Povodom Feste sv. Vlaha, zaštitnika grada Dubrovnika, ljubitelji dobre hrane mogu uživati u tradicionalnim dubrovačkim šporkim makarulama u čak 15 restorana u Dubrovniku. Ovo autentično jelo, koje je postalo simbol dubrovačke gastronomske baštine, priprema se po starim receptima koji podsjećaju na slavnu povijest i tradiciju Dubrovnika.

Šporki makaruli su slasna tjestenina koja se poslužuje s bogatim mesnim umakom, a najčešće je temeljena na govedini ili junetini, ovisno o dostupnosti mesa. Jelo je svoje ime dobilo zbog načina na koji se pripremalo – dok su najbolji komadi mesa rezervirani za aristokraciju, posljednje tanjure makarula, koje nisu sadržavale meso nego samo umak, obično su završavali u rukama njihovih slugu. Zbog toga su makarule s umakom bez mesa bile označene kao „šporkane“, što je postalo naziv ovog jela koje se s ljubavlju priprema i danas.

Šporki makaruli su i okus prošlih vremena i predstavljaju poveznicu između povijesti i današnjeg života Dubrovnika, a njihova priprema i konzumacija postali su nezaobilazan dio proslava Feste sv. Vlaha.

Popis restorana koji u ponudi imaju šporke makarule, kao i detalje o ponudi i terminima, možete pronaći na ovom linku.

TZ grada Dubrovnika

Hrvatska pošta stavila je u optjecaj prvu ovogodišnju prigodnu marku povodom 100. obljetnice Dubrovačkoga simfonijskog orkestra. Nominalna vrijednost marke označena je slovnom oznakom A što odgovara iznosu poštarine za pismo mase do 50 g u unutarnjem prometu te za dopisnicu/razglednicu u unutarnjem prometu. Marka je izdana u 25.000 primjeraka i u arku od 20 maraka. Izdanje prati i prigodna omotnica prvog dana (FDC).

Marka prikazuje fotografiju prvog koncerta Dubrovačke filharmonije i obljetnički logotip, a autor izdanja je Orsat Franković. Vizualni identitet obljetnice izradio je upravo njegov Studio Flomaster, a spoj je broja 100 sa postojećim identitetom orkestra koji je 2023. godine za DSO izradila Kristina Mirošević iz Studija Bonsenjo.

Tekst pratećeg letka napisali su Denis Ajduković i Renata Roman Dobroslavić.

Dubrovnik je jedini grad u ovom dijelu Europe i jedan od rijetkih u svijetu čije se orkestralno muziciranje neprekidno odvijalo u kontinuitetu od punih sedam stoljeća. Dubrovački simfonijski orkestar nastavlja dugu glazbenu tradiciju koja se razvila već u razdoblju Dubrovačke Republike (1358.–1808.). Prvi simfonijski koncert Dubrovačke filharmonije održan je 13. travnja 1925., a kasnije djeluje kao Gradski orkestar Dubrovnik koji sedamdesetih godina prošlog stoljeća ostvaruje opsežne turneje po SAD-u i Kanadi (preko 120 koncerata), dok osamdesetih godina djeluje kao Festivalski orkestar.

Orkestar 1992. zadnji put mijenja svoje ime u današnji naziv. Danas je važan dio kulturnog nasljeđa Hrvatske te uz redovne nastupe u Kneževu dvoru i crkvama, nastupa u važnim dvoranama svijeta. Nagrađen je prestižnom strukovnom nagradom „Milka Trnina“ za izuzetne umjetničke dosege, Nagradom Grada Dubrovnika te Nagradom za doprinos ugledu i promociji Dubrovačko-neretvanske županije u zemlji i svijetu, kao i nagradom Orlando Grand Prix na Dubrovačkim ljetnim igrama, koju dodjeljuje HRT. Važno je spomenuti aktivno djelovanje i ulogu DSO-a u Domovinskom ratu. Kao ustanova u kulturi organizator je više festivala tijekom koncertne sezone, njeguje glazbenu baštinu te promiče hrvatske skladatelje kako u Dubrovniku, tako i inozemstvu. Posebnu pozornost pridaje edukaciji i razvoju mladih glazbenika.

Stota obljetnica kulturnog rada DSO-a izvrstan je povod za prisjećanje ljudi koji su dali svoj doprinos razvoju orkestra, ali i za dostojnu proslavu ovog jubileja. U obljetničkoj godini publiku očekuje Zvjezdani ciklus s proslavljenim solistima i dirigentima; koncert upravo na dan 100. obljetnice, bogat program tijekom cijele godine te koncertna proslava u Zagrebu i gostovanja u inozemstvu.
Vizualni identitet obljetnice spoj je broja 100 s postojećim identitetom orkestra u kojem slovo D kao prepoznatljivi simbol i početno slovo Dubrovnika postaje zvučni val i simbolizira glazbu koja putuje prema publici. Koloristički kod ovogodišnjeg identiteta smješta Dubrovački simfonijski orkestar u suvremeni kontekst i odmiče od klasičnih percepcija orkestra.

JPA

Dubrovački muzeji u četvrtak su u Kneževu dvoru predstavili publikaciju „Stećci i drugi kasnosrednjovjekovni nadgrobni spomenici na području Konavala“ autora dr. sc. Domagoja Perkića, višeg kustosa i voditelja Arheološkog muzeja. Dvojezičnom knjigom predstavljeno je 50 lokaliteta sa srednjovjekovnim i dijelom novovjekovnih nadgrobnih spomenika. Vremenski okvir obuhvaća uglavnom razdoblje kasnoga srednjeg vijeka, od 13. do 15. stoljeća, odnosno vrijeme najintenzivnijeg razvoja, uvjetno nazvane, kulture stećaka na ovom prostoru.

Knjigu, koja je ujedno i nastavak prethodne koja je obrađivala kasnosrednjovjekovne nadgrobnjake na području Dubrovačkog primorja i zapadnog dijela grada Dubrovnika, uz autora dr.sc. Domagoja Perkića, predstavili su i dr. sc. Ivan Alduk iz Ministarstva kulture i medija te ravnateljica Dubrovačkih muzeja dr. sc. Marija Šiša-Vivek.

- Pri pokušaju tumačenja motiva i prikaza koji se javljaju na stećcima, vječna je dvojba – prikazuju li oni odraz stvarnog života ili je riječ isključivo o simbolima, pa ih kao takve pokušavamo tumačiti? Možda se u kulturi općenito i umjetnosti stećaka najviše pozornosti usmjerivalo upravo na način njihova ukrašavanja i na interpretaciju pojedinih motiva. - kazao je autor dr.sc. Domagoj Perkić.

- Odgovor sigurno ne može biti jednoznačan i vrlo vjerojatno se prožimaju obje mogućnosti, no naglasak je vrlo često na simbolizmu. Kao i kod svih drugih pokušaja tumačenja simbola, potrebno je biti oprezan zbog upitne proporcionalnosti naših (suvremenih) promišljanja i promišljanja srednjovjekovnog čovjeka prema simbolizmu i dekoraciji, prema svetomu i profanomu. - rekao je Perkić.

- U motivima koji se javljaju na stećcima nalazimo različite profane i religiozne simbole te najčešće geometrijsku i vegetativnu ornamentiku u funkciji bordura. U pojedinim segmentima moguće je pratiti stariju ranoslavensku, ali i antičku i prapovijesnu tradiciju. Posebno je primjetan velik utjecaj romanike i gotike iz primorskih urbanih sredina na poimanje pogrebnih običaja i zagrobni život u ruralnom području, uključujući sinkretizam kršćanskih vjerovanja s pučkim tradicijama i poganskim (slavenskim) prežitcima. Kako god, simbolika motiva na stećcima uvijek je zanimljiva, skrivena i tajnovita. Stoga nas i tjera na promišljanja i proučavanja toga zanimljivog segmenta kulturne baštine i našega srednjovjekovlja. - ispričao je autor dr.sc. Domagoj Perkić.

- Konavoski stećci su važni jer je jedan od lokaliteta iz Konavala kod crkve sv. Barbare u Dubravki, jedan od dva hrvatska lokaliteta sa stećcima na listi svjetske baštine, od njih ukupno 28 na teritoriju četiri države gdje nalazimo stećke. Knjiga je važna jer je jedna od onih, između ostalih i Domagojevih, koje nastaju u Hrvatskoj u zadnjih 30-ak godina gdje se zapravo počelo stećcima postupati na jedan novi i drugačiji način, i bilo bi lijepo kad bi se napokon uključili u nastavne procese na hrvatskim fakultetima, na studijima arheologije, povijesti umjetnosti, gdje se o njima ni u moje vrijeme, a čini mi se ni danas, ne govori ili barem ne govori dovoljno, a ipak su jedan važni i specifičan dio hrvatske kulturne baštine – kazao je dr.sc. Ivan Alduk iz Ministarstva kulture i medija.

- Ukupno je obrađeno 739 stećaka – 623 cjelovita i 116 ulomaka. Od 623 cjelovita stećka, najviše ih je u obliku ploče, njih 527, zatim 94 u obliku sanduka i 2 sljemenjaka. Od toga 117 ih je ukrašeno. Među središnjim motivima, tj. ukrasima razlikujemo one s figuralnim prikazima (kolo, lov, jelen ili srna, konj i čovjek, sokolarstvo, žena kao orantica, ruka ili šaka, ratnici / vojska), motive kao odraz društvenih prilika (štit samostalno ili štit s mačem, luk i strijela) te one religijsko-duhovnog karaktera (križ, svastika, rozeta, polumjesec, drvo života, pentagram, kamenica, kružna udubljenja povezana žlijebom, vijenac, Sunce / kružnica). Od životinja izdvajaju se ptica, zmija / zmaj, pas ili lav te životinje sa spiralno rascvalim repom. Tu su još arhitektonski motivi (arkade) i uzdužni žlijeb ili reljefno rebro. Od bordura su zastupljene: vitica s trolistom ili bez trolista, tordirano uže, tordirana vrpca, spirale i nizovi rozeta. - zaključio je Perkić.

JPA

U sklopu manifestacije Festa 2025 Dubrovnmik u predvorju Kazališta Marina Držića otvorena je izložba „Sveti Vlaho - naš san slobode” u suradnji s Dubrovačkim društvom likovnih umjetnika i Hrvatskom maticom iseljenika - Podružnica Dubrovnik.

Svoja djela vezana uz parca izložili su: Dubravka Rathman, Ivan Dugandžić, Josip Škerlj, Karja Tolja, Luce Đuraš, Marijan Fragić, Marta Baće, Mirica Dubčić, Miroslav Stamatović, Mišo Baričević, Pero Skvrce, Robert Kralj, Valter Kožul i Vedran Grabovac.

JPA

Lovro Merčep, jedan od najistaknutijih saksofonista svoje generacije, predstavlja svoj diskografski prvijenac „Dubrovački susreti”, snimljen uz Dubrovački simfonijski orkestar.

Iako Samoborac, Lovro Merčep mnogim je vezama – onim obiteljskim, kao i općenito glazbeničkim – vezan uz Dubrovnik. Album sniman u Dubrovniku, ostvaren s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, a donosi i djelo jednog dubrovačkog skladatelja, dotaknut je brojnim tangentama koje govore u prilog tome da je naslov albuma savršen opis cijelog konteksta.

Album, u izdanju Cantusa, donosi tri sjajna djela hrvatske glazbene baštine za saksofon i orkestar, od kojih svako nosi jedinstvenu glazbenu i povijesnu priču.

Koncert za alt-saksofon i gudače Pavla Dešpalja, prvo je djelo takve vrste u hrvatskoj glazbi. Ovo remek-djelo, prožeto neoklasičkim elementima i snažnim emocionalnim nabojem, već je steklo status nezaobilaznog dijela saksofonističkog repertoara. Sinfonietta za saksofon, gudače i udaraljke Brune Bjelinskog, koja je nastala u idiličnom ambijentu Silbe, otočića koji je skladatelju bio utočište i izvor nadahnuća, prva je skladba koju je Lovro Merčep izveo kao solist uz pratnju orkestra 2007. godine. Koncert za saksofon i gudače Ivana Končića, „najmlađe" je djelo na albumu i u ovom kontekstu dolazi kao svjetska premijerna snimka, a rezultat je bliske suradnje skladatelja i interpreta.

Saksofonist Lovro Merčep ovim albumom zaokružuje prvi krug svoje karijere, a istovremeno, donosi publici bogatstvo hrvatske glazbe, spajajući tradiciju i suvremenost, prošlost i budućnost.

„Dubrovački susreti” rezultat su sjajne suradnje Lovra Merčepa s dirigentom Ivanom Hutom i Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, a predstavljanje albuma održat će se prije koncerta DSO-a, u četvrtak 30. siječnja 2025., u dvorani Slanica (Revelin) u Dubrovniku.

JPA

Liga protiv raka Dubrovnik i Hrvatska liga protiv raka uz nacionalnu humanitarnu akciju „Dan mimoze” posvećene borbi protiv raka maternice u subotu ujutro su na Stradunu, ispred Sponze, organizirali prodaju mimoze te su dijelili brošure kojima se ukazuje na potrebu prevencije od karcinoma. Naime, rak vrata maternice u više od 99 posto slučajeva uzrokovan je kroničnom i neliječenom infekcijom HPV-om, a redoviti pregledi kod ginekologa kao i cijepljenje učinkovita su zaštita.

Prikupljena sredstva bit će usmjerena na unapređenje onkologije na području Dubrovnika i potporu oboljelima od malignih bolesti.

JPA

Ogranak Matice hrvatske u Bruxellesu, u suradnji s Dubrovačko - neretvanskom županijom, organizirao je 11. put Festu svetog Vlaha u Bruxellesu. Sponzori Feste su Zračna luka Ruđer Bošković - Dubrovnik i Turistička zajednica Dubrovačko - neretvanske županije.

Ovogodišnja proslava započela je misom u hrvatskoj katoličkoj misiji u Belgiji, a svečanost otvaranja održana je ispred briselske katedrale sv. Mihaela i Gudule. Otvaranje Feste počelo je čitanjem proglasa Feste ovogodišnjih briselskih „festanjula” Roka Curića i Josipa Paljetka te puštanjem golubica kao simbola slobode i mira. Nakon svečanog otvaranja, u kapelici katedrale održan je koncert Klape Kaše i tradicionalni vjerski obred grličanje. U sklopu svečanosti organizirana je i humanitarna „Večera od Kandelore” u restoranu „La Chaloupe d’Or” na glavnom briselskom trgu Grand Place.

I ovogodišnjoj Festi u Bruxellesu nazočio je župan Nikola Dobroslavić sa suradnicima.

Svečana proslava Feste svetoga Vlaha u Bruxellesu okuplja Dubrovčane i njihove goste u jednom od najvažnijih gradova Europske Unije i prezentira vrijednosti hrvatske baštine i kulture svijetu.

JPA

Dubrovačka klapa Kaše obilježava 18 godina postojanja! Tim povodom klapa je uoči sv. Vlaha objavila novu pjesmu pod nazivom „U ruci ti Grad”. „U ruci ti grad, naša ti stoljeća pjevaju, barjaci te viju, a čvrste zidine ne daju” govore stihovi nove pjesme posvećene zaštitniku Dubrovnika. Napisao ih je Slobodan Nano Vlašić.

- Pjesmom „U ruci ti Grad” željeli smo čestitati Dubrovčanima njihov najvažniji dan u godini - Festu sv. Vlaha! Tekst je napisao naš veliki prijatelj, legendarni dubrovački novinar i glazbenik Slobodan Nano Vlašić, a gotovo je nevjerojatno ispala činjenica kako pjesma izlazi upravo na dan kada je klapa i osnovana, na naš 18.rođendan. - poručio je Vicko Dragojević, skladatelj i voditelj klape, publici poznat i kao novinar i voditelj HRT-a.

Vicko potpisuje glazbu i aranžman nove pjesme, dok su produkcija, miks i mastering djelo Hrvoja Domazeta.

Klapa Kaše osnovana je početkom 2007. godine u Dubrovniku s misijom očuvanja i njegovanja tradicionalnog višeglasnog pjevanja dubrovačkog kraja, vjerno prenoseći pjev dubrovačkih gospara i bogatu glazbenu baštinu. Inspiraciju za ime pronašli su u lukobranu Kaše, smještenom ispred stare gradske luke, koji simbolički predstavlja njihovu ulogu čuvara glazbene tradicije. Tijekom svojih osamnaest godina djelovanja, kroz pet albuma, brojne nagrade i nastupe na festivalima, klapa Kaše neprestano potvrđuje svoje mjesto kao jedan od najistaknutijih promotora dubrovačke glazbene baštine.

Dubrovačka klapa novom je pjesmom produbila svoju neraskidivu vezu s Dubrovnikom, gradom koji ih nadahnjuje i kojem su posvetili ovu obljetnicu.

- Ovom pjesmom otvaramo novu godinu. Planova i novih pjesama je već sada puno, i nadamo se kako ćemo ih sve dostići. Naravno, uz pomoć svetoga Vlaha, za kojega sama pjesma kaže: „U svakom našem smo dahu odani svetom Vlahu.” - dodaju iz klape uz želju da „U ruci ti Grad” odzvanja još dugo, dugo dubrovačkim ulicama.

JPA

Središnji humanitarni koncert Feste 2025 Dubrovnik „Buco i prijatelji”, posvećen 55. obljetnici karijere dubrovačkog glazbenika Buca Pende i 100. godišnjici Dubrovačkog simfonijskog orkestra održan je u petak u Kazalištu Marina Držića.

Bucu su se na pozornici pridružili Srđan Kadrić s kojim intenzivno surađuje posljednjih godina te Sergio Gjivoje i Frano Matušić koji su s Bucom, svaki u svoje vrijeme, tvorili duet, zatim Vicko Dragojević, Luka Šerić i Klapa Kaše, uz Dubrovački simfonijski orkestar kojim je ravnao Slobodan Begić.

Ulaznice za koncert bile su rasprodane, a Festa 2025 Dubrovnik i ove godine ima dobrotvorne svrhe za obnovu crkve svetoga Vlaha.

JPA

U veljači temperature Jadrana dosežu najniže vrijednosti. Pri površini u prosjeku su u Dubrovniku 13,5 Celzijevih. Zbog hladnoće većina priobalnih riba udaljava se od kopna i površine te znatno manje jede pa se u veljači postižu najslabiji ulovi udicom, osobito u priobalju. Zato, ali i zbog toga što u veljači najviše puše olujna bura, većina rekreativnih ribolovaca ne lovi tijekom tog mjeseca. Međutim, činjenicu je da se uz obalu i zimi može udičariti, iz plovila i s kraja, i to znatno više vrsta nego što misli većina udičara.

Najbrojniji ulovi ostvaruju se u ciljanom lovu arbuna, jedne od najbrojnijih i najrasprostranjenijih riba u Jadranu, koji nije osobito oprezan, ali je u veljači dobro raspoložen za ishranu. Osim toga, zimi se češće nego u ostatku godine love krupni i kapitalni primjerci. Oni su u pravilu na 20 do 30, čak i više metara dubokim dnima, dok se primjerci teški do 100 grama zadržavaju na plićim terenima, ponegdje i malo ispod 10 metara.

Arbuna ima na svim, najviše na pjeskovitim, muljevitim i šljunkovitim dnima, nad livadama, uzvisinama te pločastim oazama na muljevitom dnu. Ne smeta mu boćata voda. Zadržava oko potopljenih objekata i u kanalima blizu kopna. Najradije je na granici dviju vrsta dna.

Vremenske prilike nisu od velikog utjecaja na apetit arbuna pa se može loviti po kiši, vjetru, a ponekad su odlični ulovi za burnog vremena. Apetit mu veoma ovisi o plimi i oseci te, osobito, fazi mjeseca. Najmanje je za ishranu raspoložen pri spuštanju nivoa mora, osobito brzog i velikog.

Arbun se hrani tijekom dana te noću po mjesečini, najintenzivnije od izlaska sunca do 10 ili 11 sati te sat i pol prije sumraka. Po toplom vremenu, jede slabije, što ono duže traje to arbun slabije jede.

Lakše nego s obale arbuni se pronalaze i love iz plovila. Dok se ne pronađe dobra pozicija, ali i na ravnom dnu najbolje je loviti iz pokretnog plovila. Plovilo je najbolje prepustiti kurentu ili vjetru. Tijekom takvog lova olovnica mora stalno dodirivati dno, a struna zategnuta kako bi se osjetio svaki ugriz. Nakon prvog ulova, treba se vratiti nazad, spustiti sidro i nastaviti loviti iz usidrenog plovila.

Mamce treba odbaciti nešto dalje od plovila, najbolje niz kurenat i sačekati da pribor dotakne dno. Arbuni će često zagristi i mamac u propadanju. Tada treba odmah kontrirati, ali ne i izvlačiti. Bolje je dopustiti da se zakače na sve udice. Ako poslije kraćeg čekanja nema ugriza, mamce treba privući koji metar, malo sačekati i tako sve do ispod plovila. Potom odbaciti treba u drugom smjeru, sve dok se ne pretraži sav dohvatljivi terene oko plovila. Kada se ulovi prvi, ponovo treba odbacit na isto mjesto, jer će na njemu u pravilu biti i drugi arbun zato što se kreću u jatu.

Ukoliko i nakon malo dužeg čekanja nema napada na mamac ili se on manifestira samo kao dodir, treba povremeno skosavati da bi uteg lupkao po dnu i privukao pozornost arbuna. Treba i pokušati loviti s dužim privezima tako da se na dno osim olovnice spusti cijeli završnjak. Uz sve to dobro je i primamljivati dobro usitnjenom i kompaktnom primamom, kako bi dosegnuo dno. Primamu je najbolje koristit stučene mušule, ježeve i kozice. Pri primamljivanju treba dobro sidriti, a primamu, najbolje u vreći za povrće, spustiti točno ispod plovila.

Loviti je najbolje bulentinom sa završnjakom od najlona promjera 0,30 do 0,35 mm ili, još bolje „PE“ višenitke. Završnjak može biti s dva ili tri priveza dužine 20- 40 cm na razmacima od 30- 50 cm, s tim da se donji postavlja na kraj predveza gdje i olovnica. Na nepoznatom terenu te kad arbun slabije uzima mamca, bolje je koristiti pribor s dva tanja i znatno duža priveza. Na priveze treba postaviti udice širine luka barem 7, a kada se love krupniji primjerci 9 do 12 mm. Najčešće se koriste udice oblika „Aberdeen“ i „ Crystal“, ali za tvrđe mamce bolje su one oblika „Limerick“. Zbog oblika posve prilagođenog zubalu arbuna, posebno je dobra udica japanskog imena „Abumi“.

Osnovnu strunu najbolje je izraditi do „PE“ višenitke, za lov do dubine od 20-tak metara promjera 0,04 mm treba namotati na srednje veliku rolu prijenosnog odnosa 1: 4,0 ili tek 1: 3,8. Štap brze akcije i osjetljivog vrha može biti dugačak tek 170, ali za lov iz plovila kakva su najčešće kod nas, najprikladniji su oni dužine od 240 do 310 cm.

Loviti je najbolje organizmima kojima se arbun hrani - crvima, rakovima i školjkama. Poslastica su mu veliki i crva štrcaljac, bibi. Najbolje se lovi na tanje i mekše komade velikog crva, od repa, ali ne onog tamnog iz mulja, nego crvenog iz tvrdog tla. Štrcaljca treba izrezati na kvadratiće, najbolje centimetar puta centimetar. Mamče se tako da ih udice potpuno probodu, želatinska unutrašnjost mamca bude okrenuta k unutrašnjosti krivine udice, a vrh u cijelosti izvan mamca. Mamčiti se mogu i cijeli štrcaljci, ali samo sitni, iako će arbun pokušati progutati i veće nego što je u stanju. No, arbun rado posegne i za puno jeftinijim i dostupnijim mamcima- komadima glavonožaca te sitnih riba.

Pri odabiri mamca na umu treba imati i to da arbuni na nekim lokalitetima imaju posve posebnu omiljenu hranu, pa je prilikom polaska u ribolov na nepoznate pozicije dobro ponijeti što više raznovrsnih mamaca i utvrditi koji je najučinkovitiji.

Rotary klub Dubrovnik organizira humanitarni koncert grupe Silente koji će se održati 8. veljače u Klubu Lazareti s početkom u 21:30 sati.

Sav prihod od prodaje ulaznica bit će usmjeren na obnovu Dječjeg doma Maslina u Dubrovniku, a u ovoj godini će se sredstva donirati za sanaciju, uređenje i opremanje dotrajalog sanitarnog prostora na dječjem odjelu Doma.

Ulaznice za koncert dostupne su putem platforme Eventim na adresi www.eventim.hr.

Pozivau se svi građani da se pridruže ovom plemenitom projektu – svojim dolaskom na koncert ili donacijom. Ako ne možete prisustvovati koncertu, a želite podržati ovu inicijativu, donacije možete uplatiti izravno na račun Rotary kluba Dubrovnik, IBAN: HR6224070001169001130

JPA

Festa od klapa održana je u četvrtak u Kazalištu Marina Držića. Koncert je održan u sklopu manifestacije Festa 2025 Dubrovnik.

U Kazalištu Marina Držića nastupile su klape Kaše, Kurenat, Ortenca, Mareta, Amfora, Subrenum, FA Linđo, Maestral i Dječja klapa UŠ.

I ovogodišnja manifestacija Festa ima humanitarni karakter te je usmjerena na obnovu crkve svetoga Vlaha.

JPA