Predsjednica HGK ŽK Dubrovnik Terezina Orlić na sjednici Gospodarskog vijeća, na kojoj su se dodijelile nagrade najboljim gospodarstvenicima, održala je zanimljiv i ustvari opominjući govor.
Terezina Orlić kazala je kako su financijska izvješća podnijela 3783 poduzetnika, ističući kako je ostvareno više od deset milijardi kuna ukupnog prihoda. Napomenula je kako je neto dobit iznosila 247 milijuna kuna.
- Rezultat takve dobiti je pad konsolidirane dobiti za 32 posto u odnosu na prijašnju godinu. Ukupno je 65 posto trgovačkih društava poslovalo pozitivno, a najveći rast je ostvario sektor hotelijerstva i ugostiteljstva. Investicije su bile u ponešto silaznoj putanji, a zaposlenost je porasla za tri posto. Možda se pitamo kako stojimo u odnosu na ostale županije. HGK izrađuje gospodarske snage koji rangira jačinu gospodarske snage svake županije. Godine 2016. nalazili smo se na petom mjestu, s indeksom od 93,1, ali nažalost jedna smo od 18 hrvatskih županija koja je ispod hrvatskog prosjeka. U 2017. godini smo se spustili skalin niže te smo bili na šestom mjestu. Grad Zagreb, Istarska i Primorsko-goranska županija su jedini iznad indeksa 100. - rekla je Orlić, dodavši kako ne možemo biti zadovoljni.
- Turizam čini više od 20 posto udjela u BDP-u. To nije podatak s kojim bi se hrvatsko gospodarstvo trebalo pohvaliti. Turizam apsolutno da, ali kao multiplikator našeg gospodarstva, kao djelatnost kroz koju ćemo plasirati našu proizvodnju. Od poljoprivrede do robne, tekstilne i ostale industrije. HGK već tri godine zaredom provodi odličan projekt koji se zove "Hrvatski proizvod za hrvatski turizam". - rekla je Orlić.
- Imamo prostora za rast. Itekako puno. Krajnje je vrijeme da turizam pretvorimo u izvoz na kućnom pragu u svim nabrojenim granama. Naša županija ima potencijale za razvoj ostalih gospodarskih grana. Opet kažem, turizam svakako. U to ne smijemo sumnjati. Ali, turizam kroz koji ćemo plasirati našu poljoprivrednu proizvodnju doline Neretve, vina i maslinovo ulje s Korčule, Pelješca, Konavala... Ribe i školjke za koji svaki gastronomski časopis kaže da su jedinstveni. Brodogradnja koja korijene vuče toliko stoljeća unazad. Novo doba je tu. Digitalizacija i informatika. To imamo na našem sveučilištu, to su naši budući kadrovi. Sve su to putokazi koji mogu vrlo brzo dovesti DNŽ u indeksnu granicu iznad 100, a nama je cilj da to bude i znatno više. - istaknula je Orlić.
- Potrebna je bolja organiziranost, politička odgovornost, bolje korištenje EU fondova. Nemojmo čekati da nam demografski trendovi ostanu negativni pa da si postavimo pitanje gdje su nam ljudi? - dodala je, kazavši kako i ovogodišnja dodjela Zlatne kune pokazuje našu stopostotnu orijentiranost ka turizmu.