Ustavni sud nije prihvatio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece koje je podnijelo sedmero predlagatelja. Hrvatskom saboru naloženo da u roku od dvije godine donese novi zakon u skladu s utvrđenjima Ustavnog suda. U obrazloženju Ustavnog suda navodi se kako je "prekid trudnoće kompleksno i kontroverzno pitanje kojem se ne može i ne smije jednoznačno pristupiti".
"Ono izaziva duboke podjele i rasprave u svim društvima. To je i razumljivo budući da je riječ o duboko moralnom, svjetonazorskom, etičkom, filozofskom, medicinskom, znanstvenom, religioznom i pravnom pitanju. Stoga ne čudi da o njemu od pamtivijeka do danas nije postignut konsenzus." - navodi se u obrazloženju.
Ustavni sud navodi kako se "srž problema, posebice ako ga se promatra primarno sa zakonodavnog aspekta, nalazi u tome što se iskonsko moralno i svjetonazorsko pitanje pokušava prelomiti tako što će se urediti (prisilnom) pravnom normom".
"Međutim, moralni stavovi (osobito ako se povežu s nečijim religioznim/vjerskim uvjerenjima) mogu biti u međusobnom sukobu, čak se i međusobno isključivati. Riječ je o pitanju morala, etike i vjere, kako ga svaki pojedinac, u skladu sa svojim pravom na samoodređenje poima i prosuđuje." - piše u obrazloženju.
Navodi se kako se "često ispušta iz vida da se moralni stavovi ne mogu uvijek, i ne moraju nužno, pretočiti u pravne norme, a da moralne dužnosti, i onda kada su zakonski uređene, prelaze granice zakona. Moralne dužnosti stoga ne mogu biti isključiva osnova za pravno uređenje određenog pitanja" te da "prekid trudnoće jest, prije svega, moralno pitanje koje se tiče ne samo savjesti, prava i dostojanstva žene (koja želi, namjerava prekinuti trudnoću), već se ogleda i u stajalištu određene društvene zajednice o etičkoj prihvatljivosti ili neprihvatljivosti nekog čina (javnom moralu), filozofskim i etičkim stavovima o pravu na zaštitu i pravu na dostojanstvo ljudskog bića i prije rođenja".
U obrazloženju se također navodi kako u Ustavu nije jasno razrađen pojam ljudskog bića, obuhvaća li on uz rođene osobe, koje nedvojbeno imaju pravni subjekt, i one nerođene.
Stoga je "Ustavni sud utvrdio da nerođeno biće, kao Ustavom zaštićena vrijednost, uživa ustavnu zaštitu u smislu članka 21. Ustava samo do one mjere do koje se ne sukobljava s pravom žene na privatnost".
N.Metković