Kad će se konačno zavšiti saga oko zebre u Trstenom pitao je vijećnik Antun Bošković (HDZ) na sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika gradonačelnika Mata Frankovića. Naime, stanovnici Trstenog samoinicijativno su na Jadranskoj magistrali, nakon što im je prekipjelo, ocrtali pješački prijelaz jer Hrvatske ceste to godinama odbijaju učiniti.

- Mještani opravdano postavljaju pitanje koliko još vremena, godina i desetljeća mora proći da bi se prihvatio njihov zahtjev o zebri, odnosno pješačkom prijelazu. - kazao je Bošković.

Istaknuo je kako pitanje postavlja gradonačelniku Frankoviću iako su
Hrvatske ceste direktno nadležne za državnu cestu D8 koja prolazi kroz Trsteno.

- Trsteno je naseljeno mjesto uz samu magistralu kroz koje dnevno u turističkoj sezoni, po službenim podacima, prolazi preko 17.000 vozila. - rekao je Bošković, istaknuvši kako je od izgradnje magistrale 60-oth godina do dana puno ljudi poginulo ili teško stradalo u tom mjestu upravo zbog nepostojanja pješačkog prijelaza i nogostupa.

- Pozivam, ne samo gradsku upravu, već i ukupno Gradsko vijeće na jedinstven stav po pitanju prometa u Trstenome jer Trstenome ne treba samo pješački prijelaz, treba mu sigurnost u prometu i treba mu pješačka komunikacija koja u ovom trenutku ne postoji. - istaknuo je Bošković, pitavši gradonačelnika Frankovića što je poduzeo i što još može poduzeti da saga i trauma za sve mješane Trstenoga konačno završi.

Gradonačelnik Franković je vijećniku Boškoviću odgovorio zašto se u Trstenom ne može ocrtati pješački prijelaz.

- Preduvjet za ocrtavanje pješačkog prijelaza u Trstenom je da i s jedne i druge strane ceste imate nogostup. Takvi preduvjeti u ovom trenutku u Trstenome ne postoje i fizički ih nije moguće napraviti bez da se ukine postojeća autobusna stanica, koja zapravo vrlo često služi i kao parkiralište dijelomično mještanima Trstenog. - kazao je Franković te nastavio:

- Kupili smo zemljište odmah iznad crkve, dovoljne površine za novo ugibalište za autobus i novo parkiralište. Naime, i jedno i drugo je potrebno kako bi se napravio adekvatan nogostup i kako bi onda Hrvatske ceste mogle ocrtati pješačke zebre i, pretpostavljam, semaforsko svjetlo kao na Nuncijati, koje bi osiguralo normalnu komunikaciju svakom pješaku. - rekao je Franković.

- Dakle, mi smo izradili cjelokupnu projektnu dokumentaciju, riješili imovinsko - pravne odnose i očekujem da ćemo na idućem rebalansu proračuna osigurati potrebna sredstva kako bi započeli izgradnju ugibališta i parkirališta i u konačnici, kako bismo ispoštovali sve one uvjete koje su Hrvatske ceste tražile kako bismo dobili zapravo adekvatan pješački prijelaz.- kazao je Franković.

Istaknuvši kako je svjestan da je stanovnicima Trstenoga prekipjelo pa su sami ocrtali zebru, Franković je kazao kako ga je začudila reakcija novinara.

- Svjesan sam da je mještanima Trstenoga prekipilo što se tiče komunikacije i vidio sam jednu instalaciju pješačkog prijelaza, kojoj u brojnim medijima od strane novinara, samo što im nisu pljeskali autorima. Poštujem činjenicu da su ljudi nezadovoljni, ali tako postavljam pitanje i sebi i vama i autorima tih članaka, koji su rekli da je odlično što su se ljudi organizirali, nacrtali pješački prijelaz, koji je neadekvatan, nema adekvatnu signalizaciju, nije napravljen sukladno bilo kakvim prometnim uvjetima i koji daje lažnu sigurnost, što bi bilo da je netko dijete prešlo preko tog pješačkog prijelaza, imajući lažnu sigurnost i da se dogodila prometna nezgoda. Bili tada ta instalacija naišla na odobravanje? - pitao je Franković, naglasivši:

- Možemo se igrati s puno stvari, ali s takvim stvarima ne. Činjenica je da je netko išao na cesti svojom rukom crtati prijelaz. Time je ta osoba ugrozila sve one koji su, nažalost, mogli stradati, misleći da su zaštićeni takvom signalizacijom. - naglasio je gradonačelnik Mato Franković.

Policijska uprava dubrovačko – neretvanska u redovitom tjednom izvješću izdvojila je slučaj od petka kada je u večernjim satima, tijekom kontrole prometa na državnoj cesti D-8 u Dolima zaustavljeno osobno vozilo zagrebačkih registarskih oznaka, kojim je upravljao 37-godišnji hrvatski državljanin.

„Prometnom kontrolom je utvrđeno kako vozilom upravlja za vrijeme zabrane upravljanja vozilima B kategorije, a ponuđeno testiranje na prisutnost droga u organizmu je odbio. Uhićen je i odveden na Općinski sud u Dubrovniku uz prijedlog policije sudu da se vozač kazni novčanom kaznom od 3.320 eura ili zatvorskom kaznom u trajanju od 120 dana, odnosno 4 mjeseca, i šestomjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije.” – navode iz policije dodajući kako je Općinski sud donio odluku da se postupak nastavlja redovnim putem i da se vozač pušta na slobodu.

JPA

Gradsko je vijeće usvojilo izvješće o radu Javne ustanove Rezervat Lokrum za 2024. godinu. Ravnateljici Ani Barović gradonačelnik Mato Franković savjetovao je da stegne remen.

Vijećnik Marin Krstulović upozorio je na početku rasprave kako je 2024. Grad Dubrovnik dobio zahtjev za rekonstrukciju tzv. baraka na Lokrumu koje je 2015. „rekonstruirala” tvrtka Monte Mont, iako je zapravo riječ o sasvim novim i objektima koji ničim ne slične na barake koje su desetljećima bile na Lokrumu. Naglasio je kako se za obnovu traži 700 000 eura, unatoč garantnom roku od 10 godina.

- Dobit Lokruma je 1,6 milijuna eura, a traži se ulaganje od 700 000 eura dakle, potrošit ćemo 44 posto dobiti na nešto što smo mogli i trebali dobiti besplatno. Stvarno mislim da nismo dovoljno bogati da bismo dali nekome preko pet milijuna kuna, ako ne moramo dati. - naglasio je Krstulović.

Ravnateljica JU Rezervat Lokrum Ana Barović kako su tek u veljači ove godine dobili suglasnost za pokretanje javne nabave koju još nisu pokrenuli te je doslovno kazala:

- Ta javna nabava još nije pokrenuta iz razloga toga što smo ustanovili, ocijenili, da su postojale neke nepravilnosti prilikom izrade ranijih elaborata, ekspertiza i iz svoje osobne odgovornosti zatražila sam jedno drugo mišljenje, odnosno ekspertizu koja nam je došla s Biotehnološkog fakulteta u Sloveniji koncem lipnja. Ono što smo dobili u toj ekspertizi se uvelike razlikuje od onoga što je bilo navedeno u analizi, odnosno ekspertizi koja vam je bila dostavljena ranije u drugom mjesecu na sjednici Gradskog vijeća. Trenutno smo u fazi prikupljanja ponuda od strane ovlaštenih arhitekata koji bi nam mogli temeljem elaborata ekspertize koju imamo donijeti novi prijedlog o financijskim sredstvima koji će nam trebati za obnovu baraka, a također i za najboljom opcijom koja će biti potrebna. - rekla je Barović.

Što joj je činiti, zbunjenoj ravnateljici Barović savjetovao je predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica.

- Monte Mont je povlaštena tvrtka bivšeg režima, radila je Lazarete, nositeljica vlasti HNS-a i SDP-a u Dubrovniku. Dakle, došli ste novi, dobijete dobre stvari, ali i terete. Uzmite sudskog vještaka, ako on utvrdi činjenice, može se tražiti garancija. Od primopredaje zapisnika počinje teći rok, sad je pitanje jesu li gospoda potpisala zapisnik. - savjetovao je Potrebica Barović.

U raspravu se uključio i gradonačelnik Mato Franković. Za barake je kazao da ih je „zafrkao Andro Vlahušić i SDP”.

Iako je pohvalio rad Rezervata, ravnateljici Barović savjetovao je da poveća radnu etiku kod zaposlenih.

- Tamo puno ljudi zuji jer očito imaju vremena za zujanje. Djelatnici Lokruma imaju najveće plaće od svih djelatnika u sustavu grada Dubrovnika. Osnovica im je toliko visoka da bi je bilo tko poželio, a i dalje imamo ljude koji se bave tuđim poslovima. Najveće ministarstvo tuđih poslova je na Lokrumu, to odgovorno tvrdim i to nije od jučer, to je tako zadnjih 15 godina. Oni koji imaju vremena, a djelatnici su Lokruma, pisati i prozivati, bolje bi im bilo da rade jer ne rade dovoljno.- kazao je Franković, poručivši ravnateljici Barović:

- Poštovana ravnateljice, stegnite remen. Nitko ne traži ništa drugo nego da ti ljudi rade. Ima onih koji rade, a i onih koji pričaju da rade. - upozorio je Franković.

Policijski službenici Policijske postaje Dubrovnik dovršili su kriminalističko istraživanje u odnosu na pad državljanina Velike Britanije do kojeg je došlo 16. kolovoza ove godine u Dubrovniku.

„Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako je 28-godišnji državljanin Velike Britanije prethodno bio u društvu u apartmanu u Ulici Iva Vojnovića gdje je konzumirao kokain i alkohol. Uslijed halucinacija koje su nastale kao posljedica djelovanja opojnih sredstava koje je konzumirao, 28-godišnjak je razbio staklo apartmana i pao na tlo s visine od oko 7 metara.” – izvijestila je danas Policijska uprava dubrovačko – neretvanska.

Zbog zadobivenih težih tjelesnih ozljeda hospitaliziran je u dubrovačkoj bolnici odakle je pušten krajem tjedna.

„Kod spomenutog državljanina Velike Britanije pronađena je manja količina kokaina koji je uz potvrdu oduzet, a on prekršajno sankcioniran sukladno Zakonu o suzbijanju zlouporabe droga.” – dodaju iz policije.

JPA 

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježeno je 16 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama u kojima je šest osoba teže i 20 ih je lakše ozlijeđeno. S materijalnom štetom zabilježeno je 10 prometnih nesreća.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 1627 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 877 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 53 mjere su poduzete prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 25 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirane su 24 osobe.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 125 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 195 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja od kojih je 12 bilo na mjestima namijenjenim za osobe s invaliditetom.   

JPA

Dubrovačko Gradsko vijeće usvojilo je nekakav besmislen dokument koji se zove Plan za zdravlje Grada Dubrovnika za razdoblje od 2025. do 2030. godine. Besmisleni dokumenti inače su odlična podloga za sve one koji vole voditi i besmislne rasprvae. Tako je SDP-ova vijećnica Anita Bonačić Obradović mudrovala o mentalnom zdravlju, posebno djece, ističući kako su podaci za Dubrovnik alarmantni jer su, istaknula je, djeca depresivna, nervozna, tjeskobna, imaju suicidalne misli i duševne poremećaje. I ond abi te probleme valjda trebao riješiti Grad Dubrovnik.

Stoga je Željko Raguž (DUSTRA), uključivši se u raspravu, bez puno filozofije rekao istinu. Zapravo, njegovo izlaganje moglo bi se svesti na zaključak – bolje odgajajte djecu i posvetite imvrijeme pa će i djeca biti bolja.

No, što je kazao Raguž...

- Ljudi dragi, mene nema po Vojnoviću po kavama. Bez obzira na funkcije koje imam svako slobodno vrijeme provodim s djecom, petero ih imam. Znači ako naše dijete visi na mobitelu sedam sati, očekujemo da će to škola riješiti. Dakle, imamo pedagoge, psihijatre, savjetnike, stručnjake po školi, a djeca nikad lošija. - kazao je Raguž, koji je roditeljima savjetovao ono što bi zapravo samo trebali znati i činiti.

- Provodite vrijeme s djecom pa će ta djeca biti dobra kakva su bile prije. Ja od Grada trebam siguran dolazak djece u školu, da imam linije koje su povezane, trebam parkove, igrališta, sve ono što mi je potrebno kako bi moje dijete moglo odrastati normalno. Može i moje dijete jednog dana poći krivo, ali sam napravio sve, i ja i supruga, da to dijete usmjerimo u pravi razvoj. Ako ću očekivati od bilo koga drugoga da rješava moje kućne probleme onda sam nešto pogriješio. - kazao je Raguž.

- Od Grada očekujem da mi riješi linije, igrališta i parkove. To grad rješava, a da će meni grad rješavat ako je meni dijete ovisno o mobitelu i zbog toga je malo pošlo na osto... Da će meni sad Grad ili neka učiteljica riješit to nabolje, ne može. Ona može nadograditi dobro, ali loše ona ne može ispraviti. Ona može pokušati. Kakva su današnja prava tih učitelja, to se s mobitelima snimaju, rugaju im se djeca, rade što hoće. Ja bi tu da sam država povećao prava učitelja, profesora da prvo moje dijete, ako je loše, da ga izvuče za uši, izbaci van, kako god to ružno zvučalo jer tako je prije meni bilo i ako bi mi se to dogodilo, ne bi se smio doma pojaviti jer bi dobio još duplo. Hvala Bogu, nisam toliko loš ispao. - kazao je Raguž.

Grad Dubrovnik i Turistička zajednica grada Dubrovnika pozivaju sve zainteresirane pružatelje raznovrsnih usluga na području Dubrovnika da se uključe u projekt Camino Dubrovnik – Međugorje, prijavom svoje usluge na platformi OpenStreetMap, čime će postati dostupni hodočasnicima i turistima kroz službenu Camino aplikaciju. Ova inicijativa otvorena je za sve, ne samo turističke subjekte već i raznovrsne lokalne uslužne djelatnosti poput trgovina, čistionica, apoteka, ugostiteljskih objekata, smještajnih kapaciteta i drugih pružatelja usluga.
 
Zašto se uključiti?

Prijavom na OpenStreetMap, vaš će objekt ili usluga biti vidljivi korisnicima Camino aplikacije, koja povezuje Camino Dubrovnik s Međugorjem, stvarajući tako jedinstveno iskustvo za sve posjetitelje. Ova aplikacija nudi informacije o turističkim točkama, uslugama, atrakcijama i ključnim lokacijama na ovoj atraktivnoj hodočasničkoj ruti.
 
Kako se prijaviti?

Posjetite web stranicu OpenStreetMap i kreirajte korisnički račun.
Unesite podatke o svom objektu ili usluzi prema dostupnim uputama.
 
Camino Dubrovnik-Međugorje projekt je koji se realizira u suradnji Grada Dubrovnika i Bratovštine sv. Jakova, službenog hrvatskog predstavnika u središnjoj i najstarijoj Camino instituciji - Nadbratovštini sv. Jakova u Španjolskoj. Dubrovački Camino sadrži šest etapa ukupne dužine 147 kilometara, a sporazum o suradnji na ovom projektu Grad Dubrovnik potpisao je s općinama Dubrovačko primorje, Ravno, Neum, Čitluk te gradom Čapljinom.
 
Pridružite se i učinite svoj objekt/uslugu vidljivima na Camino Dubrovnik – Međugorje ruti!

TZ grada Dubrovnika

DUBROVNIK IMA NAJVEĆU NAKNADU ZA POMOĆNIKE U NASTAVI

Sukladno donesenoj odluci Gradskog vijeća, satnica za pomoćnike djeci s teškoćama u razvoju u predškolskim i osnovnoškolskim ustanovama na području Grada Dubrovnika povećana je na 9,00 eura bruto i trenutačno je najveća u Hrvatskoj.

Ovo je treći put da Grad Dubrovnik povećava satnicu pomoćnicima u nastavi od 2022. godine. Posljednja takva odluka donesena je 2023. kojom je visina satnice pomoćnika utvrđena u iznosu od 7,70 eura bruto te je već tada bila među najvišima u državi. Naime, Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima predviđa visinu satnice pomoćnika u iznosu od 7,50 eura bruto.

Pomoćnici u nastavi koji rade u osnovnim školama i vrtićima na području Grada Dubrovnika zatražili su od gradonačelnika Mata Frankovića novo povećanje satnice za svoj rad, a s obzirom na važnost ovog posla, odgovornost koju pomoćnici preuzimaju u radu s djecom s poteškoćama te trenutnu situaciju na tržištu rada u Dubrovniku, gradonačelnik se usuglasio s novim povećanjem. Povećanje satnice pomoćnicima ima za cilj dati ovom plemenitom zanimanju određenu važnost i težinu i učiniti ga atraktivnijim u uvjetima nedostatka radne snage u Dubrovniku.

- Temeljem zadnjih pregovora s predstavnicima pomoćnika u nastavi dogovorili smo ovo povećanje i na taj način omogućili da sva djeca koja trebaju pomoćnika, zaista pomoć i dobiju, jer i visina plaće definira imamo li zainteresiranih za taj posao i tretiramo li ovu struku onako kako zaslužuje. I ova odluka u konačnici još jednom pokazuje socijalnu osjetljivost Grada i brigu za one kojima je pomoć potrebna. - kazao je gradonačelnik Mato Franković, predstavljajući Odluku na Gradskom vijeću.

Program osiguranja pomoćnika djeci s teškoćama u razvoju provodi se kontinuirano u vrtićima i svim osnovnim školama Grada Dubrovnika, a prati ga iz godine u godinu rast broja angažiranih pomoćnika. U prošloj ih je školskoj godini u dubrovačkim osnovnim školama bilo 79, dok je za ovu godinu izdavanje rješenja u tijeku, a procjenjuje se da će biti angažirana 92 pomoćnika u nastavi, što su potrebe koje su navele škole.

Dok se rad pomoćnika u osnovnim školama djelomično financira iz Europskog socijalnog fonda, angažman pomoćnika u vrtićima u potpunosti se financira iz proračuna Grada Dubrovnika. U dječjim vrtićima trenutačno je raspoređeno 46 pomoćnika, čime njihov sveukupan broj u obrazovnom sustavu Grada Dubrovnika iznosi 138 pomoćnika.

NOVI INVESTICIJSKI CIKLUS GRADA DUBROVNIKA

Grad Dubrovnik kontinuirano provodi niz infrastrukturnih i razvojnih projekata, od kojih je značajan dio sufinanciran bespovratnim europskim i nacionalnim sredstvima. Trenutno je na području grada aktivno petnaestak gradilišta, a paralelno se izvode i radovi na Aglomeraciji, najvećem i najvažnijem komunalnom projektu u Dubrovniku.

U visokoj fazi izgradnje nalazi se Centar za starije osobe ispod Opće bolnice. Izgradnjom ovog objekta sa 205 smještajnih kapaciteta, dnevnim boravkom za 75 korisnika te pružanjem usluga za dodatnih 410 osoba izvan Centra, dubrovačkim će se umirovljenicima osigurati standard koji im je godinama nedostajao. Sveukupna investicija izgradnje Centra iznosi 21.985.903,00 eura, a bespovratna sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost iznose 6.138.429,89 eura.

Napreduju i radovi na uređenju Parka Pile i Parka Gradac. Otvoren za javnost 1898. godine, Park Gradac najveći je i najstariji park u Dubrovniku te važan dio parkovne baštine grada. Ulaganja u ove parkove kao i park ispod Platane, za koji je natječaj u tijeku, financiraju se putem ITU mehanizma, s ukupnim iznosom od 5.558.382 eura.

U Gružu je u tijeku postavljanje klupa i koševa za smeće u sklopu projekta Drvored Gruž, čime će radovi biti okončani. Također u Gružu uskoro započinju i pripremni građevinski radovi za podizanje Spomenika djeci poginuloj u Domovinskom ratu. U okviru participativnog budžetiranja izvode se i brojni manji projekti značajni za lokalne zajednice: postavljanje fontana za vodu, uređenje Doma mladih u Orašcu, obnova mjesnog doma na Gromači, izgradnja parkirališta uz autobusnu stanicu u Zatonu Velikom te uređenje prostora u društvenom domu u Mrčevu.

U tijeku je i nastavak radova na Groblju Dubac. U Suđurđu na otoku Šipanu završava se montaža preostale opreme na sportskom igralištu s košarkaškim i nogometnim terenom, smještenom uz prethodno uređeno dječje igralište. Oba projekta sufinancirana su bespovratnim sredstvima kroz Program razvoja otoka u 2024. godini.

Posebna se pažnja posvećuje obrazovanju i socijalnoj inkluziji. Radovi na dogradnji i rekonstrukciji Osnovne škole Mokošica odvijaju se prema planu, a njihovim će završetkom škola u Mokošici, kao posljednja gradska osnovna škola, prijeći na izvođenje nastave u jednoj smjeni. Investicija je u cijelosti financirana bespovratnim sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, u iznosu od 10.093.680,21 eura. U tijeku je energetska obnova OŠ Marina Držića, škole s posebnim programom, za koju je Grad prethodno osigurao bespovratna sredstva Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u iznosu od 510.227,67 eura.

Također se odvijaju radovi na rekonstrukciji i preuređenju objekta dječjeg vrtića Kono, u kojem djeluju dvije odgojne skupine smještene u prizemlju stambeno-poslovne zgrade. Ovim investicijama Grad Dubrovnik nastavlja ulagati u predškolski odgoj i osnovnoškolsko obrazovanje s ciljem stvaranja kvalitetnijih i sigurnijih uvjeta za najmlađe sugrađane.

Svi navedeni zahvati dio su snažnog investicijskog ciklusa koji Grad Dubrovnik provodi s ciljem podizanja kvalitete života svojih sugrađana te ravnomjernog razvoja svih dijelova grada.

JPA

Na sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika tijekom rasprave o izvješću gradonačelnika za prvo polugodište tekuće godine, vijećnik Željko Raguž (DUSTRA) pohvalio je projekte realizirane u tom razdoblju. Priznao je kako je i sam bio skeptičan prema uvođenju zone posebnog prometnog režima te se posebno osvrnuo na brijestove posađene na Bulevaru u Lapadu i palme u Gružu te kritike koje su pratile te projekte, a koje su, nakon što su projekti završeni, pokazalo se, zapravo bile bespotrebne.

- Gorile su društvene mreže kad su krenuli radovi na Bulevaru u Lapadu, a danas Bulevar izgleda bolje nego ikad. Sad svi pitaju kad će krenuti druga strana gdje je DOC. Riva u Gružu izgleda kao Miami, a dok se radila bilo je što se radi, što se kopa, gdje završava kamen. Mogle su se čuti takve budalaštine da čovjek ne povjeruje. O zoni posebnog prometnog režima bilo je toliko negativnih stvari. Neki ljudi ovdje uzimaju za pravo sebi biti voditelji gradilišta, arhitekti, izvođači radova, nadzorni inženjeri nadzor, a kad su projekti gotovi budu lako poklopljeni.- kazao je Raguž.

Istaknuvši kako je na sva ta tri projekta ponosan, gradonačelnik Mato Franković kazao je kako je samo slušao struku. Osvrnuo se i na kritike koje su se mogle čuti kad je počela realizacija tih projekata.

- Na svaki od tih projekata sam ponosan i nije uvijek jednostavno ni lako raditi jer kad krenete raditi bivate osuđeni. Bulevar je jedan od savršenih primjera. Dakle, ljudi s kojima sam dobar, bili su među onima koji su prozivali i govorili „što ti to treba, ovo je strašno”. Kad smo posjekli borove na Bulevaru postavljali su lampione. Gorile su društvene mreže od silnih dušebrižnika. Kod nas su svi izbornici, svećenici pa i krajobrazni arhitekti. Kad sam pitao struku zašto brijestovi, objasnili su mi da su otporni, da imaju jake krošnje koje upijaju CO2. I kad je Bulevar završen, dolaze ljudi, govore da je vrhunski i pitaju kad će druga strana. Par puta sam sreo neke sugrađane koji su rekli „oprosti, svašta smo govorili protiv, a sad vidimo kako je dobro”. Ja sam vjerovao struci jer struka je rekla završnu riječ. Isto je i s rivom u Gružu. - kazao je Franković.

Osvrnuo se na parkove koji se još uvijek uređuju.

- Park Gradac, otkad je izgrađen, nikad nije obnovljen. Mi smo pokrenuli taj projekt. Proveli smo javni natječaj, uključili građane, izabrali najbolje rješenje na natječaju i danas radimo taj najveći parku u Gradu i bit će gotov u lipnju 2026 godine. Park u Pilama, bili smo svjedoci lošeg stanja, ali, nažalost, imamo ljude koji misle da sve o svemu znaju, o stablima, u kakvu su stanju, je li potrebno ovi ili ono, a u životu nisu zasadili jedan cvijet. Ja sam u životu posadio jako puno stabala i raznog bilja, ali ne znam sve, pitam struku jer struka zna.park u Pilama će sigurno biti prelijep. Na njemu rade naši ljudi, ne neki sa strane nego ljudi koji vole ovaj grad. - kazao je Franković.

Komentirao je i zonu posebnog prometnog režima čij eje uvođenje, istaknuo je, bio najveći izazov.

- Trebalo je osigurati zakonske pretpostavke. Na inicijativu Grada Dubrovnika provedene su izmjene Zakon o sigurnosti na cestama i uvedena a mogućnost dagradovi pod zaštitom UNESCO-a mogu uvesti zonu posebnog prometnog režima. Kad je to usvojeno nastavili smo s drugim koracima jer smo znali da će se propitivati ispravnost te odluke. - kazao je Franković, naglasivši:

- Otkad je uvedena zona svjedočimo da je život stanovnicima povijesne jezgre puno kvalitetniji, bolji, da se nesmetano prolazi kroz zonu. Ona nije savršena. Treba je mijenjati i prilagođavati. Kroz studeni i prosinac ćemo implemenitirati neke izmjene da gospodarski subjekti koji prometuju zonom, a krše pravila, budu sankcionirani. To je dodatni element poštivanja same zone, pravila i građana jer trka za novcem je nevjerojatna i od ljudi od kojih se nikad ne bi nadali, dođete do toga da svak misli samo na sebe, a Grad mu je na 16. mjestu. Zato mi moramo uvoditi elemente da Grad bude na prvom mjestu. Možemo reći da smo jedini grad u Hrvatskoj koji je riješio pitanje gužvi oko povijesne jezgre i drugi gradovi se pitaju kako smo uspjeli, svi žele primijeniti naš model. Kad je u pitanju autotaksi, imamo prijedloge na izmjene zakona kako bi se u tu djelatnost uveo dodatni red.- istaknuo je gradonačelnik Mato Franković.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković sudjelovao je danas na konferenciji za medije povodom zatvaranja 76. Dubrovačkih ljetnih igara, održanoj u palači Sponza.
 
Tom prigodom gradonačelnik Franković je najavio:

- Pred nama su već 77. Igre, iskazujem silnu želju da imamo nešto na Gundulićevoj poljani, Gundulićeva poljana je spremna za Igre, a do iduće godine je tu i park u Pilama. Na vama je da promislite hoće li vam odgovarati. Drago mi je što Dubrovnik živi sa svojim Igrama. - izjavio je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

dm

Pero Milković bit će novi direktor Libertasa, a trenutni direktor Franko Mekišić postat će pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Župa dubrovačka. Inače, Pero Milković trenutno je direktor Domouprave, a tko će ga naslijediti još nije poznato.

Iz Općine Župa dubrovačka kažu kako je Mekišić izabran na javnom natječaju kao kandidat s najviše bodova na testiranju. Prema informacijama Dubrovnikpress portala Mekišić će se u Libertasu zadržati do konca ovog mjeseca, a to se poklapa i s informacijama iz Općine Župa dubrovačka iz koje kažu kako će „stupanje u službu uslijediti po objavi rješenja o imenovanju na mrežnim stranicama Općine, a postat će izvršno istekom osmog dana od javne objave”.

- Zadovoljstvo mi je što smo završili natječajni postupak za izbor novog pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela Općine Župa dubrovačka. Prije svega, želim naglasiti kako su svi kandidati koji su se prijavili na ovaj natječaj iznimno kvalitetni i kompetentni, s bogatim iskustvom i znanjima koja bi svakako mogla doprinijeti našoj zajednici. To me veseli jer pokazuje da Općina Župa dubrovačka privlači kvalitetne ljude spremne svojim radom doprinijeti razvoju naše općine. Posebne čestitke upućujem gospodinu Franku Mekišiću, koji je odabran za novog pročelnika. Njegova stručnost, dugogodišnje iskustvo u vođenju projekata i upravljanju složenim sustavima te odgovoran pristup radu, sigurno će biti značajan doprinos modernizaciji, transparentnosti i učinkovitosti rada naše Općinske uprave. – kazao je načelnik Općine Župa dubrovačka Marko Miloslavić.

dm

Sukladno donesenoj odluci Gradskog vijeća u petak, satnica za pomoćnike djeci s teškoćama u razvoju u predškolskim i osnovnoškolskim ustanovama na području Grada Dubrovnika povećana je na 9 eura bruto i trenutačno je najveća u Hrvatskoj.
 
Ovo je treći put da Grad Dubrovnik povećava satnicu pomoćnicima u nastavi od 2022. godine. Posljednja takva odluka donesena je 2023. kojom je visina satnice pomoćnika utvrđena u iznosu od 7,70 eura bruto te je već tada bila među najvišima u državi. Naime, Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima predviđa visinu satnice pomoćnika u iznosu od 7,50 eura bruto.
 
Pomoćnici u nastavi koji rade u osnovnim školama i vrtićima na području Grada Dubrovnika zatražili su od gradonačelnika Mata Frankovića novo povećanje satnice za svoj rad, a s obzirom na važnost ovog posla, odgovornost koju pomoćnici preuzimaju u radu s djecom s poteškoćama te trenutnu situaciju na tržištu rada u Dubrovniku, gradonačelnik se usuglasio s novim povećanjem. Povećanje satnice pomoćnicima ima za cilj dati ovom plemenitom zanimanju određenu važnost i težinu i učiniti ga atraktivnijim u uvjetima nedostatka radne snage u Dubrovniku.
 
- Temeljem zadnjih pregovora s predstavnicima pomoćnika u nastavi dogovorili smo ovo povećanje i na taj način omogućili da sva djeca koja trebaju pomoćnika, zaista pomoć i dobiju, jer i visina plaće definira imamo li zainteresiranih za taj posao i tretiramo li ovu struku onako kako zaslužuje. I ova odluka u konačnici još jednom pokazuje socijalnu osjetljivost Grada i brigu za one kojima je pomoć potrebna. - kazao je gradonačelnik Mato Franković, predstavljajući Odluku na Gradskom vijeću.
 
Program osiguranja pomoćnika djeci s teškoćama u razvoju provodi se kontinuirano u vrtićima i svim osnovnim školama Grada Dubrovnika, a prati ga iz godine u godinu rast broja angažiranih pomoćnika. U prošloj ih je školskoj godini u dubrovačkim osnovnim školama bilo 79, dok je za ovu godinu izdavanje rješenja u tijeku, a procjenjuje se da će biti angažirana 92 pomoćnika u nastavi, što su potrebe koje su navele škole.
 
Dok se rad pomoćnika u osnovnim školama djelomično financira iz Europskog socijalnog fonda, angažman pomoćnika u vrtićima u potpunosti se financira iz proračuna Grada Dubrovnika. U dječjim vrtićima trenutačno je raspoređeno 46 pomoćnika, čime njihov sveukupan broj u obrazovnom sustavu Grada Dubrovnika iznosi 138 pomoćnika.

JPA