Olga Muratti izbačena je iz Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), doznaje neslužbeno Dubrovnikpress. Ta odluka donesena je navodno na sastanku vodstva HSU-a Dubrovačko – neretvanske županije. Detalji, odnosno razlog zašto je Olga Muratti izbačena iz stranke zasad nisu poznati.

Olga Muratti inače je bivša SDP-ovka koja je „zamoljena” da ga napusti, a nakon toga pridružila se HSU-u i slizala s HDZ-om. Tako je postala i savjetnica gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića za umirovljenička pitanja.

Ona je inače dosad bila i predsjednica dubrovačkog HSU-a

dm

Koje je najpoznatije istraživanje Državnog zavoda za statistiku o kojem se raspravlja i na kavama i u znanstvenoj zajednici, istraživanje koje zanima i staro i mlado i koje se uspješno provodi već više od 150 godina? Naravno, riječ je o popisu stanovništva, a evo kako je sve počelo i razvijalo se.

Popisi stanovništva jedan su od najzanimljivijih izvora podataka koje imamo. Oni najraniji služili su uvijek za posebne svrhe, obično vojne. Prvi takav popis na prostorima Hrvatske proveden je 1357. na području Dubrovačke Republike, a do prvoga modernog popisa stanovništva na području današnje Hrvatske proći će nekoliko stotina godina. Tek je 1857. taj popis proveden po naredbi i uz ljudstvo iz Beča. Svrha mu je bila popisati stanovništvo i dobiti uvid u društveno, ekonomsko, prostorno i ostalo stanje Habsburške Monarhije. Između ostalog, taj je popis važan jer se ti podaci smatraju prvim službenim podacima o broju stanovništva po naseljima u Hrvatskoj i zato što su se mogli koristiti za znanstvena istraživanja.

Idući popis, onaj 1880., pomno je pripremio te u vrlo kratkom vremenu proveo Zemaljski statistički ured, na čelu s Milovanom Zoričićem. Već 1882. objavljeni su njegovi prvi rezultati, a iduće godine i službeni rezultati u publikaciji pod naslovom “Popis žitelja i stoke od 31. prosinca 1880.” Na više od 500 stranica ta je publikacija donijela podatke o broju stanovnika, kućanstvima, stoke, ali je, osim toga, i detaljno opisana metodologija prikupljanja podataka, te su navedeni svi dokumenti koji su služili za prikupljanje tih podataka, primjerice popisnica. Zanimljivo je da su popisnice za žene bile bijele boje, a za muškarce plave.

Nakon 1880. svaki sljedeći popis provodio se u intervalima od deset godina, sve do 1921. kada je Ured za statistiku u Zagrebu popis proveo potpuno samostalno. To je prvi popis koji je proveden nakon Prvoga svjetskog rata i koji je obuhvaćao novonastalu Kraljevinu SHS. Iako je njegova provedba planirana za 31. prosinca 1920., zbog nekih tehničkih problema u pripremnom razdoblju, proveden je iduće godine, odnosno 31. siječnja 1921. Zanimljivo je da su konačni rezultati tog popisa objavljeni tek 1932. pod naslovom “Definitivni rezultati popisa stanovništva 31. I. 1921.“, i to nakon što je proveden idući popis, onaj 1931. Tu je publikaciju objavila Opšta državna statistika Kraljevine Jugoslavije.

Samopopisivanje je postojalo već 1953.

Ubrzo nakon Drugoga svjetskog rata, točnije 1948., proveden je novi popis jer dotadašnji podaci o stanovništvu nisu bili dovoljni za bilo kakvo planiranje uzimajući u obzir i to da su se na tom prostoru dogodile velike promjene u teritorijalnom ustroju, broju stanovnika i raspoređenosti stanovnika u prostoru. Prvi potpuni popis stanovništva nakon Drugoga svjetskog rata proveden je nekoliko godina poslije, točnije 1953. Zanimljivost popisa iz 1953. jest to što su se kućanstva samopopisivala, odnosno, podijeljeni su im popisni obrasci koje je svako kućanstvo ispunjavalo samo. Popisivači su dijelili i poslije prikupljali popunjene obrasce, a ako kućanstvo nije znalo popuniti obrazac, to bi učinili popisivači tako što su bilježili odgovore njegovih članova. Zanimljiva je i činjenica da se za obradu statističkih podataka već 1949. upotrebljavalo računalo IBM pa je tako prvi popis koji je bio računalno obrađen upravo taj iz 1953.

Svi idući popisi od 1961., kao što je spomenuto, provodili su se u desetogodišnjim intervalima. Prilikom svakog idućeg popisa tehnologija se ponešto mijenjala, kao i metodologija, te se mijenjao i način učitavanja i analiziranja podataka. Popis 1971. nije u provodio samo Republički zavod za statistiku, ali je u njegovoj ingerenciji bilo prikupiti podatke s prostora Savezne Republike Hrvatske te ih učiniti strojno čitljivima s pomoću bušenih kartica. Popis 1981. zanimljiv je pak po tome što je obrada podataka prešla na IBM terminal, no zbog zastarjelosti i smanjenoga kapaciteta obrade podataka, dio podataka morao je biti obrađen u Sloveniji. Kad govorimo o popisu iz 1991., potrebno je spomenuti da su se svi podaci učitavali s pomoću optičkog čitača.

Tehnologije su se s vremenom mijenjale, ali način popisivanja uvijek je bio isti: popisivač fizički dolazi u kućanstvo i zajedno s osobama koje stanuju u tom kućanstvu prolazi pitanja te bilježi odgovore za svakog člana kućanstva. Spomenimo ovdje najnoviji popis, a to je onaj koji je proveden 2021. Velika novost popisa 2021. bila je digitalno samopopisivanje koje se moglo provesti putem sustava e-Građani. No nisu se svi građani znali ni htjeli samopopisati, pa su na teren izašli popisivači, koji su obilazili ona kućanstva koja se nisu popisala putem sustava e-Građani. Provedba tog popisa bila je nešto složenija i zahtjevnija zbog globalne pandemije bolesti Covid-19, pa se i vrijeme popisivanja produljivalo nekoliko puta. Usprkos svim izazovima, prikupljanje podataka završilo je 14. studenoga 2021. Valja spomenuti da se popisi uvijek provode sa stanjem na određeni datum. Godine 2021. to je bio 31. kolovoza u ponoć.

S godinama su se mijenjali popisni materijali i tehnologija popisa, a što donosi budućnost?

Kako se razvijalo društvo, tako se razvijala i potreba da se o tom društvu sazna što više specifičnosti kako bi se mogle planirati, ali i provoditi kvalitetnije politike te kako bi javnost imala bolji uvid u društvo u kojem živi. Dokumenti koji se zovu popisnice ili popisni obrasci koji se pri popisivanju stanovništva popunjavaju, kroz povijest su postajali sve opširniji. Evo nekoliko primjera: budući da je popis 1948. proveden žurno, podaci koji su se prikupljali bili su dosta šturi i općeniti. Već 1953., kad je bilo vremena da se popis kvalitetnije pripremi, područje ispitivanja se proširilo (s 12 na 20 pitanja). Dok se u popisnici iz 1948. mogu pronaći samo podaci o datumu rođenja, spolu, narodnosti, državljanstvu, jeziku, vjeri, djeci, bračnom statusu, obrazovanju, pismenosti, zanimanju, poljoprivrednom posjedu i djelatnosti u poljoprivredi, u idućim je popisima veći naglasak stavljen na zanimanje, položaj u zanimanju, grani djelatnosti poduzeća u kojem osoba radi te kojem sektoru pripada. U popisima koj

Popisi su jedan od najvažnijih izvora podataka o stanovništvu neke zemlje, dok je njihova provedba vrlo kompleksna i zahtjevna. Suvremene tehnologije pomažu da se taj proces što više pojednostavni, a samopopisivanje je jedan od načina da se to učini. Novo vrijeme donosi i nove izazove pa će budućnost novog popisa stanovništva Hrvatske izgledati nešto drukčije. Odlukom Hrvatskog sabora iz travnja 2025., naime, proglašen je Zakon o Središnjem registru stanovništva te je uspostavljen temelj za njegov ustroj, čime se ukida provedba popisa stanovništva svakih deset godina. Ipak, Državni zavod za statistiku i dalje će provoditi popise stanovništva, ali sada u okružju visoke digitaliziranosti i sveobuhvatnosti podataka. Svijet korača prema digitalnoj i automatiziranoj budućnosti, a popisi stanovništva moraju se prilagoditi svakom vremenu, pa tako i budućnosti u koju smo već zakoračili.

DZS

U utorak oko 18.40 sati 47-godišnji hrvatski državljanin je na ulazu u garažu koja se nalazi na predjelu Ilijine glavice u Dubrovniku prvo udario u zid garaže, a potom i u pješaka koji se tuda kretao i koji tom prilikom na svu sreću nije ozlijeđen.

Alkotestiranjem je utvrđeno kako je vozač vozilom upravljao pod utjecajem alkohola od čak 2,53 g/kg.

Vozač je isključen iz prometa i smješten u posebnu prostoriju policije gdje je zadržan do prestanka djelovanja opojnog sredstva nakon čega je prekršajno sankcioniran novčanom kaznom od 1.610 eura i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije, izvijestila je PU dubrovačko – neretvanska.

JPA

Grad Dubrovnik kontinuirano provodi niz infrastrukturnih i razvojnih projekata, od kojih je značajan dio sufinanciran bespovratnim europskim i nacionalnim sredstvima. Trenutno je na području grada aktivno petnaestak gradilišta, a paralelno se izvode i radovi na Aglomeraciji, najvećem i najvažnijem komunalnom projektu u Dubrovniku.
 
U visokoj fazi izgradnje nalazi se Centar za starije osobe ispod Opće bolnice. Izgradnjom ovog objekta sa 205 smještajnih kapaciteta, dnevnim boravkom za 75 korisnika te pružanjem usluga za dodatnih 410 osoba izvan Centra, dubrovačkim će se umirovljenicima osigurati standard koji im je godinama nedostajao. Sveukupna investicija izgradnje Centra iznosi 21.985.903,00 eura, a bespovratna sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost iznose 6.138.429,89 eura.
 
Napreduju i radovi na uređenju Parka Pile i Parka Gradac. Otvoren za javnost 1898. godine, Park Gradac najveći je i najstariji park u Dubrovniku te važan dio parkovne baštine grada. Ulaganja u ove parkove kao i park ispod Platane, za koji je natječaj u tijeku, financiraju se putem ITU mehanizma, s ukupnim iznosom od 5.558.382 eura.
 
U Gružu je u tijeku postavljanje klupa i koševa za smeće u sklopu projekta Drvored Gruž, čime će radovi biti okončani. Također u Gružu uskoro započinju i pripremni građevinski radovi za podizanje Spomenika djeci poginuloj u Domovinskom ratu. U okviru participativnog budžetiranja izvode se i brojni manji projekti značajni za lokalne zajednice: postavljanje fontana za vodu, uređenje Doma mladih u Orašcu, obnova mjesnog doma na Gromači, izgradnja parkirališta uz autobusnu stanicu u Zatonu Velikom te uređenje prostora u društvenom domu u Mrčevu.
 
U tijeku je i nastavak radova na Groblju Dubac. U Suđurđu na otoku Šipanu završava se montaža preostale opreme na sportskom igralištu s košarkaškim i nogometnim terenom, smještenom uz prethodno uređeno dječje igralište. Oba projekta sufinancirana su bespovratnim sredstvima kroz Program razvoja otoka u 2024. godini.
 
Posebna se pažnja posvećuje obrazovanju i socijalnoj inkluziji. Radovi na dogradnji i rekonstrukciji Osnovne škole Mokošica odvijaju se prema planu, a njihovim će završetkom škola u Mokošici, kao posljednja gradska osnovna škola, prijeći na izvođenje nastave u jednoj smjeni. Investicija je u cijelosti financirana bespovratnim sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, u iznosu od 10.093.680,21 eura. U tijeku je energetska obnova OŠ Marina Držića, škole s posebnim programom, za koju je Grad prethodno osigurao bespovratna sredstva Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u iznosu od 510.227,67 eura.
 
Također se odvijaju radovi na rekonstrukciji i preuređenju objekta dječjeg vrtića Kono, u kojem djeluju dvije odgojne skupine smještene u prizemlju stambeno-poslovne zgrade. Ovim investicijama Grad Dubrovnik nastavlja ulagati u predškolski odgoj i osnovnoškolsko obrazovanje s ciljem stvaranja kvalitetnijih i sigurnijih uvjeta za najmlađe sugrađane.
 
Svi navedeni zahvati dio su snažnog investicijskog ciklusa koji Grad Dubrovnik provodi s ciljem podizanja kvalitete života svojih sugrađana te ravnomjernog razvoja svih dijelova grada.
 
Grad Dubrovnik

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za lipanj 2025. iznosila je 1 444 eura, što je nominalno niže za 0,5%, a realno za 0,7% u odnosu na svibanj 2025. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za lipanj 2025. iznosila je 2 008 eura, što je nominalno niže za 0,5% a realno za 0,7% u odnosu na svibanj 2025. godine, izvjestio je Državni zavod za statistiku (DZS).

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za lipanj 2025. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 9,8%, a realno za 5,9%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za lipanj 2025. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 10,4%, a realno za 6,5%. Najviša prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za lipanj 2025. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 279 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 926 eura.

Medijalna neto plaća za lipanj 2025. iznosila je 1 233 eura, što je u odnosu na svibanj 2025. niže za 0,2%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine više za 11,5%. Medijalna bruto plaća za lipanj 2025. iznosila je 1 683 eura, što je u odnosu na svibanj 2025. niže za 0,2%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine više za 12,3%.

JPA

Zbog najavljenog nevremena i jakog juga 21. kolovoza brod Galijola, kojim se prevozi komunalni otpad s otoka Lopuda i Koločepa, neće isploviti.

Ukoliko vremenske prilike ipak to dopuste, brod će isploviti i obaviti redovni odvoz.

U suprotnom, odvoz otpada će se izvršiti prvom prilikom čim vremenski uvjeti to omoguće.
Molimo stanovnike i posjetitelje otoka za strpljenje i razumijevanje.

Čistoća Dubrovnik

Obitelji Bonačić sud je odbio zahtjev za upis vlasništva stana u Palmotićevoj ulici. Naime, iz Dubrovačkih muzeja koji potražuju navedenu nekretninu medijima su danas odaslali odluku Upravnog vijeća o ovom slučaju, a u kojoj se navodi kako obitelj Bonačić nema pravo na žalbu, ali ima naravno pravo započeti novi postupak.

Riječ je o nekretnini koju kao apartman iznajmljuje obitelj bivše kandidatkinje SDP-a za gradonačelnicu Dubrovnika Anite Bonačić Obradović, a nekretnine njene obitelji bile su u fokusu tijekom predizborne kampanja, uključujući i kuću u Lapadu sa spornim zidom vrta, a za koji je građevinska inspekcija izdala nalog za rušenje.

Dopis Dubrovačkih muzeja prenosimo u nastavku:

dm

Nakon što su prošle godine provedeni radovi na unutarnjem uređenju Doma mladih u Orašcu, u tijeku su radovi na sanaciji drvenog krovišta. Oba projekta odabrali su i izglasali građani s područja Orašca u sklopu projekta participativnog budžetiranja kojeg provode Grad Dubrovnik i Dubrovačka razvojna agencija DURA.
 
Zbog djelomičnog oštećenja drvene građe uslijed utjecaja vode, vlage i drugih utjecaja nužno je izvršiti zamjenu dotrajalih i oštećenih konstruktivnih dijelova te provesti potrebna ojačanja. Drvena građa koja nije bila izložena navedenim utjecajima zadržava se i dodatno se štiti zaštitnim premazima. Krov se dodatno toplinski izolira.
 
Izvođač radova je tvrtka Adriatik građenje j.o.o., dok stručni nadzor provodi Graf d.o.o. Dubrovnik. Ugovorena vrijednost radova iznosi 39.482 eura (bez PDV-a), a predviđeni rok izvođenja je 120 dana od uvođenja u posao.
 
Podsjetimo, tijekom travnja i svibnja 2024. održano je 25 radionica na kojima su građani predali 133 prijedloga. Nakon tehničke analize, 82 su zadovoljila kriterije i uvrštena su u glasovanje putem sustava e-Građani. Građani su odabrali ukupno 25 projekata, po jedan za svaki gradski kotar i mjesni odbor s realizacijom u 2025. godini te s osiguranim sredstvima u proračunu Grada Dubrovnika.
 
U lipnju ove godine proveden je novi ciklus radionica u gradskim kotarima i mjesnim odborima, a nakon stručne analize svih projektnih prijedloga građani Dubrovnika će po treći put zaredom birati najbolje projekte za realizaciju uz idućoj godini. Projekt Participativno budžetiranje građanima omogućava aktivno sudjelovanje u odlučivanju o raspodjeli dijela sredstava iz gradskog proračuna.

JPA

U jučerašnjoj prometnoj nesreći koja se oko 16.50 sati dogodila na kolniku državne ceste D-414 u blizini mjesta Dubrava na Pelješcu tri su osobe teže ozlijeđene.

„Do prometne nesreće je došlo kada je 43-godišnjak, koji se kretao iz pravca Janjine u smjeru Stona, prilikom ulaska u desni oštri i nepregledni zavoj osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka dijelom prešao na suprotnu kolničku traku zbog čega je došlo do sudara s vozilom dubrovačkih registarskih oznaka koje se kretalo suprotnim kolničkim trakom.” – kažu danas iz Policijske uprave dubrovačko – neretvanske.

Od posljedica sudara teže je ozlijeđen spomenuti 43 godišnjak te vozač drugog vozila, 39-godišnjak i njegova 10-godišnja suputnica, državljani Republike Hrvatske.

Nakon ukazane liječničke pomoći sve ozlijeđene osobe su hitnom helikopterskom službom prevezene u KBC Split gdje su zadržane na daljem liječenju.

Prilikom ukazivanja pomoći na mjesto događaju su pristupili i djelatnici DVD Janjina i DVD Putnikovići koji su pomogli izvući ozlijeđene osobe iz vozila.

Promet navedenom cestom je bio u potpunosti zatvoren od 17 do 21.20 sati, u kojem periodu su se za promet koristili alternativni pravci.

JPA

Vlada je donijela odluku o raspisivanju dopunskih izbora za predstavnike nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave i to za Gradsko vijeće Grada Rijeke jednog predstavnika talijanske nacionalne manjine, te za Općinsko vijeće Općine Ston jednog predstavnika bošnjačke nacionalne manjine.

Riječ je o dva predstavnička tijela koja su nešto kasnije konstituirana pa nisu bila obuhvaćena ranijom vladinom odlukom o raspisivanju dopunskih izbora. Dopunski lokalni izbori održat će se 5. listopada.

No, u slučaju Općine Ston apsurd je što ne postoji dovoljan broj Bošnjaka da bi mogli imati svog predstavnika u Općinskom vijeću. Naime, riječ je o uistinu grotesknoj situaciji u kojoj se u Državnom izbornom povjerenstvu i Ministarstvu pravosuđa vode popisom stanovništva u kojem su pobrojani Bošnjaci koji su bili na privremenom radu u Općini Ston tijekom izgradnje Pelješkog mosta. Tako ih je na popis stanovništva upisano 132 od ukupnog broja 2 491 te su statistički činili 5,3 posto stanovništva. Inače, na popisu iz 2011. godine na području Općine Ston bio je samo jedan Bošnjak. Koliko ih uistinu ima danas, a ne po podacima iz popisa koji očito nisu relevantni, službeno nitko ne može odgovoriti, ali u Stonu kažu od toga da nema niti jednog do toga da ih je možda dvoje ili troje.

Ipak, na koncu svega najveća sprdačina je to da bi u slučaju da netko od Bošnjaka, ako postoje u Općini Ston, izađe na izbore, Općinsko vijeće brojalo paran broj vijećnika – deset.

Nezavisna lista Đura Bilića (Novi smjer) u Stonu demantirala je danas članak koji smo objavili 11. kolovoza, a u kojem se navodi kako su se prije konstituirajuće sjednice dogovorili da će podržati Frana Vlašića (HDZ) za predsjednika Općinskog vijeća Općine Ston, a zatim sjednicu napustili.

Iz KLGB Đura Bilića ističu da je netočno da su imali dogovor s Vlašićem, također kažu kako nisu napustili sjednicu, a ističu da nisu ni željeli podržati Vlašića.

„Svi članovi vijeća s liste su na prvoj sjednici glasali protiv prijedloga Vlašića da ga se izabere kao predsjednika Vijeća, a nadalje je u cijelosti obmanjujuće i nepotkrijepljeno da bi članovi liste napustili sjednicu prije vremena, jer, upravo suprotno, svaki od njih je ostao do završetka sjednice.” – navode iz KLGB Đura Bilića ispravljajući navode iz teksta.

Inače, u Stonu je Općinsko vijeće formirano nakon što je za predsjednika izabran Romano Vukas (HNS) te je tako i formirana većina koju čine vijećnici koalicije HNS – SDP s dva i vijećnici HDZ-a s četiri mandata. KLGB Đura Bilića ima tri mandata.

dm

U večernjim satima u nedjelju, 17. kolovoza, Policijskoj postaji Ston je 43-godišnji državljanin Poljske prijavio nestanak svoje jedrilice koja je bila usidrena u uvali Zaglavak u Trsteniku.

„U svojoj je prijavi naveo kako je jedrilicu usidrio oko 20 sati na udaljenosti od oko 100 metara od obale nakon čega se čamcem prevezao do obale. Po povratku s obale, oko 21,15 sati primijetio je da jedrilice više nema. Radi se o jedrilici zastave Poljske, dužine 6.60 metara. O događaju je osim policije upoznata i Lučka kapetanija Dubrovnik.” – izvijestili su danas iz Policijske uprave dubrovačko – neretvanske.

„Koordiniranom akcijom policijskih službenika Policijske postaje Ston i Postaje pomorske policije Dubrovnik jedrilica je pronađena jučer, 19. kolovoza oko 15.30 sati na poziciji 6 milja južno od Rta Struga na otoku Lastovo, odnosno oko 30 milja od mjesta gdje je bila usidrena. Jedrilica je bila neoštećena i s nje nije ništa otuđeno. O pronalasku je obavješten vlasnika plovila koji je preuzeo plovilo.” – kažu iz policije dodajući kako su izvidi koji imaju za cilj utvrditi okolnosti nestanka jedrilice u tijeku.

JPA