Umjetnička galerija Dubrovnik u subotu, 12. srpnja u 10 sati organizira stručno vodstvo kroz obljetničku izložbu „80 godina Umjetničke galerije Dubrovnik“ u sklopu programa „Subotnja kava u Galeriji“.

„Subotnja kava u Galeriji“ prepoznatljiv je i izvrsno prihvaćen program Umjetničke galerije Dubrovnik kojom se još više želimo približiti našim sugrađanima i svim posjetiteljima grada Dubrovnika nudeći im drugačiji doživljaj jedne kulturne ustanove.

Posjetitelje će kroz izložbu provesti autorice izložbe, Rozana Vojvoda, muzejska savjetnica UGD i Jelena Tamindžija Donnart, kustosica UGD. Izložba „80 godina Umjetničke galerije Dubrovnik“ u formi svojevrsnog vremeplova, prikazuje dinamičnu osamdesetogodišnju povijest Umjetničke galerije Dubrovnik, koja je u svom djelovanju brojnim izložbama, likovnim radionicama, stručnim vodstvima i predavanjima postala živo mjesto interakcije umjetnosti i publike. Umjetnička galerija Dubrovnik u početku je smještena u ljetnikovcu Crijević Pucić, a od 1948. godine do danas smještena je u vili Banac na Pločama, građevini koju su od 1937. - 1939 projektirali Lavoslav Horvat i Harold Bilinić i koja predstavlja iznimno ostvarenje međuratne hrvatske arhitekture..

Izložena građa obuhvaća bogatu foto-dokumentaciju izložbi moderne i suvremene umjetnosti, međunarodnih izložbi, predavanja, manifestacija, likovnih radionica i promocija od arhivskih do najnovijih fotografija. Predstavljeni su brojni arhivski plakati i katalozi, te djela iz Zbirke moderne i suvremene umjetnosti u kronološkoj putanji od osnutka do danas. Zbirka Umjetničke galerije Dubrovnik omogućuje vrlo pregledno uvid u vremensko razdoblje od početka moderne umjetnosti u Hrvatskoj, na prijelazu devetnaestog u dvadeseto stoljeća, preko raznovrsnih stilskih pravaca dvadesetog stoljeća do suvremenih tendencija u umjetnosti na dubrovačkoj i hrvatskoj sceni.

Autorice izložbe su Petra Golušić, muzejska savjetnica UGD, Jelena Tamindžija Donnart, kustosica UGD i Rozana Vojvoda, muzejska savjetnica UGD.

U sklopu izložbe „80 godina Umjetničke galerije Dubrovnik“ postavljena je i virtualna izložba „Izvan okvira“ čija je autorica Ivona Šimunović, a za čiju su produkciju i tehničku podršku zaslužni Pixel design i Loop production. Izložba kroz postojeće muzejske sadržaje stvara nova multimedijalna audio-vizualna iskustva i doživljaje kroz nove tokove prezentacije.

Izložba ostaje otvorena do 13. srpnja 2025.

Nakon stručnog vodstva, svi posjetitelji, kako odrasli, tako i djeca, moći će se osvježiti toplim i hladnim napitcima uživajući u pogledu s najljepše tarace u Gradu.

UGD

Pred visokim temperaturama i gužvom u plićacima mnoge su se ribe spustile u ugodnije i mirnije dubine. Među onima koje su ipak ostale uz obalu najbrojnije su ribe iz obitelji usnača, kojih je, na sreću udičara, puno i po vrstama i po količini, a i lako se i love.

Vladika (knez), lumbrak, smokva i ostale usnače su iznimno pohlepne ribe, a za ishranu su raspoložene cijeli dan pa se loviti mogu od svitanja do mraka, najbolje po mirnom moru, a dobro uz lagani vjetar. Iako se najradije zadržavaju na obraslim kamenim i hridinastim, najbolje ih love na miješanom dnu, s poljima posidonije, manjim nakupinama stijena te golim plohama pijeska.

Na takvim terenima zadjevi su česti pa je loviti najbolje jednostavno kompletiranim završnjakom, ali je dobro imati ih i nekoliko u rezervi. On može biti i s nekoliko, ali je najbolje ako je sa samo jednom udicom. Ona je najvažniji dio pribora zato što usnače zalogaj odmah gutaju „do repa“ ili im se udica zabada u masivne, ali nježne usnice. Iako se koristiti mogu bilo koje širine luka 5 do 10 milimetara, ovisno o očekivanoj veličini plijena, usnače se sigurno mogu izvući samo s kratkim i srednje dugim te ne pretjerano tankim udicama. Najprikladnije su one oblika „Crystal“ i „Limerick“.

Završnjak, zapravo samo promula (privez, pjok) može biti dugačak samo pedalj ili tek malo više. Poviše njegovog spoja, na osnovnu strunu treba postaviti kliznu olovnicu težine 10 do 15 grama. Rijetko je kada potrebna teža, a kad se god može bolje je rabiti lakšu. Takvim jednostavnim sistemom može se loviti „preko prsta“, ali je ipak bolje koristiti štap. dovoljan je lagani srednje ili malo sporije („B“ ili „C“) akcije, ali se može koristiti i brzi s iznimno osjetljivim vrhom. Ni dužina mu nije osobiti važna, ali je najbolje ako iznosi 2,5 do 3,0 m. Isto tako, koristiti se može bilo kakva lagana ili srednje velika rola.

Kako malo koja usnača teži više od pola kilograma, pribor je dovoljno izraditi od najlona promjera oko 0,15mm, ali osnovu je bolje izraditi od malo deblje strune, što zbog mogućnosti ulova jake i teške ovrate, a što zbog lova na terenu gdje se strune brzo habaju. Usnačama je svejedno, jer ih ni vidljiva struna neće spriječiti da uzmu mamac.

Usnače su veoma radoznale ribe pa će brzo doći provjeriti što je palo u more, osobito ako je to jarkih boja. Zato je dobro pri udičarenju tih riba koriste obojena olova, najčešće bijela, žuta, svjetlo zelena i narančasta. Ako se lovi na nešto većim, dubinama do 10 metara gdje ima i arbuna, koriste se olovnice crvenih nijansi, koje „vole“ i arbuni. Za lov u još dubljim predjelima najprikladnije su ljubičaste olovnice.

Zbog istog razloga na privez poviše mamca dobro je postaviti pluto. Osim što podiže poviše dna, pod utjecajem kurenta i valova pluto se njiše, zajedno s njim i mamac, što sve doprinosi njegovoj i vidljivosti mamca. Plutnjaci su najčešće fluoroscentno žuti, narančasti ili bijeli, a mogu biti čak i crni, važno je da su kontrast okolišu. Preporučljivo je imati plutnjake nekoliko veličina kako bi se prilagodili težini mamaca.

Usnače od ribolovca ne zahtijevaju posebnu vještinu i lukavstvo. Mamac treba položiti na teren pa lagano zategnuti osnovnu strunu. Ako su u blizini, ribe će bez oklijevanja priči i posegnuti za mamcem. I iako nema potezanja treba često i redovito provjeravati mamac jer je u zoni lova dosta sitnih riba koje veoma i brzo oštećuju mamce, a oštećen i slabo prezentiran mamac neće zanimati krupnije ribe.

Zato što brzo napadaju mamac usnače je najbolje loviti stalnim držanjem pribora. Kad se lovi štapovima mogu se loviti dva s tim da drugi treba biti na osloncu ili držaču.
Kad se plijen izvuče treba ga dobro pogledati! Ne zato da bi se uživalo u njegovoj najčešće vrlo šarenoj odori, nego da bi se utvrdilo radi li se možda o drozdu. Naime, ta je riba zakonom zaštićena pa se svaka ulovljena mora vratiti u more. Zato, ako je plijen zelenkaste boje s brojnim točkicama, vijugama i drugim šarama narančaste i smeđe boje - obvezno ga treba vratiti u more!

Uz aktualnu izložbu „80 godina Umjetničke galerije Dubrovnik” u srijedu, 9. srpnja s početkom u 10 sati održat će se besplatna dječja radionica „Rođendan u đardinu”.

Maleni kreativci na ovoj će radionici nakon što pogledaju izložbu uz stručno vodstvo kustosice pedagoginje i autorice virtualne izložbe Izvan okvira otvorene u sklopu izložbe 80 godina Umjetničke galerije Dubrovnik, Ivone Šimunović raditi skulpturu u đardinu Umjetničke galerije Dubrovnik koja će tako postati privremeni dio postava skulptura u đardinu.

Radionica u trajanju od 120 minuta namijenjena je uzrastu od 7 do 14 godina, a zbog ograničenog broja sudionika, za radionicu se potrebno unaprijed prijaviti putem emaila: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Izložba 80 godina Umjetničke galerije Dubrovnik u formi svojevrsnog vremeplova, prikazuje dinamičnu osamdesetogodišnju povijest Umjetničke galerije Dubrovnik, koja je u svom djelovanju brojnim izložbama, likovnim radionicama, stručnim vodstvima i predavanjima postala živo mjesto interakcije umjetnosti i publike. Autorice izložbe su Petra Golušić, muzejska savjetnica UGD, Jelena Tamindžija Donnart, kustosica UGD i Rozana Vojvoda, muzejska savjetnica UGD. U sklopu izložbe 80 godina Umjetničke galerije Dubrovnik postavljena je i virtualna izložba Izvan okvira čija je autorica Ivona Šimunović, a za čiju su produkciju i tehničku podršku zaslužni Pixel design i Loop production. Izložba kroz postojeće muzejske sadržaje stvara nova multimedijalna audio-vizualna iskustva i doživljaje kroz nove tokove prezentacije.

UGD

U organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika i Grada Dubrovnika, tijekom ovog tjedna nastavlja se raznolik program kulturno-glazbenih manifestacija „Ulicama našeg Grada” te „Ljetne priredbe u turističkim mjestima”

U ponedjeljak, 7. srpnja u 22 sata ispred Kneževog dvora, u okviru programa „Serenada Gradu”, nastupit će klapa Poklisari.

U utorak, 8. srpnja održat će se dva nastupa - u 22 sata ispred Kneževog dvora nastupit će klapa Kaše, dok će se u isto vrijeme na šetnici u Uvali Lapad održati nastup klape Malfi.

U srijedu, 9. srpnja s početkom u 22 sata na šetnici u Uvali Lapad, publika će moći uživati u nastupu klape Ragusavecchia.

U četvrtak, 10. srpnja nakon ceremonije svečanog otvaranja 76. Dubrovačkih ljetnih igara, održat će se Dubrovačka noć s koncertom koji započinje u 22:30 ispred Katedrale, gdje će nastupiti Nina Badrić.

U petak, 11. srpnja s početkom u 22 sata, program „Ulicama našeg Grada” nastavlja se nastupom klape Pučki pjevači na šetnici u Uvali Lapad.

U subotu, 12. srpnja u 21 sat, u sklopu Zatonskog ljeta, održat će se jedinstveni ploveći koncert Zatonskom uvalom uz nastup Limene glazbe Zaton. Tjedan završava u nedjelju, 13. srpnja u 22 sata na rivi na otoku Lopudu, gdje će u sklopu programa Lopudsko ljeto koncert održati grupa Gustafi.

TZ grada Dubrovnika

Još jedna lijepa priča sa sretnim završetkom i nadom u mogući uspješni suživot čovjeka i prirode. U području Parka prirode Lastovsko otočje mlada jedinka morske kornjače glavate želve zaplela se u mrežu lastovskog ribara na dubini od 50 metara. Nakon dugih 30 minuta neizvjesnosti, nakon što ju je izvukao na svoj ribarski brod, kornjača je pokazala znakove života i zahvaljujući njegovoj spretnosti i znanju uspješno je vraćena u more.

Glavata želva (Caretta caretta) i zelena želva (Chelonya mydas) dvije su vrste morskih kornjača koje često zalaze u akvatorij Parka prirode Lastovsko otočje čime je potvrđeno kako je arhipelag Lastovskog otočje važan koridor na njihovom životnom putu. Jadransko more jedno je od najvažnijih područja za prehranu glavate želve u Sredozemnom moru, pri čemu jedinke potječu iz grčke natalne populacije.

Danas su morske kornjače jedna od najugroženijih skupina morskih organizama. Glavni razlog ugroženosti morskih kornjača u Jadranu predstavlja interakcija s ribarstvom (slučajni ulov), sudari s brodovima te onečišćenje. Većina pravila ponašanja prilikom susreta s dupinom i kitom odnosi se i na susret s morskim kornjačama. Sve tri vrste morskih kornjača u Hrvatskoj su strogo zaštićene, stoga je zabranjeno svako namjerno uznemiravanje, hvatanje i ubijanje tih životinja. Zbog toga je svaka nova prilika za život ujedno i nada za opstanak vrste! Pri susretu s morskim kornjačama ukoliko je moguće važno je pratiti navedene upute.

JPA

Rođen kao Biagio Faggioni na današnji dan u Cavtatu 1855. godine, Vlaho Bukovac već sa 11 godine napušta rodno mjesto te se sa stricem upućuje u New York u potrazi za boljim životnim prilikama. Nedugo nakon što mu stric umire biva smješten u popravni dom od strane strine. Budući da Vlaho potječe iz skromnije obitelji, ne želeći biti na teret svojima već s 15 godine kratko se obrazuje za pomorca što je za prilike cavtatskih obitelji bila uobičajena nužnost te dobiva posao kamarota na brodu „Osmi Dubrovački”. Plovi na liniji Liverpool - Carigrad - Odesa kao najmlađi član posade. Život pomorca bio je osobito neugodan za mladog Vlaha. Na prvom putovanju posadu su zahvatile nevolje; jaka zima i led su ih iznenadili prilikom pristajanja u Odesi, a uzburkana pučina prema Engleskoj također nije bila ugodno iskustvo. No u Carigradu Bukovac doživljava pravu nezgodu. Upada u štivu duboku osam metara pa je bio primoran vratiti se u Cavtat. Prilikom svog oporavka u obiteljskom domu ukrasio je zidove slikama pa se tako proširio glas o mladome slikaru u Cavtatu.

Autoportret s kapetanskom kapom, Vlaho Bukovac, ulje na platnu 1902. g. Zbirka Bogišić, Cavtat. Foto: Nikša Margeta

Godine 1873. prvotno odlazi u Peru, a nakon toga u Kaliforniju i kreće raditi u kavani jednog Dalmatinca i tamo njegovi radovi bivaju primijećeni. Kako su ga primijetili kao sposobnog slikara i u Americi, obitelj ga odluči poticati u slikarstvu, a priprema se za likovnu akademiju slikajući portrete članova obitelji.

Dubrovački gospar, pjesnik Medo Pucić potiče Vlaha Bukovca da pohrvati prezime iz Faggioni u Bukovac, a uz njegovu pomoć 1877. godine putuje u Pariz na prijemni ispit na Akademiju likovnih umjetnosti. Ovako je sretnu vijest mladi slikar priopćio gosparu Puciću koji ga je čekao u hotelu u Parizu: „Moja je uzbuđenost bila tako očita, da me Gospar Medo odmah upitao, što dobra nosim. Kao iz puške sasuh: 'Cabanel je moj budući učitelj i pohvalio je moje radove, a ja sam najsretniji čovjek na svijetu!'”

Godine 1892. vjenčava se Jelicom Pitarević iz Dubrovnika s kojom će imati jednog sina Aga i tri kćeri Ivanku, Jelicu i Mariju.

Od 1893. - 1898. godine boravi u Zagrebu. Ovaj period u životu Vlaha Bukovca nazivamo „Zagrebačkom fazom”. U Zagrebu je postao središnja osoba umjetničke scene, okupio je grupu mladih umjetnika oko sebe koje nazivamo „Zagrebačka škola”.

Kako se Bukovac školovao u Parizu, važnom gradu za umjetnost, podučavao je mlade slikare oko sebe. Upoznaje ih s plenerizmom - slikanju na otvorenome. Zamislite koliko su slike postale svjetlije i šarenije jednom kad unesemo sunčevu i prirodnu svjetlost u njih!

Tada su nastala neka od najpoznatijih Bukovčevih djela kao što su „Gundulićev san” i „Hrvatski narodni preporod” na zastoru Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Milenijska izložba u Budimpešti 1896. bila je zamišljena kao proslava 1000 godina Ugarskog kraljevstva, a budući da je Hrvatska tada bila dio Austro-Ugarske monarhije, mladi umjetnici okupljeni oko Bukovca izlažu u hrvatskom paviljonu u Budimpešti. Tad je Bukovac isposlovao jedan od današnjih simbola Zagreba - Umjetnički paviljon.

1898. godine vraća se u Cavtat. „Moja obitelj i moj kist, eto mog života i mog raja!”

Tamo slika vedute, oslikava strop današnjeg kazališta Marina Držića u Dubrovniku.

Karneval u Epidauru, Vlaho Bukovac, ulje na platnu 1901. g. Zbirka Bogišić, Cavtat

„U Cavtatu ja stvorih također sliku, što prikazuje 'Pokladno doba',” a na njoj je u krabuljama izrađeno 84 člana društva 'Epidaura', kojemu sam bio utemeljitelj. Na kući moga Ćaće (1900.) nadogradih atelier. Nije velik, ali može se u njemu raditi i na većem platnu. U Cavtatu boravih pune 4 godine i tek po smrti mog predragog oca preselih se u Beč.”

Odlazi u Beč 1902. godine, ne osjeća se prihvaćeno, ali usprkos tome uspijeva organizirati jednu samostalnu izložbu 1903. godine nakon čega se odlučuje napustiti taj grad.

Period od 1903. do 1922. godine nazivamo „Praškom fazom”. Postaje profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Pragu, a ljeta provodi u domovini. Tijekom Prvog svjetskog rata piše svoju autobiografiju „Moj život” koja je tiskana 1918. godine, a četiri godine nakon toga, 23. travnja 1922. godine umire u Pragu i biva pokopan u rodnom Cavtatu.

Vlaho Bukovac sjedi ispred Kneževa dvora, Foto: Silvino Maškarić, želatinski stakleni negativ, oko 1890. g. Državni arhiv u Dubrovniku. HR-DADU-279.4.2.1.1

Vlaho Bukovac nesumnjivo je najveći i najznačajniji hrvatski slikar. Utemeljitelj i glavni predstavnik hrvatske moderne. Prošao je slikarske faze od akademizma, realizma, impresionizma, simbolizma do moderne. Kod nas najistaknutije ime na prijelomu 19. na 20. stoljeće. Erudit slikarskog zanata i poticajni pedagog. Neizostavno ime u tipologije hrvatske opće kulture i paradigma čiji se opus iznova rekapitulira i valorizira na širim razmjerima.

Nikša Margeta

Učinkovitost varalice ovisi o brojnim njenim osobinama. Kad je riba vidi najvažniji su izgled, dekor i akcija, a kad ne vidi presudni su miris, a na većim daljinama vibracija i zvuk koji varalica proizvodi. No, iako znaju te činjenice, mnogi ribolovci pri odabiru varalice ne uzimaju u obzir sve te čimbenike, čak neke svjesno zanemaruju.

Brojni ribolovci s najviše nepovjerenja odnose se prema varalicama koje proizvode zvukove, posebno „rattling“, varalicama s ugrađenim akustičnim komorama koje proizvode zveckanje (engl. rattling = zveckanje), premda takve varalice već dugo uspješno love ribe diljem svijeta.

Poput onih s izraženim vibracijama, koje i same stvaraju pri proizvodnji zvukova, „rattling“ varalice su najprije namijenjene ribolovu u uvjetima slabe vidljivosti, u zamućenim vodama i u noćima bez mjesečine. U takvim uvjetima grabljivice su prisiljeni plijen tražiti drugim osjetilima koja su nerijetko jača i preciznija od vida. Što više, mnoge grabljivice vrlo rado reagiraju na zvučne podražaje i u uvjetima odlične vidljivosti.
Zvuk, ali i tlak, temperaturu i elektromagnetske impulse ribe registriraju osjetljivim sustavom finih cjevčica na tijelu, koje se izvana vide kao bočna linija. Zvuk se kroz vodu širi dalje i 25 puta brže nego zrakom pa ribe taj podražaj, kao i vibracije prije i na većoj udaljenosti osjete nego ostale.

Za razliku od „pljuskavaca“, koje zvukove proizvode pljuskanjem o površinu, „ratling“ varalicama zvukove daju rezonantne staklene ampule u kojima su metalne kuglice. Ampule se u varalice najčešće postavljaju uzdužno horizontalno kako bi kuglice u njima bile najnestabilnije. Ovisno o dimenzijama ampula i kuglica te metalu od koga su, sudaranje kuglica pri pokretima varalice i ampule u njoj proizvodi zvukove različitog intenziteta i frekvencije, koja niti jednu ribu ne ostavlja ravnodušnom.

Kao i o većini svega vezanog uz ribolov, ribolovci imaju više objašnjenja zašto grabljivice napadaju ozvučene varalice. Jedno je da ribe zveckave zvukove tumače kao ugrize i žvakanje hrane, drugo da da ih zveckanje podsjeća na pucanje krljušti i kostiju ranjene ribe, treće je da pucketanje proizvode račići koji se hrane, a koji su omiljena hrana brojnim krupnim ribama... Ipak, većina ribolovaca smatra da je u pitanju ponajprije puka riblja radoznalost, izražena i kod opreznijih riba poput ovrate, koja obvezno prilazi svakom izvoru zvuka pod površinom.

Bez obzira zbog kojeg razloga, privučene zvukom grabljivice će početi prilaziti „rattling“ varalici i uočavati ostale njene privlačne osobine.

Osim proizvodnje zvukova, kuglice unutar ampula imaju i ulogu stabilizatora. Naime, u lovu „spining“ tehnikom, pri odbacivanju varalice kuglice će se smjestiti u stražnji dio akustične ampule. Na taj način će olakšati odbačaj, produžiti domet i smanjiti mogućnost zaplitanja varalice sa strunom. Kada varalica padne u more, kuglice će se rasporediti i uspostaviti optimalnu ravnotežu sve dok ih promjena brzine ili uzdužnog nagiba varalice privremeno ne pokrene na sudaranje.

Zvučne ampule najprije su se tvornički ugrađivale samo u teturavce, „wobbler“ varalice, a sada u skoro sve vrste varalica namijenih ribolovu horizontalnim potezanjem, kako s obale i mirujućeg plovila, tako i u lovu s plovila u pokretu, pendulom. Naknadno ih je najlakše ugraditi u „mrdavce“, varalice od mekane plastike, od kojih neke imaju i tvornički predviđeno mjesto za ampule. Tako poboljšane varalice kod nas najviše rabe specijalisti za lov smuduta (brancina).

Sinoćnjim koncertom u atriju Kneževa dvora, u godini u kojoj obilježava svoju stotu obljetnicu, Dubrovački simfonijski orkestar orkestar prisjetio se dugogodišnjeg šefa dirigenta, neprežaljenog maestra Iva Dražinića. Maestro Dražinić napustio nas je prije deset godina, a u dubrovačkoj glazbi ostavio je neizbrisiv trag.

Na samom početku koncerta publici se obratio ravnatelj DSO-a Slobodan Begić te se prisjetio voljenog maestra, njegove izuzetne karizme te njegovog rada s orkestrom, zborom Libertas i Dubrovačkim ljetnim igrama. Mnogi glazbenici pamte šale i dosjetke kojima je svaku probu i koncert učinio drugačijom. Ovom prigodom Dubrovački simfonijski orkestar postumno je dodijelio zahvalnicu maestru Dražiniću za poseban doprinos razvoju orkestra.

Sinoćnjim koncertom je ravnao Ivan Hut, dok je kao solistica nastupila mlada violinistica Noami Konforta, dobitnica Nagrade Ivo Dražinić 2023. godine. Na programu koncerta našle su se Sorkočevićeva Simfonija br. 4, Mozartov Violinski koncert br. 3 te Schubertova Simfonija br. 3, a orkestar, dirigent i solistica ispraćeni su velikim pljeskom.

rrd

Već tradicionalno, Cavtat tijekom prvog vikenda srpnja postaje pozornica razigranog ljetnog karnevala koji iz godine u godinu sve više oduševljava i posjetitelje i lokalno stanovništvo.

Ova vesela manifestacija nastala je iz želje da se zimska karnevalska tradicija Cavtata prenese i u ljetne mjesece, kad ulice Cavtata vrve životom i toplinom. Zahvaljujući entuzijazmu Karnevalske udruge Dominali, podršci Turističke zajednice općine Konavle i predanom angažmanu Udruge Mame Cavtat, ljetni karneval prerastao je u omiljeni događaj koji uspješno spaja glazbu, ples, maskiranje i veselje.

JPA

Uz temperaturu zraka koja će prelaziti 30 stupnjeva Celzijevih, što je naravno normalno za ovo doba godina, jer ljeto je :) osvježenje je najbolje naravno pronaći u moru.

A što se tiče temperature mora, ona je prema jučerašnjim podacima DHMZ-a baš ugodna i kreće se na oko 25 stupnjeva. Mjerna plutača nalazi se inače u Uvali Lapad.

JPA

Košarkaški klub Dubrovnik potpisao je ugovore s dva nova igrača. U Dubrovnik su došli Marko Loncović, 34-godišnji centar iz Crne Gore s portugalskom putovnicom, koji je prošle sezone nastupao za Povou u portugalskoj Ligi Betclic, gdje je u prosjeku bilježio osam koševa i šest skokova po utakmici, a igrao je i za velikane Sporting i Benficu; te mladi Luka Šipka koji stiže iz Osijeka, ima 18 godina i igra na poziciji organizatora igre.

Također, vjernost klubu produžili su Petar Dubelj, Lovre Klarić i Ivan Vodopija, dok su prve profesionalne ugovore potpisali mladi igrači Matija Bačić i Ivano Prlj, a kako kažu iz kluba, čim postanu punoljetni ugovore će potpisati i Luka Salatić i Leo Vrtikapa.

„Klub je trenutno u pregovorima s još dvojicom igrača, u skladu s ciljem građenja seniorske momčadi oko domaćih igrača uz nekoliko biranih pojačanja na ključnim pozicijama. Marku i Luki želimo dobrodošlicu u Dubrovnik!” – kažu iz KK Dubrovnik.

JPA