Dok u Dubrovniku buja apartmanizacija, dok je kupovna moć građana s prosječnom plaćom takva da mogu kupiti 3,62 kvadratna metra stambenog prostora, dok se školovani mladi ljudi, koji bi trebali biti motori pokretači svojih gradova, u potrazi za poslom za koji su se obrazovali iseljavaju u veće gradove ili u zemlje Europske unije, a u Hrvatskoj ostaju samo oni s nižim obrazovanjem, u SDP-u se prave da ne vide do čega je dovela podređenost turizmu.
Naime, upravo SDP-ovi čelnici gradova i općina traže odgodu od primjene poreznih zakona na godinu dana. Najglasniji među njima koji se zalažu takvu odgodu su rentijeri, jer njih će zakonske izmjene, koje Sabor treba usvojiti, zapravo i najviše pogoditi, poput SDP-ove gradske vijećnice Anite Bonačić Obradović koja je na Gradskom vijeću uspjela izvaliti kako se poreznim izmjenama štiti krupni kapital.
No, gradonačelnik Mato Franković jasno joj je odgovorio:
- Domaćin će plaćati samo paušal. Neće plaćati porez na nekretnine. Domaćin je osoba koja živi u obiteljskoj kući i iznajmljuje dio prostora u kojem živi, na koji je prijavljen. Svi drugi nisu domaćini, oni su rentijeri i plaćat će porez sukladno odlukama Gradskog vijeća, koje će ga moći stupnjevati od 0,3 do 8 eura po zonama. - kazao je Franković, istaknuvši još jedan porezni paradoks koji je na snazi, a koji će se uskoro promijeniti.
- Rentijeri kratkoročnog najma ne smiju nikako biti u poreznoj prednosti ispred rentijera dugoročnog najma, a sad oni koji iznajmljuju stan za dugoročni najam plaćaju 2,5 puta veći porez od onih koji iznajmljuju stanove kratkoročno. - kazao je dodavši kako će doći vrijeme kad će rentijeri plaćati jedan drugi porez.
- Po meni za to još nije sazrelo, ali doći će vrijeme kad će se donijeti odluka o porezu na gospodarsku djelatnost za koju radiš, kao što je svugdje drugdje u svijetu. - stava je Franković, koji se osvrnuo i na suglasnosti stanara koje će rentijerima trebati za iznajmljivanje stanova u stambenim zgrada.
- Što se tiče suglasnosti za stanove u stambenim zgrada, prvotni prijedlog bio je 80 posto potpisa stanara, a sad se to spustilo na dvije trećine. Ja bih kratkoročno iznajmljivanje stanova u stambenim zgradama potpuno zabranio. - naglasio je dubrovački gradonačelnik, objasnivši zašto:
- Svakodnevno svjedočim gradnji novih stanova u Dubrovniku u kojima nitko ne živi. Grade se stanovi za goste. Svakodnevno tome svjedočim. Već smo izgubili više od pola kvartova. Često za primjer uzimam Zlatni potok. Evo, pođite u Zlatni potok i ako sretnete dvije obitelji da žive u nekoj od zgrada, ubijte me. Tamo nitko ne živi, sve se pretvorilo u apartmane. Dakle, mora se nekim praksama stati na kraj. - kazao je Franković istaknuvši kako je sad pravo vrijeme za donošenje zakonskih izmjena,
- Ako sad ne donesemo ove porezne odluke, nikad ih nećemo donijeti.- naglasio je.
Osvrnuo se Franković na SDP-ove gradonačelnike i načelnike koji se glasno protive izmjenama zakona. Paradoksalno, upravo bi oni kao predstavnici socijaldemokratske političke doktrine, trebali biti njihovi najveći zagovornici.
- Kolege gradonačelnici i načelnici žele odgodu od primjene zakona na godinu dana jer su izbori u svibnju i nitko tada ne želi biti Grinch. U redu im je malo povećati paušal kad to radi država, ali kad to država prebacuje na općine i gradove, kad im daje alate za upravljanje, tada imaju problem. Dakle, oni bi odgodu od godinu dana dok im ne prođu izbori. E, ne može to tako. Trebamo misliti na ljude koji zbog visokih cijena ne mogu do stambenih kredita i ne mogu naći podstanarski stan jer ih je sve manje. - rekao je Franković.
Cijene stambenih kvadrata u Dubrovniku odavno nisu u suglasju sa zdravim razumom pa ih više ne mogu sebi priuštiti ni građani s boljim primanjima, poput pomoraca, a kamoli oni s prosječnim plaćama. Potvrdio je to i dubrovački gradonačelnik.
- Potpredsjednik Vlade nam je pokazao indeks prema kojemu građani Dubrovnika s prosječnom plaćom mogu kupiti 3,62 metra kvadratna stana. - naglasio je, dodavši kako isti problem kao i Dubrovnik ima hrvatski glavni grad.
- Drugi grad u istom problemu je Zagreb jer se i tamo događa masovna apartmanizacija. - rekao je Franković koji smatra da će Zagreb tek doživjeti turistički boom.
- Zagreb će kroz četiri pet godina postati turistička destinacija broj jedan u Hrvatskoj po ostvarenom broju noćenja i dolazaka. To će se dogoditi, takav je trend. - kazao je.
Kad je u pitanju zaustavljanje iznajmljivanja u stambenim zgradama, jasno je da takvu praksu, slaže se i Franković, treba potpuno zabraniti.
- Postavlja se pitanje zakonitosti izdanih dozvola za iznajmljivanje u stambenim zgradama. Naime, jedna Udruga iz Splita, koja se bori za prava stanara je ustala upravnom tužbom za dvije zgrade i na Upravnom sudu su dobili spor jer su dokazali da se prema Zakonu o pružanju usluga u domaćinstvu ne ispunjavanju osnovni uvjeti za turistički najam stanova u zgradama. Javni prostori u zgradama u vlasništvu su svih stanara i kad je u pitanju rentanje u stambenim zgradama tu imamo 1 001 pitanje. - rekao je.
U Dubrovniku je inače, kazao je Franković na sjednici Gradskog vijeća, 47 000 ležajeva, što je za 10 000 više nego što Dubrovnik ima stanovnika. Samo 12 700 ležajeva je u hotelima, a trebalo bi biti obrnuto. Dok se ležajevi u apartmanima gomilaju, Franković upozorava kako će njihova popunjenost postati problem.
- Maksimalni broj noćenja, odnosno popunjenost tih ležajeva u sezoni u jednom danu je 27 800 i kad nekoga pitate kakva mu je sezona, morate znati da će taj odgovor svakim danom biti da je lošija nego prethodna. Naime, ove je godine u Hrvatskoj ostvaren najveći broj noćenja i dolazaka ikad, ali istovremeno imamo porast broja ležajeva. U zadnjih pet godina to je preko 35 posto ležajeva koji su u prostorima u kojima se nekad stanovalo. Dakle, važno je istaknuti da nove zakonske izmjene vode u ključni put održivosti i zaustavljanje daljnjeg rasta broja apartmana jer svaka nova izgrađena zgrada postaje apartmanska, a ne stambena zgrada. Primjer su zgrade u mojoj neposrednoj blizini u kojima gori po jedno svijetlo, a sve drugo je prazno. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.
Dok država izmjenama zakona samo ograničava, ali i ne zaustavlja mogućnost iznajmljivanja stanova u stambenim zgradama za turistički najam, pred njom je još jedan izazov – iznajmljivanje u stambeno – poslovnim zgradama. U takvim objektima naime iznajmljivanje će i dalje biti dozvoljeno. Takvih zgrada u Dubrovniku je sve više dok se prostor nepovratno devastira.