Grad Dubrovnik ulaže iznimne napore u realizaciju projekta „Respect the City”, odnosno „Poštujmo Grad” dio čega je i reorganizacija u kruzerskom prometu. Nakon niza pregovora, razgovora i dogovora sa čelnicima CLIA-e koja okuplja kruzerske kompanije, ni u proteklom tjednu, odnosno posljednjih sedam dana u gradskoj upravi nisu sjedili prekriženih ruku. Grad je tako podržala i kompanija AIDA Cruises, a o tome i što je, osim sjednice Gradskog vijeća, još obilježilo zadnju setemanu rada Pred Dvorom više u tjednom pregledu...

FELIX EICHHORN (AIDA CRUISES) SASTAO SE S GRADONAČELNIKOM FRANKOVIĆEM I ZAMJENICOM TEPŠIĆ

Felix Eichhorn, predsjednik AIDA Cruises, susreo se s gradonačelnikom Dubrovnika Matom Frankovićem i zamjenicom Jelkom Tepšić i tom prilikom izrazio potporu nastojanjima Grada Dubrovnika u što boljem upravljanju posjetiteljima s brodova na kružnim putovanjima.
 
Flotu AIDA Cruisesa čini 13 brodova, kojima je Dubrovnik važna luka i stoga su spremni, kako je rekao predsjednik Eichhorn, na suradnju s Gradom i dogovor o svim bitnim pitanjima. I njihova je želja, kako je kazao, da gosti s njihovih kruzera imaju najbolji doživljaj Dubrovnika, a da pritom ne ugrožavaju domaće stanovništvo. Podržali su i uvođenje „shuttle bus” prijevoza putnika s brodova do Pila novim zglobnim autobusima, što će smanjiti gužve na prometnicama.

Gradonačelnik ga je upoznao i s novim pravilima za zaustavljanje putničkih autobusa na Pilama koji će od iduće godine morati unaprijed rezervirati i platiti mjesto u točno definiranom terminu te o planovima gradnje putničkog terminala u luci.
 
Felixa Eichhorna zanimalo je i hoće li u budućnosti biti moguće brodove u dubrovačkoj luci priključiti na struju te ga je gradonačelnik Franković izvijestio kako je započeo proces suradnje s HEP-om po pitanju ugradnje nove trafostanice koja bi bila dostatna za opskrbu kruzera električnom energijom, a što će podići i ekološku razinu.

PREDSTAVLJEN NOVI PROJEKT 3D INTELIGENTNOG UPRAVLJANJA PROSTOROM

Najmoderniji sustav za upravljanje prostornim podacima u formatu 3D i 2D portala, prvi takav u Hrvatskoj, odnedavno je dostupan javnosti na internetskim stranicama Grada Dubrovnika. Tim povodom, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Jelena Lončarić i Vojkan Gavrilović iz tvrtke GDi d.o.o., izvođača projekta, na konferenciji za medije govorili su o značajkama ovog projekta te mogućnostima koje nudi za građane, kao i za rad službenika gradske uprave.
 
Projekt predstavlja bazu ortofoto snimaka administrativnog područja Grada Dubrovnika, a riječ je o nadogradnji i dopuni postojećeg Geografsko-informacijskog sustava (GIS) Grada Dubrovnika novijim i preciznijim snimkama. Uz nove mogućnosti pregleda i pretrage, 3D prikaze i modernizaciju, unaprijeđeni sustav olakšat će građanima dostupnost informacija i komunikaciju s gradskom upravom.

Gradonačelnik Mato Franković rekao je kako sustav na jednom mjestu sadrži sve evidencije prostorno-planskih podataka, komunalne infrastrukture, imovine i cesta u izvrsnom 3D formatu. Najavio je da će javnosti biti dostupne sve informacije iz sustava, osim podataka zaštićenih zakonom.
 
- Jednim klikom na kartu područja građanima su dostupne informacije kada smo uredili cestu i kada će novo održavanje, kada smo rekonstruirali javnu rasvjetu područja i slično. Zbog toga je ovaj sustav izniman alat za građane, ali i službenike. Podatke poput površine parcele ili volumena zgrade se može dobiti s velikom točnošću i u ovom trenutku to je najbolji sustav u Republici Hrvatskoj. Najvažnija je velika baza podataka na kojoj se radi 20 godina i koja je svojevrstan dokument. – istaknuo je gradonačelnik Franković.
 
Vojkan Gavrilović je u ime tvrtke GDi d.o.o. predstavio projekt, a pritom je istaknuo kako je riječ o vrhuncu 20-godišnje suradnje Grada Dubrovnika i tvrtke GDi u inteligentnom upravljanju prostora.
 
- Grad u tri dimenzije višenamjenski je alat jer služi za potrebe planiranja, upravljanja, ali jednako tako i za zaštitu prostora grada. Omogućili smo alat kojim će se moći strateški upravljati vrijednim resursima grada u svim aspektima kojima ima zadatak upravljati. Zaštita prostora, energetska učinkovitost, mogućnost izrade solarnih potencijala, čine osnovu za pametno upravljanje gradom koji obavezno uključuje građanstvo i zainteresiranu stručnu javnost. – naglasio je Gavrilović, istaknuvši kako sustav sadrži impresivnu dokumentaciju.
 
Za potrebe modernizacije Geografskog informacijskog sustava (GIS) obavljeno je avionsko snimanje cijelog administrativnog područja Grada Dubrovnika te snimak bespilotnom letjelicom užeg urbanog područja Grada. Iz ovih snimaka izrađen je i još čitav niz drugih podataka koji će biti podloga za prostorno planiranje, uređenje prostora i praćenje promjena u prostoru.
 
- Nadogradnja postojećeg GIS sustava omogućuje naprednije urbano planiranje, kao i bolju komunikaciju s građanima. Nudi brojne mogućnosti, a za projekt smo dobili i priznanje na tradicionalnoj konferenciji GDi Solutions Day održanoj 12. rujna 2019. u Zagrebu, kao najbolje rješenje za 3D urbano planiranje za pametni i održivi grad u kategoriji „GDi Smart Society 2019“. – izjavila je pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Jelena Lončarić.
 
Sustav je dostupan na službenoj stranici Grada Dubrovnika OVDJE.

IZ VANPRORAČUNSKIH SREDSTAVA POKRIVENO ČAK 70 POSTO INVESTICIJE ZA OBNOVU OŠ MARINA DRŽIĆA

Nakon što su za EU projekt energetske obnove zgrade OŠ Ivana Gundulića Grad Dubrovniku odobrena dodatna bespovratna sredstva Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske, naknadna sredstva odobrena su i za energetsku obnovu OŠ Marina Držića, koja je također u tijeku.  

Sredstva iz Programa sufinanciranja provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini za 2019. godinu dodjeljuju se u najvišem iznosu do 230.200,97 kuna radi sufinanciranja udjela koji je Grad Dubrovnik dužan osigurati iz vlastitih izvora.
 
Projekt energetske obnove OŠ Marina Držića vrijedan je 816.713,13 kuna, a za isti je Grad Dubrovnik putem Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, odnosno Fonda za  zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost još prošle godine osigurao bespovratna EU sredstva, dodijeljena u sklopu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“, i to u iznosu 344.062,57 kuna, što predstavlja 42 % ukupno prihvatljivih troškova projekta koji iznose 804.464,50 kuna.

I PROJEKTU REDU ODOBRENA NOVA SREDSTVA

Novim sredstvima dodijeljenim iz državnog proračuna udio Grada Dubrovnika u projektu dodatno se smanjuje, pa umjesto 460.401,93 kuna iznosi 230.200,96 kuna ili nešto manje od 30 posto.

Gradu Dubrovniku dodijelit će se dodatna sredstva za EU projekt „ReDu – provedba Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o gospodarenju otpadom Grada Dubrovnika. Naime, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske donijelo je odluku o sufinanciranju projekta bespovratnim sredstvima u najvišem iznosu do 104.023,50 kuna.
 
Sredstva se dodjeljuju iz Programa sufinanciranja provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini za 2019. godinu s namjenom 50 postotnog sufinanciranja udjela koji je Grad Dubrovnik dužan osigurati iz vlastitih izvora, a koji je do sada iznosio 208.047,00 kuna. Novo dodijeljenim sredstvima dio koji je Grad Dubrovnik dužan izdvojiti iz proračuna umanjen je točno za 50 posto, dok udio vanproračunskih sredstava u projektu ukupno prelazi 92 posto.

ZAVRŠENA PRVA DIONICA CESTE KLIŠEVO - MRČEVO

Završena je prva dionica nerazvrstane ceste od Kliševa do Mrčeva. Riječ je o 700 metara dugoj dionici od križanja „Kadina ploča“ do naselja Kliševo.  
 
Odmah po završetku sanacije i asfaltiranja ove dionice nastavljeni su radovi na preostalom dijelu ceste do Mrčeva dužine 2,5 kilometara sa završetkom radova predviđenim za kraj godine. 

Sanacija cjelokupne ceste punom profilu od 5,5 metara izvodi se u sklopu programa pojačanog održavanja gradskih prometnica, a koji provodi ugovorni izvođač, tvrtka Tehnogradnja, a prema nalogu i uz nadzor nadležnog upravnog odjela za promet Grada Dubrovnika.
 
Ukupna vrijednost ove investicije, koja će omogućiti kvalitetnu povezanost ovog dijela Dubrovačkih gornjih sela, a time i novi poticaj razvoju ruralnog turizma, iznosi 8 milijuna kuna.

Tri ugovora kojima se regulira budućnost Vile Čingrije kao Regionalnog centra kompletnosti za  turizam i ugostiteljstvo potpisana su u četvrtak u palači Ranjina između Grada Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanske županije i Turističko-ugostiteljske škole Dubrovnik, odnosno gradonačelnika Mata Frankovića, župana Nikole Dobroslavića i ravnatelja TUŠ-a Antuna Perušine.

GRAD USTUPIO VILU ČINGRIJA ZA REGIONALNI CENTAR KOMPETENTNOSTI U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

Grad Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanska županija potpisali su Ugovor o zakupu kompleksa Vile Čingrija na vrijeme od 10 godina, dok ga je Županija u podzakup ustupila Turističkoj i ugostiteljskoj školi Dubrovnik, također na rok od 10 godina, a sve s ciljem uspostave budućeg Regionalnog centra. Prijava i provedba projekta uspostave Regionalnog centra kompetentnosti u strukovnim obrazovanju, podsektoru Turizam i ugostiteljstvo, regulirana je Sporazumom o poslovnoj suradnji između tri partnera, također sklopljenim danas.

Naime, Grad Dubrovnik je pismom namjere još u lipnju 2018. godine iskazao interes i volju omogućiti korištenje ograđenog kompleksa Villa Čingrija Turističkoj i ugostiteljskoj školi, ukoliko ista bude imenovana Regionalnim centrom kompetentnosti.

DPP

U okviru projekta „Mokošica – mjesto sigurnog življenja“, kojeg je osmislila i provodi, u suradnji s lokalnom samoupravom, Policijska postaja Dubrovnik, u utorak 1. listopada, u 20 sati, u prostorijama Osnovne škole u Mokošici, održat će se sjednica Vijeća za prevenciju Gradskog kotara Mokošica.

Na sjednici Vijeća će se raspravljati o sigurnosnim i komunalnim problemima u Novoj Mokošici te je ista otvorena za javnost i mogu prisustvovati svi građani ovog gradskog naselja. Posebno se pozivaju predstavnici stanara stambenih zgrada u Novoj Mokošici da sudjeluju u radu Vijeća.

DPP

Gradu Dubrovniku dodijelit će se dodatna sredstva za EU projekt „ReDu – provedba Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o gospodarenju otpadom Grada Dubrovnika. Naime, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske donijelo je odluku o sufinanciranju projekta bespovratnim sredstvima u najvišem iznosu do 104.023,50 kuna.

Sredstva se dodjeljuju iz Programa sufinanciranja provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini za 2019. godinu s namjenom 50 postotnog sufinanciranja udjela koji je Grad Dubrovnik dužan osigurati iz vlastitih izvora, a koji je do sada iznosio 208.047,00 kuna. Novo dodijeljenim sredstvima dio koji je Grad Dubrovnik dužan izdvojiti iz proračuna umanjen je točno za 50 posto, dok udio vanproračunskih sredstava u projektu ukupno prelazi 92 posto.

Podsjetimo, ukupna vrijednost projekta, koji se u trajanju 20 mjeseci provodi od 8. kolovoza 2018. godine do 8. travnja 2020. godine, iznosi 1.386.980,00 kuna, dok se ukupni prihvatljivi troškovi određuju na 1.386.980,00 kuna. Od toga, Europska unija putem Kohezijskog fonda kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. sufinancira 1.178.933,00 kuna.

Projektom „ReDu“ i provedbom njegovih aktivnosti želi se doprinijeti povećanju stope odvojeno prikupljenog komunalnog otpada, smanjenju količine otpada koji se odlaže na odlagališta i izgradnji svijesti građana grada Dubrovnika o važnosti gospodarenja komunalnog otpada. U sklopu projekta, do sada je održan čitav niz edukativnih radionica i zanimljivih predavanja.

Grad Dubrovnik

Srđan Meštrović na sjednici konavoskog Općinskog vijeća pitao je hoće li se omogućiti besplatni vrtić za rubna sela općine. Načelnik Lasić je odgovorio kako Općina Konavle plaća 70 posto ekonomske cijene za svako dijete u vrtićima.

- Što se tiče našeg predizbornog programa, mi smo ostvarili 95 posto predizbornog programa. Za Dan Općine ćemo predstaviti sve to. Općina plaća 2000 kuna za svako dijete. To je oko 12 milijuna kuna za dječje vrtiće. To je ono što mi možemo, radimo sve da to održimo. Ne samo za vrtiće nego i za Dom umirovljenika, za osnovnoškolstvo. Napravilo se jako puno, a nažalost u cjelokupnom društvu se stekao dojam da sve mora biti besplatno. To jednostavno nije održivo. Imamo razne mjere za poticanje pronatalitetne politike. - rekao je načelnik Lasić.

D.M.

Od ovog, te svakog sljedećeg petka, od 09:30 do 14 sati, u prostorijama Mjesnog odbora Mokošica građani će moći obaviti slijedeće upravne poslove:
Izdavanje osobnih iskaznica i putovnica
Prijava i odjava prebivališta i boravišta
Izdavanje uvjerenja o prebivalištu i boravištu

PU dubrovačko - neretvanska

Bez želje da polemiziram sa stavovima autora gospodina Mladošića, iznesenih u komentaru/tekstu „Halo, ovde Ilija Čvorović“ osjećam da mi je obveza radi javnosti, a nakon što sam pročitao autorovu interpretaciju mojih izjava sa Gradskog vijeća, obrazložiti javnosti izrečeno pod hipotezom: „Ove godine nismo imali kazalište, a imali smo pozorište.”

Navedena izjava odnosila se na nepobitnu činjenicu da ove godine povodom 70. slavljeničke obljetnice Dubrovačkih ljetnih igara u dramskom programu nije bilo mjesta za naše kazalište Marina Držića, a niti djela Marina Držića, a kao gostujuće međunarodno kazalište dovedeno je Narodno pozorište iz Beograda, nacionalni srpski teatar. Držao sam i držim da je u kontekstu pretenzija srpske kulturne i znanstvene javnosti prema Dubrovniku, našoj baštini i povijesti koja u kontinuitetu traje od 19. stoljeća do današnjih dana neprimjereno da srpsko nacionalno pozorište gostuje za tako važnu obljetnicu na našim Igrama. S tim više što sam očekivao gostovanje vrhunskih svjetskih predstava za javne novce koji su izdvojeni za ovogodišnji program.

Zašto se protivim gostovanju srpskog nacionalnog teatra na 70. Dubrovačkim ljetnim igrama?

Zasigurno ne radi predstave Balkanski špijun, legendarnog djela exjugoslavenske, odnosno srpske umjetnosti, Dušana Kovačevića, a koji je vrhunska kritika tada komunističkog, ali i svakog drugog autoritarnog režima. Moje protivljenje nastupom nije niti želja da obnavljam poslijeratne tenzije niti skupljanje jeftine političkih poena kako je to autor gospar Mladošić provukao kroz tekst.

Moja osnovna namjera bila je ukazati na kontinuitet srpske politike, kulturne i znanstvene, koja ima pretenziju prema Dubrovniku i hrvatskoj baštini, a traje do današnjeg dana. Malo je poznato hrvatskoj i dubrovačkoj javnosti da je u ožujku ove godine usvojena Povelja o srpskom kulturnom prostoru. Prilikom potpisivanja Povelje ministar kulture i informisanja Republike Srbije Vladan Vukosavljević izjavio je: „Uverenje da će na srpskom kulturnom prostoru, od Hilandara, preko Skoplja, Arada, Temišvara, Kotora, Dubrovnika, Pešte, Budima, Sent Andreje, gde god živi srpski narod i gdje postoje srpski kulturni tragovi, moći da se sprovodi jedinstvena kulturna i obrazovna politika.“ Poznati su i stavovi srpske kulturne i znanstvene javnosti oko prisvajanja dubrovačkih književnih velikana kao srpskih. Primjerice Ivana Gundulića je Matica srpska uvrstila u petom kolu biblioteke „Deset vekova srpske književnosti”. Nažalost i stanje sa tzv. umjerenom srpskom kulturnom scenom nije puno drugačije, Sergej Trifunović, poznati srpski glumac, aktivist, humanist i istaknuti političar, najglasnija oporba predsjedniku Aleksandru Vučiću i njegovoj politici, lider Pokreta slobodnih građana tijekom boravka u Gradu, a nekoliko dana prije gostovanja nacionalnog pozorišta, izjavio je da je „Oluja etničko čišćenje”.

Potrošio bi previše prostora nabrajajući sve primjere kulturno - znanstvene srpske scene na ovu temu. Namjerno nisam citirao izjave vodećih srpskih političara jer njih ne držim relevantnim za ovaj osvrt.

Stava sam, dokle god dominantna srpska kulturna i znanstvena scena ne promjeni stavove po pitanju svojatanja Dubrovnika i naše baštine da je neprimjereno ukazivati im čast i dati priliku nastupa njihovom nacionalnom teatru na Igrama. Ne želim biti cenzor (zato sam i reagirao nakon Igara), ali sam tužan kada vidim da u našem kulturnom miljeu nedostaje nacionalne svijesti i poštivanja svoje prošlosti. Otvoren sam za suradnju sa svima koji nas poštivaju, primjerice pozdravio bi nastup Crnogorskog nacionalnog teatra, ako zadovoljava umjetničke standarde Igara, jer je političko - kulturna scena Crne Gore primjer na koji se suočava s prošlosti. Prošlost ne možemo promijeniti, svaki narod ima epizode kojih se rado ne sjeća, ali možemo i moramo graditi zajedničku budućnost. Osnova za našu suradnju sa susjedima je prestanak pretenzija prema hrvatskom teritoriju i baštini.

P.S.
Komentari/doskočice autora Mladošića: „Potrebica je brojao krvna zrnca glumaca“, „on je samo želio ispasti veliki Hrvat, Hrvatina veća i od najveće Hrvatice Dube Šuice“ su ispod svakog nivoa, uvredljivi i sa gnušanjem ih odbijam. Uvjeren sam da čak i gospodin Mladošić ne drži istinitom ove teze, a koje su napisane za privlačenje čitatelja.

P.S.S.
Možda će se netko iznenaditi, ali podržavam kritički osvrt gospodina Mladošića na ovu temu. Mi definitivno pripadamo drugačijem svjetonazoru i oblikovani smo različitim političkim idejama. Iznenadio bi se da me pohvalio, ali u Hrvatskoj treba biti prostora za nas obojicu te da demokratski sučeljavamo naša mišljenja. Sloboda i demokracija koju su nam darovali naši branitelji podrazumijeva pluralizam mišljenja i slobodu pisanja i onda kada nam se to ne sviđa. Za sve komentare i stavove stojim na raspolaganju.

Marko Potrebica

Vijećnik Juraj Magud na sjednci konavoskog Općinskog vijeća pitao je zašto ne postoji rasvjeta na magistrali koja prolazi kroz Grudu.

- Uslijed radova na Grudi, autobusi se zaustavljaju na magistrali i dosta djece hoda po mraku. Može li se barem dio toga riješiti. - pitao je on te dodao kako je zahvalan za sve što se na Grudi radi.

Načelnik Lasić je odgovorio kako će se rasvjeta vjerojatno postavljati sljedeće godine te u šali dodao kako je ovo prvi put da se netko s Grude zahvalio na nečemu što se tamo radi.

DPP

Dubrovačko-neretvanska županija šestu godinu za redom isplaćuje novčane potpore obiteljima s više djece u svrhu olakšavanja početka nove školske godine.

Stoga će i ove godine, Dubrovačko-neretvanska županija isplaćivati financijsku potporu obiteljima koje ostvaruju pravo na dječji doplatak za četvero i više djece, a kojih, prema službenim podacima HZMO za 2019. godinu, na području Dubrovačko-neretvanske županije ima 275.

Financijske potpore u visini od 500 do 3 tisuće kuna isplaćivat će se na tekući račun roditelja, koji je korisnik doplatka za djecu, ovisno o broju djece u obitelji te postojećoj potpori grada ili općine u kojoj obitelj živi. Pri raspodjeli sredstava posebno se vodilo računa o mnogobrojnim obiteljima u našoj županiji koje istovremeno upućuju u školu veći broj školaraca jer obitelji s brojnom djecom predstavljaju naše najveće bogatstvo. Dubrovačko-neretvanska županija se zalaže za sustavnu podršku obitelji te će i ubuduće, u suradnji s općinama i gradovima poduzimati mjere radi poticanja demografske revitalizacije.

Županija dubrovačko - neretvanska

Lucija Miljanić Macan na sjednici Općinskog vijeća Općine Konavle sinoć je pitala postoji li mogućnost postavljanja ograda na dijelu ulaza na štriku na Zvekovici. Zanimalo je što je s dječjim igralištem te kada će se postaviti usporivači prometa na Zvekovici.

Pročelnik za komunalne poslove Miljenko Mikulić je odgovorio kako je izrađen elaborat za usporivače na Zvekovici te kako će se nakon odobrenja od MUP-a usporivači postaviti od restorana Tomislav do crkve sv. Petra.

- Što se tiče igrališta krenuli smo u nabavku opreme i sanacije hitnih dijelova. Što se tiče samog igrališta, to je ubačeno u plan za sljedeću godinu. - rekao je on.

D.M.

Izložba „Prostor izlaganja“ na kojoj izlažu Nina Kurtela, Maja Marković i Natalija Škalić otvorena je u četvrtak u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik.

Nina Kurtela, Maja Marković i Natalija Škalić su tri hrvatske suvremene umjetnice koje osim generacijske bliskosti i školovanja na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, povezuje i sklonost medijskom eksperimentiranju, te izražena osjetljivost za galerijski / muzejski prostor koji je vrlo često integralni dio njihove umjetničke prakse. Posljedično, ideja za zajedničku izložbu autorica utemeljena je na onim njihovim radovima sa snažno izraženim referencama na prostor izlaganja.

Kustosica izložbe je dr. sc. Rozana Vojvoda, viša kustosica Umjetničke galerije Dubrovnik, a izložba ostaje otvorena do 27. listopada.

M.P.

U Palači Ranjina danas su potpisani ugovori kojima je Vila Čingrija dana u podzakup Turističkoj i ugostiteljskoj školi Dubrovnik, a čime su stvoreni preduvjeti za početak provedbe projekta Regionalnog centra kompetentnosti u strukovnom obrazovanju – podsektor: turizam i ugostiteljstvo.

Naime, potpisivanjem ugovora između gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića i župana Nikole Dobroslavić Grad Dubrovnik je Vilu Čingriju dao u zakup Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a koja ju je potom dala u podzakup Turističkoj i ugostiteljskoj školi Dubrovnik. Istom prilikom je između Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Dubrovnika i Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik potpisan Sporazum o poslovnoj suradnji u prijavi i provedbi projekta Regionalnog centra kompetentnosti u strukovnom obrazovanju – podsektor: turizam i ugostiteljstvo.

- Danas ovdje potpisujemo tri važna ugovora za provedbu projekta Centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu u kojem sudjeljuju Turistička i ugostiteljska škole Dubrovnik, koja je proglašena Centrom kompetentnosti, Dubrovačko-neretvanska županija, Grad Dubrovnik, Ministarstvo turizma i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a u projekt će biti uključeni i gospodarstvenici, kao vrlo važan segment. - rekao je župan Dobroslavić. Župan je pojasnio i kako će ovaj Centar služiti usavršavanju kadrova nakon završene Turističke i ugostiteljske škole, ali i za školovanje odraslih, prekvalifikacije za turistička zanimanja i sve ostalo što s time ide, a u projekt su uključene još četiri škole s područja županije, čime je stvoren cijeli sustav za zanimanja obuhvaćenima projektom.

Župan Dobroslavić je istaknuo kako je ovaj projekt vrijedan 105 milijuna kuna, a provodit će se u dva dijela, od čega se jedan dio odnosi na uređenje prostora Vile Čingrije, Garišta i u manjem dijelu Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik, a drugi dio odnosi na progame koji će se provoditi u Centru. Dodao je i kako će dodatni značaj programima davati stručnjaci koji će u tim programima sudjelovati, a pri čemu posebno valja istaknuti stručnjake iz Baskije, koji su jedni od ponajboljih u tom segmentu.

- Zahvaljujem Gradu Dubrovniku koji je uložio svoju vrijednu nekretninu u ovaj projekt i drago mi je jer vjerujem da smo sada ispunili sve uvjete, do kraja mjeseca ćemo jedan dio projekta prijaviti na natječaj. Zahvaljujem svima na dosadašnjem trudu i na onome što smo dosada postigli, posebice i našoj Regionalnoj agenciji te vjerujem da ćemo uspješno nastaviti zajedno i u realizaciji projekta. - kazao je župan.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković također je izrazio zadovoljstvo činjenicom da su se stvorili uvjeti za jedan ovakav projekt:
- Grad Dubrovnik se uključio u ovaj iznimno važan projekt za naš grad, ali i za našu županiju jer nije svejedno gdje će ovakav Centar biti. Kada se stvorila prilika da kupimo Vilu Čingriju razgovarali smo upravo o tome kako bi bilo dobro da je stavimo u javnu namjenu, a što je upravo ovakav projekt. On ima i svoj javni i obrazovni karakter sa glavnim ciljem da se podiže razina konkurentnosti grada Dubrovnika, jer kao što svi znamo, mi imamo izvanrednu Turističku i ugostiteljsku školu iz koje nam dolaze brojni kadrovi koji su potrebni, ali potrebna je i nadogradnja i potrebno je kontinuirano obrazovanje, a kako bi se podigla razina pružene usluge. - istaknuo je gradonačelnik Franković. Dodao je i kako je uvjeren da će se to realizirati upravo kroz ovaj projekt, koji će puno toga dobroga donijeti našem gradu, ali i da će se nastaviti zajednički trajno ulagati u podizanje kvalitete kadrova u turizmu, posebno istaknuvši kako je ponosan što jedan ovakav objekt nije pošao u privatne ruke nego postaje društveno korisnim objektom.

Ravnatelj Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik zahvalio je Županiji i Gradu na potpori i razumijevanju, istaknuvši kako škola to nastoji opravdati i kako je jedan od najboljih dokaza tome činjenica da je TUŠ Dubrovnik proglašena Centrom kompetentnosti, a za što je trebalo zadovoljiti određene kriterije i postići određene rezultate.
- Ja sam danas posebno radostan, jer ovo je projekt kojim u sinergiji želimo unaprijediti sve one dobre rezultate koje škola ima iza sebe posljednjih 70 godina. Proglašenjem Centrom kompetentnosti naša je škola preuzela na sebe i obvezu vođenja brige o školovanju kadrova u cijeloj našoj županiji, a čemu će upravo ovaj projekt doprinijeti budući da su nam partneri još tri škole koje se bave programima turizma i ugostiteljstva te poljoprivredna škola, koju ćemo uključiti u projekt kroz „slow food“ koncept, odnosno namjera nam je nuditi autohtone proiozvode, koji će se proizvoditi kod nas i čime bismo dugoročno poticali još bolji razvoj našeg kraja, naše županije. - istaknuo je ravnatelj Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik.

DPP

Na sinoćnjoj sjednici Općinskog vijeća Općine Konavle vijećnica Ljubica Brailo pitala je mogu li se postaviti usporivači prometa u ulici Stjepana Radića. Istaknula je kako su je roditelji zamolili da zatraži postavljanje usporivača prometa na kraju ulice kao i odgovarajuće signalizacije vozačima.

Također, istaknula je kako građani Cavtata imaju primjedbe na postavljanje bankomata ispred Kneževog dvora i Bogišićevog spomenika te pitala postoji li za to suglasnost Konzervatora.

Pročelnik za komunalne poslove Miljenko Mikulić rekao je kako je Općina nedavno popravila postojeće usporivače te kako se isti ne mogu postavljati tek tako bez elaborata.

- Što se tiče bankomata, riječ je o privremenim lokacijama. Nismo tražili odobrenje Konzervatora. - rekao je Mikulić.

D.M.