Pojava novih vrsta riba u našem dijelu Jadranskog mora je konstanta. Tako se u njemu pojavila i nezaustavljivo širi i otrovna srebrnopruga četverozupka napuhača (Lagocephalus sceleratus) u svijetu poznate kao zloglasna fugu riba, a od koje nema baš nikakve koristi, koja ugrožava domaći morski ekosustav i uništava ribarske mreže.
Ona je i velika izravna, dvostruka opasnost za ljude. Prva je što ima izrazito snažne zube u obliku kljuna kojima čovjeku može nanijeti i ozbiljnije ozljede, a agresivno napade sve što joj se nađe u blizini. Druga opasnost je otrov u njenom mesu, 1200 puta otrovniji od cijanida pa jedna jedina riba može usmrtiti petero odraslih muškaraca.
No, iako je prva primijećena još 2012. godine kod Jakljana, a lovljene su čak i u Medulinskom zaljevu u Istri, što znači da se proširila i uspostavila populaciju, njena brojnost u našem dijelu Jadrana još uvijek je vrlo mala, znatno manja nego vatrenjače, podjednako opasne pridošlice, a koja je pristigla znatno kasnije.
Zašto je to tako ne zna se točno, ali kao jedan od mogućih razloga je činjenica da unatoč njenom vrlo otrovnom mesu srebrnoprugu napuhaču jedu neki riblji stanovnici Jadrana te na taj način ograničavaju njen broj i rasprostranjenost.
Znanstvenih spoznaja o tome nema, ali grčki, turski i malteški profesionalni i rekreativni ribari tvrde da nekoliko stanovnika Mediterana jede ovog neželjenog došljaka iz Indijskog oceana te da sve češće u njihovim želucima nalaze male primjerke napuhača, ne samo srebrnopruge četverozupke. Do sada su registrirani nalazi napuhača u želucima škarma i barakude, lampuga, iglica, igluna i nekoliko vrsta pasa, najviše butora (Galeorhinus galeus). No, još nije utvrđeno jesu li te ribe nakon konzumacije otrovnih napuhača i same opasne za ljudsku konzumaciju.
Osim riba, zamijećeno je da ovu napuhaču, i to ne samo nedoraslu, jede i glavata želva (Caretta caretta), koju ribari kao ni napuhaču ne vole jer i ona svojim kljunastim zubima uništava ribarske alate, ali je ona na popisu zaštićenih vrsta ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijeloj Europskoj uniji.
Suočene s velikim štetama koje srebrnopruge napuhače nanose njihovom ribarstvu, vlade Turske i Grčke potiču njihov, kao i izlov vatrenjače novčanim naknadama, što se pokazalo dobrim rješenjem osobito uspješnim u Turskoj. Kod nas dok se protiv otrovne fugu ribe za sada bori samo priroda.