Iz Grada Dubrovnika danas su objavili kako je dovršeno postavljanje rukohvata u povijesnoj jezgri.

„Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet, more i mjesnu samoupravu, putem izvođača, tvrtke Građevinar Quelin d.o.o., završio je radove postavljanja rukohvata u povijesnoj jezgri grada Dubrovnika. Radovi su izvedeni prema projektu tvrtke Studio Quasar d.o.o., na koji je ishođeno rješenje Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.” – kažu iz gradske uprave.
 
Rukohvati su postavljeni u ukupnoj dužini od 240 metara, i to u sljedećim ulicama: Ulici Petilovrijenci (iznad Prijekog), Palmotićevoj ulici (iznad Prijekog), Ulici od Sigurate (iznad ulice Prijeko – Mala – Plovani skalini), Ulici sv. Marije te na dijelu Ulice Celestina Medovića (spoj s Ulicom od Sigurate).
 
Iz Grada podsjećaju kako su „tijekom posljednjih osam godina rukohvati i zaštitne pješačke ograde postavljeni u preko 130 ulica na gradskom području”.

„Kroz program pojačanog održavanja, samo je u 2024. godini postavljeno 3,5 kilometara rukohvata u preko 30 ulica, dok su za 2025. planirana dodatna 2,5 kilometra rukohvata u 24 ulice”, navode iz dubrovačke gradske uprave.

JPA

Nakon Korčule, predsjednik Vlade posjetio je u ponedjeljak Orebić gdje se sastao s načelnicima peljeških općina.

- Uz više od 300 milijuna eura realiziranih projekata u lučku infrastrukturu diljem Dubrovačko - neretvanske županije, nastavljamo s ulaganjima u prometna rješenja. Izgradnjom luke Perna i zaobilaznice Orebića smanjit će se ljetne gužve i znatno poboljšati kvaliteta života stanovnika Orebića. U sinergijskom radu svih razina vlasti razvijamo jug Hrvatske. - poručio je premijer Plenković na platformi X nakon sastanka.

JPA

Gradonačelnik Dubrovnika i saborski zastupnik HDZ-a Mato Franković u subotu je najavio kako će predložiti u Saboru hitnu izmjenu zakona o prijevozu u cestovnom prometu s ciljem da se jedna licenca veže za jedan gospodarski subjekt i jedno vozilo.

„Agregatori u auto taxi djelatnosti služe kao paravan za... Nakon što smo u gradu Dubrovniku uveli zonu posebnog prometnog režima, počeo sam sve više i više uviđati kako funkcioniraju agregatori. Naime, prolaskom kroz zonu posebnog prometnog režima jasno se može vidjeti kako putem agregatora auto taxi djelatnost obavljaju razne fizičke osobe koje nemaju apsolutno nikakve uvjete za obavljanje navedene djelatnosti. Isti koriste benefite agregatora i na takav način pružaju uslugu auto taxi djelatnosti. Time, pružajući navedenu uslugu, izigravaju se brojni zakonski i podzakonski akti. Ujedno, brojne porezne prijevare nerijetko se vežu za tvrtke agregatore otvorene preko noći kao j.d.o.o. i nakon par mjeseci iste se gase i otvaraju nove.” - naveo je Franković.

„Na području grada Dubrovnika najveći broj prekršaja u zoni posebnog prometnog režima radi agregator s područja općine Konavle, a čiji velik broj vozača vrši djelatnost auto taxi prijevoza, a da isti u prometnoj dozvoli nemaju registrirano vozilo za auto taxi prijevoz. Upravo zbog navedenog zatražio sam žuran izlazak svih inspekcijskih službi jer ovakvo ponašanje i varanje države, a isto se očito tolerira godinama, je sve samo ne normalno. Kao zastupnik u Hrvatskom saboru predložit ću hitnu izmjenu zakona o prijevozu u cestovnom prometu s ciljem da se jedna licenca veže za jedan gospodarski subjekt i jedno vozilo. Nadalje, predložit ću i izmjene vezano za registarske oznake auto taxi vozila tako da sva vozila registrirana za auto taxi prijevoz imaju tipizirane TX dozvole, čime će korisnici znati da se uistinu voze s vozilom koje je registrirano za prijevoz putnika, dok je danas slučaj da na hrvatskim cestama imamo na tisuće vozila koji obavljaju auto taxi djelatnost putem agregatora, dok im vozila nisu registrirana za obavljanje navedene gospodarske djelatnosti.” - kaže Franković koji je također izjavio kako neće biti novih natječaja za prolazak taksija kroz Zonu posebnog režima prometa.

Viktorija Knežević, dubrovačka gradska vijećnica Centra i također saborska zastupnica danas pak u priopćenju navodi kako podržava Frankovićevu namjeru izmjena zakona, a dodaje da mu je i sama poslala nekoliko prijedloga.

„Istovremeno sam uputila dopis s nizom dodatnih prijedloga i pozvala ga da zajedno supotpišemo izmjene Prekršajnog zakona koje bi omogućile učinkovitije sankcioniranje prekršitelja. Vjerujem da je ovo prilika da pokažemo kako odgovorni ljudi, iako iz različitih političkih opcija, mogu surađivati kada je u pitanju interes građana Dubrovnika. U dopisu sam iznijela pet konkretnih prijedloga – od izmjena zakona, preko strožih mjera protiv poreznih i radnih zloupotreba na platformama poput Ubera i Bolta, do tehničkih rješenja kojima bi se ulazak u prometne zone kontrolirao u stvarnom vremenu.” - navodi Viktorija Knežević.

„Posebno sam istaknula da tržište prijevoza u Dubrovniku više nije realno otvoreno – ono je pretrpano. Oni koji danas ulaze na tržište najčešće to čine kršeći propise, jer inače ne bi mogli ostvariti ni minimalnu zaradu. Pogotovo to vrijedi za one koji dolaze iz drugih dijelova Hrvatske – kad bi morali poštovati sve propise, s troškovima smještaja i djelatnika, ta se računica jednostavno ne bi isplatila. Problem nije samo broj vozila – problem je što pravila ne vrijede jednako za sve.

Također sam upozorila na zloupotrebe koje svi poznajemo: serijsko otvaranje firmi radi izbjegavanja PDV-a, prijavljivanje vozača na jedan sat, a stvarni rad cijeli dan. Takve stvari se mogu dokazati jednostavnom usporedbom – platforme imaju sve podatke. Samo trebaju htjeti provoditi zakon.

U dopisu sam naglasila i ono što se često zanemaruje – da po odluci Suda Europske unije, Uber i slične platforme nisu samo digitalni posrednici, već se smatraju pružateljima usluge prijevoza, i obvezni su poštovati sve nacionalne i lokalne propise, kao i svatko drugi. U prilogu sam dostavila i pregled važeće regulative EU o tom pitanju. Europska pravila jasno poručuju – inovacije su dobrodošle, ali ne smiju ići na štetu javnog interesa.” - navodi Knežević.

„Red u prometu nećemo postići zabranama, ni sezonskim mjerama, nego dosljednim provođenjem postojećih zakona. Kada bi svi poslovali po pravilima, tržište bi se samo reguliralo – mnogima se više jednostavno ne bi isplatilo raditi. I to je u redu. Naš je posao da postavimo jasna pravila i ne dopustimo da oni koji ih se drže budu kažnjeni, a oni koji ih izigravaju – nagrađeni.” - zaključila je saborska zastupnica i gradska vijećnica Viktorija Knežević.

JPA

Nije Mato Franković izmislio toplu vodu kad se uvela Zona posebnog režima prometa niti je izmišljanje tople vode signalizacija koja je postavljena uz Zonu, sve to postoji već odavno u brojnim gradovima širom svijeta, samo se eto još uvijek dio Dubrovčana čudom čudi i Zoni i signalizaciji. Može li signalizacija biti bolja, možda i može, ali kako to već kod nas ide nitko ili rijetko tko dava neke suvisle prijedloge kako je poboljšati, ali zato su kritike brojne.

Na to se danas osvrnuo i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković pa je objavio na društvenim mrežama kako ta signalizacija izgleda u nekim europskim gradovima, odnosno u Italiji, i gle čuda – isto kao i u Dubrovniku, jer velimo, nije Mato Franković izmislio toplu vodu, kao ni oni koji su bili zaduženi za projekt i signalizaciju, već je primijenjena praksa kakva se već odavno provodi van Hrvatske.

No, pojedini Dubrovčani i dalje se čudom čude i Zoni i signalizaciji, čudno od njih jer ipak među tima koji po društvenim mrežama pišu gluposti ima i onih koji su se u životu ipak makli i dalje od kruga Belveder – Kantafig pa su možda i obadali negdje ovakve zone i ovakve signalizacije.

Uglavnom, gradonačelnik Franković danas je na svom FB profilu napisao:

„Unatoč činjenici kako je uvođenje zone posebnog prometnog režima dovelo do značajnog smanjenja prometnih gužvi ne samo oko povijesne jezgre nego i u gradu općenito, svakodnevno i dalje imamo primjedbe, rijetko prijedloge i sugestije na to što i kako treba, a u odnosu na signalizaciju vezanu za samu zonu posebnog prometnog režima. Posljednje što navodno zbunjuje je crveno svjetlo na ulasku u zonu.

Grad Dubrovnik uvođenjem signalizacije vodio se primjerom dobre prakse u europskim gradovima koji su prije desetak i više godina uveli zonu posebnog prometnog režima i prošli takozvane porođajne muke same zone. Napomenut ću kako je grad Dubrovnik prvi grad u Republici Hrvatskoj koji je uveo zonu posebnog prometnog režima, a istovremeno je grad Dubrovnik i predložio uvođenje iste kroz zakonske izmjene o sigurnosti prometa na cestama. Danas, "prometni stručnjaci" kojima ovo nije palo nikad ni na pamet komentiraju signalizaciju i čudom se čude. Eto da su možda pogledali primjere dobre prakse, možda se i ne bi čudili.

Ali da im je lakše, objavljujem i par fotografija kako to izgleda u europskim gradovima koji su davno prije nas uveli zonu.

p.s. Sve će Vam priznati, ali uspjeh nikad.”

Najveću novčanu kaznu na području PU dubrovačko – neretvanske prošli tjedan zaradio je vozač na Mljetu.

„U utorak, 24. lipnja, u jutarnjim satima  policijski službenici su na državnoj cesti 120 u mjestu Babino Polje, otok Mljet, zaustavili 46-godišnjaka koji je upravljao osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka. Prometnom kontrolom  kod vozača je pronađena droga marihuana, težine 1,08 grama i odbio je testiranje na prisutnost droga u organizmu. Vozač je isključen iz prometa, te je prekršajno sankcioniran novčanom kaznom od 1983 eura i zaštitnom mjerom zabrane upravljanja vozila B kategorije u trajanju od 3 mjeseca.” – navode danas iz policije.

JPA

Desetero mladih, polovica od njih maloljetnici, natrpali su se sinoć u prastari neregistrirani automobil Fiat Uno, a epilog svega je da je osmero od njih ozlijeđeno. Naime, vozač, koji je, prema neslužbenim inforamcijama, bio pijan, u jednom je trenutku izgubio nadzor nad automobilom i zabio se u zid uz cestu.

Prema neslužbenim informacijama četvero mladih je teže, a još četvero je lakše ozlijeđenih, dok je dvoje od njih imalo sreću te su ovu nesreću prošli bez posljedica.

dm

Ulaganja u školstvo, regionalni razvoj i fondovi EU te obveze jedinica lokalne samouprave u zbrinjavanju mineralnih sirovina bile su teme prvog radnog kolegija koji je u utorak u Dubrovniku održao novi dubrovačko - neretvanski župan Blaž Pezo s gradonačelnicima i načelnicima općina.

- Puno je pitanja koje trebamo zajedno rješavati. Moramo riješiti imovinsko - pravne odnose odgojno - obrazovnih ustanova kako bismo se prijavili na projekte financiranja. Upoznali smo ih s mogućnostima europskih fondova koje pruža županijska razvojna agencija DUNEA, ali i o čemu sve moraju voditi računa prilikom prijave. Imamo i problem zbrinjavanja mineralnih sirovina, posebno  zbog infrastrukturnih projekata koji slijede na Pelješcu i u Dubrovačkom primorju. Trebamo naći mjesto gdje se može privremeno ili trajno odlagati. - izjavio je župan Pezo.

Metkovski gradonačelnik Dalibor Milan pohvalio je u ime gradova ovu inicijativu novog dubrovačko - neretvanskog župana, jer je predstavnicima lokalne samouprave omogućeno da na jednom mjestu iznesu specifične probleme svoje sredine.

- Razgovor je bio konstruktivan i jako je bitno što ćemo se ovako nalaziti najmanje dva ili tri puta godišnje. Što se tiče Metkovića, brojni su projekti u školstvu jer radimo na jednosmjenskoj nastavi u dvije osnovne škole, a u prometu nam je ključan projekt spojne prometnice na autocestu. Županija radi glavni projekt i uskoro ga očekujemo, a i Vlada RH je osigurala 17 milijuna eura za izgradnju. - rekao je Milan.

Novi načelnik Općine Smokvica Ljubo Kunjašić izjavio je u ime općina kako je radni kolegij dobra prilika za komunikaciju među kolegama.

- Imali smo priliku razgovarati i sa svim županijskim pročelnicima vezano za projekte koji su u izradi ili u tijeku. Meni je bila prilika za razgovor o nedovršenog projektu Muzeja zlata i srebra. - rekao je Kunjašić.

Dodao je kako se najviše radi na financijskoj stabilizaciji Općine Smokvica.

- Bili smo prezaduženi. Dug je bio u iznosu dva i pol izvorna proračuna. Prije godinu dana bili smo u bezizlaznoj situaciji s blokiranim računom pa su bile upitne i plaće zaposlenih. Danas se plaće ne samo redovno isplaćuju, već su i povećane pa se imamo čemu nadati. - poručio je Kunjašić.

Južni

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježeno je devet prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama u kojima je osam osoba teže i devet je lakše ozlijeđeno. S materijalnom štetom zabilježeno je šest prometnih nesreća.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 978 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 359 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 29 mjera je poduzeto prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 22 osobe su prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirane su 63 osobe.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 144 mjere poduzete zbog nepropisnog pretjecanja i 123 mjere poduzete zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja od kojih je 19 bilo na mjestima namijenjenim za osobe s invaliditetom.   

JPA

Udruga veterana HRM-a, u suradnji s Nacionalnim parkom Mljet, ronilačkim klubovima Aquatica i Nautilus te Hrvatskim veterinarskim institutom, provela je ekološku akciju čišćenja podmorja mljetskih uvala.

Očišćene su uvale Lastovska, Blace, Stupe, Gonoturska, Soline i područje oko otočića Borovac. Uz uklanjanje otpada, provedena su i znanstvena ispitivanja sedimenta i morskih organizama, te nastavljen monitoring plemenitih periski.

Iako otpad i dalje pristiže morskim strujama, ovakve akcije i podrška lokalne zajednice ključne su za očuvanje Jadrana.

Ovaj tjedan Nacionalni park Mljet ugostio je i ronilački klub Freediver’s Dream i njihov tim od 10 ronioca iz čak šest različitih zemalja koji je takošer odradio jednu ekološku akciju čišćenja otpada u lukama Polače i Pomena.

„Tijekom provedbe akcije, naši čuvari prirode pružili su punu podršku ronilačkom timu, a po završetku osigurali smo odvoz prikupljenog otpada. Zahvalni smo na svakom zaronu i svakom komadu otpada koji je izvađen iz mljetskog podmorja.” - naveli su iz NP Mljet.

JPA

U suradnji s Hrvatskim zavodom za transfuzijsku medicinu i navijačkim skupinama svih naših klubova organiziraju se ovaj tjedan diljem Republike Hrvatske akcije darivanja krvi.

Ovoj inicijativi pridružili su se Crveni križ Dubrovnik i dubrovačka transfuzija.

U Dubrovniku će se akcija održati u srijedu 02.07.2025. na odjelu transfuzije u vremenu od 8 do 12 sati.

Ovim putem pozivamo sve navijače da se pridruže akciji darivanja krvi i da pokažemo kako imamo veliko srce.

Crveni križ Dubrovnik

Mljećani su protekli petak proslavili Dan Općine. Ove godine, s obzirom na to da je bila izborna Općina Mljet nije proglašavala laureate, ali je bilo svečano.

Brojni uzvanici okupili su se na svečanoj sjednici Općinskog vijeća, a novi župan dubrovačko – neretvanski Blaž Pezo bio je ujedno i izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića te predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića.

- Doći na Mljet uistinu je uvijek lijepo. Ovaj naš otok, usudio bih se reći, jedan od najljepših na svijetu, oduvijek je plijenio pažnju svojom ljepotom, posebnošću, ali i gostoljubivošću svojih ljudi. Ovdje svakako želim istaknuti i izvrsnu suradnju Općine Mljet s Dubrovačko - neretvanskom županijom. Zajedničkim ulaganjima poboljšavamo kvalitetu života na otoku. Spomenut ću samo neke, poput uređenja novog prostora za ljekarnu koji je u tijeku, potom uređenja prometnica na otoku koje se realizirau zajedno s našom Županijskom upravom za ceste, naših ulaganja u vatrogastvo i brojnih drugih. - kazao je Pezo.

- Zahvaljujući našoj Vladi, otoci u Dubrovačko - neretvanskoj županiji imaju osiguranih 28 milijuna eura bespovratnih sredstava iz posebne omotnice-Integriranog teritorijalnog programa. Općina Mljet na taj program prijavila je izgradnju vatrogasnog doma što će uvelike pridonijeti i zaštiti ovog našeg bisera. Vjerujem da su pred Mljetom i pred svima nama i daljnje uspješne godine, nove investicije i dodatni razvoj. Zajedničkim radom i sinergijom to postižemo i postizat ćemo i dalje. - naglasio je župan u svom govoru.

Načelnik Općine Mljet Đivo Market kazao je kako ove godine nije bilo općinskih nagrada, ali i da su „nagrađeni svi koji na Mljetu žive cijelu godinu”.

Od projekata Market je izdvojio primjerice asfaltiranje nerazvrstane ceste Saplunara – Blace, gdje je pola radova odrađeno, a ostatak će se izvršiti na jesen za što su osigurana sredstva i potpisan ugovor s izvođačem, rekonstrukciju i asfaltiranje lokalne ceste Prožurska luka – Okuklje, što je bila zajednička investicija Općine i Županije, sanaciju rive u Prožurskoj luci, projekt marine u Sobri od 200 vezova za koji su formalne radnje od strane Općine odrađene te se očekuje da Županija krene u postupak raspisivanja koncesije.

- Obnovljena je i stara zgrada općine, uređen je lovački dom i čestitam lovačkom društvo 50. obljetnicu, dobili smo građevinsku dozvolu za izgradnju dječjeg vrtića u Babinom polju, gradit će se nogometno igralište u Blatu... - dio je projekata koji je nabrojio Market, a između njih je spomenuo i projektiranje vodovoda od Polača do Saplunare, kao i kanalizacijskog sustava naselja Soline i izgradnju sekundarnih vodovodnih i kanalizacijskih sustava na području Nacionalnog parka Mljet.

Prigodnim govorima obratili su se i gradonačelnik Lipika Vinko Kasana te državna tajnica u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije Anja Bagarić.

JPA

U Kazalištu Marina Držića održana je komemoracija u čast gospara Iva Felnera, velikog dobročinitelja Grada Dubrovnika, koji je preminuo početkom lipnja u 86.godini života. Komemoraciju je organizirao Grad Dubrovnik kako bi odao posljednju počast ovom iznimnom čovjeku, upravitelju Zaklade Caboga Stiftung i nesebičnom donatoru koji je ostavio dubok i neizbrisiv trag u suvremenoj povijesti našega Grada.

Gospar Ivo Felner, premda životom vezan za Švicarsku, nikada nije zaboravio svoje dubrovačke korijene. Svojim djelovanjem i brojnim projektima obnove kulturne i povijesne baštine poput Ljetnikovca Bunić-Kaboga, Kneževa dvora na Lopudu, Biskupske palače, palače u Pustjerni te školske zgrade u Ulici Ilije Sarake pokazao je duboku privrženost Gradu i odgovornost prema njegovoj baštini.

Komemoraciji su nazočili brojni prijatelji, kolege, predstavnici Grada Dubrovnika, kulturnih i društvenih ustanova te građani. Prigodne riječi uputili su među ostalima i ministrica kulture i medija Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, dubrovački biskup mons. Roko Glasnović, Vedran Kosović iz Društva prijatelja dubrovačke starine, ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Ivana Medo Bogdanović, Thomas Felner - sin Iva Felnera i Matko Vetma, suradnik i prijatelj gospara Felnera.

Gradonačelnik Mato Franković u svom je obraćanju istaknuo:

- Govoriti o brojevima odnosno o milijunima eura donacija, o projektima, fazama i fondacijama znači promašiti bit. Jer ono što je Ivo Felner ovom Gradu ostavio ne može se izmjeriti ni zbrojiti. Može se samo naslutiti u tišini obnovljenih dvora, u dječjem koraku kroz školu kojoj je on udahnuo novi život, u pogledu onih koji će tek spoznati da je sve to netko učinio za njih iako ih nije ni poznavao. Gospar Felner pokazao nam je da se veličina ne očituje u glasnoći, nego u tihoj postojanosti i da dobrota ne traži naslovnicu, već ostavlja trag.

Grad Dubrovnik još jednom izražava duboku zahvalnost gosparu Ivu Felneru na svemu što je učinio za Grad, njegovu povijest, baštinu i budućnost.

DVA UGOSTITELJSKA OBJEKTA OSTALA PRIVREMENO BEZ PRAVA NA JAVNU POVRŠINU

Grad Dubrovnik nastavlja s provođenjem kontrole korištenja javnih površina gospodarskih subjekata unutar povijesne jezgre, s ciljem osiguranja reda i slobodnog prolaza građana i posjetitelja. U sklopu nadzora provedenog 9. lipnja, a zbog utvrđenih nepravilnosti u korištenju javnih površina, dva ugostiteljska objekta u ulici Prijeko sankcionirana su oduzimanjem javne površine na razdoblje od 7 dana.

Kazna je izjavljena objektu „Kapetan“ (obrt Captain/Kapetan) zbog neovlaštenog postavljanja jednog  stalka sa suncobranom na javnu površinu između ulice Prijeko i Vetranićeve ulice, čime je došlo do ometanja slobodnog prolaza. Utvrđeno je i da su tri stola sa šest stolica postavljeni suprotno skici iz ugovora o zakupu, čime je obrt prešao granice zakupljene površine i narušio uvjete zakupa. Slična situacija zabilježena je i ispred restorana „Wanda“ (GORAN STAR d.o.o.), gdje je komunalni redar zatekao stalak s jelovnikom te dodatni stol i tri stolice izvan granica zakupljene površine, također bez odgovarajuće suglasnosti Grada Dubrovnika, čime je otežan prolaz ulicom Prijeko.

S obzirom na navedene prekršaje, koji predstavljaju kršenje članka 36. Odluke o zakupu javnih površina Grada Dubrovnika te članka 11. zaključenih ugovora o zakupu, Grad Dubrovnik donio je odluku o jednostranom otkazu ugovora o zakupu javne površine za oba gospodarska subjekta, na razdoblje od sedam dana.

Zakupci su obvezni odmah po primitku otkaza ukloniti sve stolove, stolice i druge predmete s javne površine te prestati koristiti prostor koji je bio predmet zakupa. Mogućnost ponovnog zaključenja ugovora postoji isključivo nakon što se otklone svi razlozi za otkaz ugovora, ali ne prije isteka roka od sedam dana.

Grad Dubrovnik i dalje će putem komunalnog redarstva provoditi pojačani nadzor nad korištenjem javnih površina, uključujući kontrolu usklađenosti s ugovorima o zakupu te nadzor razina buke, kako bi se osigurali komunalni red i pristupačnost javnih prostora unutar povijesne jezgre.

UGRAĐENO JOŠ 18 NOVIH PODZEMNIH SPREMNIKA

Grad Dubrovnik, u suradnji s komunalnim društvom Čistoća Dubrovnik, uspješno je završio projekt postavljanja ukupno 18 podzemnih spremnika za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada na području grada. Projekt je realiziran s ciljem modernizacije sustava gospodarenja otpadom i unaprjeđenja komunalne infrastrukture.

Na Masarykovu putu pored Lapadskih dvora, ugrađena su tri spremnika. U Mokošici, u Ulici Od izvora postavljena su dva spremnika, a još dva spremnika ugrađena su i u Ulici Marina Kneževića. U Ulici dr. Vladka Mačeka postavljeno je šest podzemnih spremnika, dok je na spojnoj cesti između Ulice Vukovarska i Ulice dr. Ante Starčevića ugrađeno njih pet.

U tijeku je izrada naljepnica za spremnike i druge pripremne radnje koje provodi tvrtka Čistoća Dubrovnik kako bi spremnici u najkraćem mogućem roku bili spremni za korištenje, a o čemu će građane obavijestiti Čistoća.

Spremnici su postavljeni prema projektu tvrtke Dimenzija projekt, a radove vrijedne 62 800,67 eura izvela je tvrtka Tehnogradnja. Nabava spremnika sufinancirana je sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Postavljanjem podzemnih spremnika Grad Dubrovnik i Čistoća Dubrovnik osigurali su učinkovitiji, dugotrajniji i ekološki prihvatljiviji sustav prikupljanja otpada. Ova investicija donosi brojne prednosti – veći kapacitet, uredniji izgled javnih površina, smanjenje broja uličnih odlagališta, manje neugodnih mirisa te bolje iskorištavanje prostora.

JPA