Opreznije će ribe u takvim situacijama shvatiti prevaru i ispustiti mamac. S druge strane, teški uteg ima prednost što često sam daje kontru.

I dok se u priobalnom, laganom, čak ponekad i srednje teškom ribanju koristiti može pribor namotan na motovilo, teški ribolov je skoro nemoguć bez suvremene opreme, štapa i role.

Završna večera 6. vinskog festivala Dubrovnik FestiWine održana je na u Uvali Lapad na „Sunset Beachu”. Posjetitelji, vinski zaljubljenici i turisti su od 22. do 27. travnja imali prigodu kušati više od 250 vrsta izvrsnih vina, a u dodatnom programu i sudjelovati u zanimljivim gastro - enološkim radionicama.

U petak su radionice bile posvećene izvornim sortama juga – malvasiji dubrovačkoj, pošipu i grku, a u subotu prijateljima festivala –  pjenušcima „Salona pjenušavih vina Zagreb – mreže „Salon of sparkling wines", vinima s Hvara „Ahearne Vino" te posebno osmišljenoj radionici „Sve najbolje od slatkog" Damira Zrna i Ivane Bralić, s kojom se na najslađi način program Festivala završio.  Cijeli su tjedan dubrovački ugostitelji pripremili posebne jelovnike, osmišljene samo za ovu prigodu u okviru „Dubrovačke vinske setemane".  
Pored već spomenutih događanja, tradicionalno se tijekom Dubrovnik FestiWinea naslijepo kušalo i biralo vino koje se najbolje sljubljuje uz autohtonu deliciju, malostonsku kamenicu, a ovogodišnji pobjednik je Quattro Chardonnay 2018 vinarije Volarević.

Uz atraktivan „Blind date: „In love with Ston Oysters", održao se vinsko ocjenjivanje  „Dubrovnik FestiWine Trophy": deset članova žirija međunarodnog sastava na čelu s enologom Bojanom Kobalom tijekom tri dana kušalo i ocjenjivalo 110 različitih vina iz Hrvatske, Hercegovine, Slovenije, Makedonije i Italije. Najbolje vino ocjenjivanja je  Traminac ledeno vino 2012 vinarije Šimanović iz Krašića s 91,83 boda. Dubrovnik FestiWine Trophy ove je godine po prvi put dodijelio i posebne nagrade najuspješnijima -  nagrade su ručni rad od murano stakla dizajnerskog dvojca Ive Jurić i Nine Čučkovića iz studia Be craft.  Popis svih ocijenjenih vina nalazi se na web stranici Dubrovnik Festiwinea OVDJE.

Iznimno je važan plemenit cilj gastro spektakla „Dubrovnik FestiWine Gala" - stipendiranje i edukacija mladih kuhara i sommeliera Dubrovačko-neretvanske županije. Svoje kulinarsko iskustvo i vještine predstavili na ovoj večeri iskusni slovenski chef Jure Tomič i domaći renomirani chef hotela Bellevue, Saša Računica, koji su zajedničkim snagama odgovorili na izazov FestiWinea i kreirali jedinstven meni na bazi pobjedničkih vina prošlogodišnjeg festivala. Na temelju javnog natječaja  Dubrovačko - neretvanske županije za dodjelu dvije stipendije perspektivnim kandidatima za usavršavanje znanja i sposobnosti u ugostiteljskoj struci, odabrani su stipendisti Dubrovnik FestiWine Challange 2019., Tony Kužnin i Nikša Karaman koji će od 20. studenog do 20. prosinca ove godine učiti, raditi i stjecati nove vještine uz mentora Juru Tomiča u Brežicama, u restoranu Debeluh. 

Dubrovnik se odavno pozicionirao na karti svijeta kao destinacija koju se mora posjetiti i doživjeti. Ovim festivalom nastoji se iz godine u godinu pridodati nove sadržaje gostima, koji uz nevjerojatnu povijesnu i kulturnu dimenziju grada od sada imaju priliku zaviriti i u njegovo enološko i gastronomsko bogatstvo.

Dubrovnik FestiWine

Luka Đurović i Andrea Klečak pobjednici su utrke zidinama na Du Motionu 2019. Drugo mjesto kod trkača pripalo je Luki Rajčeviću, a treće Zdravku Mišoviću. Drugo mjesto kod trkačica osvojila je Jana Vinković, a treće Cath Worthington. Luka Đurović istrčao je utrku zidinama dugu dva i pol kilometra za 11 minuta i 36 stotinki, a pobjednica u ćenskoj konkurenciji Andrea Klečak utrku zidinama završila je za 14:52.05.

Direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika Romana Vlašić uručila je nagrade pobjednicima, a nakon utrke zidnama održala se i dječja utrka dok je u nedjelju na rasporedu Dubrovački polumaraton i 5K utrka građana.

D.M.

Bogatstvo kamenih figura na kapitelima u franjevačkom klaustru Male braće u Dubrovniku po svojoj raznolikosti je nešto jedinstveno i nadaleko poznato. Na kapitelima u kamenu prikazane su ljudske glave u raznim pozama i izričajima, mitološka bića, zmajevi, maske, životinje i ptice… Tu je orao koji u pandžama drži zeca. U nizu prikaza ljudskih lica je i glava čovjeka otečena od zubobolje, što se tumači da je klesara dok je radio bolio zub, te je to jedan od pokazatelja da su majstori kod rada imali potpunu slobodu izražavanja.

Piše: fra Stipe Nosić

Na zapadnoj kolonadi, na kapitelu broj W 01, nalazi se dvostruki Grifon, mitološko biće, poznato još u starom Egiptu, koje u sebi sjedinjuje orla i lava. Na istoj strani, na kapitelu broj W 03, je i figura u kojoj se prepoznaje starozavjetni lik Mojsija, koji također ima veze s Egiptom.
Nije ništa čudno da se u franjevačkom klaustru našao jedan biblijski lik. Neobično je međutim da tog čovjeka, koji u rukama drži knjigu, kleči i svojim leđima pridržava krov iznad donje šetnice, grizu psi. Sa strane iza njegove klečeće figure prikazana su dva različita psa i svaki od njih grize po jednu Mojsijevu nogu. Jedan pas je prepoznatljiv i predočava dalmatinca, grize Mojsijevu lijevu potkoljenicu. Drugi pas, koji više sliči zmaju, s izrazito jakim repom i velikim zubalom, grize mu desnu nogu.
Uz biblijsku poruku koju ova kompozicija zacijelo šalje, ovdje je u kamenu čitljiva i ona druga o psećem svijetu. Može se zaključiti da je majstor koji je u kamenu klesao pse, u prvoj polovici 14. stoljeća, vjerojatno bio upoznat s teorijom da pas dalmatinac porijeklo vuče iz starog Egipta, budući da ga je ovjekovječio s Mojsijem. Možda se i drugi pas, u ovom trenutku neidentificirane pasmine, može također povezati s Egiptom? Za pretpostaviti je da su ovi psi u to vrijeme živjeli u Dubrovniku i trčkarali oko majstora dok je ovaj klesao kamen, pa je njihove likove prenio na kamen kao figure u funkciji statike.

Postavlja se nužno više pitanja: Što znači scena koja ima vezu s izlaskom iz ropstva, i koja je njena poruka isklesana u kamenu? Zašto Mojsija grizu psi, i zašto ga grize dalmatinac?

Glavni odgovor može dati samo figura Mojsija koja je prikazana kako s dugim pokrivalom preko glave, kleči na zemlji i ispod duge brade čvrsto s dvije ruke drži otvorenu knjigu. Knjiga očito predstavlja petoknjižje (pentateuh), prvih pet knjiga Staroga Zavjeta, a to su: Postanak, Izlazak, Levitski zakonik, Brojevi i Ponovljeni zakon.

Petoknjižje, u kojem je opisano stvaranje svijeta do Mojsijeve smrti, u Novom zavjetu jednostavno se zove Zakon ili Knjiga Mojsijeva. Mojsije koji u ovom zgrčenom položaju drži „svoju knjigu“, nije tu samo stoga što mu je konstruktor odredio statičku ulogu terase klaustra. Sagnut je simbolički zbog svoje vjernosti i odanosti Jahvi.

Njegova pokornička poza otkriva molitveni stav čovjeka koji je iz egipatskog ropstva tokom 40 godina kroz pustinju vodio narod prema obećanoj zemlji. Ovaj pokajnički položaj, obuhvaća takoreći sve ono što je Mojsije do tog trenutka za Jahvu i za narod učinio, kako to opisuje knjiga Izlaska.

Nakon što se Gospodin objavio Mojsiju na brdu Horebu kao Bog otaca njegovih, Abrahama, Izaka i Jakova, i priopćio mu svoje ime Jahve, dao mu je zadatak da izvede izraelski narod iz egipatskog ropstva u obećanu zemlju. Sklopio je Jahve preko Mojsija savez s narodom, ali je narod vrlo brzo savez pokidao, klanjajući se zlatnom teletu kao bogu. Mojsije je molio Jahvu, da se smiluje narodu, i Bog ga je uslišao. Ovaj čovjek Božji u srdžbi je razbio kamene ploče saveza s deset zapovijedi, koje je sam Bog svojom rukom ispisao. Mojsije je i drugi put, posve intimno molio Boga kojemu je sada znao ime, da narodu grijeh oprosti: »Jao! Narod onaj težak je grijeh počinio napravivši sebi boga od zlata. Ipak im taj grijeh oprosti... Ako nećeš, onda i mene izbriši iz svoje knjige koju si napisao.“ (Izl 32,31-32). Jahve mu je odgovorio da će izbrisati iz svoje knjige one koji su protiv njega sagriješili, ali će ih zbog njihova grijeha kazniti (Izl 32,33-34). Tražio je zatim Jahve od Mojsija da u kamenu iskleše nove ploče, na koje će on napisati riječi koje su bile na prijašnjim pločama, te je tako obnovljen savez.

Knjiga Brojeva (20, 2-13) otkriva ipak Mojsijevu pogrešku. Nije se pouzdao u Gospodina, pa su on i Aron kažnjeni da ne uvedu narod u obećanu zemlju. Iako je Mojsije naoko time oštro kažnjen, Novi zavjet pokazuje da je tu bila riječ samo o simboličnoj kazni. Jer, sam Isus svojim suvremenicima govori: „Ne mislite da ću vas ja tužiti Ocu. Vaš je tužitelj Mojsije u koga se uzdate. Uistinu, kad biste vjerovali Mojsiju, i meni biste vjerovali: ta o meni je on pisao. Ali ako njegovim pismima ne vjerujete, kako da mojim riječima vjerujete?“ (Iv 45-47). Da je bila riječ o simboličnoj kazni potvrđuje i događaj preobraženja na gori, gdje se uz Isusa i Iliju također pojavljuje Mojsije (Mt 17, 1-13; Mk 9, 2-13; Lk 9, 28-36).

Ova kratka rekapitulacija Mojsijeve uloge u izlasku Izraelskog naroda iz egipatskog ropstva, upućuje na to da prizor na kapitelu prikazuje trenutak kada Mojsije moli Jahvu da se smiluje narodu. Knjiga u njegovim rukama, može se promatrati kao knjiga zakona Božjega – Tora. U slučaju da ga ne usliši, Mojsije od Boga traži da ga izbriše iz te knjige.
Nedvojbeno je ovaj umjetnik s teološkom naobrazbom htio na ovom kamenom kapitelu prikazati Mojsija u molitvenom stavu.

Nikad bogatija, tradicionalna manifestacija „Uskrs u Primorju“ završena je u nedjelju poslijepodne smotrom folklora na Lokvi na Gromači. Ova međunarodna folklorna manifestacija u organizaciji udruge „Dubrovački primorski svatovi“ održana je jubilarni deseti put i polako prerasta u pravu turističku atrakciju.
Svojim nastupima predstavila su se brojna kulturno - umjetnička društva iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Sudjelovali su Dubrovački trombunjeri, Limena glazba Zaton, FA „LINĐO“ iz Dubrovnika, KUD Sc. Ilija – Kljaci iz Drniša, KUD Zvona Zagore Mirlović iz Šibenika, KUD Sv. Juraj s Osojnika, HKUD fra. Petar Bakula iz Posušja, KUD „Stjepan Radić“ iz Pridvorja, HKUD Čapljina iz Čapljine i domaćini udruga „Dubrovački primorski svatovi“.
 
Uz zahvalu organizatorima kao čuvarima tradicije, sudionike smotre, ali i sve posjetitelje u ime Grada Dubrovnika i gradonačelnika Mata Frankovića pozdravio je pročelnik Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more Marko Miljanić te zamjenica župana Žaklina Marević.
 
Tradicionalna manifestacija „Uskrs u Primorju“, koja za cilj ima oživljavanje dubrovačkih Gornjih sela, očuvanje lokalnog identiteta, tradicije i običaja, kao i obogaćivanje turističke ponude Grada Dubrovnika,  ove je godine održana na više lokacija. Građanima i posjetiteljima i ovaj put na raspolaganju je bila posebna besplatna autobusna linija, kao i posebna gastronomska ponuda u četiri seoska domaćinstva.

DPP

Međunarodna folklorna manifestacija u organizaciji udruge „Dubrovački primorski svatovi" ove godine se odvija deseti put i prerasla je u turističku atrakciju, a u nedjelju, u sklopu programa Uskrs u Primorju, na Mali Uskrs, održat će se na Gromači s početkom u 16 sati.

Svojim nastupima i prezentacijom običaja sudjelovat će brojna kulturno-umjetnička društva iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Sudjeluju Dubrovački trombunjeri, Limena glazba Zaton, FA „LINĐO" iz Dubrovnika, KUD Sc. Ilija – Kljaci iz Drniša, KUD Zvona Zagore Mirlović iz Šibenika, KUD Sv. Jurj s Osojnika, HKUD fra. Petar Bakula iz Posušja, KUD „Stjepan Radić" iz Pridvorja, HKUD Čapljina iz Čapljine i domaćini udruga „Dubrovački primorski svatovi".

Tradicionalna manifestacija „Uskrs u Primorju"za cilj ima oživljavanje dubrovačkih Gornjih sela, očuvanje lokalnog identiteta, tradicije i običaja, kao i obogaćivanje turističke ponude Grada Dubrovnika. Ovo ruralno područje je svega par kilometara udaljeno od središta grada i ima snažan agroturistički potencijal. Prilika je to za prezentaciju raznolikosti i kulturne baštine, kroz zabavu, gastronomiju i aktivan boravak u prirodi.

Građanima i posjetiteljima na raspolaganju je posebna besplatna autobusna linija JGP Libertas Dubrovnik. Polazak prema Gromači je u 15:15, a povratak u 18:30. Autobus se zaustavlja na stanici kod Tommyja u Gružu, ispred RK Srđ, u Komolcu i u Mokošici. Podsjećamo kako i ovaj vikend vrijedi posebna gastronomska ponuda u četiri seoska domaćinstva.

DPP