Na 6. sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika usvojen je „Pravilnik za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija“ što bi bilo za pozdraviti da isti taj pravilnik nije u potpunoj suprotnosti ne samo poticanju pluralizma i raznovrsnosti medija, već i samoj biti pluralizma i slobodi medija. Pravilnik je usvojen unatoč brojnim primjedbama oporbenih vijećnika i činjenici da je vijećnicima dostavljen tek na početku sjednice, te da ga oni stoga nisu mogli detaljno i pozorno niti proučiti.
Možda je teško bilo od HDZ-ove većine očekivati da zna što je to pluralizam i što je to raznovrsnost i sloboda medija, ali ipak nije bilo očekivano da će savjete pri izradi ovog pravilnika potražiti u Sjevernoj Koreji.
ZNAJU LI U HDZ-U ŠTO JE PLURALIZAM?
Suprotno pluralističkim odlikama, pravilnik određuje o čemu bi dubrovački mediji trebali pisati, pa im se tako sjevernokorejskim metodama kao obveza da bi uopće dobili sredstva, naređuje praćenje rada gradonačelnika, gradske uprave i Gradskog vijeća, kao i obveza praćenja svih stranka koji djeluju u Gradskom vijeću, ali čak i obveza objavljivanja natječaja, tj. oglasa i čestitki Grada Dubrovnika.
Pluralizam svakako ne obuhvaća uređivanje medija i njihova sadržaja od strane politike, a što se čini ovom pravilnikom, te je postavljanje uvjeta praćenja rada gradonačelnika, gradske uprave i Gradskog vijeća da bi se dobila sredstva neprihvatljivo u pluralističkom i slobodarskom društvu. Isto vrijedi i za obvezu praćenja rada svih stranka koje participiraju u radu Gradskog vijeća. O raznovrsnosti medija prihvaćanjem ovakvih obveza iz ovog pravilnika koji nameće objavu pojedinog sadržaja suvišno je i govoriti.
Dubrovniku trebaju različiti mediji, različitog sadržaja, različitih pogleda i stavova, slobodnomisleći novinari, a ne publiciteti gradske uprave i gradonačelnika u što bi se mediji pretvorili prihvaćanjem obveza iz pravilnika. HDZ-ova većina ovim pravilnikom želi ukinuti pravo urednika medija da objavljuju sadržaj koji smatraju kvalitetnim i vrijednim objavljivanje te odbacuju sadržaj koji ne smatraju takvim.
PLURALIZAM UBAČEN ZBOG IZBJEGAVANJE PDV-A NA OGLASE
Također potpuno je neprihvatljivo kroz „Pravilnik za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija“ nametanje obveze objave natječaja i čestitki Grada Dubrovnika s obzirom da navedeno nema nikakvog doticaja s novinarskim radom, slobodom iznošenja mišljenja i stavova. Upitno je i je li ovakav pravilnik zakonski provediv, jer sredstva dodijeljena temeljem pravilnika kako bi se poticao pluralizam nisu oporeziva PDV-om, dok oglasni sadržaj ne može biti neoporeziv na ovaj način. Pitanje je je li pluralizam ubačen u naziv kako bi se postiglo baš to, izbjegavanje PDV-a za plaćanje oglasnog prostora.
U pravilniku su također u isti koš stavljene sve vrste medija, televizija i radio koji imaju mogućnosti prijavljivanja za sredstva Agencije za elektroničke medije i resornog ministarstva iz fonda za pluralizam s tiskanim izdanjima koja nemaju tu mogućnost i internetskim portalima koji se jednako tako ne mogu javiti na natječaj Agencije i ministarstva, a nemaju ni prihode od prodaje tiskanih izdanja.
Između ostalog navedeno je i to da medij treba imati uredništvo u Gradu Dubrovniku, ali ne i da nakladnik mora biti registriran u Gradu Dubrovniku što otvara mogućnost manipulacije te se na natječaj, po kojem će se sredstva dodjeljivati iz proračuna Grada Dubrovnika, fiktivnim ili stvarnim prebacivanjem uredništva u Dubrovnik, uz priloge o Dubrovniku, mogu javiti i mediji iz drugih gradova, a takvu mogućnost manipulacije potrebno je izbjeći. Uz to jasno je kako je pravilnik rađen kako bi se omogućilo upravo medijima čiji izdavači nisu registrirani u Dubrovniku da im se osiguraju sredstva, a ti mediji su izrazito pozitivno raspoloženi prema aktualnoj HDZ-ov vlasti.
NELOGIČNOSTI BODOVANJA
Sami kriteriji kojima će se određivati financijska sredstva su nedorečeni, a manje bitni segmenti postavljeni su kao važniji kriteriji od kvalitetnog novinarstvo i kvalitetnog medijskog sadržaja.
Tako se npr. više boduje posjećenost/čitanost/gledanost (do 20 bodova) koje mediji mogu postići objavljivanjem raznih „fotogalerija“ i sličnog trivijalnog sadržaja od autorskih i kvalitetnih novinarskih priloga te istraživačkog novinarstva, sadržaja namijenjenih ugroženim skupinama, ljudskim pravima itd., a što su najvažniji segmenti u razvoju medijskog pluralizma (samo do 10 bodova). Pri tome nije zanemarivo niti to što je nemoguće dobiti pouzdano mjerenje posjećenosti, čitanosti i gledanosti pojedinih medija i njihova utjecaja na razvoj društva.
U bodovanje su uvrštene i posebne platforme na stranom jeziku bez da je jasno precizirano kakav sadržaj te platforme moraju imati, odnosno je li riječ o sadržaju namijenjenom posjetiteljima Dubrovnika, tj. turistima ili sadržaju namijenjenom npr. nacionalnim manjinama što bi za razliku od sadržaja za turiste bilo u skladu s poticanjem pluralizma.
Nadalje, kao jedan od kriterija navodi se i broj zaposlenih (do 20 bodova) bez razrade je li bodovno jednako kada medij ima zaposlene novinare obrazovane u struci ili djelatnike koji nisu obrazovani u novinarskoj struci. Prema pravilniku također nije precizirano nosi li više ili isto bodova djelatnik zaposlen kao novinar, fotoreporter, snimatelj, montažer i sl. kao i djelatnik zaposlen na drugim poslovima koji nisu direktno povezani sa samom proizvodnjom medijskog sadržaja.
Bodovanje broja zaposlenih također je u nesrazmjeru s bodovanjem kvalitete i raznovrsnosti sadržaja pri čemu su mediji kvalitetnog sadržaja s manjim brojem zaposlenih stavljeni u podređen položaj medijima s manje kvalitetnim sadržajem i većim brojem zaposlenih. „Pravilnik o poticanju pluralizma i raznovrsnosti medija“ ne smije se promatrati kao pravilnik koji medije gleda kroz socijalnu kategoriju, već isključivo kao pravilnik koji medije promatra kroz kategoriju kvalitete i raznovrsnosti sadržaja kako mu i samo ime govori.
Od predlagatelja ovog pravilnika, odnosno HDZ-ove većine, bilo bi poštenije da su pravilnik nazvali „Pravilnikom o financiranju medija“, pri čemu će gradonačelnik i povjerenstvo koje on odredi birati po njima podobne medije kao i visinu sredstava koja će im se dodijeliti s obzirom da ista nije precizirana u pravilniku, kao što nije precizirana ni vrijednost bodova.
Stoga ovakav pravilnik po kojem se sredstva pojedinim medijima mogu određivati „slobodnim tumačenjem“ nije niti blizu transparentnom načinu dodjele sredstva te je, s obzirom na njegovu važnost za razvoj medija u Dubrovniku, već na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća potrebno ući u dorade i izmjene pravilnika, a kako bi se svi dubrovački mediji stavili u ravnopravan položaj, te „Pravilnik o poticanju pluralizma i raznovrsnosti medija“ uistinu to i bio, a ne pravilnik za poticanje virenja iz guzice HDZ-u i Matu Frankoviću koji dubrovački mediji u većini kao da već provode.
P.S.
O dosadašnjem financiranju medija i raspodjeli sredstava od 2011. do 10. studenoga 2017. godine možete čitati OVDJE i OVDJE.