INTERVIEW: BLAŽ PEZO, KANDIDAT HDZ-A ZA ŽUPANA DUBROVAČKO – NERETVANSKOG (I. DIO)
Blaž Pezo HDZ-ov je kandidat za župana Dubrovačko – neretvanske županije. Aktualni je ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik i bivši pročelnik Ureda župana. Bio je gradski i županijski vijećnik, ujedno je i predsjednik županijskog HDZ-a. Iako već ima plan kako će voditi Županiju, nogometa se, kaže, ne namjerava odreći.
Ajmo na početku demistificirati spekulacije, jeste li ili niste željeli biti kandidat HDZ-a za župana?
- Vidio sam te spekulacije i natpise da me netko na nešto prisilio. Daleko je to od bilo kakve istine. Morate znati da je HDZ demokratska stranka s puno razina i tijela koja se u jednoj tako ozbiljnoj i velikoj stranci poštuju jer ako se ne poštuje hijerarhija, brzo dođe do anarhije. Mi nismo Most gdje njih dvoje troje sjednu i na kavi odluče tko će im biti kandidat, upravo suprotno. Imamo aktualnog župana i tijela stranke, znači općinske, gradske i županijsku organizaciju pa i koordinaciju sa središnjim tijelima stranke koju ovakva odluka iziskuje. HDZ je na vrijeme istaknuo moju kandidaturu za župana. Dakle, svi prethodni medijski natpisi bili su tek spekulacije, potaknute od naših političkih suparnika kojima je očito bilo jako važno znati hoće li Nikola Dobroslavić biti kandidat ili HDZ ide s nekim novim kandidatom.
AKO JE 3.450 RAZLOGA DA OSTANEM U LUČKOJ UPRAVI, VALJDA JE U 4.200, NAVODNO I VIŠE RAZLOGA DA IDEM ZA ŽUPANA
Božo Petrov kaže da ste pristali biti kandidat za župana jer ste morali, a ne zato što ste to htjeli.
- Iza moje kandidature stoji moja duboko promišljena odluka i nakon razgovora na stranačkim tijelima, Predsjedništvo u kojem sjede ljudi koji su se spominjali kao mogući kandidati, je donijelo dobru odluku. Božo Petrov, koji se, inače, kandidirao na sve moguće funkcije u ovoj državi, nije netko na čije bih se komentare trebao obazirati.
Bilo je članaka u kojima je apostrofiran iznos Vaše plaće, da Vas u stranci pritiskaju s radnim mjestom.
- Ako je 3.450 razloga da ostanem u Lučkoj upravi Dubrovnik, valjda je u 4.200, navodno i više razloga da idem za Župana. Ako je to bio kriterij, koji su spominjali kao razlog, nije stajao. Svatko od nas ima svoju ulogu koju u nekom trenutku mora odraditi, bilo kroz rad u Lučkoj upravi, kao gradski vijećnik, saborski zastupnik. Ja sam uvjeren da ću kao budući župan raditi na najbolji mogući način.
Zašto je Božo Lasić odbio kandidaturu za župana?
- Pa ne bih rekao da je Božo Lasić odbio kandidaturu. On je bio jedan od potencijalnih kandidata. Razgovarao je sa svojom općinskom organizacijom i oni su smatrali da je Božo važan u Općini Konavle. Dakle, procjena je bila da se se Božo ponovo kandidira za načelnika Općine Konavle, da završi započete projekte, dok sam ja preuzeo odgovornost i krenuo u kandidaturu za župana.
Kako ocjenjujte rad župana Nikole Dobroslavića koji je 16 godina, četiri mandata, na čelu Županije?
- Teško je govoriti o jednom mandatu. Njegov rad treba sagledati kroz svih 16 godina koliko je bio na čelu Županije. Za njegov rad, ulogu i doprinos u razvoju Županije imam samo riječi hvale. Naravno, administracija i sve ostalo su se razvijali i nadam da ću dolaskom u Županiju neke stvari potaknuti i unaprijediti. Po mom mišljenju, postoji prostor za napredak, ali 16 godina Nikole Dobroslavića, kao osobe koja je podigla funkciju župana na višu razinu, sigurno neće biti lako dostići. Mislim da zaslužuje sve pohvale od prvog do zadnjeg mandata. Zaista je briljirao u svojoj ulozi.
Što se tiče regionalne vlasti i samostalnosti Županije, napravio je izuzetno puno. Njegova dosljednost u razvoju prometne infrastrukture i povezanosti juga Hrvatske, kao i zalaganje za izgradnju Pelješkog mosta, pokazali su njegovu odlučnost i viziju. Nije odustajao od tog projekta i ima velike zasluge u toj priči. Iako nije bio jedini zaslužan za izgradnju Pelješkog mosta, činjenica da je kontinuirano promovirao taj projekt kroz sve godine mandata, zaslužuje veliko priznanje. On je bio jako fokusiran na prometnu povezanost juga Hrvatske, što uključuje ceste, mostove, luke i razvoj uopće. Postavio je prostorno - planske uvjete za to i stvorio strateški okvir za budućnost. Zasigurno je bio borac za jug Hrvatske i našu Županiju. On je bio ključna figura oko koje su se okupljali svi, uključujući i one u oporbi.
NISAM IMPRESIONIRAN ISTUPIMA MOSTOVACA
Neki oporbeni vijećnici na zadnjoj Županijskoj skupštini pohvalili su ulaganja u prometnu povezanost, posebno u pogledu povezanosti naših otoka. No, neki od vijećnika su jasno istaknuli kako zbog njegova tvrdoglavog insistiranja da trase ide preko Rijeke dubrovačke nije započela izgradnja brze ceste od Osojnika do Zračne luke u Čilipima.
- Takve gluposti i zle komentare mogu izreći samo ljudi iz Mosta. Siguran sam da je to izrekao neki od vijećnika Mosta jer takvi zločesti spinovi samo od njih mogu doći. Njihove izjave često proizlaze iz njihovih frustracija, a to su stvari koje ne bismo trebali previše uzimati k srcu. Dakle, uloga Županije je osigurati koridore, pravce u prostoru. Dobroslavić je bio uviđavan i prema Župi dubrovačkoj, Konavlima i Gradu. Uvijek je ostavljao prostora da se te trase iskomuniciraju i da građani kažu što je najbolje za njih. Naravno, struka je tu vrlo važna. Struka mora reći je li nešto izvedivo ili nije i s kojim troškovima.
Ja ću sigurno nastaviti dalje gurati taj projekt. Nema spora da ga je Nikola Dobroslavić gurao jer da nije vjerojatno nikad ne bismo došli do javne rasprave niti do studija. Da po tom pitanju ništa nije radio, vjerojatno ne bismo ni došli u situaciju u kojoj smo bili prije godinu dana. Dakle, nema nikakve tvrdoglavosti ni njegove krivnje, naprotiv. On je gurao taj projekt, tražio načine na koje se može što brže realizirati i kako ga financirati. Došli smo do situacije u kojoj su građani dali svoje mišljenje o predloženoj trasi koju je struka preporučila. Ljudi smatraju da to nije to i sad se sve vraća na početak.
Naravno, taj početak će odužiti cijeli priču, ali za to sigurno nije kriv Nikola Dobroslavić. Ako ćemo dobiti trasu kojom ćemo svi biti zadovoljni, koja će riješiti naše probleme onda nismo izgubili vrijeme. Realno, ta cesta nam je trebala prije 20 godina i dugo godina svijest o važnosti te ceste nije bila prisutna među građanima. Osim trase i studija, veliki je posao pred nama jer moramo znati kako ćemo je financirati, a to će biti jasno tek kad budemo znali što hoćemo, kako hoćemo. Finaciranje za izgradnju brze ceste je praktički bilo pripremljeno od strane države, a mi smo upravo radi tog našeg nedefiniranja što i kako želimo došli u situaciju da se brza ceste već sad ne gradi.
Koliko nas sad to definiranje nove trase udaljava od izgradnje brze ceste od Osojnika do Zračne luke u Konavlima? Dakle, još smo daleko od natječaja za izvođače radova.
- Nama brza cesta od Osojnika do Zračne luke treba odmah. Mogu obećati da će to biti jedan od mojih prioriteta. Stanovnici Župe trpe zbog gustog prometa, posebno u ljetnim mjesecima. Turistički djelatnici ne mogu planirati kvalitetan boravak turista u destinaciji ni pristup Zračnoj luci. Nama je kao dominantno avio destinaciji prometna povezanost između Grada i Zračne luke prijeko potrebna. Naravno, to nije posao Županije, ali je pozicija Županije da lobira, traži sredstva i podršku.
Ne znam odakle je netko uopće mogao pomisliti da je Nikola Dobroslavić odgovoran za brzu cestu. To je čisti spin, predizborni folklor, a oni koji to izgovaraju, kao jedan pametnjaković iz Mosta, samo iznose besmislice. To je zločesta, perfidna kritika koja nema osnove u stvarnim činjenicama. Sve se može lako provjeriti kroz dokumente Hrvatskih cesta, prostorne planove i županijske dokumente, tako da ih nije potrebno dalje komentirati. Inače se u Županijskoj skupštini nisu baš proslavili u ovom proteklom razdoblju. Imao sam priliku sjediti s njima godinu i pol dana. Nisam bio osobito impresioniran njihovim nastupima.
STANOVNIKE TREBAMO ZADRŽATI NA NJIHOVIM OGNJIŠTIMA
Rekli ste da bi ipak neke stvari mijenjali u županijskoj upravi. Koje? Ljudi zaboravljaju da ste bili pročelnik Ureda župana i da vrlo dobro znate kako funkcionira županijska uprava? Petrov kaže da je tamo uspavanka nakon 16 godina mandata Nikole Dobroslavića.
- Dakle, sedam godina sam bio dio županijske administracije, najbliži suradnik trenutnog župana. Jako smo dobro surađivali, ali su me novi izazovi odveli do Lučke uprave Dubrovnik. U županijskoj administraciji ima puno kvalitetnih ljudi koji imaju specifične zadaće u odnosu na općine i gradove, gdje je dinamika posla i svakodnevnih problema puno brža. Kad me pitate što bih mijenjao, znam što bi moglo bolje. Imam viziju i načine kako to ostvariti i drago mi je što u Županiji postoje kvalitetni ljudi s kojima ću sigurno moći provesti i realizirati te projekte.
Župan je napravio puno i sigurno je njegov fokus bio na zaštiti interesa samostalnih regionalnih jedinica, kao i na infrastrukturnim projektima. Vjerujem da je završavanje svih tih projekata, poput autoceste do Dubrovnika, brze ceste od Brijeste do Orebića i obilaznice Orebića, luka koje su u izgradnji ili najavi, ključno za daljnji razvoj. Sve što se sad događa predstavlja temelj za realizaciju tih projekata u narednom razdoblju. Ono na čemu bih se ja mogao više fokusirati u budućnosti su prostorno - plansko planiranje, školstvo, zdravstvo i sve ono što poboljšava kvalitetu života naših sugrađana. To će biti neki od mojih prioriteta.
Podrazumijeva li Vaša vizija županijske uprave možda smanjivanje broja upravnih odjela?
- Ne bih govorio o ustrojstvu same administracije. Mislim da je župan tijekom svojih mandata smanjio broj upravnih tijela i mislim da je to već dosta dobro posloženo operativno. Fokus ljudi u Županiji, i moj i njihov, trebao bi biti na daljnjem razvoju i realizaciji prioritetnih projekata. S nekom novom energijom ja trebam osvježiti tu priču i krenuti dalje.
Što držite prioritetima u Županiji?
- Infrastrukturne projekte, ključne za povezanost Županije treba završiti jer ti projekti donose razvoj, nova radna mjesta i itekako poboljšavaju kvalitetu života, osobito u ruralnim dijelovima Županije. Važno je da stanovništvo ostane na tim područjima, na svojim ognjištima. Važne su i demografske mjere iako smo po tom pitanju među boljim županijama. Važne su ceste kroz Pelješac, na Korčuli.
Rekli ste posvetiti se prostornom planiranju. Znači li to stvaranje preduvjeta za smanjivanje ovisnosti o turizmu?
- Svakako! Mislim da su naši načelnici i gradonačelnici, ne nužno iz HDZ-a, radili na takvim strategijama i projektima. Zaista treba vidjeti kojim mjerama Županija može utjecati na to da zažive te naše poduzetničke zone u kojima se mogu razvijati nove djelatnosti i smanjiti ovisnost o turizmu, koji je postao previše dominantan. Inače veseli me što je u našoj Županiji puno novih lica među kandidatima za načelnike i gradonačelnike. Zapravo imamo jednu smjenu generacija i mislim da će to donijeti novu energiju, nove ideje i pozitivan zamah u razvoju tih općina i gradova.
Prvenstveno mislim na Korčulu, koja je protekle četiri godine stagnirala. To su četiri godine eksperimenta s neovisnim listama koje nisu donijele nikakve konkretne projekte. Bio je to neki bunt. Mislim da su i stanovnici Korčule prepoznali da je to bio jedan kratkoročni eksperiment. Mislim da će s novim licima, na čelu tih općina i gradova, biti lakše realizirati projekte i donijeti promjene koje će koristiti svim stanovnicima.
KRSTIČEVIĆ JE POBJEGAO IZ PLOČA, A HDZ IMA KANDIDATA KOJI SE U PLOČE VRATIO
Mislite na HDZ-ova nova lica? Imate puno novih lica, mladih kandidata za načelnike i gradonačelnike.
- Zaista imamo kvalitetne kandidate od Vele Luke do Korčule. Mislim da ćemo ipak pokrenuti Korčulu. Situacija je slična i u Neretvi gdje imamo nove kandidate u Pločama, Opuzenu, Općini Slivno, Pojezerju i veseli me suradnja s novim ljudima i novim načelnicima. Veseli me ta nova energija i novi poticaj za razvoj naše Županije.
Da, za razvoj Županije je iznimno važna sinergija s drugim općinama i gradovima, neovisno tko je na vlasti.
- Upravo tako. Samim mojim dolaskom na čelo Županije ne može se ništa pokrenuti ako nema dobre suradnje s našim općinama i gradovima. A znate, kad dolaze nova lica, novi ljudi, onda imate i nove poticaje i nove ideje, tako da ako naši kandidati budu izabrani, ako ja budem izabran na čelo Županije, bit će to jedna dobra priča.
A jeste li spremni na suradnju s načelnicima koji možda neće biti iz HDZ-a? Evo, načelnica Vele Luke Katarina Gugić je na svečanoj sjednici Općinskog vijeća istaknula pozitivnu suradnju sa županom Dobroslavićem. Znači, stvar je u ljudima.
- Definitivno! Župan Dobroslavić je to na najbolji mogući način pokazao kroz proteklih 16 godina. Izbori prođu, a župan se o svim građanima Županije mora brinuti jednako. Dakle i ulaganje u Blato, Velu Luku ili u Metković, mora biti jednako važno za Županiju. Konkretno, mislim da nije bilo općine na Korčuli, možda i cijeloj Županiji, u koju se ulagalo kao u Velu Luku, od novog putničkog terminala, Kalosa i mnogih projekata koji su realizirani na otoku, najbolji su pokazatelj da nitko nikada nije zapostavljao neku općinu samo zato što je na vlasti bila neka druga politička opcija. Dakle, ne mislim tu ništa mijenjati. Svi oni projekti koji su važni za suživot naših sugrađana bit će podržani i potaknuti, bez obzira tko je gdje na vlasti. Naravno, puno je lakše komunicirati s osobom koja je iz moje stranke, iz moje opcije jer ćemo sigurno lakše naći zajednički jezik, ali ni na koji način neće biti opstruiranja projekata, ako su kvalitetni. Oni će se provesti bez obzira na stranačku pripadnost.
Kroz nogomet ste prošli gotovo svaki pedalj naše Županije.
- Jesam i kroz nogomet i druge sportove i kroz moj posao u Županiji. Mislim da nema dijela Županije gdje nisam bio.
Biste li se složili s tvrdnjama jednog britanskog medija da su Ploče najružniji grad na Jadranu?
- Ne! Svaki grad ima svoje specifičnosti. Naravno, Ploče su nastale kao lučki grad. Svaki grad ima svoje kvalitete i ljepote, stanovnici Ploča sigurno se ne bi složili s time da je njihov grad najružniji. Grad ne čine samo građevine, dušu svakog grada čine njegovi ljudi. Ploče imaju svoju dušu. Ne znam čime se to mjeri ružnoća nekoga grada.
Ta suradnja Županije i Ploča, čini se, nije bila baš na zavidnoj razini, prvenstveno zbog samovolje i otpora bivšeg gradonačelnika Miše Krstičevića prema HDZ-u. U međuvremenu su Ploče izgubile značajan broj stanovnika, a imaju sve preduvjete da budu jedno razvijeno područje u Županiji.
- Bivši gradonačelnik Ploča i predsjednik Županijskog SDP-a je osoba koja je imala dobar ulaz u nacionalne medije i dosta je trošio vrijeme na plaćanje sponzoriranih članaka kako bi uljepšao sliku o sebi i svom radu u Pločama. No, stanovnici Ploča najbolje znaju da ga nisu baš viđali po gradu i da se nije bavio njihovim problemima. Ostavio je svog zamjenika da se bavi gradom. Prema Županiji nikad nije išao s proaktivnim projektima, niti je tražio rješenja. Njegova je priča bila više na razini PR-a i lijepih riječi, a manje na djelima. Zato se i dogodila ta stagnacija Ploča. Teško mi je reći, koristi teške riječi, ali može se reći da je grad počeo propadati, stagnirati u razvoju. Ploče kao prometno središte s autocestom, važnom lukom, željeznicom i ostalim potencijalima, zapravo imaju puno veće razvojne mogućnosti nego drugi gradovi u Neretvi. To su činjenice koje ne možemo ignorirati.
HDZ ima kandidata za gradonačelnika Ploče, Ivana Škarića koji se iz Zagreba vratio u svoje Ploče.
- Imamo Krističevića koji je pobjegao iz grada i imamo mladog čovjeka koji se sa svojom obitelji vratio doma jer želi pomoći svom gradu s iskustvom koje je stekao radeći na povlačenju sredstava iz EU fondova, što je vrlo značajno u ovoj situaciji. Mislim da će Ivan Škarić puno moći učiniti za Ploče jer ima viziju kako napraviti grad boljim mjestom za život, osobito za mlade. Puno radi na projektima pristupačnog stanovanja i mjerama kako bi se mladi ljudi vratili u Ploče. Ljudi su ključ svega. Nevjerojatno je da se, primjerice, u susjednom Metkoviću gradi toliko stanova, a u Pločama ništa. Metković postaje centar, a Ploče stagniraju, iako, s obzirom na svoje gospodarske potencijale, mogu biti puno veće i snažnije nego ostatak doline Neretve. Kroz primjer Metkovića se najbolje vidi koliko su Ploče stagnirale u protekle četiri godine jer nisu iskoristili svoje prednosti.
Drugi dio intervjua možete čitati na ovom linku