Župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković na današnjoj konferenciji na novinare povodom predsjedničkih izbora istaknuli su kako su zadovoljni rezultatima koje je HDZ postigao u Županiji i Gradu.

- Mi smo prvaci i u Županiji i u Gradu Dubrovniku. Ako netko nije zadovoljan time, a čime bi mogao biti? Naravno, ne možemo govoriti o potpunom zadovoljstvu, jer Kolinda Grabar Kitarović nije izabrana ponovo za predsjednicu, ali ako govorimo o analizi rezultata na lokalnom nivou, onda smo najbolji. - kazao je gradonačelnik Mato Franković odgovarajući na jedno od novinarskih pitanja vezano uz najave predsjednika HDZ – a Andreja Plenkovića kako će se analizirati rezultati po pojedinim županijama i gradovima, odnosno je li vrh HDZ – a zadovoljan postignutim rezultatom na jugu Hravtske.

- Prvi put od 1995. i dr. Franja Tuđmana u Dubrovniku je najviše glasova imao kandidat HDZ – a. - istaknuo je Franković napomenuvši kako na proteklim izborima Kolinda Grabar Kitarović u Dubrovniku, iako je postala predsjednica nije dobila više glasova od tadašnjeg protukandidata Iva Josipovića.

- Zorana Milanovića je podržao spektar lijevih stranaka dok je s druge strane izostala jedinstvena podrška Kolindi Grabar Kitarović. Tu bi se mogao tražiti uzrok rezultatu izbora. Što se tiče Županije, pobijedili smo u 17 od 22 jedinice lokalne samouprave, a posebno ističem Dubrovnik, Metković i Ploče, pa ne znam čime se to županijski SDP hvalio jučer na konferenciji za novinare. - kazao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić.

Župan Dobroslavić i gradonačelnik Franković čestitali su izabranom predsjedniku Zoranu Milanoviću, a župan je naglasio kako ovaj put nitko ne dovodi u pitanje rezultate izbora.

- Događalo se prije da se povlače pitanja oko rezultata, no ovaj put to nije slučaj. Čestitamo novoizabranom predsjedniku i zahvaljujemo svim biračima koji su izašli na birališta. - kazao je župan Dobroslavić.

D. Mladošić

Kuzma Tomašić u špade, Dubrovnikpress u kupe. Tako ispada kad se navedeni, inače potpredsjednik SDP - a Dubrovačko – neretvanske županije, stane opravdavati Vidu Bogdanoviću na FB stranici portala Dubrovnikpress.

Piše: Davor Mladošić

Ukratko, Kuzma Tomašić danas je na konferenciji za novinare, koja se održala povodom predsjedničkih izbora, usput govorio i o tome kako će se oporba u Dubrovačko – neretvanskoj županiji okupiti oko jednog kandidata za župana, a da taj ne mora nužno biti iz SDP – a, već da to može biti i neovisni kandidat. Na to je na našim FB stranicama reagirao Vido Bogdanović (HSS) napisavši kako bi „bilo lijepo da to Kuzma reče i oporbi na koju računa”. Pa se javio Kuzma s opravdanjem Bogdanoviću i piše on, „lijepo je rečeno, ali je krivo preneseno” te da je to „jedna od mogućnosti”.

I ima Kuzma pravo, sasvim krivo smo ga prenijeli, trebalo je sve drukčije napisati i njegove riječi kojima je pokušavao nesuvislo, neuvjerljivo pokazati novinarima kao da kandidat, i to ujedinjene oporbe, već postoji, ali mu on ne želi otkriti ime, trebalo je protumačiti na pravi način i napisati ih na pravi način, a to je samo jedan - da SDP nema ni svog ni neovisnog kandidata ni „na tiru od puške”.

Kuzma Tomašić malo se naime zaigrao odgovarajući na novinarska pitanja pa se zbog toga našao u neobranu grožđu na prvu reakciju lokalnog čelnika stranke na koju računa kao partnera na sljedećim izborima, jer Bogdanović, kao i novinari, vjerojatno zna da, ne samo da kandidata oporbe i SDP – a za župana dubrovačko – neretvanskog trenutno nema ni „na tiru od puške”, već ga neće biti još dugo, a koliko dugo... Toliko da je već previše dugo prošlo, jer stranke koje pretendiraju biti ozbiljne, a SDP valjda to pretendira iako je izbore u Županiji dubrovačko – neretvanskoj zadnji put dobio u vrijeme Marije Tereze, imena kandidata imaju najmanje godinu i pol dana prije izbora. Ne, ona ne moraju biti objavljena, ali planski se moraju profilirati i činiti prepoznatljivim biračima, da trenutak kandidature bude uistinu trenutak kandidature, a ne „googlanja” tko je taj/ta uopće.

A eto, možda nije tako, možda smo mi samo ponovo „krivo prenijeli”.

Najveća koncentracija alkohola od 2,26 g/kg prilikom kontrole prometa na cestama Dubrovačko – neretvanske županije u proteklih tjedan dana izmjerena je u ranim jutarnjim satima 2. siječnja, 56-godišnjaku koji je zaustavljen u Ulici Stjepana Radića u Metkoviću.

Također je utvrđeno kako vozač koji se krivudajući kretao kolničkom trakom nije koristio sigurnosni pojas.

Vozač je zadržan u posebnim prostorijama policije do otriježnjenja te mu je izdan prekršajni nalog na novčani iznos od 10.800 kuna.

dpp

Nakon što je Romana Vlašić dala ostavku na mjesto direktorice Turističke zajednice grada Dubrovnika raspisan je natječaj za direktora/direktoricu koji će u sljedećem razdoblju voditi gradsku TZ.

Natječaj je otvoren još danas, a prema informacijama iz same TZ grada Dubrovnika zasad je stigla samo jedna prijava.

Doduše, prijave se zaprimaju i poštom te će biti važeće one pristigle u sljedećih sedam dana, informacija je iz Turističke zajednice grada Dubrovnika.

dpp

Pravoslavni vjernici danas slave Božić. Kad čovjek vidi društvene mreže koje vrve čestitkama katolika svojim pravoslavnim prijateljima, vidi i da živimo u najrazvijenijoj demokraciji i najtolerantnijem društvu na svijetu.

Nema do Hrvata, zaključio bi, osim Hrvata samih, npr. i prosječni Šveđanin ili možda Danac i Švicarac, da zna hrvatski i da ga zanima što pišu tamo neki Hrvati s druge bande Europe. Toliko lijepih želja valjda ni vlastite matere ne bi im ispisale koliko su Hrvati danas toga ispisali svojim pravoslavnim prijateljima.

Sve bi to bilo istina i bilo bi lijepo, kao što i jest lijepo kad svojim pravoslavnim prijateljima, uz Hristos se rodi, sve najbolje uz Božić požele oni koji to iskreno misle i žele, i ne bi bilo vrijedno komentara, jer se u društvu normalnih to podrazumijeva, pa komentirati nije ni potrebno, samo eto da nema likova...

... likova koji su dva dana prije, nakon poraza Kolinde Grabar Kitarović na predsjedničkim izborima zazivali spuštanje magle, guste naravno, da koje druge i bili spremni za dom i motiku, da posade one njihove vrbe za Srbe.

I onda u utorak, magla, ona gusta, u glavama im se čudesno razišla, pa umjesto na vrbama, Srbe vide u crkvama i čestitaju, Hristos se rodi.

Ta transformacija pravo je čudo pravoslavnog Božića! Čudesa Božića 25. prosinca iz hollywoodskih filmova nisu ni blizu čudu Božića 7. siječnja, još je k tome to čudo i dokazano i ponavlja se svake godine. Film o tome, s Hrvatima u glavnim ulogama, bio bi blockbuster.

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježeno je  šest prometnih nesreća u kojima je jedna osoba smrtno stradala, dok je jedna zadobila teške tjelesne ozlijede. S materijalnom štetom zabilježene su četiri prometne nesreće.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 983 represivne mjere od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 777 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 42 mjere poduzete su prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, devet osoba prekršajno je sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, a sedam osoba je sankcionirano zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 22 mjere poduzete zbog nepropisnog pretjecanja i 41 mjera poduzeta zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

dpp

Građevinski kontejneri koje je tvrtka Laguna trade Franja Pašalića postavila tijekom gradnje marine na Lapadskoj obali nedavno su konačno odvezeni.

Pašalić je kontejnere na koncu maknuo svojevoljno, a dosad mu je ispisan niz kazni, točnije prekršajnih naloga od strane gradskih komunalaca. On se na te naloge žalio, ali kontejneri i ostaci materijala nakon izgradnje marine ipak su odvezeni.

Laguni trade inače je koncesija na području parkinga ispred Kazbeka istekla još 1. siječnja 2019. godine, no Pašalić je odbijao osloboditi taj prostor te se „natezao” s Gradom.

dm

Dana 2. siječnja 2020. godine u svome domu u 87. godini umro je dubrovački povjesničar dr. sc. Rade (Radoslav) Petrović, a pokopan je u krugu obitelji 7. siječnja na pravoslavnome groblju na Boninovu. Prema pokojnikovoj želji vijest o njegovoj smrti objavljujemo nakon sahrane.

Profesor Petrović bio je osoba širokih interesa, društveno angažiran intelektualac, predani pedagog, zaljubljenik u svoju struku i u svoj rodni grad.

Rođen je u Gružu 10. veljače 1932. godine u obitelji obrtnika koji je kao mladi obućarski šegrt u Dubrovnik doselio s Banije (Banovine), u njemu završio zanat i u njemu se udomaćio. Rade Petrović u rodnome je gradu završio Trgovačku akademiju te je kraće vrijeme radio kao službenik u carinskoj službi. Međutim, snažna znanstvena znatiželja i želja za stjecanjenjem znanja odveli su ga na daljnje školovanje u Sarajevo gdje je 1959. na Filozofskome fakultetu Univerziteta u Sarajevu završio studij povijesti i na kojemu je doktorirao 1964. godine.

Uz Sarajevo će biti vezana i većina njegove akademske karijere, jer je s vremenom postao predavač na studiju povijesti Filozofskoga fakulteta Univerziteta u Sarajevu, napredujući ondje u svim nastavnim i znanstvenim zvanjima, do statusa redovnog profesora. Na stručnim stipendijama boravio je, između ostaloga, akademske godine 1965./66. na sveučilištu „La Sapienza“ u Rimu te 1979./80. i 1986./87. na sveučilištu „Lomonosov“ u Moskvi. Tijekom svoje bogate znanstvene karijere bio je gostujući predavač na čitavome nizu europskih i američkih sveučilišta (Rim, Venecija, Prag, Bratislava, Bukurešt, Temišvar, Kijev, Lenjingrad (Sankt Petersburg), Solun, Beč, London, Washington, Harvard, Stanford...) te, naravno, i na katedrama za povijest diljem bivše Jugoslavije (Zagreb, Ljubljana, Beograd, Novi Sad i Priština).

Na matičnome fakultetu bio je jedno vrijeme šef Odsjeka za historiju (jedan od najstarijih odsjeka na Filozofskom fakultetu u Sarajevu izrastao je iz Katedre za historiju koja je osnovana 1950. godine, a prvi profesori na Odsjeku bili su ujedno i prvi među osnivačima Filozofskog fakulteta), dekan Filozofskog fakulteta te član fakultetskog vijeća, vijeća poslijediplomskih studija i član Savjeta Univerziteta u Sarajevu. Više je godina bio aktivni član uredništva časopisa „Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine“ i časopisa za društvena pitanja „Pregled“ u Sarajevu (između 1979. i 1985. bio je glavni urednik engleskog izdanja tog časopisa), kao i član uredništva časopisa „Jugoslavenski istorijski časopis“ u Beogradu. Bio je član savjeta Interuniverzitetskog centra za posijediplomske studije u Dubrovniku, neko vrijeme predsjednik Društva istoričara Bosne i Hercegovine, Jugoslavenskog komiteta za historijske nauke i član Fulbrightove komisije za Jugoslaviju. Ipak, posebno je bio ponosan što je kroz godine kao profesor bio mentor većeg broja magistarskih i doktorskih radova od kojih su mnogi kasnije i objavljeni kao zasebne knjige.

Smatrajući da svoje snage može staviti u funkciju dobrobiti svoje struke i šire društvene zajednice prihvatio je ponudu da između svibnja 1969. i kraja 1973. godine bude ministar (sekretar) kulture i obrazovanja Bosne i Hercegovine (tadašnji Republički komitet za obrazovanje, nauku, kulturu i fizičku kulturu Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine).

Kao vrstan poznavatelj talijanskoga jezika i kulture od 1975. bio je član mješovite talijansko-jugoslavenske komisije povjesničara koja je nakon potpisivanja Osimskoga sporazuma na zajedničkim zasjedanjima trebala raspravljati o raznim kulturno-povijesnim temama od važnosti za obje strane.

Za svoj aktivan i konstruktivan rad u toj mješovitoj komisiji sastavljenoj od talijanskih i jugoslavenskih povjesničara svih nacionalnosti i iz svih tadašnjih federalnih jedinica profesor Petrović dobio je jedno od najviših talijanskih odlikovanja - Ordine al merito della Repubblica Italiana. Nakon agresije na Sarajevo i razaranja stana sredinom 1992. godine sklonio se sa suprugom kod svojih kolega u Rim gdje je tijekom 1990-ih godina bio više puta gostujući predavač na raznim talijanskim sveučilištima, da bi se potom definitivno skrasio u rodnome Dubrovniku. Tijekom 1992. godine bio je akreditiran kao posebni izaslanik Predsjedništva BIH kod talijanske vlade u diplomatsko-humanitarnoj misiji.

Područje znanstvenog interesa Rade Petrovića bila je povijest 19. stoljeća, posebno povijest 19. stoljeća u Dalmaciji kao dijelu tadašnjega Austrijskoga (od 1867. Austro-Ugarskog) Carstva i u odnosu prema procesima talijanskoga ujedinjenja (“Risorgimento”), kao i složeni procesi formiranja modernih nacionalnih identiteta Hrvata i Srba u Dalmaciji. Tome je posvećena i njegova opsežna i možda najpoznatija knjiga “Nacionalno pitanje u Dalmaciji u XIX. stoljeću” (prvo izdanje 1968., drugo izdanje 1982.), kao i čitav niz stručnih, publicističkih i znanstvenih članaka objavljenih u rasponu od 1959. do 2005. godine (oko 250 tekstova).

Petrovićevi su talijanski kolege pod uredništvom dr.sc. Rite Tolomeo 2005. godine objavili zbornik njegovih najvažnijih radova prevedenih na talijanski jezik s pratećom biobibliografijom („Il fallito modello federale della ex Jugoslavia“, a cura di Rita Tolomeo, Rubbettino Editore). Jedna od njegovih posljednjih knjiga objavljena je 2010. godine i obrađuje ruskoga konzulata u Dubrovniku od sredine 18. do kraja 19. stoljeća. Profesor Petrović bio je aktivan do samoga kraja života te je svoj posljednji prilog za jednu znanstvenu konferenciju završio svega mjesec dana prije smrti.

Rado je surađivao s lokalnim medijima, posebno s Dubrovačkom Televizijom gdje je kroz niz intervjua i emisija pod naslovom „Gruške priče“ ispripovjedao svoja sjećanja na Dubrovnik i Gruž svoje mladosti uz brojne zanimljive anegdote.

mb

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Ston muškarac u dobi od 63 godine s područja Pelješca sumnjiči se da je počinio kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari i kazneno djelo nedozvoljenog obavljanja istraživačkih radova i prisvajanje kulturnog dobra.  

Naime, u kući 63-godišnjaka, 3. siječnja, kako piše u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske, „pronađeno je pet oštećenih glinenih posuda nalik na amfore antičkog podrijetla, kao i jedna poluautomatska puška s tromblonskim nastavkom i dvije lovačke puške te 75 komada streljiva za koje oružje nije posjedovao potrebna odobrenja”.

Pronađene posude kao i oružje i streljivo su oduzeti, a protiv osumnjičenog slijede kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu.

dpp

Zbog niskih vanjskih temperatura može doći do poteškoća u opskrbi vodom povezanih s pucanjem vodovodnih brojila koja su nedovoljno zaštićena od hladnoće, posebice u ruralnim dijelovima.

Stoga Vodovod Dubrovnik savjetuje korisnike svojih usluga da provjere način na koji su zaštićeni vodomjeri u vodomjernim oknima te dijelovi instalacije iza vodomjera za čije su održavanje zaduženi. Po potrebi neka ih dodatno toplinski zaštite termoizolacijskim materijalom, a kao toplinska zaštita mogu poslužiti i ploče stiropora ili kamena vuna.

Pridržavanjem ovih savjeta osigurat će se nesmetana opskrba vodom u hladnim danima koji su pred nama.

Vodovod Dubrovnik

Nakon što je potpredsjednik SDP – a Dubrovačko – neretvanske županije Kuzma Tomašić jutros na konferenciji za novinare kazao kako će se oporba okupiti oko zajedničkog kandidata za župana na sljedećim lokalnim izborima, a da to ne mora nužno biti SDP – ov kandidat, već može biti i neovisni, na Facebook stranici portala Dubrovnikpress.hr reagirao je čelnik HSS – a na jugu Vido Bogdanović.

Bogdanović je naime napisao kako bi „bilo lijepo da to Kuzma reče i oporbi na koju računa”.

Vido Bogdanović u posljednje vrijeme intenzivno surađuje s predsjednikom dubrovačkog SDP – a Jadranom Baračem, koji je također jutros bio na konferenciji za novinare održanoj u povodu pobjede Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima, a koji inače ističe okupljanje dubrovačke oporbe i pri tome u prvom redu ističe upravo HSS i Glas.

No, na županijskoj razini očito suradnja nije tako intenzivna, inače se Kuzma Tomašić i Vido Bogdanović ne bi igrali „gluhog telefona”.

Potpredsjednik SDP – a Dubrovačko – neretvanske županije, inače načelnik Općine Smokvica Kuzma Tomašić kazao je danas na konferenciji za novinare u Dubrovniku, koju je održao s predsjednikom dubrovačkog SDP – a Jadranom Baračem i načelnicom Općine Vela Luka Katarinom Gugić kako je pobjeda na predsjedničkim izborima tek prva u tri velike utakmice, a lokalne izbore ocijenio je kao najvažnije, odnosno, kako se on to slikovito izrazio „kreću u sportsku borbu za osvojiti set, a meč su lokalni izbori”.

Tim povodom govorio i o kandidatu za župana dubrovačko – neretvanskog.

- Imat ćemo kandidata koji će donijeti pobjedu, a nije nužno da bude iz SDP – a, može biti i neovisni kandidat. - kazao je Tomašić.

- Sve su opcije moguće, ali to će biti kandidat oko kojeg će se okupiti današnja oporba. - rekao je Tomašić naglasivši kako „ne želi otkrivati sve karte”.

dm