Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku u ponedjeljak predstavio je novi broj svoga Časopisa za književnost i znanost Dubrovnik. U programu predstavljanja časopisa u dobro posjećenoj čitaonici Narodne knjižnice Grad sudjelovali su Davor Mojaš, Brigita Masle Dražinić i Ivan Viđen. Prvi ovogodišnji broj Dubrovnika, uz svoje redovite rubrike, ima i dva tematska bloka.

Prvi je posvećen 350. obljetnici Velike trešnje u Dubrovniku 1667. godine. U njemu su objavljeni radovi o seizmičnosti dubrovačkoga područja i pokušaju znanstveno utemeljene rekonstrukcije što se ustvari događalo toga kobnog dana (Davorka Herak – Marijan Herak - Iva Vrkić), zatim članak o dramatičnim događajima prvih dana i tjedana nakon potresa prema korespondenciji vlastelina Marka Bassegli (Slavica Stojan), impresija o dubrovačkome parcu sv. Vlahu u trešnji (Maja Nodari) te dva povijesna teksta: jedna pjesma Bara Bettere o Velikoj trešnji i članak dum Nika Gjivanovića o stotoj obljetnici trešnje 1767. godine. 

Drugi je tematski blok posvećen slikaru Antunu Masli (1919.-1967.) uz pedesetu godišnjicu njegove smrti sa, do sada, neobjavljenim pjesmama, crtežima i drugim rukopisima velikog slikara. Uz ove slikareve zapise, svoje priloge o njemu dali su Antun Karaman, Rozana Vojvoda, Davor Mojaš i Luko Paljetak, a nadahnuto je o svome ocu govorila slikareva kći Brigita Masle Dražinić te interpretirala dio njegove poezije.

Također, objavljeni su prilozi brojnih suradnika u stalnim časopisnim rubrikama: Baština (tekstovi Antuna Ničetića, Vinicija Lupisa i Josipa Lisca), Ogledi (tekst Romana Guardinija u prijevodu Marija Kopića), Poezija (Wisława Szymborska u prijevodu Pera Mioča, Stanislava Nikolić Aras), Proza (Mara Čop), Drama (Rainer Werner Fassbinder u prijevodu Dubravka Torjanca), Osvrti i rubrika In memoriam (s nekrolozima Vlahu Dražiću i Rastku Barbiću) te Izvješće o radu Zaklade Blaga djela u Dubrovniku tijekom 2016. godine. U časopisu je predstavljena i nova rubrika Album koja će objavljivati stare fotografije i razglednice Dubrovnika. Na kraju predstavljanja najavljen je idući dvobroj časopisa koji bi trebao izaći najesen i u kojemu će, između ostaloga, biti i tematski blok posvećen 450. obljetnici smrti Marina Držića.

DPP

Hrvatske judašice, Tena Šikić i Ivana Šutalo nastupile su na jakom Grand Prix turniru u Meksiku, a nakon Teninog petog mjesta, Ivana je upisala najbolji rezultat karijere na IJF Touru osvojivši zlatnu medalju!

Nakon što je u Tel Avivu postala europska prvakinja u konkurenciji mlađih seniorki, Ivana Šutalo (preko 78 kg) nastavlja s napretkom. Pokazuju to ne samo borbe nego i ishodi tih istih borbi. Pokazao je to nastup i u Meksiku, gdje je na Grand Prixu u Cancunu s tri ippona najbolja sportašica Grada Dubrovnika osvojila zlato.

- U finale sam ušla puna samopouzdanja i bez straha. Želim uvijek gledati prema većim stvarima i evo sad sam uzela i Grand Prix zlato. Trener Đapić uz tatami, Tomo Marijanović i Tena Šikić na tribinama su mi bili velika potpora cijeli dan, pogotovo u finalu protiv Bolanos. – javila se Šutalo s prvim dojmovima iz Meksika.

Do borbe s Bolanos (MEX), Ivana je pobijedila Adlington (GBR) i Cutro-Kelly (USA), a već gleda prema novim izazovima:

- Nakon leta kući imam samo par dana odmora, točnije pripreme, za novi nastup u Kini. – rekla je.

Podsjetimo, prvog dana natjecanja na tatami je izašla Tena Šikić (do 52 kg), a u izjednačenoj borbi za broncu Delgado je iskoristila svoju priliku i s wazarijem došla do bronce, dok je Šikić je završila nastup na petom mjestu.

DPP

Obilježavajući 700. obljetnicu ljekarne Male braće koja se slavi 2017. godine, treba reći da je 1967. svečano slavljena i njena 650. obljetnica. U proslavi je bilo angažirano i „Društvo prijatelja dubrovačke starine“, koje već desetljećima skrbi o dubrovačkim zidinama i o drugom kulturnom dubrovačkom naslijeđu.

U spomen na ovaj događaj, tada je na izvornom mjestu ljekarne, na njenom zapadnom unutarnjem zidu, u organizaciji Društva, postavljena kamena ploča s natpisom: „Smještajem samostana na ovom mjestu MCCCXVII godine djeluje i ljekarna Male braće. Prigodom 650 godina neprekidnog djelovanja Društvo prijatelja Dubrovačke starine.“
Da se ovu obljetnicu obilježilo i radno dokaz je „Spomenica 650 – godišnjice ljekarne Male braće u Dubrovniku“ / proslava 650 godišnjice spomena Ljekarne u samostanu Male braće u Dubrovniku 1317-1967. Ta knjiga otisnuta na 134 stranice izdana je u Zagrebu 1968., a uredio ju je Hrvoje Tartalja. Rezultat je ona znanstvenog simpozija koji je održan u Dubrovniku prigodom slavlja.
Simpozij je organiziralo Farmaceutsko društvo Hrvatske i farmaceutska tvrtka „Pliva“, a na njemu je sudjelovalo oko 200 farmaceuta, među kojima i posljednji franjevac farmaceut Justin Velnić. „Pliva“ je tom prigodom izdala brončanu spomen medalju, rad akademskog kipara Ante Despota, čiji inicijali su otisnuti na medalji. Na prednjoj strani plakete, na plitkom reljefu prikazan je jedan od mužara stare ljekarne, s natpisom: „650 godina ljekarne Male braće Dubrovnik. Proslavi se pridružuje Pliva“. Na poleđini je plitki reljef heksafore klaustra s rozetom iznad i natpisom: „MCCCXVII – MCMLXVII“. Inače, u novoj ljekarni sačuvan je film koji je zabilježio detalje ove proslave.

Fra Stipe Nosić

U organizaciji Javne ustanove rezervat Lokrum i Društva prijatelja dubrovačke starine, u ovaj utorak, obilježit će se završetak radova na prezentaciji arheološkoga lokaliteta bivšega benediktinskoga samostanu sv. Marije na Lokrumu kao i 150. obljetnica smrti nadvojvode Maksimilijana Habsburškog.

Tim će povodom će u 18 sati u atriju lokrumskoga samostana dubrovačka arhitektica Zvjezdana Tolja sa suradnicima predstaviti nastanak i tijek projekta uređenja arheološkoga lokaliteta romaničkog samostana, a potom će predavanje o nadvojvodi Maksimilijanu i njegovim planovima za Lokrum održati profesor Dragan Damjanović s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.
Regularni brod iz Porta kreće u 18 sati i bit će besplatan za sve posjetitelje, a povratak je po završetku programa.

Podsjetimo, benediktinski samostan sv. Marije jedan je od najznačajnijih spomenika srednjovjekovnog razdoblja na dubrovačkome području i usko je vezan za povijest Dubrovnika. Arheološka istraživanja crkve i samostana proteklih je desetak godina financiralo Društvo prijatelja dubrovačke starine, a po njihovome završetku pristupilo se konzervaciji sačuvanih dijelova crkve i samostana i njihovoj prezentaciji javnosti.

Na temelju znanstvenih spoznaja rekonstruirano je glavno pročelje crkve s glavnim portalom te su uređene parterne površine, a obnovljena je i kula na pročelju crkve. Dio je to većeg projekta koji uključuje uređenje i ostatka romaničkoga sklopa što se očekuje u budućnosti.

Nadvojvoda Maksimilijan (1832.-1867.), mlađi brata cara Franje Josipa, došao je na Lokrum 1859. nakon nesreće ratnog broda Triton, te je otok odlučio kupiti i urediti u romantičarskome stilu. Iako je na Lokrumu boravio svega nekoliko godina, svojim je uređenjem dao pečat koji je vidljiv sve do danas. Maksimilijan i  njegova supruga Charlota imali su velike planove za Lokrum i često su i rado na njemu boravili. Osim preuređenja staroga samostana, uređenja vrtova, pristaništa i izgradnje tzv. Lugareve kuće u Portoču, dali su i izgraditi toranj s terasom, a istodobno su naručili nekoliko projekata daljnjeg uređenja otoka u historicističkom stilu. No, zlosretna je Maksimilijanova sudbina spriječila njihovo provođenje, a njegov umjetnički ukus i snažni interes za povijest, arhitekturu i botaniku doprinijeli su da Lokrum bude važan spomenik historicističkog razdoblja u Hrvatskoj.

DPP

Na sinoć održanoj motorijadi u Solitudu našao se i jedan neobičan svat. Radi se o kraljevskom pitonu kojega je doveo Marko Stjepanović iz Ploča. Njegov cilj, kako je pojasnio za portal Dubrovnikpress.hr je upoznati ljude s "tim predivnim stvorenjima".

- Veliki sam ljubitelj zmija, kako bi se reklo, to je moj zaštitni znak.  Jednostavno želja mi je upoznati ljude sa zmijama. Gmazovi su predivne beštije! - rekao je Marko.

On je svojega kraljevskog pitona donio u kavezu, na kojemu je pisalo "Čuvajmo prirodu, i zmije su dio prirode".
- Strašno je kako neki ljudi ubijaju zmije. Sigurno iz straha. A meni je cilj da se ljudi ne boje zmija, da ih ne ubijaju. Zmije su potrebne prirodi! Uzmimo kao primjer našeg blavora, ljudi ga ubijaju samo jer je zmijolik, on je ustvari gušter. Ljudi to ne znaju. To ne valja. Meni je žao i kad se crv ubije. - objasnio je Stjepanović.
Dok smo razgovarali, došla je i jedna djevojka  koja se poželjela fotografirati s pitonom. Stjepanović joj je objasnio kako je jako pitom i kako nema razloga za strah.

- Dosta mi je Dubrovčana prišlo, pitaju što ja radim ovdje. Mislim da su se zainteresirali. Iako, rekao bih da su Dubrovčani inače pitomiji po pitanju osviještenosti o ovoj temi. - rezonirao je.

Sa svojim kraljevskim pitonom posjećuje razna događanja, bio je, govori, na raznim sajmovima. Sve, dakle, s ciljem kako bi upozorio na važnost zmija. Inače, ima samo ovoga pitona.
- Nažalost, imam samo ovog kraljevskog pitona. Inače, kraljevski piton je najzastupljeniji kućni ljubimac u cijelome svijetu! Oni su toliko dobri i miroljubivi! Pošto imam maleni stan, imam samo jednoga. Za održavati piton je jako dobar. Treba paziti na temperaturu, to je najvažnije. Jede jednom mjesečno, kaki jednom mjesečno. Jako dobra životinja za imati u stanu. - pojasnio je ljubitelj zmija iz Ploča Marko Stjepanović.

Jednoj dubrovačkoj gošći zasmetao je običaj da se mokri po platanu na Pilama. Stoga, ona je i napisala poruku, na hrvatskom i engleskom jeziku. "Molim vas, ne vršite nuždu po stablu", piše na natpisu kojega je zalijepila na samo dno ovoga stabla.

Zaista, kod ovog platana nakon noćnih izlazaka vrši se nužda. Dakako, po ovim vrućinama mokraća se užegne te je miris koji se širi oko ovoga područja preko dana nepodnošljiv.

Inače, kako se može doznati na Pilama, radi se o strankinji koja je po ovom gradskom predjelu od Dubrovčana tražila pomoć u prijevodu, a djelatnike jedne od butige zamolila za selotejp ne bi li svoju poruku i prilijepila na platana.

Svakako, radi se o neobičnoj i simpatičnoj gesti ove dubrovačke gošće.
V.Salvia

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je čestitku dubrovačkoj judašici Ivani Šutalo i njenom treneru Željku Đapiću povodom osvajanja Grand Prix turnira u Meksiku. Tekst čestitke prenosimo u cjelosti:

"Draga Ivana, poštovani treneru Đapić,

Čast mi je i zadovoljstvo u ime Grada Dubrovnika i svoje osobno ime uputiti vam najiskrenije čestitke povodom osvajanja Grand Prix turnira u Meksiku.

Pod budnim okom i uz pomoć, svoga profesora i trenera, gospodina Đapića hrabrim i izvrsnim borbama dokazala si da se sav trud, upornost i odricanje isplatilo jer te još jednom odvelo na pobjedničko postolje.

Tvoji uspjesi mogu poslužiti kao primjer i motivacija svim mladima ne samo u našem gradu već i šire.

Želim vam i u budućnosti puno sportskih uspjeha i osobnog zadovoljstva." - piše u čestitki gradonačelnika Frankovića.

DPP

U organizaciji dubrovačkog Moto kluba Libertas Riders, večeras je završen „Dubrovnik bikers weekend“. Tako su subotu na motorijadi nastupile grupe Divlje jagode i Art, kao i plesačice.

Inače, motorijada je humanitarnog predznaka, a djelić  atmosfere možete pogledati u fotogaleriji.

V.S.

Noćni lov udicom iz barke bez dvojbe je jedan od najsportskijih načina sportsko- rekreativnog ribolova. U njemu je čovjeku, kao izrazito dnevnom lovcu, otežan, ponekad čak i posve onemogućen vizualni kontakt, ne samo s lovinom nego i ribičkim priborom, mamcem… To je osobito izraženo u lovu riba koje obitavaju daleko pod površinom.

Jedna od takvih riba je i kantor ili kantar. On je, osim po mjesečini, ponekad aktivan i po mraku, a kad nije može se isprovocirati da počne s hranjenjem. To je posebno moguće u toplijem dijelu godine na plićim pozicijama, osobito brakovima. Idealne pozicije su brakovi kojima vrhovi dosežu na samo pet, a nisu na više od 20 metara pod površinom mora.

Praktično uvijek spremnog na hranjenje, kantora je isprovocirati vrlo lako primamljivanjem, abrumavanjem ili brumanjem. U tu je svrhu najbolje koristi sitno isjeckane srdele, zbog uštede pomiješane sa zemljom, najbolje ljepljivom glinom. Umjesto srdele se mogu koristiti samljevene mušule. Mješavina ta tri sastojka isprovocirat će i najsitijeg kantora da se mirisnim tragom podigne i pod sami površinu.

Iako nije osobito oprezan, kantora je najbolje loviti „a volo“ , priborom bez dodatnog otežanja. To omogućava da mamac tone prirodno, podjednako sporo kao i primama.
Pribor za lov u propadanju vrlo je jednostavan. Za lov „preko prsta“, čini ga osnovna struna promjera 0,40 do 0,50 mm, na čijem je kraju vrtilica. Na njoj treba biti „brk“ -dva priveza (pjoka) debljine 0,25 do 0,40 mm nejednake dužine, primjerice 20 i 30 cm. Udice na njima ne smiju biti šira od 10 mm, niti dugog tijela, jer kantor ima relativno mala usta.

Ako je brak dublji od 10 metara, a kantor se nije podigao k površini, poviše vrtilice je dobro postaviti malu rascijepanu olovnicu.

Osim za primamu, srđela i mušula se mogu koristiti kao mamac. Međutim, neusporedivo bolji ulovi se postižu s komadima velikog crva, najboljeg mamca za noćni ribolov bilo koje ribe dna.

Isprovociran mirisom i okusom primame koju ne može jesti, kantor veoma neoprezno napada mamac i najčešće se sam ulovi. Osim zbog toga, kontru, barem ne jaku, ne treba davati jer već ulovljen kantor može spasti zato što se najčešće zakvači za relativno mekane usne. Kako je dobar borac, zbog toga ga je potrebno oprezno izvlačiti.
Nakon dužeg lova počinje spadati, zajedno s udicom, i zbog toga što ima brojne i iznimno oštre sitne zube kojima brzo ošteti i prekine strunu poviše udice. Zbog toga je dobro povremeno provjeravati u kakvom su stanju privezi, pjoke, primule.

Na dobrim postama, a one nisu rijetke, moguće je u jednom ribolovu, čak vrlo kratkom, uloviti veliki  broj kantora. Zato podsjećamo da sportsko- rekreativni ribolovac u jednom lovu smije uloviti najviše pet kilograma ribe plus jednog kapitalca, a takvim se smatra kantor težak od 500 grama naviše, odnosno duži 30 - 35 cm. Kao i ostali ljuskavci, kantor  vrlo sporo raste pa te dimenzije dosegne između četvrte i šeste godine života.

Osim kantora i umjesto njega, u ovakvom ribolovu je moguće ostvariti i ulove drugih riba. Uz dno se redovito lovi fratar, ponekad i sarak, nerijetko kapitalan, koji se zna podići i pod samu površinu. Uz njega, pod površinom se s kantorom se love i ukjate, također nerijetko kapitalnih dimenzija. Potraje li lov do jutra, u zoru se ljeti i u ranu jesen redovito ulovi i pokoji zubatac, ako ih ima na braku.

U sklopu Projekta Kartiranje, monitoring i upravljanje prekograničnom Natura 2000 mrežom na moru (4M), Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije u suradnji sa Udrugom za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce i ronilačkim klubom Dubrovnik odradila je akciju čišćenja podmorja u Cavtatu (uvala Tiha).

Cilj akcije bio je povećanje razine svijesti lokalne zajednice za brigu o okolišu, a ujedno i očuvanju prirodnih vrijednosti kao i doprinos očuvanju, unaprjeđenju i zaštiti cavtatskog podmorja.

Predstavnici Ronilačkog kluba Dubrovnik izvukli su velike količine otpada, prilikom čega je najviše zabilježeno plastične ambalaže, dijelova metalnih elemenata ali i automobilskih guma.

Ovom prilikom Javna ustanova zahvaljuje svima koji su prisustvovali akciji čišćenja i svojim sudjelovanjem doprinijeli podizanju svijesti o zaštiti okoliša i čišćem podmorju.

G.C.

U organizaciji Judo kluba Dubrovnik održano je polaganje za pojaseve na kojem je svoje znanje uspješno prikazalo 102 judaša iz sekcija Grad, Mokošica i Zaton. Judaši su prikazali osnovne tehnike i principe juda te teorijska znanja o povijesti i pravilima judo sporta. Nakon polaganja djeca su osim zasluženih diploma i pojaseva dobila i prigodne maijce.

Bijeložuti pojas su položili; Pero Lučić, Marin Curić, Roko Preljević, Darien Mišković, Mario Gjivovic, Roberto Raič, David Obuljen, Mark Mihael Vladić, Erik Nikitović, Kristian Simunić, Marin Golubović, Bartol Stražičić, Mislav Jurić ,Roko Malobabić,Luka Baraban,Drina Baraban,Niko Mostahinić,Đivo Falkoni,Paulina Bogetić, Nikola Kaštelan,Antonio Matana,Niko Šakić,Petar Kapetanić,Đivo Milutinović,Matej Grizelj,Orsat Cvjetinović,Mateo Zdraulić,Ivan K.Jovanović,Nikola Antunović,Bruno Marlais,Roko Dediol,Ora Marija,Luka Marković,

Žuti pojas su položili; Lukša Đapić, Marko Barač, Lucija Maslać, Stjepo Milovčević,Roko Marković,Tomislav Baselli,Dominik Ljuban,Lorena Buholov,Marta Njirić,Maroje Grkeš,Ivan Bilić,Antun Bojanović

Žutonarančasti pojas su položili; Ana Baletin, Ana Lea Herceg, Jakov Mršić, Matej Batina, Filip Lambeta, Maroje Sekondo, Matej Butigan, Vlaho Lujo,Orlando Vuleša,Ivan bazdan,Paulo Matana,Dominik Kaštelan,Luka Srzentić,Stipe Prčan,Vide Potrebica,Vjekoslava Potrebica,Maroje Đevoić,Leon Tomašević,Lucija Potrebica,Patrik Kajinić,Antonio Jurić,Filip Matušan;Matija Lonco

Narančasti pojas su položili; Đuro Bunda, Nika Čurlin, Marko Čurlin, Nika Napica, Ivan Obrovac, Marin Brangjolica,Luka Čurlin,Marin Grilec,Loreta Puljizević,Fabio Sforza Jerosimić,Petar Lujo,Luka Petković,Ivan Žitković,Ivan Nović,Andrej Vukorep,Domink Bagavac
Naranćastozeleni su položili; Ivona Caput, Kristijan Šabić, Frano Medo, Lukša Napica,Karla Petković,Marko Moretić,Marko Mostahinić,Maroje Tovarac,Teo Petković,Ivica Bogetić

Zeleni pojas su položili; Vlaho Ban,Luka Bela Nagy,Matej Njirić,Bruno Bencek

Plavi pojas je položila Romana Palunčić .

DPP

Na otoku Korčuli su u skopu WellOLive projekta boravili blogerica i snimatelj iz Italije koji su obišli cijeli otok te, u svrhu promocije, u suradnji s lokalnom turističkom zajednicom snimali lokalne posebnosti.

Domaćini trodnevnog posjeta bili su turističke zajednice Grada Korčule, Hana Turudić, TZ Lumbarde Ante Šestanović, TZ Smokvica Tonko Pecotić, TZ Blata Maja Šeparović te TZ Vele Luke Dorjan Dragojević, koji su svaki za svoju općinu prezentirali kulturnu i prirodnu baštinu, manifestacije cijeloga otoka te su posebno predstavili tradicionalna jela spremljena s maslinovim uljem, kao i proizvodnju maslinova ulja i njegovu prezentaciju u turističke svrhe.
Između ostalog obišli su Muzej Marka Pola, Katedralu i Gradski muzej Korčule, Smokvicu, Blato, Velu Luku, Velu spilju i Proizd Resort. Obišli su i nekoliko proizvođača maslinovog ulja, vina i drugih domaćih proizvoda te su im bila priređena dvije kuharske programa.

Snimljeni video materijal, nastao u sklopu Blogger Experience Croatia na Korčuli, biti će objavljen na turističkim web stranicama partnera na projektu kao i na platformi "Crossing Routs - Blogging Europe" - Europskog Instituta za kulturne rute, što će pridonijeti turističkoj promociji cijelog otoka Korčule.

EU projekt ''WELL-O-LIVE – Europskim putevima maslina do opuštanja i zdravlja'' usmjeren je na razvoj odživog transnacionalnog proizvoda ruralnog turizma. Provodi se kroz COSME program Europske unije, nositelj je talijanska Općina Brindisi, a DUNEA je jedan od europskih partnera.

DPP