Knjiga „Četničko udruženje u Dubrovniku 1934. – 1936.” dubrovačkog i mljetskog povjesničara mr.sc. Iva Dabelića predstavljena je sinoć u Domu kulture u Babinom polju na otoku Mljetu. Knjigu su, uz samog autora, predstavili načelnik Općine Mljet Đivo Market, prof. Ivica Hajdić i prof. Pavo Jančić.

Riječ je djelu koje, kako i sam autor navodi u proslovu knjige, proniče u srž četničke organizacije i četničkog djelovanja u našem Gradu, upoznaje nas s njegovim ciljevima, metodama djelovanja i brojčanim stanjem.

Kako je uvodno istaknuo prof. Pavo Jančić, knjiga „Četničko udruženje u Dubrovniku 1934.-1936.” minuciuzno analizira jedan politički pokret, izvorno nastao u jednom posebnom nacionalnom okruženju, koji je u potpunosti uvjetovan društveno - povijesnim kontekstom međuratnog građanskog društva na umoru.

- Dabelić u svojoj novoj knjizi donosi sustavnu analizu jednog vremena, pružajući nam uvid u socio - politički, kulturološki i povijesni proces razvoja četničkog pokreta u Dubrovniku, njegovog karaktera, geneze, prezentacije njegovih načela, političkih transformacija, ali i društvenih relacija koje su imale ključnu ulogu u determiniranju pokreta kao takvog. Ideje, fenomeni, društveni izazovi, politička strujanja iz tridesetih godina prošlog stoljeća, u snažnoj su korelaciji s političkim događanjima iz novije hrvatske povijesti. Upravo to Dabelić sjajno primjećuje, razumije, interpretira i rasvjetljava. - kazao je prof. jančić.

- Njegova nova knjiga otkriva jedan skriveni, zastrti dio naše lokalne povijesti, razgolićuje istinu o jednom društvenom i političkom fenomenu koji je u konačnici zbog dubokih civilizacijskih razlika između njegovih aktera i društvenog okruženja u kojem je djelovalo, doživio sudbinu neuspjele društvene integracije i u konačnici potpune propasti - rekao je prof. Jančić.

Prof. Ivica Hajdić naglasio je kako je najnovija knjiga mr.sc. Iva Dabelića posebno važna, iz razloga što se konačno možemo pobliže upoznati s nekim novim okolnostima i spoznajama iz ne tako davne dubrovačke prošlosti, koje dosad nisu bile dovoljno poznate kako stručnoj, tako i široj javnosti.

- Premda sa znanstvene strane zadovoljava najviše kriterije, ova knjiga je ujedno i vrlo pitka, jasna, kronološki sistematična  i pisana jednostavnim stilom tako da je s jednakim gustom i zanimanjem mogu čitati  povijesni stručnjaci i obični građani. Smatram da će ova knjiga kao i sve dosadašnje knjige magistra Iva Dabelića biti vrlo čitane i korištene za daljnja istraživanja, analiziranja pa i uspoređivanja s drugim izvorima. Riječ je o vrijednom dijelu koje je obogatilo bogatu povijesnu građu Grada Dubrovnika s kojom je i naš otok, neraskidivo povezan. - rekao je zaključno prof. Hajdić.

DPP

Predavanje izv. prof. dr. sc. Sanje Žaja Vrbica „Marko Rašica: po trnju do zvijezda i zaborava“ održano je u petak pred mnogobrojnom publikom u Galeriji Dulčić Masle Pulitika. Žaja Vrbica autorica je i monografije Marka Rašice kojom se izvlači se iz zaborava zanimljiv opus umjetnika, koji je dugo vremena postojao isključivo na marginama regionalnoga stvaralaštva (dubrovačkog pejzažizma) iako je po svojim formativnim premisama upravo kozmopolitski.

Monografija je u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik predstavljena 2014. godine, a godinu ranije, 2013. u UGD je u povodu 130 godine od rođenja i pet desetljeća od umjetnikove smrti bila postavljena i retrospektivna Marka Rašice čija je autorica izv. prof. dr. sc, Sanja Žaja Vrbica.

Slikar Marko Rašica (1883.-1963.) rođen je u Dubrovniku, gdje je dobio osnovno obrazovanje. Već u dječačkoj dobi pokazivao je slikarski talent, a slikati je učio sporadično, u atelijerima stranih slikara nastanjenih u Dubrovniku i slikara - povremenih posjetitelja. Iznimna je svestranost Rašičina djelovanja, pored ulja na platnu, akvarela, crteža, on izvodi radove u različitim grafičkim tehnikama – drvorezu, linorezu i litografiji, radi reljefe tehnikom iskucavanja metalnih ploča, izvodi zidne slike, freske, vitraje i mozaike. Izgubivši vid osmislio je vlastitu tehniku slikanja redis perom, temperom i akvarelom. Oblikovao je ilustracije za književna djela i časopise, karikature, bavio se i tekstilnim dizajnom i slikao batik - tehnikom. Dizajnirao je dječje igračke za izvedbu tehnikom tokarenja, a kreirao je i nakit izveden filigranskom tehnikom. Autor je i nekoliko scenografija, a niz godina radio je kao profesor na Obrtnoj školi i Višoj stručnoj školi u Zagrebu. Rašica je spona između Medovića i Ignjata Joba, a bjelodano je i poticaj za pojedina Jobova djela pa je njegovo mjesto među nekoliko najznačajnijih dubrovačkih umjetnika prve polovice 20. st.

DPP

Župan Nikola Dobroslavić sa suradnicima u službenom  je posjetu Vukovarsko -srijemskoj zupaniji. Sastao se sa županom Božom Galićem i suradnicima, u Palači Srijem u Vukovaru.

Na radnom sastanku dviju prijateljskih županija razgovaralo se o svim oblicima daljnje suradnje a posebice o povezivanju zelene i plave Hrvatske.

- Mislim da već imamo vrlo dobre rezultate i da smo počeli trasirati zeleno-plavu magistralu. - rekao je župan Galić.

Istaknuto je kako oba župana vjeruju da će se uz gospodarsku razvijati i turistička suradnja za koju se, složili su se, treba poboljšati prometna infrastruktura.

- Pokušavamo povećati broj avio-linija Osijek -Dubrovnik,  jer to je preduvjet za veći broj turista, a također očekujemo i izgradnju autoputa preko BiH koji će prepoloviti put od Dubrovnika do Osijeka. Ono što je objektivno moguće to i postižemo, a naravno da prostora ima još više i na tome ćemo raditi. - rekao je  župan  Dobroslavić, te podsjetio na ljetos otvorenu trgovinu Vrhunsko vukovarsko u Dubrovniku.

- Dijelimo puno sličnosti iz Domovinskog rata, ali i simboličnu suradnju,nastavljamo i dalje, budući svake godine poklanjamo vašim najmlađima i najpotrebnijima 10 tona mandarina i time pokazujemo da imamo osjećaje jedni za druge. - rekao je Dobroslavić.

Vukovarsko-srijemska županija i Dubrovačko-neretvanska županija Sporazum o suradnji potpisale su 1996.godine, i od tada nastavljaju surađivati i međusobno se pomagati, a prostora za nove oblike suradnje uvijek postoji.

Inače župan je sa suradnicima posjetio i Muzej vučedolske kulture gdje su imali priliku vidjeti kako se razvijala kultura još iz bakrenog doba kroz aspekte stočarstva, poljoprivrede, lova i ribolova, izgradnje kuća i naselja, tkanje i izradu odjeće, razvoj zanata, metalurgije, keramike itd.

Također, predstavnici Županije sudjelovali su i na VIII. Nacionalnoj šunkijadi  u Starim Mikanovcima, na kojoj su dodijeljena priznanja proizvođačima  slavonske  domaće šunke.

DPP

Vijećnici „Dajmo ruke” Gradskog kotara Grad ogorčeni su na odluku koju namjerava donijeti vladajuća većina u Gradskom vijeću, vezanu uz paušalni porez za privatne iznajmljivače, ne zbog samog povećanja, nego zbog toga što se taj porez, navode oni povećava samo za afitavanje na području povijesne jezgre, što smatraju diskriminirajućim.

Vijećnici „Dajmo ruke“ Gradskog kotara Grad Marin Krstulović, Marija Grazio, Mara Kolić Pustić, Tonći Matijašević, Nikolina Šimunović i Toni Kursar tako podsjećaju na riječi gradonačelnika Frankovića koje je, navode izekao na temu određivanja visine paušala izjavio 10. prosinca 2018. godine: „…svima onima koji viču, poručujem da je paušal od 1 500 kuna godišnje po ležaju smiješan iznos za jedan apartman čija se dnevna cijena kreće od 50 pa do 350 eura.“ - pišu danas u priopćenju vijećnici „Dajmo ruke“ Gradskog kotara Grad Marin Krstulović, Marija Grazio, Mara Kolić Pustić, Tonći Matijašević, Nikolina Šimunović i Toni Kursar te dalje navode riječi gradonačelnika Frankovića koji je rekao: „Grad je podijeljen u nekoliko zona, a zona A je zona Lapada, Gruža i cijelog područja Grada i moj je prijedlog da se u zoni A paušal po ležaju plaća 1 500 kuna, ali to nije 1 500 kuna po danu, nije ni 1 500 kuna mjesečno nego je 1 500 kuna godišnje po ležaju.“

„Nezgodno je što se tu vijest, da je grad Dubrovnik spreman paušal povećati na maksimalni zakonom dozvoljeni iznos lako može pronaći na internetu pa je gradonačelnik Franković, iako se očito predomislio, odlučio da ipak mora negdje uvesti gore najavljeni paušal od 1500 kuna. Predložio je Gradskom vijeću Odluku kojom bi se paušal povećao za 100 % i to samo za područje Grada unutar zidina, čime na dvije razine diskriminira stanovnike koji još žive u povijesnoj jezgri.” - navode iz „Dajmo ruke”.

„U Gradu unutar zidina još ima stanovnika koji zaista tu žive iako im je standard života u mnogim dimenzijama niži, a troškovi života veći nego što su u drugim dijelovima grada. Dio njih svoj kućni budžet nadopunjava iznajmljivanjem jednog dijela svoje nekretnine dok u preostalom dijelu žive. Takav suživot stanovanja i turizma poznat je fenomen još od 1970. -ih i 1980. -ih godina i davao je jednu dimenziju šarma i autentičnosti koja nije ugrožavala živi srednjovjekovni grad upisan na listu UNESCO-a.

Nasuprot tome drugi su se odlučili prodati svoje nekretnine ili iseliti se u druge dijelove grada i u pravilu se nitko drugi nije u tim kućama nastanio, već su one usitnjene u jedinice za turističko iznajmljivanje i donose zavidne prihode. Time su se stvorile dvije kategorije građana čiji prihodi i uvjeti života se uvelike razlikuju, a gradonačelnik ih podjednako tretira diskriminirajući pritom, kako je utvrdila demografska studija stare gradske jezgre doslovno „ugroženu vrstu“, posljednje stanovnike Grada.” - navode vijećnici „Dajmo ruke“ Gradskog kotara Grad Marin Krstulović, Marija Grazio, Mara Kolić Pustić, Tonći Matijašević, Nikolina Šimunović i Toni Kursar prvu diskriminaciju.

„Na širem području grada, primjerice Pilama i Pločama s pogledom na zidine i Grad, s taracama pa i bazenima zasigurno se postižu najviše cijene najma. Gradonačelnik ipak tamo ne povećava paušal, nego diskriminira Grad u zidinama predlažući maksimalni iznos paušala samo za to područje. U stvari uvodi novu zonu nabrajajući sve ulice unutar povijesne jezgre koja inače pripada zoni A.” - navodi oni drugu diskriminaciju.

Kao zaključak iz „Dajmo ruke” pišu:
„Stoga Gradonačelniče, ili pokažite dosljednost i hrabrost pa donesite odluku o povećanju paušala na 1 500 kuna na razini cijele zone A, kao što ste to i bili najavili ili nađite načina za napraviti razliku između stanovnika Grada unutar zidina, koji u njemu još žive i iznajmljuju višak prostora unutar svojih kuća i onih koji su iz Grada iselili i iznajmljuju kuće pretvorene u apartmanske jedinice.”

D.M.

Tijekom devetog redovnog ispitivanja kakvoće mora za kupanje prema Programu utvrđivanja kakvoće mora na morskim plažama Dubrovačko-neretvanske županije u 2019. godini utvrđeno je da rezultati analize mora za kupanje na plaži Mlini u Župi dubrovačkoj uzorkovanog 17.9. nisu udovoljavali uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08).

Uzorkovanje je nastavljeno 18. i 19.9. te rzultati ispitivanja udovoljavaju Uredbi, što upućuje na prestanak kratkotrajnog onečišćenja na plaži Mlini u Župi dubrovačkoj.

Županija dubrovačko - neretvanska

Pročelnica UO za društvene djelatnosti Županije dubrovačko - neretvanske Jelena Dadić nazočila je u Ministarstvu znanosti i obrazovanja sastanku kojeg je na nacionalnoj razini sazvala ministrica Blaženka Divjak. Tema sastanka je osiguranje potpore pomoćnika u nastavi i stručno komunikacijskih posrednika te procedura njihova odobravanja. Kako je ranije najavljeno sastanak je prilika za analizu ovogodišnjeg procesa te za početak dogovora o budućim, zajedničkim aktivnostima na unapređenju odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju.

Inače, za školsku godinu 2019. - 2020. Dubrovačko – neretvanska županija u roku je i skladu s propisima od nadležnog Ministarstva u četiri faze, ovisno o zaprimljenim zahtjevima od Ureda državne uprave, zatražila dobivanje prethodne suglasnosti za uključivanje pomoćnika ili posrednika za ukupno 99 učenika s teškoćama u razvoju, neovisno o načinu financiranja (EU projekti, udruge i općine).

U prvoj fazi od 63 zahtjeva odobrena su 62 pomoćnika ili posrednika, dok je jedan učenik s teškoćama upućen Povjerenstvu za ponovnu procjenu zahtjeva, dakle na dodatnu provjeru. U drugoj i trećoj fazi poslano je 29, odnosno 4 zahtjeva za koja se još uvijek čeka očitovanje, odnosno prethodne suglasnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja. U četvrtoj fazi prijavljena su tri učenika, a Ministarstvo je suglasnost za njih dostavilo 16. rujna.

Zaključno, Županija je zatražila dobivanje prethodne suglasnosti za uključivanje pomoćnika ili posrednika za ukupno 99 učenika s teškoćama u razvoju, a do sada je zaprimila prethodnu suglasnost Ministarstva za 65 učenika s teškoćama u razvoju, dok su 34 zahtjeva još u obradi.

Što se tiče financiranja pomoćnika u nastavi, u suradnji s udrugama s područja Dubrovačko -neretvanske županije, a koje pružaju usluge pomoćnika u nastavi/stručnog komunikacijskom posrednika, dogovoreno je, sukladno dosadašnjoj uspješnoj suradnji, da će se preko projekata udruga financirati pomoćnici za 30 učenika s teškoćama, dok će se pomoćnici za ukupno 67 učenika s teškoćama financirati preko EU projekta „Zajedno možemo sve! – 4“ kojem je nositelj Dubrovačko – neretvanska županija. Financiranje pomoćnika za preostala dva učenika s teškoćama dogovoreno je s nadležnom općinom.

Sukladno Pravilniku pomoćnik u nastavi može pružati potporu jednom ili dvoje učenika u istome razrednom odjelu ili različitim razrednim odjelima ili kao pomoćnik u nastavi skupini učenika istoga razrednog odjela/odgojno – obrazovne skupine uzimajući u obzir individualne potrebe svakog učenika.

U jednome razrednom odjelu/odgojno – obrazovnoj skupini može biti samo jedan pomoćnik u nastavi.

Temeljem svega navedenog Županija je 29. kolovoza raspisala Javni poziv za obavljanje poslova pomoćnika u nastavi za učenike s teškoćama u osnovnim i srednjim školama kojima je osnivač u 2019. - 2020. školskoj godini te je ukupno traženo 65 pomoćnika u nastavi za svih 67 učenika s teškoćama koji će se financirati preko županijskog EU projekta „Zajedno možemo sve! – 4 (bez obzira da li su u trenutku raspisivanja imali suglasnost nadležnog Ministarstva ili nisu).

Temeljem Javnog poziva od 50 pomoćnika koji su mogli započeti s radom kao pomoćnici u nastavi s prvim danom škole (za koje je dobivena prethodna suglasnost), njih 46 je i započelo. Naime u međuvremenu, jedan od učenika s teškoćama se odselio iz Dubrovačko-neretvanske županije, dok je za jednog učenika uz molbu roditelja odlučeno da će pohađati nastavu bez pomoćnika iako ima ishođenu prethodnu suglasnost Ministarstva. Iznimno zbog manjka prijava kandidata na Javni poziv u OŠ Cavtat za dvoje učenika koji su dobili suglasnost Ministarstva još uvijek se traži dvoje kandidata za obavljanje poslova pomoćnika u nastavi.

Zaključno, suglasnost nadležnog Ministarstva čeka se još za drugu i treću fazu prijave Zahtjeva za dobivanjem prethodne suglasnosti za uključivanje pomoćnika ili posrednika i to za ukupno 33 učenika s teškoćama, uz to još čeka se suglasnost i za jednog učenika iz prve faze prijave čija dokumentacija je upućena na dodatnu provjeru. Po dobivanju suglasnosti Ministarstva, od 34 učenika, njih 22 će se financirati preko projekata udruga, a 12 učenika s teškoćama preko projekta Županije „Zajedno možemo sve! – 4“ i to u školama: OŠ Blato, OŠ Don Mihovila Pavlinovića, OŠ Opuzen, OŠ Orebić, OŠ Petra Kanavelića, OŠ Smokvica, OŠ S. Radića, OŠ Trpanj, OŠ V. Nazor, OŠ Vela Luka, SŠ Fra Andrije Kačića Miošića, OŠ Župa dubrovačka.

Očekuje se da će suglasnost dobiti svi prijavljeni učenici.

DPP

Grad Dubrovnik ustrajan je „shuttle”prijevoz putnika s kruzera iz Luke prema Pilama prepustiti Libertasu pa će Libertas za potrebe organiziranja shuttle prijevoza putem operativnog leasinga kod OTP banke nabaviti tri MAN-ove „harmonike” koje će isplatiti kroz 84 mjesečne rate, odnosno kroz sedam godina. Tri će „harmonike” nakon nabavke biti raspoređene na najfrekventnije i najopterećenije gradske linije 6 i 1A, a nakon čega će biti uvedene u „shuttle” prijevoz.

Skupština društva Upravi Libertasa već je dala suglasnost za pokretanje postupka javne nabave za tri takva autobusa „harmonike” jer računica navodno pokazuje kako će Libertas biti u stanju samostalno, odnosno iz vlastitih prihoda, podmirivati obveze leasinga.

Libertas inače raspolaže sa 113 autobusa prosječne starosti 12,7 godina te smatraju kako bi nabavka tri „harmonike” smanjila prosječnu starost autobusa.

Navode i kako bi se smanjila opterećenost gradskih prometnica koju je izazvala liberalizacija taksi prijevoza. Naime, u Libertasu su izračunali kako bi autobus sa 107 stajaćih i 41 sjedećim mjestom trebao utjecati na smanjenje gužvi u prometu jer zglobni autobus, prema njihovoj računici, zamjenjuje minimalno 40 osobnih automobila ukupne duljine kolone oko 200 metara.

Navode i kako će se nabavkom zglobnih autobusa doprinijeti smanjenju nedostatka vozača na gradskim i prigradskim linijama.

Kad su u pitanju Libertasove financije, jer brojke najbolje pokazuju može li to društvo samo otplatiti ovaj operativni lesaing, iz Libertasa navode kako su 2018. završili s dobiti od 86 tisuća kuna te su gubitke prenesene iz prethodnih godina u cijelosti pokrili, dok rezultati za šest mjeseci tekuće godine pokazuju pozitivne trendove, odnosno povećanje prihoda od 8,76 posto te pozitivan trend rasta prihoda predviđaju i za ostali dio godine.

Nakon što je kolumnist Telegrama i povjesničar na spomenutom portalui objavio kako je na Korčuli predsjednica Kolinda Grabar Kitarović „otkrila spomenik fra Bernardinu Sokolu, čovjeku koji je ubijen nakon što je Nijemcima prijavio sedam partizana”, a odgovorio mu fra Stipe Nosić o čemu možete čitati OVDJE, i fra Andrija Bilokapić, provincijalni ministar provincijalata sv. Jeronima imao je što za reći.

Pismo fra Andrije Bilokapića prenosimo u cijelosti:

Budući da se u posljednje vrijeme u nekim medijima ponovno šire grube neistine o našem nevinom i od partizana bez suda ubijenom subratu fra Bernardinu Sokolu (1888. – 1944.), izjavljujemo sljedeće:

Fra Bernardina Sokol je naš brat – franjevac. Veliki je glazbenik. Studij teologije i glazbe završio je u Beču i u Rimu, gdje je stekao najveće akademske titule. Taj franjevac glazbenik, od 1929. do 1941. g., objavio je 80 svezaka zbirki za crkvenu i svjetovnu glazbu pod naslovom: Pjevajte Gospodinu pjesmu novu. U tom nizu tiskao je i Glazbene monologe, koje je sam opisao kao „25 svezaka sa 125 većih ili manjih sastavaka: za malu, srednju i veliku djecu, tj. mladež, mušku, žensku i mješovitu“. Tu je objavio i jedanaest Angelusa. Još za života ime našega brata fra Bernardina upisano je u neke stručne strane leksikone.

Čovjeka, redovnika, poetskoga sljedbenika Mirotvorca iz Asiza, vrhunskoga intelektualca, na Korčuli su komunisti lažno optužili da je odao partizane na Vrniku, pa su samo nekoliko dana, nakon što su u Korčuli došli na vlast, u noći 28. rujna 1944., došli na Badiju i odveli ga iz samostana. Nekoliko dana nakon toga, more mu je izbacilo tijelo na plažu u Orebiću. Tu ga je skupina mještana pokopala. „Narodna vlast“ (danas „antifašisti“), u želji da zamete trag svome zlodjelu, fra Bernardina i njegovo djelo obavijaju velom šutnje.

Franjevci, koji su sa fra Bernardinom Sokolom živjeli na Badiji, mnogo puta izjaviše da fra Bernardin nije odao partizane. O tome sam u više navrata slušao svjedočanstva naše istinoljubive braće: fra Berarda Barčića, fra Fabijana Bule – ondašnjega gvardijana u Samostanu na Badiji – i fra Vjekoslava Bonifačića. Predosjećajući svoju smrt, i fra Bernardin je samo nekoliko dana prije smrti u svom „oproštajnom pismu“ zapisao istinu da nije izdao partizane. Otvoreno je napisao da nije volio partizane zbog njihovih zlodjela, te da „partizani znaju ko ih je izdao, jedan njihov…“. To je pismo, čuvano u arhivu OZN-e u Zagrebu, tek nedavno izišlo na svjetlo dana.

Badija je otok naše franjevačke zajednice. Na njemu je otvorena galerija pod imenom fra Bernardina Sokola. Tamo je postavljeno njegovo poprsje. Rodbini i ideološkim sljedbenicima komunističkog zlosilja, čiji su očevi ubili mnoštvo nedužnih ljudi, pa i fra Bernardina, očito to smeta. Takvi, uz pomoć starih lažnih optužbi, nevinog čovjeka opet žele ubiti. Čini se da im je malo bilo ubiti bolesnog fratra (koji je preživio moždani udar), pa žele ubiti i uspomenu na njega.

Vas, sljedbenike i sinove velebnog komunističkoga zlosilja, pitam: zašto dalje gazite po nedužnim žrtvama svojih otaca? Otkud vam potreba da iznovice otvarate naše rane za koje smo držali da su, darom našega praštanja, zacijeljene. Tvrdim da na taj način nećete umiriti svoju savjest, niti zataškati zlodjelo ubijanja nedužnih ljudi. Molim vas da našu časnu braću ostavite u miru. „Preživajući“ zlo svojih prethodnika i sami postajete žrtve njihova golemog bezumlja – komunizma.

Smijem vas zamoliti da ne ponižavate sebe niti svoje pretke kopajući dalje po grobovima nedužnih žrtava vaše zloće. Time ćete poštedjeti sebe i nas.

Ljudi, mir vama.

fra Andrija Bilokapić, provincijalni ministar

Povjerenstvo za mandarine Dubrovačko - neretvanske županije u suradnji s Leader mrežom RH i Udrugom gradova i ove godine pokreće Inicijativu samostalnog plasmana mandarina na javnim površinama jedinica lokalne samouprave diljem Hrvatske.

Inicijativa, koja je prošle godine polučila veliki uspjeh, provodi se u vremenu od 15. listopada do 15. prosinca 2019. godine

Za realizaciju ove Inicijative zadužen je Županijski Upravni odjel za gospodarstvo i more sa sjedištem u Opuzenu, na adresi Zrinsko-Frankopanska 1, prvi kat.

Svi proizvođači zainteresirani za ovu Inicijativu mogu se obratiti savjetniku u Upravnom odjelu za gospodarstvo i more, Čedi Vučkoviću, koji će ih uputiti u detalje vezane za plasman mandarina i povezivanje s tržištem.

Kontakt podaci su sljedeći:
Čedo Vučković
tel: 020/351-482
mob: 098/344—998
mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Županija dubrovačko - neretvanska

Felix Eichhorn, predsjednik AIDA Cruises, susreo se s gradonačelnikom Dubrovnika Matom Frankovićem i zamjenicom Jelkom Tepšić i tom prilikom izrazio potporu nastojanjima Grada Dubrovnika u što boljem upravljanju posjetiteljima s brodova na kružnim putovanjima.
 
Flotu AIDA Cruisesa čini 13 brodova, kojima je Dubrovnik važna luka i stoga su spremni, kako je rekao predsjednik Eichhorn, na suradnju s Gradom i dogovor o svim bitnim pitanjima. I njihova je želja, kako je kazao, da gosti s njihovih cruisera imaju najbolji doživljaj Dubrovnika, a da pritom ne ugrožavaju domaće stanovništvo. Podržali su i uvođenje shuttle bus prijevoza putnika s brodova do Pila novim zglobnim autobusima, što će smanjiti gužve na prometnicama.
 
Gradonačelnik ga je upoznao i s novim pravilima za zaustavljanje putničkih autobusa na Pilama  koji će od iduće godine morati unaprijed rezervirati i platiti mjesto u točno definiranom terminu te o planovima gradnje putničkog terminala u luci.
 
Felixa Eichhorna zanimalo je i hoće li u budućnosti biti moguće brodove u dubrovačkoj luci priključiti na struju te ga je gradonačelnik Franković izvijestio kako je započeo proces suradnje s HEP-om po pitanju ugradnje nove trafostanice koja bi bila dostatna za opskrbu cruise brodova električnom energijom, a što će podići i ekološku razinu.

DPP

HNS kao liberalna stranka smatra da parlamentarnu demokraciju, koja je jedna od temeljnih odrednica hrvatskog političkog sustava treba dodatno jačati, nasuprot idejama koje se pojavljuju da bi trebalo jačati predsjednički sustav. To je model koji je Hrvatska davno napustila. Nakon opsežnih razgovora i analiza donijeli smo političku odluku, za koju držimo da će biti veliki demokratski iskorak za Hrvatsku – politička pozicija HNS-a, kako je danas potvrdio Središnji odbor, jest da se predsjednik ili predsjednica RH ubuduće treba birati u Hrvatskom saboru. - izjavio je predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak na konferenciji za medije održanoj nakon sjednice Središnjeg odbora HNS-a.

Time bi se Hrvatska pridružila razvijenim demokracijama poput Njemačke, koje su provođenjem ovakvog modela posve ukinule troškove održavanja predsjedničkih izbora, dok se volja naroda i dalje poštuje kroz parlamentarnu proceduru.

- Umjesto da se bavimo stvarnim problemima i izazovima u društvu, da reformiramo primjerice zdravstveni sustav, hvatamo korak sa zapadnim svijetom i stvaramo viziju gdje će Hrvatska biti 2030., u društvu će se sada šest mjeseci stvarati nepotrebna klima, podizati tenzije, kao što se to u posljednje vrijeme događa sa srpskom manjinom, dodatno će se polarizirati, u fokusu će biti lijevi i desni, ustaše i partizani, 41. i 91. i te će teme dominirati javnim prostorom za jednu – budimo do kraja iskreni – protokolarnu funkciju. - rekao je Vrdoljak.

- HNS je danas, s tim u skladu, donio odluku da neće istaknuti kandidata na predstojećim predsjedničkim izborima, već će oformiti tim, koji će pokrenuti prvo širu raspravu u koju će biti uključeni i ustavni stručnjaci, a potom i pripremiti pokretanje inicijative za novim modelom biranja predsjednika ili predsjednice RH. - poručio je predsjednik HNS-a.
Pri donošenju ove odluke, treba jasno naglasiti, HNS se vodio i vlastitim političkim prioritetima, a to su unutarstranački izbori i priprema stranke za parlamentarne izbore.

- U HNS-u smo legalisti i zato pozivam članove i simpatizere HNS-a da izađu na predsjedničke izbore i daju podršku kandidatima po svojoj savjesti. Uvjeren sam da će se pri odabiru voditi našim liberalnim vrijednostima, borbom za otvoreno i tolerantno društvo, da im temelj odluke neće biti tko je lijevo ili desno, već tko ide naprijed i da zato na ovim izborima sigurno neće podržati populiste, ekstremiste, krajnje lijeve i krajnje desne kandidate. - rekao je Vrdoljak.

Ivan Vrdoljak podsjetio je i na odluku da se više neće kandidirati na unutarstranačkim izborima, istaknuvši da je vrijeme za nove ljude koji će izgraditi najmoderniju, najprogresivniju liberalnu stranku građanskog centra.

Središnji odbor HNS-a na današnjoj je sjednici potvrdio odluku Predsjedništva HNS-a o pokretanju procesa unutarstranačkih izbora već od idućeg tjedna, dok će se Izborni sabor, na kojem će HNS promijeniti vodstvo, održati između ožujka i svibnja 2020. godine.

- Od novog vodstva očekuju se nove ideje, dodatna modernizacija i razvoj HNS-a kao najjače liberalne stranke u zemlji. Isto tako, siguran sam da će novo vodstvo nastaviti smjerom koji tu snagu i potvrđuje - ni lijevo, ni desno, samo naprijed. - rekao je predsjednik Kluba zastupnika HNS-a u Saboru i član Predsjedništva HNS-a Milorad Batinić.

Do prosinca je planirano održavanje skupština podružnica, koje biraju delegate za Sabor i za županijsku skupštinu. Slijedi održavanje županijskih skupština koje biraju članove predsjedništva županijskih organizacija, delegate za skupštine regionalnih saveza i članove Središnjeg odbora, za što je rok siječanj 2020. godine. Potom se održavaju skupštine regionalnih saveza te sazivaju sjednice Predsjedništva i Središnjeg odbora, koji kao najviše tijelo stranke saziva Izborni sabor HNS-a. HNS će na proljeće iduće godine tako izabrati: novog predsjednika ili predsjednicu HNS-a, zamjenika ili zamjenicu predsjednika HNS-a, dva potpredsjednika/potpredsjednice HNS-a, pet članova/članica Nadzornog odbora, pet članova/članica i pet zamjenika/zamjenica Suda časti te pet članova/članica Odbora za Statut.

Središnji odbor suglasan je s prethodnom političkom odlukom Predsjedništva HNS-a da je povećanje plaća za učitelje i ravnatelje u osnovnim i srednjim školama važan politički prioritet na kojem će HNS ustrajati.

DPP

Središnja svečanost obilježavanja 28. obljetnice osnutka Hrvatske ratne mornarice u Dubrovniku održana je jutros u Kazalištu Marina Držića. Ovom prigodom, gradonačelnik Franković čestitao Hrvatskoj ratnoj mornarici u ime Grada Dubrovnika, s ponosom se prisjećajući teških dana mornarice čijim je djelovanjem u Domovinskom ratu oslobođeno 1080 kilometara kvadratnih morskog prostora. Njegov govor prenosimo u cijelosti:
 
„U ime Grada Dubrovnika izražavam danas duboko zadovoljstvo i čast što je naš grad i ove godine domaćin svečanosti kojom obilježavamo važan jubilej osnutka Hrvatske ratne mornarice.
 
Ovaj drevni hrvatski grad oduvijek je iznad svega držao do slobode. Riječ „Libertas“ kroz dugu je povijest krasila dubrovački stijeg i bila nit vodilja svome puku. Sve za slobodu!
 
Kako onda tako i danas. U novijoj povijesti, Dubrovnik je, uz grad prijatelj Vukovar, postao snažnim simbolom hrvatske borbe za samostalnost i neovisnost.
 
Slaveći slobodu, okupili smo se i prije dvije godine kako bismo svečano obilježili poseban dan za Dubrovnik. U povodu 25. godišnjice vojno-redarstvene operacije ‘Oslobađanje juga Hrvatske’ sjetili smo se tada 29. listopada 1992., dana kada je oslobođen okupirani teritorij krajnjeg juga Hrvatske i time omogućen povratak više od 20.000 ljudi u svoje, nažalost,  spaljene i opljačkane domove.
 
Tog su se dana 1992. godine, točno u podne, oglasila sva dubrovačka zvona nagovijestivši sretnu vijest, a veličanstvena smotra postrojbi južnog bojišta održana je upravo u Luci Gruž uz državni i vojni vrh predvođen našim prvim predsjednikom, dr. Franjom Tuđmanom. „Pretrpjevši sva razaranja Dubrovnik je ostao spomenik hrvatskog otpora i odlučnosti hrvatskog naroda da obrani slobodu, ali i svoju baštinu“, rekao je tada predsjednik Tuđman.
 
Hrvatska ratna mornarica rodila se i stasala u teškim i turbulentnim vremenima postajući snažnom uzdanicom Hrvatskih oružanih snaga, na ponos svima nama.
 
U tim mjesecima, tjednima i danima dok su se vodile teške i iscrpljujuće borbe za deblokadu i oslobođenje Dubrovnika veliki obol dala je upravo i Hrvatska ratna mornarica čijim djelovanjem je oslobođeno 1080 kilometara kvadratnih morskog prostora.
 
Prisjetimo se danas i legendarnih dubrovačkih postrojbi - Mješovitog odreda mornaričkog desantnog pješaštva, ali i Odreda naoružanih brodova Dubrovnik – svih hrabrih mladića koji su se u najgorem vremenu opsade Dubrovnika tijekom Domovinskog rata samoorganizirali i odsječeni grad održavali na životu, a njegovim građanima donosili nadu i vjeru u pobjedu koja stiže. Priče o njihovom junaštvu pokazatelj su bezuvjetne ljubavi hrvatskog čovjeka prema svojoj Domovini, ljubavi koja ne pita za cijenu i ne posustaje pred žrtvom.
 
Dopustite mi zato danas da parafraziram i generala Janka Bobetka koji je upravo ovdje rekao da se u Dubrovniku borila i pobijedila cijela Hrvatska. Zato svima njima, a posebice našim palim vitezovima, dugujemo vječnu zahvalnost i prisežemo čuvati istinu čistom i neokaljanom, a sjećanje na njih vazda živim.
 
Neka vam je sretan vaš Dan kojeg obilježavamo na ovom povijesnom mjestu hrvatske neovisnosti na kojem je prije 27 godina odzvanjao pobjedonosni zov dubrovačke Feste slobode!“

DPP