Stranke nominalno desnog predznaka mrtve su u Dubrovniku, a sama desnica živi kroz HDZ koji je očito toliko skrenuo udesno da više nema potrebe za onim arhetipskim predstavnicima desnice. No, nije samo Dubrovnik tu izdvojeni slučaj, Dubrovnik samo prati hrvatske trendove.
Što se samog Dubrovnika tiče stranke desnice nestale su još prije izbora, njihovi predstavnici našli su se na listi HDZ-a koja jest bila koalicijska, ali nigdje u nazivu liste nije bilo drugih stranaka.
HSP Ante Starčevića s dva vijećnika nakon izbora 2013. spao je na jednog vijećnika u prošlom sazivu Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, a u ovom nema niti jednog iako je predsjednica dubrovačkog HSP AS Marijana Majić bila na listi HDZ-a.
Pak, u samoj hijerarhiji HSP AS, članovi stranke s juga Hrvatske sasvim lijepo napreduju. Tako je bivši saborski zastupnik i gradski vijećnik Ivan Šimunović ponovo izabran za predsjednika Glavnog stana, dopredsjednik Podružnice Dubrovnik Nikša Dubelj za političkog tajnika HSP AS, predsjednica HSP AS Dubrovnik Marijana Majić za članicu Predsjedništva, a predsjednik podružnice HSP AS Korčula Marinko Pažin izabran je za mjesto dopredsjednika stranke.
Ali, čini se da "pravaši" žive neki svoj san, zatvoren za širu javnost, kao što i njihove ideje ne dopiru do šireg pučanstva.
U Dubrovniku jedno vrijeme bila je aktivna i Hrvatska konzervativna stranka Ruže Tomašić, ali niti oni se nisu proslavili na izborima 2015. godine, na izbore 2017. nisu izašli, a trenutna predsjednica stranke je Dražana Martinović Mamić, izabrana lani u travnju.
Okvirno, od stranaka koje su u posljednje vrijeme bile aktivne na dubrovačkom političkom nebu, to bi bilo sve od onih desnijih opcija, koje sad, dakle, praktički ne postoje.
Odgovor zašto je jasan. HDZ je toliko desno da zadovolji potrebu birača ka onome konzervativnijem. Stoga, iako su praktički nepostojeće desne stranke, postoje političari izuzetno desne preferencije.
Evo, možda idealan primjer za to je HSLS-ov Ivo Gjaja, koji se Gradskog vijeća dokopao kao priljepak na HDZ-ovoj listi na izborima 2013. i 2015. Doduše, 2013. za predsjednika Gradskog vijeća nije podržao nositelja koalicijske liste Nika Bulića, što onako spada pod posebno "briljantan" trenutak dubrovačkih političkih budalaština. No, iako liberal na papiru, Gjaja je u Gradskom vijeću bio sve samo ne liberal, raspredajući na primitivan način o sudjelovanju u Domovinskom ratu tadašnjeg gradonačelnika Andra Vlahušića.
Upravo je Gjaja idealan primjer kako nije nužno pripadati stranci desne orijentacije, kako bi se zastupale takve ideje.
U trenutnom sazivu Gradskog vijeća je i hrastovac Krešimir Marković, opet kroz listu HDZ-a. Sve to govori kako je HDZ-ova kapa dovoljno široka i duboka kako bi prigrlila sve one koji koketiraju sa snažnom desnicom, a zbog čega same stranke ideološki bivaju potpuno nebitnima. Kako u Hrvatskoj pa tako i u Dubrovniku.