Banke više neće smjeti naplaćivati naknade za osnovne usluge, ako korisnik prima plaću, mirovinu ili druga stalna primanja na taj račun, proizlazi iz prijedloga izmjena zakona koje su u srijedu jednoglasno pozdravili saborski zastupnici.
Izmjenama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, kako je pojasnio državni tajnik u Ministarstvu financija Davor Zoričić, cilj je osigurati potrošačima pristup njihovim redovnim primanjima bez dodatnih troškova.
- Paket besplatnih usluga za koje banke potrošaču neće smjeti naplaćivati naknadu uključuje otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, korištenje internetskog ili mobilnog bankarstva, uplatu i podizanje gotovine na šalterima ili bankomatima, primanje novčanih uplata u eurima iz Hrvatske i inozemstva, izdavanje i korištenje debitne kartice te plaćanje karticom u trgovinama. - naveo je.
Istaknuo je pritom da se poseban naglasak stavlja na umirovljenike i ranjive skupine kojima će biti omogućeno da u okviru paketa besplatnih usluga podižu gotovinu bez naknade i na šalterima i na bankomatima. Također, potrošačima koji pripadaju osjetljivoj skupini neće se naplaćivati naknada za deset nacionalnih i/ili prekograničnih platnih transakcija mjesečno u službenoj valuti Hrvatske.
Mogu li se u zakon staviti „osigurači” da banka povećanjem drugih naknada koje smije naplaćivati kompenzira ove koje se ukidaju, zanimalo je Mariju Lugarić (SDP).
- Reguliramo onaj dio koje se odnosi na pristup redovnim primanjima, a Hrvatska narodna banka je ta koja prati koliko košta koja usluga banke. - odgovorio je Zoričić.
Poručio je da vode računa i o mogućoj posljedici smanjenja broja poslovnica banaka i da će, ako bude potrebno, intervenirati u druge zakone i regulirati minimalnu dostupnost poslovnica, odgovorivši time na pitanje Tomislava Josića (DP).
- Smatramo da će cjeloviti sustav kreditnih institucija, pa tako i manjih banaka biti održiv i sve nastaviti stabilno poslovati te se zadržati trenutačni broj. - kazao je državni tajnik na upit Predraga Mišića (NZ) o održivosti poslovanja manjih banaka.
Boris Lalovac (SDP) upozorio je da u Hrvatskoj već postoji mogućnost otvaranja osnovnog računa bez naknada, ali da građani to ne koriste jer ne znaju.
Naveo je i podatak da u Hrvatskoj ima 7,2 milijuna transakcijskih računa, 4,5 milijuna računa bez odobrenog minusa, 1,6 milijuna s odobrenim minusom i 982 tisuće računa u blokadi.
- Skoro svaki građanin u Hrvatskoj ima po dva računa. - kazao je.
Petar Šimić (HDZ) složio se s Lalovcem da je u Hrvatskoj veliki broj transakcijskih računa i da treba građane dodatno educirati kako bi ugasili nepotrebne za koje plaćaju naknade.
- Donošenjem ovog zakona 76 milijuna eura koji dolaze od naknada za vođenje tekućih i žiro računa (u prvih devet mjeseci 2024.) bit će ušteda građana Hrvatske. - naglasio je Šimić.
Šimić drži da izmjene zakona neće predstavljati prekomjerni teret za banke navodeći podatak da je ukupna dobit banaka u 2024. godini iznosila 1,5 milijardu eura.