O mostu koji bi trebao ići preko Omble najviše riječi je bilo na današnjem javnom izlaganju Strateške studije utjecaja na okoliš Glavnog plana prometa Funkcionalne regije južna Dalmacija i nacrt Glavnog plana prometa Funkcionalne regije južna Dalmacija.
Javnim izlaganjem moderirala je voditeljica odsjeka za zaštitu okoliša DNŽ Branke Martinović-Vuković.
Sam prometni plan predstavio je Ivica Banović iz tvrtke Trames. Rekao je" kako je cilj do 2030. napraviti "Most Pelješac-Pelješac-Doli, brzu cestu Dubrovnik (Osojnik)-Čilipi, ali i modernizaciju pelješke ceste od pristupnih cesta Pelješkog mosta do buduće trajektne luke u Perni".
Naveo je kako je i cilj povećanje prihvatnih kapaciteta Zračne luke Dubrovnik na čemu se, kako je dodao, "već počelo raditi". Do 2040. godine cilj je realizirati sve projekte koji sada predstavljaju problem za promet ove regije. Radi se tu o izgradnji novog mosta preko Neretve, novog koridora brze ceste prema Pelješkom mostu. Naveo je kako je do 2040. potrebno rekonstruirati i magistralu na području Grada Dubrovnika i Općine Dubrovačkog primorja.
Božica Šorgić iz tvrtke Oikon predstavila je samu Stratešku studiju utjecaja na okoliš. Navela je kako "za cestovnu poveznicu Osojnik-Čilipi zbog mogućih značajnih negativnih utjecaja na ciljeve na očuvanja ekološke mreže Viline špilja predlaže se prometno rješenje kojim će se zaobići ovo područje".
Predsjedniku Udruge branitelja Dubrovnika Marku Mujanu najviše je zasmetalo "inzistirano rješenje brze ceste od Osojnika preko izvorišta rijeke Omble preko koje bi tako išao most". Kazao je da tu postoje opasnosti i po ekologiju i za životinje s ovoga područja. Dodao je kako se radi "o prstu u oko svim stanovnicima Rijeke dubrovačke jer je to katastrofa". Predložio je da cesta ide od Osojnika do Mosta.
Marko Bašić iz tvrtke Trames odgovorio mu je kako se tu ne radi o prometnom rješenju nego o predloženom koridoru.
- Sada prometnica prolazi uz rijeku na nižem mjestu. I tu nije riješena odvodnja, imate odlijevanje otpadnih voda u samu rijeku... Izgradnjom novog mosta dobili bi sustav odvodnje i pročišćivača i smanjio bi se utjecaj na okoliš. - rekao je Bašić, a Mujan mu je odgovorio kako "nije niti blizu u pravu".
Ispred Građanske inicijative Spasimo Omblu i njezine stanovnike govorile su sestre Katarina i Ljubica Matović. Katarina Matović je pitala Marka Bašića je li zna da se radi o zaštićenom području i da je tu Vilina špilja.
Kazala je i kako je nečuveno da tu ne postoji alternativno rješenje.
- Meni je suludo da netko radi takav most! - rekla je Matović, dodajući da je taj krajolik zaštićen od 1964. godine.
Pak, Marka Bašića je Ljubica Matović pitala je li ikad bio u Rijeci dubrovačkoj dok je pročelnika Upravnog odjela za komunalne poslove, promet i veze Miha Baću pitala što " on kao netko rodom iz Rijeke dubrovačke misli o ovome planu". Baće je odgovorio kako se slaže da bi možda trebalo pronaći drugo rješenje. 
Inače, na ovu temu je govorio i direktor Županijske uprave za ceste Nikša Konjevod koji je kazao "kako je alternativa cesta južnim padinama Srđa", ali je i istaknuo kako nije siguran je li se ona može realizirati.
Iz Gradskog kotara Komolac govorio je Marin Pavlović, baziravši se također na ovu dionicu koridora.
- Opće je poznato da je ovo područje bogato izvorištima pitke vode. Taj krški ekološki sustav predstavljaju prirodne vrijednosti od međuanrodnog značaja. Neshvatljivo kako je to izrađivačima palo napamet da rade baš na toj trasi? I tu bi trebao biti tranzitni promet Grčke, Srbije, Makedonije, Kosova? Je li to potreba? Naravno da nije. Što se problema buke tiče, ona je i u teoriji nerješiva, a kamoli u praksi. Trebalo bi raditi drugi most pokraj Mosta dr. Franja Tuđmana! Iste bi bio dužine kao ovaj most koja se spominje od 530 metara, a investicijski je jeftnije. - rekao je Pavlović.
Ispred dubrovačkog UO za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Erna Raguž-Lučić rekla je kako se i njezina glavna primjedba odnosi na ovu dionicu brze ceste.
- Dionica se nikad nije nalazila u prostornim planovima. Također, jasno je kako ovaj plan ne razmatra detaljno trasu nego da daje koridor. Cilj je bio da procijeni varijantna rješenja. Naši sugovornici dali su nam do znanja da su bile moguće i druge varijante, no županijski Prostorni plan uvrstio je samo ovu varijantu. Mislim da se to treba pojasniti. - objasnila je Raguž-Lučić .
Javno izlaganje održano je u organizaciji Dubrovačko-neretvanske županije, Upravnog odjela za komunalne poslove, promet i veze. Javna rasprava traje do 2. ožujka.