U organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika i ove će se godine održavati kulturno - zabavni programi na Elafitskim otocima, u Zatonu i Orašcu te okolici grada, s ciljem obogaćivanja turističke i društvene ponude tijekom ljetnih mjeseci. Programi će se tradicionalno odvijati tijekom lipnja, srpnja i kolovoza, a već ovoga tjedna započinju prvi ovogodišnji događaji.
 
U petak 13. lipnja s početkom u 22 sata ispod platana u Orašcu u sklopu manifestacije Oraško ljeto nastupit će popularna grupa Viva.

Također u petak 13. lipnja u 21 sat i 30 minuta u Lazaretima će nastupiti Folklorni ansambl Linđo dok će u subotu 14. lipnja s početkom u 11 sati ispred Kneževa dvora nastupiti Zbor Libertas.
 
TZ grada Dubrovnika

Mjesec dana dijeli nas do 76. izdanja Dubrovačkih ljetnih igara, koje donosi pregršt neponovljivih kulturno-umjetničkih događanja! Publici će se, tijekom 47 festivalskih dana, na brojim gradskim lokacijama ponuditi više od 70 dramskih opernih, baletnih, folklornih i ostalih umjetničkih programa.

Dramski program iznimno je sadržajan i šarolik, a festivalskoj će publici donijeti tri velike premijere, omiljene reprizne naslove te nastavak promišljanja i razvoja dinamičnih koprodukcijskih i ambijentalnih koncepcija kroz različite suradnje te kroz revitalizaciju marginaliziranih festivalskih lokacija. Okosnicu ovogodišnjeg dramskog programa čine tri velika premijerna naslova - kultne Goldonijeve Ribarske svađe u režiji Krešimira Dolenčića, zatim Medeja S. Stonea i Müllerina u režiji Martina Kušeja te Čehovljev Galeb u režiji Janusza Kice. Od repriznih uspješnica očekuje nas Goldonijeva Kafetarija, Vojnovićev Ekvinocijo i Shakespeareova Oluja te Mara i Kata, autorski projekt Saše Božića. Studentski teatar Lero i ove godine je dio programa Igara, a izvest će predstavu Snovi izgubljenih godina, redatelja Davora Mojaša. Za najmlađu festivalsku publiku na taraci tvrđave Revelin bit će uprizorena Snjeguljica i sedam patuljaka u režiji Ivane Čoh.

Za svu raskoš glazbenog programa pobrinut će se vrhunski domaći i strani glazbenici, a među istaknutima je Khatia Buniatishvili, talentirana gruzijska pijanistica koja je otkrila klavir sa samo tri godine, a do desete godine već je nastupala po inozemstvu. Glazbeni program u Dvoru obogatit će i iznimna Sonya Yoncheva, nakon što smo u njenom glasu poput slavuja uživali na spektakularnom Opera Gala koncertu prošlog ljeta, za ovo nam priprema nešto posebno i jako rijetko - svoj recital u Kneževu dvoru. Po prvi put u Hrvatsku, i to na 76. Dubrovačke ljetne igre, stiže Vienna Berlin Music, poznatiji kao The Philharmonix, koji svojim izvedbama spajaju klasiku, jazz, pop i swing. Za veličanstven kraj Dubrovačkih ljetnih igara očekuje nas veliki Opera gala koncert probranog repertoara ponajboljih opernih arija na kojem će nastupit jedna od najbriljantnijih sopranistica današnjice, Nino Machaidze, talijanski tenor Vittorio Grigolo te hrvatski bas bariton svjetskoga glasa Marko Mimica, uz pratnju Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem Sebastiana Lang Lessinga.

Ljubitelje baleta na taracu tvrđave Revelin privući će Balet Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu izvedbom Giselle Adolphea Adama i José Carlos Martíneza, dok će festivalski miljenik Folklorni ansambl Linđo, povodom svoje 60. obljetnice, izvesti čak četiri nastupa bogate hrvatske folklorne plesne i glazbene baštine te predavanje Linđo i Igre: šest desetljeća strateškoga partnerstva, na kojem će povjesničar umjetnosti Ivan Viđen govoriti o povijesti FA Linđa te povezanosti s Igrama. U drugom dijelu večeri izvest će vokalno-instrumentalni program pod nazivom „Etnofonija“! Uz bogati dramski, glazbeni i plesni, ovogodišnji festival ima i fantastičan popratni program koji ne želite propustiti! Tradicionalno će se predstaviti Pula film festival – Film dobitnik Zlatne arene u suradnji s Kinematografima Dubrovnik u ljetnom kinu Jadran, gdjje će biti prikazana i premijera filma Stoljetni Allegro Vivace u koprodukciji s Hrvatskom radiotelevizijom, u režiji Vedrana Benića. Hrvoje Juvančić u atriju palače Sponza predstavit će Hommage Mišu Martinoviću, a u samostanu Danče održat će se promocija knjige Dance de luxe autora Mariane Pende i Olafa Nicolaia. Autorica Lada Čale Feldman predstavit će svoju knjigu Molière ponovljen u atriju palače Sponza, gdje će biti izvedena i tribina Ženski glas u u mjetnosti, inspirirana festivalskom temom žene. U atriju Kneževa dvora izvest će se glazbeno scensko djelo Ivice Kunčevića i Brigide Masle Dražinić - Enigma Jarnović, u režiji Helene Petković.

Program 76. Igara ne zaostaje ni u umjetničko-izložbenom dijelu, a očekuju nas izložbe Toutes les Femmes slikara Dimitrija Popovića, Margariti slikarice Ivone Šimunović, Tebi akademske slikarice Antonije Rusković te izložba Žene – Na sceni i iza scene Dubrovačkih ljetnih igara nastala u suradnji Dubrovačkih ljetnih igara s Dubrovačkim muzejima.

Ulaznice su dostupne u internetskoj prodaji na festivalskoj mrežnoj stranici www.dubrovnik-festival.hr i preko servisa www.ulaznice.hr. Ulaznice i festivalske suvenire, moguće je kupiti i u lokalnoj prodaji, na blagajni u prizemlju Festivalske palače na adresi Od Sigurate 1, koja je otvorena svakim radnim danom od 12:00 do 17:00 sati. Kupnjom Mastercard karticama ostvaruje se 10% popusta, a za iznose iznad 70 € omogućeno je obročno plaćanje Mastercard karticama na 2 ili 3 rate. Stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije ostvaruju popust od 30% na sve izvedbe uz predočenje osobne iskaznice i to isključivo na lokalnoj prodaji Dubrovačkih ljetnih igara. Isto tako, stanovnicima Dubrovačko-neretvanske županije omogućava se dodatnih 10% popusta ukoliko se plaća Mastercard karticom, isključivo na lokalnoj prodaji Dubrovačkih ljetnih igara, što čini jedinstven popust od 40%.

Sve upite vezane za kupnju ulaznica zaprima Ured prodaje na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na telefonski broj: 020/326 123.

db

Tenis klub Ragusa postao je prvoligaš. Iz kluba danas kažu: „Nakon naporne borbe sa mnoštvom teških i dalekih gostovanja sa ukupno 5 pobjeda u grupi, te razigravanju sa 4 najbolje momčadi, igrači Tenis kluba Ragusa uvjerljivo su i bez poraza zaključili II. Hrvatsku seniorsku ligu jučerašnjom pobjedom u finalu.”

Na terenima u Gospinom polju protiv Tenis kluba Prečko sa svih pet pojedinačnih pobjeda dubrovački tenisači ostvarili su povijesni rezultat i razveselili sve dubrovačke teniske zaljubljenike.

„Čestitamo svim našim igračima koji su bili spremni nastupiti za svoj klub i čestitke igračima koji su izborili pobjede : Tymofii Milovanov, Tim Nekić, Mile Matić, Marko Baničević, Lovre Hirons, Nikola Mihaljević , Kuzma Jurišić , Ante Kačić , Igor Bulić , Marin Njirić, Tomislav Perić , Jurica Udovičić, Ivan Boitsov , Mato Stjepanović , Nikola Jovančević , Tonko Lončarica , Toni Pavlović. Posebna hvala i svima onima koji su nas došli podržati navijanjem.” – navode iz kluba, a i mi se pridružujemo čestitkama.

dm

Dubrovački muzeji otkrili su vrijedne arheološke nalaze u špilji Crno jezero iznad Ponikava na Pelješcu, koji ukazuju kako je špilja tijekom tisućljeća korištena kao ilirsko svetište, nekropola i stanište. Među najzanimljivijim nalazima su minijaturne grčke i lokalne posude korištene u ritualne svrhe, ulomak keramičke glave božanstva te ljudski ostaci iz različitih razdoblja. Arheološka istraživanja proveli su krajem svibnja i u prvoj polovici lipnja 2025. godine kustosi iz Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja, pod vodstvom kustosa Domagoja Perkića, a u timu su sudjelovali arheolozi Krešimir Grbavac i Paula Knego te restauratorica Sanja Pujo dok su vanjske suradnice bile arheologinja Karmen Butigan i speleologinja Nataša Cvitanović iz speleološkog kluba Ursus Spelaeus.

Špilja Crno jezero, duga 238 metara i duboka 94 metra, smještena je ispod velike prapovijesne kamene gomile na Ilinom brdu iznad Ponikava. Zbog svog dominantnog položaja špilja je kroz posljednjih četiri tisućljeća imala važnu ulogu u životima lokalnih zajednica. Tijekom istraživanja otvorene su dvije sonde ukupne površine oko šest kvadratnih metara, u kojima su otkriveni brojni vrijedni nalazi i spoznaje.

U brončanom dobu, uglavnom tijekom 2. tisućljeća prije Krista, upotrebljavana je kao izvjesni oblik staništa: zbijeg uslijed konfliktnih razdoblja, vremenskih (ne)prilika ili kao sezonsko stanište. Nakon toga, krajem brončanog doba i početku željeznog doba, oko 9. do 6. st. pr. Kr. pojedini dijelovi špilje korišteni su kao nekropola, odnosno mjesto pokopavanja stanovnika izvjesne prapovijesne zajednice. O tome svjedoče ulomci ljudskih kostiju, posebice lubanja pronađenih u kamenom nasipu.

Intenzivno korištenje špilje, prije svega njenih ulaznih dijelova, bilo je u posljednjim stoljećima prvog tisućljeća prije Krista, kada se govori o ilirskim zajednicama koje nastanjuju ove prostore. Tada je špilja vjerojatno korištena kao izvjesno svetište, nešto slično kao Vilina špilja iznad izvora Omble ili Spila u Nakovani. Naime, u skrovitim i manje pristupačnim dijelovima špilje te ulaznom prostoru pronađeni su tragovi koji nas upućuju na takvu pretpostavku. Riječ je o većem broju minijaturnih posuda, uglavnom grčke, ali i lokalne provenijencije koje su obično ostavljane u svetištima kao votivni prilozi, odnosno darovi korišteni u okviru izvjesnog religioznog obreda i kulta.

Tu su i drugi ulomci grčkih posuda, najfinijih i najskupocjenijih posude tog vremena, u pravilu grčkog porijekla. Sve takve posude služile su za čuvanje vina (amfore) ili ispijanje vina (razne vrste čaša). One nisu korištene u svakodnevnom životu Ilira nego su simbol bogatstva i moći tadašnje lokalne prapovijesne zajednice, koje su očigledno imali potrebu koristiti u nama nepoznatim ritualima (u kojima je vino sigurno imalo bitnu ulogu), ali i ostaviti kao poklon bogovima. Posebno je zanimljiv keramički ulomak glave, vjerojatno od izvjesnog grčkog božanstva. Sačuvane su samo kovrče od kose, no svakako je simptomatičan ulomak koji se obično nalazi u grčkim i ilirskim svetištima tog vremena.

Posljednje korištenje špilje utvrđeno je tek u kasnom srednjem vijeku, tj. 13. st. Tada je, istaknuo je voditelj istraživanja Domagoj Perkić, iz nama nepoznatih razloga, jedna ili više individua položena na površinu u dubljim, izuzetno teško dostupnim, dijelovima špilje. Uz takve skeletne ostatke nisu pronađeni bilo kakvi drugi arheološki nalazi, no radiokarbonska analiza pokazala je kako je riječ o upravo navedenom vremenu. Prije daljnjih analiza ne može se znati jesu li oni tu namjerno položeni kao pokojnici ili su u nesretnim okolnostima zapeli u dubini špilje iz koje se nisu mogli izvući. Iako su iskopavanja bila skromnog opsega, rezultati istraživanja značajno doprinose razumijevanju kontinuiteta naseljenosti, duhovne prakse i svakodnevnog života na Pelješcu kroz tisućljeća.

JPA

„Oldtimer Rally Ston: Putevima Pelješca i Primorja” održat će se u subotu 14. lipnja. Uobičajeni raniji proljetni datum ove manifestacije bio je odgođen zbog Dana žalosti koji je bio proglašen 26. travnja. 

Start je u 10 sati s odmorišta Komarna na Pelješkom mostu odakle će osamdesetak oldtimera odvesti prvu etapu do Putnikovića. Nakon obilaska Muzeja vina krenut će novom pelješkom cestom do Zaton Dola i nastaviti preko Bistrine do Spomenika pobjedi na Vjetrenom mlinu gdje će folklorni program u 12:00 izvesti KU Linđo Ošlje-Stupa. Posljednja etapa povorku vodi preko Rudina, Dola i Zamasline u Ston. Automobili će biti izloženi na Placi u Stonu od 14 sati, kada će nakon dodjele priznanja sudionike i posjetitelje zabaviti mladi dubrovački Rock Palace Band.

Ovogodišnji Oldtimer Rally Ston je ukupne duljine oko 75 kilometara. Osim Pelješca, sudionicima prvi put ove godine otkriva i ljepote Dubrovačkog primorja. Oldtimer klub Dubrovnik je obogatio program manifestacije koja predstavlja Pelješac, Ston i Primorje kao atraktivnu auto-destinaciju, kombinirajući prirodne ljepote s promocijom kulturne baštine i gurmanske ponude.

Posjetitelji u Stonu će, dok uživaju u koncertu, moći razgledati automobile od nostalgičnih Spačeka, Bube, Fića i Renaulta 4 do rijetkih i ekskluzivnih Porschea 911, Mercedesa SL Pagoda i BMW M5. Čak iz daleke Poljske stiže Porsche 356 SC iz 1965. godine. Podršku Rallyu su uz općine Ston i Dubrovačko Primorje pružili Dubrovačko - neretvanska županija, Poljoprivredna zadruga Putniković, Solana Ston te Libertas Dubrovnik. Rally se održava na javnim prometnicama, u skladu s prometnim pravilima i uz pojačan angažman službenika Policijske postaje Ston pa manifestacija neće remetiti redovno odvijanje prometa.

JPA

Kao jedna od najznačajnijih pojava na moru, kurenat, morska struja, je od davnina u žiži interesa moreplovaca i ribolovaca. Potonjih zato što su sve ribe podložne utjecaju kretanja mora jer od njega umnogome ovisi koja će se vrsta loviti na kojoj pozicija i dubini, usmjerenje riba u odnosu na njega te, što je najvažnije za udičare, kada su određene ribe raspoložene za ishranu. Zato je za ribare veoma važno znati kakav je i koliki utjecaj kurenta na ribe.

Od svih jadranskih riba najveći utjecaj kurenta je na ponašanje brancina, odnosno smuduta, lubina. Krupni, stari ili pretili, najradije se zavuku u neku mutnu uvalu bez kurenta i tu proždiru gavune, cipole, šparme i bukve koje su im u uvjetima slabe vidljivosti lako dostupni. Manji i srednji primjerci se ponašaju posve drukčije, oni najradije love u kurentu. Često lebde u njemu uz samo dno, nerijetko u džepu kurenta, mjestu s manje izraženom strujom - iznad manjeg udubljenja ili iza neke uzvisine - i čekaju žrtve. Uvijek su okrenut prema kurentu. Izvrsni su plivači pa se ne umore ni plivajući pet, šest sati kontra jakog kurenta.

Kad kurenat počinje brancin dobiva volju za hranjenje i dobro grize. Dok god kurenat jača u pravilu će dobro gristi. Onog trenutka kada kurenat prestane jačati i ostane na istoj razini jakosti, brancin počinje gristi sve slabije pa kada strujanje stane brancin se na takvim terenima gotovo ne hrani do pojave novog, kurenta iz suprotnog smjera. Tada, tijekom smjene kurenta brancin više ne stoji na istom mjestu nego šeće po terenu čekajući početak novog korenta.

Čim novi kurenat počne, na njegovu najmanju naznaku, brancini se okreću prema njemu, spuštaju se uz dno i počnu loviti. Ako se gavuni i druga sitna riba drži površine, tada će i brancini gristi na površini ako im ništa ne smeta, primjerice nazočnost čovjeka u vidnom polju. Kako kurent jača, tako u pravilu i brancin aktivnije lovi.

Ovo ponašanje brancina vrijedi uglavnom samo na područjima s jakim korentima gdje je njegov način života potpuno uvjetovan njihovom izmjenom. Na područjima bez kurenta, kao riba koja se iznimno dobro prilagođava uvjetima i terenima, brancin će gristi kad i većina ostalih riba, s tim da su što manji to su više aktivniji u pretraživanju terena.

Poput brancina i podlanica, tkj. ovrata se hrani na svakakvim terenima, bez obzira na kurenat, ali ipak radije bira terene s umjerenim morskim strujama. Najbolje grize oko smjene kurenta odnosno plime i oseke.

Većina ostalih riba najviše voli period oko promjena, kako kurenta tako i plime i oseke, koje su u pravilu poklapaju s kurentom iz jednog ili drugog mjera. Čak i na terenima gdje se uopće ne osjeća ili barem ne vidi strujanje mora, ribe osjeti kada nastupa smjena, kada kurenat jača ili slabi.
Od ljuskavki, najčešćih lovina udičara, pic i fratar vole terene s izraženim kurentom, ali u pravilu i oni poput ostalih najbolje grizu u vrijeme oko smjene. Pici nešto bolje na kraju kurenta, a fratri najbolje na samom početku kurenta koji struji od sjevera prema jugu, odnosno od sjeverozapada prema jugo- istoku.

I sarak voli mjesta s izraženim korentom. U plićim prolazima s jakim strujama te posidonijom na dnu grize dobro po jakom kurentu, bolje nego na smjeni.

Kantor voli terene s izraženom morskom strujom, ali se najčešće drži u zavjetrini od kurenta, uz sam rub s mirnim more. I on najbolje grizu oko smjene kurenta.

Od riba koje ne grizu pa jakom kurentu, a vole ponešto kurenta najcjenjeniji je pagar. U pravilu, najbolje se love na kraju gornjeg, južnog kurenta, neposredno prije najveće jutarnje plime.

Od riba koje ne vole kurenat udicom se najčešće love cipoli, koji preferiraju mirna i mutna područja.

Ponašanje zubaca i feluna u odnosu na kurenat znatno je složenije nego ostalih riba pa oni zaslužuju poseban tekst.

Što se tiče glavonožaca, lignje uvijek treba tražiti u zavjetrini od kurenta, najbolje na njegovom rubu. Hobotnice, pak, najviše voli terene s jakim morskim strujama i škrapama.

S 30. Državnog natjecanja brodomaketara, koje se održalo po Nacionalnim pravilima, Dubrovčani su se vratili s tri odličja za njihove makete. Mladen Mitić, predsjednik Modelarskog instituta Nave Dumins, osvojio je zlatno odličje za maketu Velika karaka – Lopudski karakun. Srebrna odličja dobili su Vladimir Glavočić, predsjednik Društva brodomodelara Argosy, za maketu Nouvelle Esperance – Pulaka-nava i junior Ivica Bilić, dugogodišnji polaznik radionica brodomaketarstva u Dubrovniku, za maketu Argosy – Dubrovački galijun.

U ponedjeljak je u prostoru Kuće brodova održano svečano otvaranje 16. hrvatske ocjenske izložbe maketa brodova „Rijeka 2025“, u sklopu kojeg su proglašeni pobjednici 30. Državnog natjecanja brodomaketara. Šest brodomaketara osvojilo je zlatna odličja, osam srebrna te tri brončana. Prema ocjeni sudaca i sudionika, ovogodišnje natjecanje bilo je jedno od jačih u posljednje vrijeme, kako po kvaliteti radova, tako i po raznolikosti pristupa maketarskom umijeću. Okupilo se 15 maketara s ukupno 30 maketa, a sve natjecateljske makete brodica i brodova mogu se pogledati izložbi koja je do 20. lipnja, otvorena za javnost u prostoru Kuća brodova.

Državno natjecanje brodomaketara i popratna ocjenska izložba maketa brodova tradicionalna su manifestacija koja se u Rijeci održava od 1995. godine. Natjecanja se održavaju ili prema NAVIGA pravilima (međunarodna pravila prema kojima se mogu natjecati brodomaketari sa svim brodovima) ili po Nacionalnim pravilima (pravila prema kojima se mogu natjecati brodomaketari s maketama hrvatskih tradicionalnih brodova i brodica). Natjecanja se svake godine izmjenjuju. Ove godine natjecanje je održano po Nacionalnim pravilima.

Organizatori natjecanja i izložbe su Hrvatski savez brodomaketara i Centar tehničke kulture Rijeka, a Hrvatska zajednica tehničke kulture je suorganizator. Državno natjecanje brodomaketara financijski podupiru Hrvatska zajednica tehničke kulture, Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka.

JPA

Hrvatski hornist svjetskog ugleda i jedan od najuvaženijih svjetskih umjetnika, Radovan Vlatković, ovoga će četvrtka nastupiti s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom u atriju Kneževa dvora. Riječ je o koncertu u sklopu Zvjezdanog ciklusa u kojem je DSO prošlog tjedna ugostio pijanista Iva Pogorelića. U četvrtak, 12. lipnja orkestrom će ravnati počasni dirigent DSO-a, glasoviti maestro Uroš Lajovic. Početak koncerta je u 21 sat.

Slavnog hornista publika će imati priliku čuti u Straussovom Koncertu za rog br. 1, dok će u drugom dijelu koncerta orkestar izvesti Beethovenovu Simfoniju br. 5.

Ulaznice za koncert dostupne su na blagajnama DSO-a (ljetnikovac Crijević Pucić i Slanica) gdje građani ostvaruju popust od 30%.

rrd

Plesni klub Paganini u suradnji s Turističkom zajednicom grada Dubrovnika i Sveučilištem Libertas, a u sklopu projekta prekogranične suradnje, organizirao je u subotu Smotru mažoretkinja u Dubrovniku.
 
Nakon povorke mažoretkinja preko Straduna uslijedio su nastupi ispred crkve sv. Vlaha.
 
Uz maštovite i raznolike koreografije, u pratnji Gradske glazbe Dubrovnik i Općinske glazbe Baška Voda, predstavili su se timovi iz Neuma, Livna, Ljubuškog, Dubrovnika, Baške Vode, Župe dubrovačke i Kaštela.

JPA

U organizaciji Općine Dubrovačko primorje i Turističke zajednice Općine Dubrovačko primorje, a uz podršku Slano Film Days, 14. i 15. lipnja održava se Obiteljski filmski vikend. Riječ je o dvodnevnom događanju posvećenom djeci i obiteljima, s ciljem približavanja filmske umjetnosti najmlađima, ali i svim žiteljima i posjetiteljima Slanog.

Filmske projekcije održavaju se u ljetnom kinu, u prekrasnom ambijentu vrta Vile Riva, a ulaz na sve projekcije je slobodan.

Program:
Subota, 14. lipnja – Kako izdresirati zmaja / 21:30
Nedjelja, 15. lipnja – Lov na divljake / 21:30

- Vjerujem da će naši najmlađi, ali i njihovi roditelji uživati u projekcijama filmova pod vedrim nebom. Filmska umjetnost iznimno je važna, ne samo za razvoj kreativnosti i empatije kod djece, nego i za zajedničko obiteljsko iskustvo koje ostaje u najljepšem sjećanju. - poručio je načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić.

Obiteljski filmski vikend svojevrsna je uvertira u festivalsko ozračje koje donosi Slano Film Days, okupljanje filmskih umjetnika i profesionalaca. Program uoči festivala stvara jedinstvenu filmsku atmosferu i omogućuje svim žiteljima i posjetiteljima da se osjećaju dijelom filmskih susreta u Slanome.

JPA

U điru s robotima po županiji Zajednica tehničke kulture DNŽ ovaj put svratila je u Osnovnu školu Mljet. U petak 6. lipnja učenici su sudjelovali na četiri radionice robotike – WeDo i mBot.

Radionice su vodili Victoria Ogresta i Tomo Sjekavica. Na radionicama WeDo robotike učenici su sastavljali i programirali robotske modele od kockica. Pomoću tableta i aplikacije koja se temelji na sustavu „drag & drop“, slagali su ikone koje su omogućavale robotima izvođenje različitih zadataka.

Na mBot radionicama učenici su upravljali robotima pomoću tableta izbjegavajući prepreke i rješavajući izazove. Uz to, stekli su osnovna znanja o robotima i elektroničkim komponentama te o osnovama grafičkog programiranja temeljenog na blokovima.

Radionice su dio projekta „S robotima u điru po županiji“, koji je sufinanciralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih RH kroz natječaj za izvaninstitucionalni odgoj i obrazovanje djece i mladih u školskoj godini 2024./2025.

JPA

Izložba Državnog arhiva u Dubrovniku „Sjećanja na staklu - 80 godina svjetlopisnog zavoda Mascarich“ otvorena je u četvrtak u atriju dubrovačke palače Sponza, a predstavljena je zbirka staklenih negativa i fotografija dubrovačkog fotografskog ateljea Maškarić.

Najčešći motivi fotografija Silvina Maškarića (1845. - 1926.) su vizure Dubrovnika, događanja u gradu, poznate osobe, sugrađani i nošnje Dubrovnika i okolice.

Autorica izložbe Tanja Ladišić podsjetila je kako je Silvinov otac imao brijačnicu na Stradunu pa je mladi Silvino bio na izvoru informacija.

- Dubrovnik nije zaostajao za Europom. U Dubrovniku tog doba djeluju dva dagerotipista pa ne čudi što su baš u Dubrovniku fotografske ateljee otvarali građani, a ne stranci. Već 1860-ih imamo fotografske ateljee Jelaske i Burata. Maškarić svoj atelje službeno otvara 1873. godine, nakon što je Burato odlučio napustiti Dubrovnik a atelje prodati Maškarićevom ocu Nikoli. Za svoje je fotografije više puta nagrađivan, a najznačajnija Zlatna kolajna cara Franje Josipa 1879., kada je poslao u Beč album narodnih nošnji. Kasnije mu se u radu pridružio sin Silvino, koji obrt održava do 1954. godine. - navela je Ladišić.

Autorica izložbe Kornelija Bašica rekla je da je tijekom digitalizacije otkriven čitav niz detalja sa svjetlopisnih negativa.

- To i jest njihova najveća vrijednost jer smo dobili novi pogled. Fotografsko zanimanje je bilo jako teško, ali je Maškarić bio vrlo predan tom poslu. Bio je uporan i privlačio je mušterije, svoje sugrađane. Slikavao je portrete, a slavu je stekao šaljući svoja djela u Beč. Zbirka broji čak 159 kolodijskih negativa, što je iznimno rijetko i vrijedno jer je to najstarija fotografska tehnika. - rekla je Kornelija Bašica.

Zbirku sa 472 staklena negativa je 1964. otkupio Državni arhiv u Dubrovniku a ravnateljica Nikolina Pozniak istaknula je povijesni značaj fotografskog ateljea Maškarić od kraja 1860-ih do 1954. godine.

- Dugo razdoblje djelovanja iznijelo je velik broj fotografija, ali se o životu Maškarića jako malo zna. Temeljem arhivskih dokumenata i saznanja nakon digitalizacije skeniranih staklenih negativa kolegice Bašica i Ladišić su realizirale ovu izložbu. - rekla je Pozniak.

Južni