Dubrovačko Gradsko vijeće usvojilo je nekakav besmislen dokument koji se zove Plan za zdravlje Grada Dubrovnika za razdoblje od 2025. do 2030. godine. Besmisleni dokumenti inače su odlična podloga za sve one koji vole voditi i besmislne rasprvae. Tako je SDP-ova vijećnica Anita Bonačić Obradović mudrovala o mentalnom zdravlju, posebno djece, ističući kako su podaci za Dubrovnik alarmantni jer su, istaknula je, djeca depresivna, nervozna, tjeskobna, imaju suicidalne misli i duševne poremećaje. I ond abi te probleme valjda trebao riješiti Grad Dubrovnik.
Stoga je Željko Raguž (DUSTRA), uključivši se u raspravu, bez puno filozofije rekao istinu. Zapravo, njegovo izlaganje moglo bi se svesti na zaključak – bolje odgajajte djecu i posvetite imvrijeme pa će i djeca biti bolja.
No, što je kazao Raguž...
- Ljudi dragi, mene nema po Vojnoviću po kavama. Bez obzira na funkcije koje imam svako slobodno vrijeme provodim s djecom, petero ih imam. Znači ako naše dijete visi na mobitelu sedam sati, očekujemo da će to škola riješiti. Dakle, imamo pedagoge, psihijatre, savjetnike, stručnjake po školi, a djeca nikad lošija. - kazao je Raguž, koji je roditeljima savjetovao ono što bi zapravo samo trebali znati i činiti.
- Provodite vrijeme s djecom pa će ta djeca biti dobra kakva su bile prije. Ja od Grada trebam siguran dolazak djece u školu, da imam linije koje su povezane, trebam parkove, igrališta, sve ono što mi je potrebno kako bi moje dijete moglo odrastati normalno. Može i moje dijete jednog dana poći krivo, ali sam napravio sve, i ja i supruga, da to dijete usmjerimo u pravi razvoj. Ako ću očekivati od bilo koga drugoga da rješava moje kućne probleme onda sam nešto pogriješio. - kazao je Raguž.
- Od Grada očekujem da mi riješi linije, igrališta i parkove. To grad rješava, a da će meni grad rješavat ako je meni dijete ovisno o mobitelu i zbog toga je malo pošlo na osto... Da će meni sad Grad ili neka učiteljica riješit to nabolje, ne može. Ona može nadograditi dobro, ali loše ona ne može ispraviti. Ona može pokušati. Kakva su današnja prava tih učitelja, to se s mobitelima snimaju, rugaju im se djeca, rade što hoće. Ja bi tu da sam država povećao prava učitelja, profesora da prvo moje dijete, ako je loše, da ga izvuče za uši, izbaci van, kako god to ružno zvučalo jer tako je prije meni bilo i ako bi mi se to dogodilo, ne bi se smio doma pojaviti jer bi dobio još duplo. Hvala Bogu, nisam toliko loš ispao. - kazao je Raguž.