Humanitarni malonogometni turnir „Četiri kafića" održat će se u nedjelju, 16. veljače, s početkom u 14 sati na igralištu gruške škole. Ovaj turnir, koji je postao nezaobilazan dio sportskog i humanitarnog kalendara, organizira se s plemenitim ciljem pri čemu će sav prihod biti doniran Udruzi Rina Mašera, koja pruža podršku osobama s intelektualnim poteškoćama.
Na terenu će snage odmjeriti: Caffe bar „Dix", Caffe bar „Punica", Pizzeria „La Luna" i Caffe bar „Tramvaj".
Osim uzbudljivih utakmica i vrhunske navijačke atmosfere, posjetitelje očekuje odlična glazba uz DJ-a, bogata humanitarna lutrija s vrijednim nagradama te raznovrsna ponuda hrane i pića.
Pozivaju se svi ljubitelji sporta i dobre zabave da se pridruže i podrže rad Udruge Rina Mašera.
dpp
Plavi rak (Callinectes sapidus), prvi je put zabilježen u Jadranskom moru 1949. godine na sjevernom dijelu Jadrana u vodama pokrajine Abruzzi. Na istočnoj obali Jadrana, prvi nalaz zabilježen je 2004. na području Stonske solane i ušća rijeke Neretve, donosi danas Južni napis o ovoj invazivnoj vrsti koja može postati gospodarski itekako zanimljiva.
Prirodno područje plavog raka su obale zapadnog Atlantika gdje nastanjuje estuarije, lagune i plitke obalne vode s muljevitim i pjeskovitim dnom. No, zbog ljudskih aktivnosti te ispuštanja balastnih voda brodova, raširio se u mnogim europskim morskim ekosustavima, uključujući Jadransko i Egejsko more.
Plavi rak je izrazito prilagodljiva vrsta, otporna na različite uvjete saliniteta i temperature, a sposobnost brzog razmnožavanja omogućila mu je širenje duž cijele jadranske obale. U Hrvatskoj je lov plavog raka još u začecima te ga samo manji broj ribara komercijalno lovi. Godišnji ulov plavog raka za 2023. iznosio je tek četiri tone, donosi Južni, a cijeli članak na Južnom možete pročitati na ovom linku.
dpp
Udruga „Tata je Tata” organizira treću humanitarnu aukciju za stipendiranje učenika i studenata u teškom socio - ekonomskom statusu u utorak, 18. veljače s početkom u 19 sati u Studentskom domu Dubrovnik (Marka Marojice 2B).
„Nakon što su nam svoje umjetničke radove na prvoj aukciji donirali dubrovački umjetnici, na drugoj dubrovačke umjetnice , ove godine , na naše zadovoljstvo, udružili su svoje umjetničke snage i dobročinstvo. Iskreno se zahvaljujemo našim plemenitim umjetnicama i umjetnicima: Leni Kramarić, Iris Lobaš Kukavičić, Romani Milutin Fabris, Nikolini Šimunović, Antonii Rusković Radonić, Ivani Selmani, Dubravki Tullio, Mišu Baričeviću, Viktoru Daldonu, Petru Doliću, Željku Franiću, Josipu Ivanoviću, Lukši Peku, Tonku Smokvini, Josipu Škerlju i Josipu Trostmannu na donaciji njihovih radova, a za koje će se licitirati u utorak. Djela za koja će se licitirati
izvedena su u različitim likovnim tehnikama, a licitaciju će u paru voditi naša drage voditeljice i novinarke Suzi Sokol i Kate Lujo.” - kažu iz Udruge „Tata je Tata”.
Humanitarna udruga „Tata je Tata” za jedan od svojih prioritetnih postavljenih ciljeva imala je stvaranje fonda za stipendiranje djece koji su ostali bez roditelja ili su se našli u teškoj životnoj situaciji.
„To nam je i uspjelo isključivo zbog pomoći umjetnika, zaljubljenika u umjetnost i svih donatora velikih srca. Također, potaknuti aukcijom, više dubrovačkih pojedinaca i grupa organiziralo je humanitarne akcije, a sva prikupljena sredstava preusmjerna su u naš fond za stipendije (Vatrogasna utrka Dubrovnik - memorijal „Goran Komlenac“, Turnir župskih mjesta, Umjetnički studio Kantunić i drugi). Zahvaljujući svim nabrojenim udruga uspješno dijeli godišnje stipendije za ukupno 21 učenika i studenta. Treća aukcija, koju već možemo nazvati tradicionalnom, nastavak je ove naše drage, potrebne i uistinu lijepe humanitarne priče koja iz godine u godinu raste. Svatko tko želi biti dijelom ove priče i htio bi pomoći, a na aukciju je spriječen doći, svoju donaciju može uplatiti na račun posebno otvoren za fond za stipendije - HR0523900011500267062.
Napominjemo kako će ekipa Tata pripreme za humanitarnu aukciju odrađivati već dan prije 17.02.2025. u ponedjeljak. Zbog velike zainteresiranosti za učlanjenjem u našu udrugu, na ovaj datum u vremenu od 16 do 18 sati naša ekipa će biti na raspolaganju za upis novih članova u Studentskom domu Dubrovnik (Marka Marojice 2B).
Ostvarimo snove onima koji nas trebaju najviše. Pomozimo djeci i vodimo ih rukom dobrote i ljubavi kroz život. Hvala vam dobri ljudi, hvala za plemenitost.” - kažu iz Humanitarna udruga „Tata je Tata” Dubrovnik.
JPA
Bliži se najveselije doba u godini, Dubrovački karnevo, a uvod u ovogodišnja maškarana slavlja bit će dolazak uvijek rado viđenih gostiju iz Župskog karnevala na Stradun u subotu, 15. veljače s početkom u 15:30 sati. Ovaj razigrani događaj donijet će smijeh, glazbu i maštovite maske u samo srce Grada, pripremajući nas za veliki početak Dubrovačkog karnevala.
Službeni program Dubrovačkog karnevala 2025. počinje u petak 21. veljače, a potrajat će sve do utorka 4. ožujka, kada će se na Ultime od karnevala održati veliko finale karnevalskih dana uz veljun – tradicionalni oproštaj od karnevala uz glazbu, ples i zabavni program u Gradskoj kavani Arsenal.
Program i ove godine donosi prepoznatljive i omiljene karnevalske trenutke – od Maškaranih dana na Stradunu za vrtićane te školarce do Maškaranog kompeticijuna u spravljanju šporkijeh makarula ispred Luže. Ovogodišnji karnevo donosi i novosti – programu se pridružuju ulični zabavljači te dubrovački ugostiteljski objekti koji će, uz maškaravanje osoblja, nuditi posebne pogodnosti svim maškaranim ekipama.
Detaljan program Dubrovačkog karnevala bit će predstavljen sljedeći tjedan. Do tada, pripremite svoje maske, dođite u subotu na Stradun i budite dio ove razigrane tradicije koja Dubrovnik ispunjava smijehom, plesom i šarenilom maškaranog slavlja.
dpp
Obrtnička i tehnička škola Dubrovnik po prvi put u Dubrovačko – neretvanskoj županiji i gradu Dubrovniku organizirala je Međužupanijsko natjecanje kozmetičara u svojim prostorijama.
Inače tu zadaću imaju samo dvije škole u državi, jedna u Zagrebu, koja okuplja županije u unutrašnjosti i ove godine Obrtnička i tehnička škola Dubrovnik koja je okupila srednje strukovne škole iz Imotskog, Omiša, Sinja, Opatije, Karlovca i Dubrovnika. Natjecatelji su pokazali svoje znanje i vještine kroz dva zadatka tretmana tijela i trajnog laka ruku.
Na svečanom otvaranju natjecanja, koje je otvorila pomoćnica pročelnice Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Dubrovačko – neretvanske županije Ana Čeović, nakon što je sve okupljene pozdravio ravnatelj škole Dinko Mandić nastupili su učenici s tradicionalnom glazbom, plesom (Linđo) i Konavoskom zdravicom kako bi gostima poželjeli dobrodošlicu, a tijekom natjecanja, mentori su uz pratnju vodiča obišli dubrovačke znamenitosti i muzeje.
Svi sudionici natjecanja, natjecatelji i mentori, dobili su prigodne nagrade i priznanja koja su sponzorirali obrtnici, umjetnici i Turistička zajednica Županije i Grada.
Učenica Obrtničke i tehničke škole Dubrovnik Matea Trtoman osvojila je prvo mjesto te zavrijedila plasman na Državno natjecanje World Skills u Zagrebu.
Praktični rad je najbolji način da se srednjoškolac upozna s poslovanjem, radnom etikom, a kasnije tu možda i nastavi profesionalnu karijeru. Učenici koji vole ovo zanimanje nakon određenog vremena i sami otvaraju svoje obrte i nastavljaju s radom u struci.
Želja škole je podizanje strukovnih zanimanja na višu razinu, te pružanje vrhunske izobrazbe našim sadašnjim i budućim učenicima. Poseban naglasak kod obrtničkih zanimanja je odlična suradnja škole s mentorima u kozmetičkim salonima u kojima učenici obavljaju stručnu praksu.
U školi već godinama postoji i učenička zadruga Arla, kroz koju učenici također stječu praktična iskustva. Zadruga obavlja različite aktivnosti. Osim proizvodnje prirodne kozmetike, koju rade upravo učenice smjera kozmetičar, bavi se i frizerskim i kozmetičkim uslugama, na koje se mogu naručiti i vanjski klijenti.
JPA
Gradska smotra LiDraNo 2025. održana je danas u Kazalištu Marina Držića. Na smotri je sudjelovalo ukupno 92 učenika i 21 mentor iz osnovnih škola te 28 učenika i 11 mentora iz srednjih škola.
Povjerenstvo za literarno stvaralaštvo u sastavu Lucijana Pendo, Katja Bakija i Asja Kursar za županijsku Smotru LiDraNo 2025. odabralo je sljedeće radove:
LITERARNI RADOVI – OSNOVNE ŠKOLE
„U nas ođe“, Teo Čupić, 5. razred OŠ Lapad
mentorica: Ana Boban Marinović
„Želja u tišini", Petra Kesić, 8. razred OŠ Montovjerna
mentorica: Danijela Bubalo
„Tamo gdje srce pripada", Mihaela Kapović, 6. razred OŠ Montovjerna
mentorica: Danijela Bubalo
„Slučaj 'Crveni marker', Karlo Mendeš, 7. razred OŠ Mokošica
mentorica: Ivana Obradović
„Savršeni svijet“, Ana Ćavar, 6. razred OŠ Lapad
mentorica: Lenka Violić Fjorović
„Prijateljica olovka“, Tonka Djaković, 6. razred OŠ Marina Držića
mentorica: Ivana Šijaković, Petrić
„U posjet Orlandu“, Lena Milić, 6. razred OŠ Marina Držića
mentorica: Lucija Stahor
LITERARNI RADOVI – SREDNJE ŠKOLE
„Pokušah ti objasniti more“, Džejla Meškić, 4. razred, Ekonomska i trgovačka škola Dubrovnik
mentorica: Katica Vidojević
„Stephen King – jeza koja traje“, Niko Bošković, 1. razred, Ekonomska i trgovačka škola Dubrovnik
mentorica: Katica Vidojević
„Andora“, Maris Bazdan, 2. razred, Gimnazija Dubrovnik
mentorica: Matilda Perković
„Ivana“, Paola Previšić, 4. razred, Gimnazija Dubrovnik
mentorica: Marina Asturić
„Koliko puta“, Ivan Regjo, 4. razred, Gimnazija Dubrovnik
mentorica: Marina Asturić
„Crveni fosfor“, Toni Pavlović, 2. razred, Gimnazija Dubrovnik
mentorica: Lucija Batista
„Vihor“, Orsat Bilić, 3. razred, Gimnazija Dubrovnik,
mentorica: Anđela Džamarija
Povjerenstvo za novinarski izraz u sastavu Silvia Rudinović, Lidija Crnčević i Božica Đurđević za županijsku Smotru LiDraNo 2025. odabralo je sljedeće radove:
NOVINARSKI RADOVI – OSNOVNE ŠKOLE
„Pod afričkim suncem“, Tonka Borovina, 6. razred, OŠ Lapad
mentorica: Ivana Marijanović Mekišić
„Sama svoja majstorica“, Nika Hovorka 7. razred, OŠ Mokošica
mentorica: Ivana Obradović
„Put prema oltaru“, Katarina Herceg, 5. razred, OŠ Marina Držića
mentorica: Matea Mustapić
„Nova vaterpolska nada“, Mirta Krile, 8. razred, OŠ Marina Getaldića
mentorica: Ana Lokas
„Na Monti nešto broji, to su naši slavuji", Karmen Šimunović, 7. razred OŠ Montovjerna
mentorica: Hajdi Hajdić Vićan
„Pizza kao društveno pitanje“, Luke Saltarić, 7. razred, OŠ Marina Getaldića
mentorica: Ana Lokas
NOVINARSKI RADOVI – SREDNJE ŠKOLE
Povjerenstvo za dramski izraz u sastavu Nika Lasić, Hrvoje Sebastijan i Mirej Stanić za županijsku
Smotru LiDraNo 2025. odabralo je:
„Učenje nečeg novog, ne samo geografije ili povijesti“, Petra Bogdanović, 1. razred,
Gimnazija Dubrovnik
mentorica: Anđela Džamarija
„Vukovar: Ni zid dotaknuti da ne nanesem dodatnu bol“, Karla Vukić, 1. razred,
Gimnazija Dubrovnik,
mentorica: Anđela Džamarija
„Biti ili ne biti otkazan“, Anja Klečak, 3. razred, Gimnazija Dubrovnik
mentorica: Ana Njirić Aleksić
„U raljama ekrana“, Mihaela Šarić, 3. razred, Ekonomska i trgovačka škola Dubrovnik, mentorica: Marija Matana Bazdan
„Čovjeka koji je dio kletve mogao bih slušati cijeli dan“, Ivan Jadrušić, 4. razred, Pomorsko-
tehnička škola Dubrovnik
mentorica: Silvija Popović
POJEDINAČNI DRAMSKO-SCENSKI NASTUPI - OSNOVNE ŠKOLE
„Priča za roditelje“, Siniša Glavašević, Petra Novak, 8. razred OŠ Marina Držića
mentorica: Lucija Stahor
„Protiv ekrana“, Roald Dahl, Petar Boris Veselić, 5. razred OŠ Marina Držića
mentorica: Lucija Stahor
„Svi su zaljubljeni“, Sanja Pilić, Borna Bračić, 5. razred OŠ Montovjerna
mentorica: Mia Konjevod
„Charlie i tvornica čokolade“, Roald Dahl, Nora Cobenzl, 5. razred OŠ Marina Getaldića
mentorica: Ana Lokas
SKUPNI DRAMSKO-SCENSKI NASTUPI - OSNOVNE ŠKOLE
„Badnji dan u nas doma“, učenici 2. razreda OŠ Lapad
mentorica: Gordana Rokolj
„Utrka s vremenom“, učenici 6. i 7. razreda OŠ Lapad
mentorica: Ivana Marijanović Mekišić, dramsko-scenska igra
„Šuma Striborova“, učenici 5. razreda OŠ Marina Držića
mentorica: Lucija Stahor
POJEDINAČNI DRAMSKO-SCENSKI NASTUPI - SREDNJE ŠKOLE
„Nevidljivo zbivanje (četiri mudraca)“, Bela Hamvas, Mihael Miloslavić, 4. razred, Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića s pravom javnosti
mentorica: Mirjana Žeravica
„Zovem se Crvena“, Orhan Pamuk, Taira Pelko, 2. razred, Dubrovačka privatna gimnazija
mentorica: Ana Rezo
„Kralj umire“, Eugen Ionesco, Nina Hotko, 2. razred, Dubrovačka privatna gimnazija
mentorica: Ana Rezo
„Allons enfants“, Ivo Vojnović, Ivo Đuratović, 4. razred, Dubrovačka privatna gimnazija
Mentorica: Ana Rezo
SKUPNI DRAMSKO-SCENSKI NASTUPI - OSNOVNE ŠKOLE
„Izlazak iz bajke“, dramsko-scenska igra, učenici 1.- 4. razreda Gimnazije Dubrovnik
mentorica: Matilda Perković
dpp
Bliži se sezona najboljeg lova sipa, kojih će na žalost ribolovaca i ove godine vjerojatno biti manje nego prethodne, a sigurno će i područja njihovog lova biti manja. Više od intenzivnog lova, ponajprije mrežama, razlog tome je sve manje terena na kojima se sipe mogu razmnožavati. Nasipanjem mora te čupanjem svega s njega sidrima i mrežama, morsko dno, osobito priobalno, sve se više pretvara u pustinju. A gdje nema livada posidonije i ostalog podmorskog raslinja nema ni sipa jer one nemaju gdje položiti svoja jajašca te skrivati se dok ih čuvaju.
Smanjenja broja sipa i terena gdje se one mogu loviti nije suvremena pojava. U Jadranu se to zbog prelova događa unazad tristotinjak godina. No, za razliku od suvremenih, nekada su sipolovci taj problem rješavali - na pustom dnu stvarali su uvjete za mrijest sipa. Prvo sa to radili uz talijansku, a zatim i našu obalu Jadrana. Na žalost, danas je kod nas tek nekoliko sipolovaca koji to čine. Zato, osim što nadprosječno dobro love, oni ne moraju dugo tragati za sipama nego ih love na malom terenu koji su sami odabrali. Za sve one koji žele postupiti poput njih evo kako to činiti.
Pretvoriti pusto dno u sipama prikladno mrjestilište i skrovište nije ni komplicirano ni teško. Prvo treba pripremiti snopove grana i šiblja dužine oko jedan i promjera oko pola metra. Talijani su najradije koristili grane s lišćem tršlje (pistacija ) vezane s morskom biljkom oštri sit (žuka, žukvica). U Puntu na Krku, gdje se kod nas taj način sipolova najduže održao, snopove su pravili od granja s lišćem svježe černike, hrasta crnike i jagorke, lovora. Od ostalih vrsta stabala, najviše su se još koristile svježe posjećene grane smokve te vinove loze. Kako ne bi plutali ili pomjerali pod utjecajem kurenta, snopovi moraju biti opterećeni kamenjem.
Tako pripremljeni snopovi polažu se na čisto, pjeskovito i šljunkovito dno do 15-tak metara pod površinom. Optimalni razmak između njih je tri do četiri metra.
U sezoni razmnožavanja koje je najintenzivnije od početka ožujka do kraja svibnja, a traje skoro do jeseni, prije ili kasnije, vođena nagonom za razmnožavanje, sipe će doći u te podmorske vrtove i na grane lijepiti „morsko grožđe“ – grozdove jajašaca, te ih potom brižno čuvati. Na sipama bogatijim područja jedan snop naseljavaju i njih četiri, odnosno dva para sipa.
U tom ljubavnom i roditeljskom zanosu, agresivno će braniti partnera i potomstvo te zbog toga biti laka meta ostiju, špurtila te varalica.
Ostima s pet, sedam i devet zuba iz brodica nekada su sipe lovili na dnu dubine oko tri metra. Danas postoje i osti s čak sedam metara dugim drškama pa se loviti može i na većim dubinama. Loviti se može danju, ali i noću uz pomoć svjetla. Za lov po uzburkanom moru neophodan je „ribarski prozor“, batiskop ili akvaskop, kod nas nazivan i laštra, staklo, fineštrin, oko…
S obale se ostima može loviti na do dva, najviše tri metra dubokom dnu. Snop bi se okretao ostima i potom gađale sipe koje su se skrivale ispod njega. Takav lov tradicionalno se obavlja u svitanje i sumrak.
Vješti ribari ostima mogu u kratkom razmaku izvući po dvije sipe nejednake veličine. Najprije veću, ali ne zbog njezinih dimenzija, nego zato što je ona ženka. Naime, ako bi prvo ulovili mužjaka, ženka bi „pustila crnilo“, dok bi mužjak slijep od pohote ostajao na mjestu i čekao povratak drage. Ako se to ne bi dogodilo, mužjak bi poslije kratkog vremena zaboravio staru i pohitao potražiti novu partnericu.
Povodom 115 godina od uvođenja dubrovačkog tramvaja u promet i 55 godina od njegovog ukidanja, Dubrovački muzeji sredinom 2025. godine organiziraju izložbu „Povijest dubrovačkog tramvaja“, autora Tonka Marunčića, Jana Marka Novalije i Dina Lokasa.
Pozivaju se građani koji u svojem vlasništvu imaju raznu građu o dubrovačkom tramvaju (uniforme, fotografije, dijelove tramvaja, dokumente, filmove itd.) da je posude Muzeju i tako obogate izložbu.
Građu mogu dostaviti osobno u Kulturno-povijesni muzej u Kneževu dvoru, od ponedjeljka do petka od 9 do 16 sati, a dodatne informacije mogu dobiti na broj telefona 020 / 321 452 ili mobitela 00385 / 99 4685 629 te na e-mail:
DUM
Dubrovački muzeji izdali su novi edukativni strip „Krampheologija“ koji približava važnost arheologije, a namijenjen je učenicima četvrtog i petog razreda osnovne škole. Autori teksta Aleksandra Piteša i Bruno Bijađija uz pomoć ilustratora Dubravka Kastrapelija opisuju tijek arheoloških istraživanja i nalaza koji iz nje proizlaze, kao i pojmove restauracije i konzervacije, prije nego što iskopani predmeti postanu dio muzejske zbirke ili stalnog postava.
Strip je tematski podijeljen na četiri cjeline. Prva se odnosi na pojam arheologije i poslove koje arheolozi obavljaju, druga se bavi arheološkim istraživanjima, dok treća cjelina objašnjava podjele ere na staru i novu, a četvrta razliku između prapovijesti i povijesti.
- Tražeći prikladan naslov stripa, kramp se izdvojio kao neophodan alat prilikom arheoloških iskopavanja. Pripajanjem sufiksa – logija na korijen kramp i umetanjem grafema h dobivena je riječ krampheologija koja je poslužila kao izvrsna šaljiva zamjena za riječ arheologija. Likovi koji se pojavljuju u stripu su edukativne maskote Dubrovačkih muzeja Pavle i Đivo, ali i druge životinje koje ih prate, a već su zastupljene u prethodnim edukativnim publikacijama Pedagoškog odjela Dubrovačkih muzeja. - istaknula je Piteša.
- Osobita pažnja pridana je karakterizaciji likova tako da je Pavle prikazana kao mudrica koja svojim izjavama i postupcima zorno ilustrira posao jednog dobro obučenog arheologa. Đivo, s druge strane, pokazuje u prvom redu zanimanje za novčanu vrijednost arheoloških nalaza, a svojim izjavama ostavlja dojam neznalice. Sve životinje koje su pojavljuju u stripu, osim sove Bete, imaju gotovo isti karakter kao Đivo. Tako su miš Vuko i pas Ruđer zainteresirani za traženje ostataka hrane, mačka Cvijeta za nakit, a gušter Miho za zidove na kojima bi se mogao sunčati. Sova Bete kao predstavnik mudrih životinja ima spreman odgovor na sva pitanja. Također često ispravlja netočne ili djelomično točne izjave ostalih likova. - dodao je Bijađija.
Edukativni strip „Krampheologija“ poslužit će kao izvrstan temelj za školske radionice - čitaonice na kojima će učenici, kroz interaktivan način, steći znanja o arheologiji i arheološkim istraživanjima, ali i o razlici između stare i nove ere te prapovijesti i povijesti.
JPA