Kako se sezona kupanja polako primiče kraju tako su sve manje zastupljene objave na društvenim mrežama o curenju kanalizacije u more čemu su se osvjedočili brojni kupači na gradskim plažama. No vijesti i slike fekalija izlivenih u more u dubrovačkom akvatoriju ponovit će se i iduće sezone jer gledano prostorno, 74 posto područja Grada nema kanalizacijsku mrežu. Da je nepostojanje kanalizacijske mreže glavni uzrok curenju fekalija potvrdio je i gradonačelnik Mato Franković. Nedostajuća kanalizacijska mreža s priključcima, sanacija postojeće kao i ugradnja novog pročistača za fekalne vode na Petki gradit će se kroz projekt Aglomeracije Dubrovnika vrijednog oko 700 milijuna kuna koji je nedavno apliciran na europske fondove.

- Kanalizacija otječe u more jer nemamo kanalizacijsku mrežu, 74 posto područja je umjesto na kanalizacijsku mrežu spojeno na septičke jame i to je razlog zbog kojega s vremena na vrijeme imamo probleme. Potrebni su pusti milijuni za izgradit tako veliku kanalizacijsku mrežu. - kazao je Franković.

- Prema procjenama, projekt Aglomeracija Dubrovnik vrijedan je preko 680 milijuna kuna plus PDV i ova je gradska uprava već započela njegovu realizaciju. Prije nekoliko dana predali smo aplikacijski paket za realizaciju ovog projekta sredstvima iz europskih fondova i nakon što što prođe reviziju, vjerujem da ćemo dobiti zeleno svjetlo, da će nam sredstva biti odobrena kako bismo započeli s radovima. - rekao je gradonačelnik, pobrojavši prioritete iz projekta.

- Prva faza je mreža Mokošica – Štikovica i taj je projekt već na natječaju, a radovi bi trebali započeti u studenome. U ovoj godini planirana je i mreža Orašac i nedostajući dio prema Štikovici te Lopud. Sve to treba počet graditi u ovoj godini, a to je 34 kilometra kanalizacijske mreže i to je velika kapitalna investicija. - rekao je Franković.

Kroz projekt Aglomeracije Dubrovnik gradit će se i novo postrojenje za fekalne vode u Petki za što je Vodovod obavio papirnati dio posla, odnosno riješio imovinsko - pravne odnose i ishodovao potrebne dozvole.

- Puno je toga pred nama, od činjenice da na Petki treba izgraditi novi uređaj jer ovaj ne može pokriti ni kanalizaciju koju imamo. Realizacija projekta Aglomeracije Dubrovnika trajat će pet do sedam godina i u tom će razdoblju Grad bit poprilično raskopan da bi u ubuduće sve bilo u redu, da se kupamo u čistom moru. - rekao je Franković.

Ipak, nedostajuća kanalizacijska mreža nije jedini razlog čestoj prisutnosti fekalija u moru. Gradonačelnik ističe kako dio krivnje snose i mini kruzeri koji svoje tankove izlijevaju gdje ih je volja, iako je javnosti nametnut stav da fekalije u more ispuštaju veliki kruzeri.

- Vidjeli ste nedavno kako kruzeri gospodare otpadom. Naš su problem brodovi, mini kruzeri za koje postoje dojave da prazne srne tankove čak i dok su u lukama i to moramo riješiti. Ako građani prijave na Dančama pojavu fekalija u moru, djelatnici Zavoda za javno zdravstvo odmah izlaze na teren i rade uzorkovanja. Razgovarali smo s predstavnicima Lučke kapetanije i tražili da se poduzmu mjere kako nikome ne bi palo na pamet prazniti crne tankove u more. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Vijećnici konavoskog Općinskog vijeća na večerašnjoj sjednici izabrali su ovogodišnje laureate. Vijećnici su jednoglasno usvojili prijedloge za ovogodišnje laureate.

Nagrada za životno djelo dodijelit će se Stijepu Mioviću Kočanu, a godišnje Nagrade Općine Konavle dobit će Pavo Kostopeč i MK Dvije rote.

Na svečanoj sjednici u listopadu na Dan Općine Konavle dodijelit će se i Zahvalnice Općine Konavle koje će dobiti Pave Šilježar i Matica umirovljenika Konavle.

D.M.

Izložba „Prostor izlaganja“ na kojoj izlažu Nina Kurtela, Maja Marković i Natalija Škalić bit će otvorena u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik u četvrtak, u 20 sati.

Nina Kurtela, Maja Marković i Natalija Škalić su tri hrvatske suvremene umjetnice koje osim generacijske bliskosti i školovanja na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, povezuje i sklonost medijskom eksperimentiranju, te izražena osjetljivost za galerijski / muzejski prostor koji je vrlo često integralni dio njihove umjetničke prakse. Posljedično, ideja za zajedničku izložbu autorica utemeljena je na onim njihovim radovima sa snažno izraženim referencama na prostor izlaganja.

Nina Kurtela izlaže fotografije berlinskih galerija koje u postkonceptualnoj maniri i minimalističkom estetikom svodi na fragmente galerijskih zidova, koji odašilju prazninu i odsutnost. Stvaranje digitalnog arhiva fotografija berlinskih izlagačkih prostora autoričino je vlastito pozicioniranje unutar životnog i radnog konteksta, ali i univerzalno seciranje nezavidnog položaja umjetnika, smislenosti i isplativosti konvencionalne izlagačke djelatnosti, funkcionalnosti samog umjetničkog sustava.

Maja Marković se u svojoj izlagačkoj praksi najviše bavi oprostorenjem – pretvaranjem dvodimenzionalnih tvorevina u trodimenzionalne konstrukcije i site-specific intervencijama odnosno referiranjem na stvarni prostor izlaganja. Prevođenje stanja u oblik, dvodimenzionalnog u trodimenzionalno, problematiziranje pojmova omeđenosti, nedovršenosti, labave ravnoteže, fragilnosti, diskontinuiteta i stvaranje karakterističnih otvorenih struktura na razmeđu arhitekture i skulpture karakteristično je za sve autoričine izložbe posljednjih nekoliko godina, pa tako i za prostornu intervenciju kojom se umjetnica predstavlja u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik i koju naziva Sve su strukture nestabilne.

Natalija Škalić radi makete / metafore prostora koje započinju dijalog sa stvarnim izlagačkim prostorom u koji su smještene, inzistira na preciznosti izvedbe i sustavno se poziva na nasljeđe povijesnog konstruktivizma i minimalizma. Svodeći likovni izraz na temeljne elemente – liniju i plohu, umjetnica istodobno istražuje međuodnose crteža i skulpture / reljefa s lakoćom prelazeći iz jednog u drugi medij.

U procesu reagiranja na dodijeljeni prostor za izložbu koja obuhvaća jedan kat Umjetničke galerije Dubrovnik, odnosno po jednu prostoriju za svaku umjetnicu, Nina Kurtela, Maja Marković i Natalija Škalić stvaraju nove radove ili uklapaju već nastale radove u novi kontekst, te pokazuju specifičnosti i dodirne točke njihove umjetničke prakse kao što su referiranje na prostor i njegova transformacija, prevođenje crteža u trodimenzionalne strukture i uzimanje galerijskog prostora kao konkretnog likovnog motiva.

Kustosica izložbe je dr. sc. Rozana Vojvoda, viša kustosica Umjetničke galerije Dubrovnik, a izložba ostaje otvorena do 27. listopada 2019.

Biografije:

Nina Kurtela je vizualna umjetnica rođena 1981. godine u Zagrebu. Diplomirala je slikarstvo na Nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi profesora Ante Rašića, a potom je diplomirala na UdK Berlin – odjel za suvremeni ples, koreografiju i kontekst. Boravila je na više rezidencijalnih programa, izlagala i prezentirala radove diljem svijeta - u muzejima i galerijama, na kazališnim i plesnim festivalima te u javnim prostorima u Parizu, Maastrichtu, Londonu, New Yorku, Helsinkiju, Pančevu, Tokiju, Taipeu, Dubrovniku, Berlinu, Beču, Zagrebu, Sarajevu, Portlandu, Varšavi… Finalistica je Berlin Art Prize 2018 i dobitnica nekoliko prestižnih nagrada kao što su Japanese Media Arts New Face Award, Tokyo 2017; X-border Art Biennial Award, Švedska 2013; Henkel Art Award CEE, Beč 2011; Essl Art Award CEE, Beč 2007. Osnovala je umjetničku organizaciju Jagoda koja se bavi istraživanjem i otvaranjem novih polja komunikacije i razmjene kroz inovativne umjetničke prakse. Živi i radi u Zagrebu i Berlinu.

Maja Marković je vizualna umjetnica rođena 1979. godine u Zagrebu. Diplomirala je slikarstvo na Nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Ante Rašića. Izlagala je na brojnim skupnim izložbama, za svoj rad primila nekoliko priznanja i boravila na više rezidencijalnih programa i umjetničkih istraživanja. Samostalno je izlagala 2018. godine u Zbirci Vjenceslav Richter, MSU u Zagrebu, Galeriji Flora u Dubrovniku, 2016. u Francuskom paviljonu u Zagrebu (s E.Engelbert), 2015. na Akademiji Schloss Solitude u Stuttgartu, 2014. u Galeriji Događanja u Zagrebu, 2012. u Galeriji Otok, ARL u Dubrovniku i brojnim drugim izožbama. Živi i radi u Zagrebu.

Natalija Škalić je vizualna umjetnica rođena 1980. godine u Zagrebu. Diplomirala je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Peruška Bogdanića. Sudjelovala je na brojnim skupnim izložbama, multimedijalnim projektima i radionicama. Samostalno je izlagala 2018. u Salonu Galić u Splitu, 2016. u Galeriji VN u Zagrebu, 2014. u Galeriji Flora u Dubrovniku i Kući Bukovac u Cavtatu, 2012. u Galeriji Greta u Zagrebu i na brojnim drugim izložbama. Autorica je skulpture u javnom prostoru “Ronioc” na Vrsaru. Sudjelovala je na scenografijama za kratke filmove „Uskršnje jaje“ i „Dijete“. Živi i radi u Zagrebu.

M.P.

Vatrogasna zajednica Dubrovačko - neretvanske županije je, temeljem zajedničkog programa Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatske vatrogasne zajednice, dobila donaciju najmodernijih digitalnih Tetra radio uređaja, čija vrijednost je viša od milijun kuna.

Ovim radio uređajima sada je pokriveno cijelo područje Dubrovačko - neretvanska županije , a ujedno je izvršena i obuka vatrogasnih zapovjednika za rad s ovim radio uređajima.

Navedeni sustav radio veza znatno će unaprijediti komunikaciju i rad svih vatrogasnih službi na području Dubrovačko - neretvanske županije, a vatrogasci će biti još operativniji i povezani i s ostalim vatrogascima s cijelog područja Republike Hrvatske, što do sada nije bilo moguće.

Osim toga vatrogasnim postrojbama dodijeljeno je i pet novih kombija, također temeljem Ugovora sklopljenog između Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske vatrogasne zajednice o provedbi aktivnosti opremanja i osposobljavanja vatrogasnih zajednica.

D.M.

Završena je prva dionica nerazvrstane ceste od Kliševa do Mrčeva. Riječ je o 700 metara dugoj dionici od križanja „Kadina ploča“ do naselja Kliševo.

Odmah po završetku sanacije i asfaltiranja ove dionice nastavljeni su radovi na preostalom dijelu ceste do Mrčeva dužine 2,5 kilometara sa završetkom radova predviđenim za kraj godine.

Sanacija cjelokupne ceste punom profilu od 5,5 metara izvodi se u sklopu programa pojačanog održavanja gradskih prometnica, a koji provodi ugovorni izvođač, tvrtka Tehnogradnja, a prema nalogu i uz nadzor nadležnog upravnog odjela za promet Grada Dubrovnika.

Ukupna vrijednost ove investicije, koja će omogućiti kvalitetnu povezanost ovog dijela Dubrovačkih gornjih sela, a time i novi poticaj razvoju ruralnog turizma, iznosi 8 milijuna kuna.

DPP

Posljednjih nekoliko godina svjedoci smo sustavnog zapuštanja Opće Bolnice Dubrovnik od strane Županijskih i državnih institucija.

Naša bolnica skrbi o žiteljima Dubrovačko neretvanske županije, ali i susjedne nam BIH već godinama. Opća Bolnice Dubrovnik izgrađena je s ponosom, da bi građani koji su godinama izdvajali svoj novac imali uvijek dostupnu zdravstvenu skrb.

Ta skrb na izmaku je snaga. Iako se kadar koji  je zaposlen u dubrovačkoj bolnici uvelike trudi te iako je čovjek ključ zdravstva,  dugovi u kojima se bolnica nalazi, bacili su ovu instituciju te njezine zaposlenike na koljena.

Liječnika ima sve manje, a Opća bolnica Dubrovnik prisiljena je pomoć tražiti od drugih bolnica. Da apsurd bude veći, naša bolnica bit će kažnjena za svoje očajničke poteze kojima se trudi zadovoljit svoju osnovnu zadaću, kvalitetnu skrb o pacijentu. Dokaz je to totalnog kolapsa sustava u Hrvatskoj, na svim razinama. Ne možemo se ne zapitati što je to središnja zdravstvena ustanova Dubrovačko-neretvanske županije trebala reći pacijentu koji čeka na pomoć, možda odbiti mu pružiti uslugu i poslati ga kući?!

Na žalost odgovorni i danas šute, šuti ministar Milan Kujundžić kojemu je, eto, očito draža Bosna i Hercegovina jer je tamo, unatoč dobrom funkcioniranju bolnice u Mostaru, čest gost i još češći donator novca građana Republike Hrvatske. Našu bolnicu i njezine probleme očito ne želi vidjeti.

Ministre Kujundžiću želite li ostaviti preko 120 000 ljudi bez bolnice i adekvatne zdravstvene skrbi?

Ministre Kujundžiću trebamo li se svi mi, stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije, liječiti u Mostaru?

Vlada je na svojoj sjednici u veljači ove godine donijela odluku da se iz državnog proračuna izdvoji 40 milijuna kuna za poticanje sustava zdravstva u Bosni i Hercegovini, a taj će se novac tijekom godine doznačavati Sveučilišnoj bolnici u Mostaru za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova za potrošni i ugradbeni materijal.

Ministre pa znate li vi bilancu Opće bolnice Dubrovnik? Pa iz aviona se vidjelo tada što će se dogoditi sa bolnicom u Dubrovniku. Zašto ste davali novce drugim državama, a niste pomogli bolnicama u svojoj državi?

Opet smo na onoj što južnije to tužnije, tuga je na licima svih onih koji su bolesni, stari i koji trebaju pomoć. Sve je više onih koji ne mogu pravodobno dobiti zdravstvenu uslugu u Općoj bolnici Dubrovnik i o svom trošku odlaze u druge bolnice, ali pitamo Vas do kada?
Žalosno je da je odluka o potpomaganju mostarske bolnice donesena nauštrb svih drugih zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj pa i one dubrovačke koju ste u veljači, kad je sjednica Vlade održana u Dubrovniku, mogli obići i vidjeti njeno stanje. Mogli ste porazgovarati sa zaposlenima pa onda donijeti odluku o financiranju i vjerojatno boljem rasporedu navedenih 40 milijuna kuna na sjednici koja je uslijedila nakon one održane u Dubrovniku.

Ne, dubrovačku bolnicu posjetili ste kad je trebalo pobrati pohvale za Objedinjeni hitni bolnički prijem čiji se malobrojni zaposlenici žale na manjak osoblja i ističu činjenicu kako im nedostaju 23 medicinske sestre za kvalitetnu medicinsku skrb.

Do kada će žitelji Dubrovačko-neretvanske županije nositi teret zdravstvenog kolapsa?

Imamo samo jednu bolnicu u Županiji, a ni nju ne uspijevamo zadržati na nivou, no vi očito mislite drugačije, jer ste vjerojatno uljuljani zaključkom sa tematske sjednice Županijske skupštine DNŽ kako nam je zdravstvo na visokoj razini.

Ili niste, nego Vas jednostavno nije briga, jer se na toj tematskoj sjednici niste ni pojavili, niti za nju iskazali interes.

Ministre Kujundžiću tražimo od Vas da zatražite sredstva za saniciju dugova bolnica u RH na hitnoj sjednici vlade jer je zbog Vaše neodgovornosti zdravstveni sustav ozbiljno ugrožen?

Županijski odbor SDP-a Dubrovačko - neretvanske županije

Turistička zajednica Dubrovačko - neretvanske županije po prvi put nastupa na sajmu Unescovih gradova i lokaliteta koji se ove godine održava u Rimu od 26. do 28. rujna.

Prve četiri godine ovaj sajam se održavao u gradu Assisi, slijedeće tri godine u Padovi, a zadnje dvije godine u Sieni. Italija je zemlja s najviše Unescom zaštićenih lokaliteta ukupno 54.

Svake godine preko 120 lokaliteta iz cijelog svijeta pod Unescovom zaštitom sudjeluje na ovom sajmu kako bi se promovirali i podigli svijest o odgovornom kulturnom turizmu.

Uz Unescom zaštićene lokalitete na sajmu sudjeluju i mnogi touroperatori kako bi se upoznali s raznim kulturnim ponudama.

Prvi dan sajma održava se i B2B radionica.

Uz Turističku zajednicu Dubrovačko - neretvanske županije na ovoj sajmu na zajedničkom štandu prezentiraju se i turističke zajednice Splitsko - dalmatinske, Šibensko - kninske i Zadarske županije.

DPP

Nakon što su za EU projekt energetske obnove zgrade OŠ Ivana Gundulića Grad Dubrovniku odobrena dodatna bespovratna sredstva Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske, naknadna sredstva odobrena su i za energetsku obnovu OŠ Marina Držića, koja je također u tijeku.  
 
Sredstva iz Programa sufinanciranja provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini za 2019. godinu dodjeljuju se u najvišem iznosu do 230.200,97 kuna radi sufinanciranja udjela koji je Grad Dubrovnik dužan osigurati iz vlastitih izvora.
 
Projekt energetske obnove OŠ Marina Držića vrijedan je 816.713,13 kuna, a za isti je Grad Dubrovnik putem Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, odnosno Fonda za  zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost još prošle godine osigurao bespovratna EU sredstva, dodijeljena u sklopu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“, i to u iznosu 344.062,57 kuna, što predstavlja 42 % ukupno prihvatljivih troškova projekta koji iznose 804.464,50 kuna.
 
Novim sredstvima dodijeljenim iz državnog proračuna udio Grada Dubrovnika u projektu dodatno se smanjuje, pa umjesto 460.401,93 kuna iznosi 230.200,96 kuna ili nešto manje od 30 posto.
 
Podsjetimo, u staroj zgradi OŠ Marina Držića izgrađenoj davne 1963. godine, a koja se koristi za nastavu od 5. do 8. razreda, zamijenit će se i izolirati dotrajali krov zgrade i vanjski zidovi te će se ugraditi solarni sustav za pripremu potrošne tople vode. Projektom je predviđena i ugradnja sustava za daljinsko očitanje potrošnje energenata i uvođenje novog naplatnog mjernog mjesta. Završetkom radova ova škola će iz energetskog razreda C prijeći u razred B, a ukupna ostvarena ušteda za grijanje objekta će iznositi 50,42%.

DPP

Sinoćnjim nastupom pijanistice Naire Asatrian u atriju Kneževa dvora, završio je 7. Međunarodni glazbeni festival Dubrovnik u pozno ljeto. Posjetitelji su kupnjom ulaznica po cijenama od 70 i 100 kuna pomogli Općoj bolnici Dubrovnik.

Ranijih godina Naira Asastrian održala je niz koncerata koje je organizirao Dubrovački simfonijski orkestar, primjerice, „Naira za distrofičare“, potom koncert za kupnju Fibroscan aparata, kao i koncert za Odjel intenzivne njege OB Dubrovnik.

Ove godine, prikupljeno je 14.350 kuna, a ravnatelj Dubrovačkog simfonijskog orkestra i pijanistica Naira Asatrian ček su uručili doktoru Stijepu Đuričiću koji se u ime Opće bolnice Dubrovnik zahvalio Nairi na već tradicionalnoj pomoći kao i svim posjetiteljima koji su svojim donacijama pospiješili ovu humanitarnu akciju.

U sklopu 7. Međunarodnog glazbenog festivala Dubrovnik u pozno ljeto održano je četrnaest koncerata, nastupili su vrsni glazbenici poput Emmanuela Tjeknavoriana, Petrita Çekua, Alekseya Semenenka, Inne Firsove, Dubravke Šeparović Mušović, zbora Romeo i Julija, pijanistice Jasminke Stančul, gudačkog kvarteta Symphony4Vienna, Valerije Nikolovske & Double Standards. Koncertima su ravnali Marc Tardue, Christoph König, Nicholas Milton i Christoph Campestrini te su održana dva koncerta u suradnji s Laus Akademijom Dubrovnik, a sinoćnjim je koncertom zaključeno ovo, sedmo izdanje festivala koji Dubrovački simfonijski orkestar organizira kroz kraj kolovoza i rujan.

Renata Roman Dobroslavić

Izvješće konavoskog načelnika Boža Lasića za prvih šest mjeseci ove godine usvojeno je na večerašnjoj sjednici Općinskog vijeća uz jedan suzdržan glas.

Obrazlažući izvješće o radu za prvih pola godine načelnik Lasić rekao je kako je itekako vidljivo što je u posljednje vrijeme napravljeno te istaknuo da to vidi i „oporba koja je imala razumne kritike pa dalje”.

- To pokazuje i današnja sjednica jer radimo zajedno. Što se tiče izvješća, ovdje ću sada samo izdvojiti neke krucijalne stvari. U prvom redu određivanje uslužnih područja za vodne usluge gdje smo trebali izgubiti Vodovod. Uspjeli smo izlobirati da se to ne dogodi, žestoko smo se borili za to. Zahvalan sam svima koji su nam pomogli u tome. Druga stvar je Osnovna škola Cavtat, radimo idejnom rješenju, usaglašavamo ga s Ministarstvom. Nadamo se da ćemo imati sve pripremljeno da radovi mogu početi iduće godine. Prema našem izračunu, nova škola će koštati oko 58 milijuna kuna plus PDV. - rekao je načelnik Lasić.

- Finalizira se izgradnja kanalizacije na Grudi, završava se nogostup i uskoro će asfaltiranje. Nakon 25 godina dobili smo presudu oko vlasništva restorana u Moluntu. Uložili smo oko 1,6 milijuna kuna u asfaltiranje u Čilipima, uloženo je jako puno novca u Vitaljinu, pripremamo nastavak ceste od Dubravke prema Debelom Brijegu. Nastojimo riješiti imovinsko-pravne odnose što je prije moguće. Iza Kneževa dvora radimo cestu, DPDS završava tu obnovu i to će biti prekrasan objekt. Društvo puno ulaže i zahvaljujem im se na tome. Zahvaljujem se i vlasnicima zemljišta koji su svoju zemlju dali za cestu. - rekao je on.

- Što se tiče Prevlake, Vodovod je došao od graničnog prijelaza do ulaza na Prevlaku, naša obveza je da to dovedemo do tvrđave. - rekao je načelnik Božo Lasić.
- Država je donijela odluku o ustupanju 200 tisuća kvadrata u Čilipima za Poduzetničku zonu. Nadam se da ćemo 21. listopada potpisati ugovor s ministrom državne imovine o ustupanju Gnjila, to je 50 tisuća kvadrata. U Čilipima radimo projekt bazena i dječjeg vrtića, od zadnjeg izvješća napravljeno je sedam dječjih igrališta i boćarski teren u Vitaljini. Uskoro će biti raspisan natječaj za Vatrogasni dom na Grudi. - istaknuo je Lasić.

DPP

Bio je travanj 1983. godine, u tadašnjem Jugoslovenskom dramskom pozorištu premijerno je izvedena predstava „Balkanski špijun” pisca Dušana Kovačevića, u režiji Dušana Jovanovića. U glavnim ulogama bili su Danilo Bata Stojković kao Ilija Čvorović, Branka Petrić kao Danica Čvorović, Sanja Milosavljević u ulozi Sonje Čvorović, Josif Tatić kao Đura Čvorović te Stojan Dečermić kao podstanar Petar Jakovljević.

Godinu dana kasnije nastat će i remek djelo jugoslavenske kinematografije, istoimeni film „Balkanski špijun”.

Citate iz ovog djela Dušana Kovačevića znaju brojni pripadnici srednje i starije generacije, oni koji i danas razumiju i prepoznaju komediografsku genijalnost tih dijaloga i monologa Ilije Čvorovića, kojeg je i u filmu utjelovio Danilo Bata Stojković, s nestrpljenjem su dočekali ovoljetni nastup Narodnog pozorišta u Beogradu na Dubrovačkim ljetnim igrama. Predviđen je bio jedan nastup, karte su planule pa je uvedena i dodatna izvedba. Da je bilo mogućnosti i da ih je bilo još nekoliko, vjerojatno bi sve bile rasprodane.

I to je bit teatra – odaziv publike.

No, to smeta Marku Potrebici, HDZ-ovu predsjedniku Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, jer, veli on, uz 70. obljetnicu Igara „nismo imali kazalište, imali smo pozorište”.

Usput rečeno, njegova kritika upućena vodstvu Igara na sjednici Gradskog vijeća pošla je u krivom smjeru, zapravo je Potrebica u ovom slučaju mogao kritizirati Igre samo zato jer nije na vrijeme u potpunosti prepoznat interes publike i nije na vrijeme zakazana još barem jedna, ako ne i više izvedbi.

No, umjesto toga, Potrebica je brojao krvna zrnca glumaca, a možda mu smeta i samo djelo „Balkanski špijun” iako bi mu ono, kao HDZ-ovcu trebalo najmanje smetati, jer upravo ono kritizira nekadašnji sistem, na gotovo pa brutalan način izruguje se s tadašnjim društvenim uređenjem i stanjem svijesti kod pojedinaca opterećenih prošlošću i komunističkom ideologijom. Mada, kao HDZ-ovcu, mogu mu zasmetati i proročanske riječi u tom djelu, kada Ilija Čvorović povratniku i „narodnom neprijatelju” Petru Jakovljeviću kaže: „Nije vam odgovaralo da svi budemo jednaki i da nema ovakvih razlika među ljudima. Nije se rat ni završio, a ti si se vratio sa „pošteno zarađenim” kapitalom, pre tebe njih hiljadu, posle tebe još hiljadu, da ponovo zidate dvorce i zamkove, da ponovo tlačite i uništavate ljude.”

Iako premlad da bi mogao na pravi način proživjeti djelo „Balkanski špijun”, Potrebica kao magistar politologije trebao bi ga razumjeti, pa i protumačiti navedeni citat, a ako već ne sagledava kontekst cijelog djela „Balkanski špijun” i njegova značaja u filmskoj, kazališnoj i popularnoj kulturi, barem je, s obzirom na interes vlastitih sugrađana za ovu predstavu, mogao i trebao prešutjeti svoje mišljenje jer je jednostavno – malograđansko.

Potrebica bi se ubuduće na telefon gotovo pa mogao javljati s „halo, ovde Ilija Čvorović”, jer svojim je ispadom na Gradskom vijeću zapravo pokazao iznimnu sličnost s pojedinim osobinama tog paranoičnog lika iz filma, koji desetljećima nakon Drugog svjetskog rata, u završnoj sceni „narodnom neprijatelju”, povratniku iz Francuske, Petru Jakovljeviću, kao razloge svojih nesuvislih postupaka navodi: „...to je mržnja i gađenje.”

Jednako tako dva i pol desetljeća nakon završetka Domovinskog rata gostovanje jednog kazališta iz Srbije, s jednim takvim djelom kao što je „Balkanski špijun”, može smetati samo onima zadojenima mržnjom i gađenjem.

No, ipak, nije Potrebica toliko priprost, on je samo želio ispasti veliki Hrvat, Hrvatina veća i od najveće Hrvatice Dube Šuice.

Liberalizacija taksi prijevoza donijela je u Dubrovnik dodatne probleme u prometu kada je na uske ulice izašlo, neki kažu i skoro tri tisuće taksi vozila, od kojih su mnoga u Dubrovnik stigla iz drugih krajeva Hrvatske, prvo s Uberom, a zatim i s Cameom, ali i ostale taksi tvrtke i udruženja nisu baš zaostajala za širenjem. Nije bilo tako davno kada se raspravljalo hoće li u Dubrovniku voziti 200 ili 230, pa 400 ili tko zna koliko već taksista oko čega su se vodile prave bitke i u Gradskom vijeću, ali o koliko god je taksista tada bilo govora nitko nije mogao ni sanjati da će se umjesto u stotinama, taksisti brojati u tisućama.

No, ako je vjerovati istraživanju koje je proveo Uber među više od 1.300 vozača koji koriste njihovu platformu diljem Hrvatske, ono pokazuje kako u svim gradovima u Hrvatskoj preko Ubera najviše voze stanovnici tih gradova.

„Čak 98,5 posto vozača koji voze u Zagrebu i inače žive u metropoli, u Dubrovniku 81,4 posto vozača živi u tom gradu, dok u Splitu taj broj iznosi čak 95,4 posto.” - tvrde iz Ubera da je pokazalo njihovo istraživanje.
Vjerovati ili ne tom istraživanju svakome je po izboru.

Inače, kako pišu u priopćenju, istraživanje je provedeno među vozačima u dobi od 18 do 55 godina na području cijele Hrvatske. Cilj je bio saznati u kojim su gradovima sve radili kao vozači i je li se često sele iz grada u grad te koliki im izvor prihoda dolazi preko Ubera. Od ispitanih vozača po gradovima, njih 71,8 posto u Dubrovniku se izjasnilo kako im je vožnja na Uber platformi primarni izvor prihod dok se u Splitu ta brojka penje na 91,7 posto, a u Zagrebu na 98 posto.

- Rezultati istraživanja potvrdili su nam da vozači koji koriste Uber platformu u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku voze u gradovima iz kojih dolaze. Posebno mi je drago što smo brojnim ljudima ponudili još jednu opciju posla i uspjeli dio njih zadržati u Hrvatskoj, a mnoge i potaknuli da sami budu poduzetnici. - kazao je Davor Tremac, generalni direktor Ubera za jugoistočnu Europu. 

Inače, Uber je proveo istraživanje o gužvama, pa tako u rezultatima istraživanja navode da „vozači koji velik dio vremena provode na prometnicama kao glavne uzroke gužvi u gradovima na hrvatskoj obali uglavnom prepoznaju neadekvatnu infrastrukturu - njih 40,9 posto”.

„Na drugom je mjestu povećana količina privatnih automobila koju je kao uzrok istaknulo 19,2 posto vozača, a njih 15,1 posto smatra kako je krivac manjak razvijenosti prometne kulture.” -piše u priopćenju o istraživanju Ubera.

Nitko izgleda nije rekao da su problem tisuće taksista. Toliko o vjerodostojnosti cjelokupnog istraživanja.

Iz svega se može zaključiti i da su umjesto stotina i stotina taksista koji svakodnevno voze dubrovačkim ulicama problem eto sami građani, jer, zamislimo samo - koriste automobile. Dragi sugrađani, molimo vas da ne koristite vlastite automobile u vlastitom Gradu kako bi taksisti mogli i dalje carevati.