Svi se možemo složiti da je Hrvatska ratna mornarica bila od iznimnog značaja za Dubrovnik i Dubrovačko – neretvansku županiju u vremenu kad je to bilo najpotrebnije. Danas želim iskoristiti priliku i posebno spomenuti te zahvaliti pripadnicima Odreda naoružanih brodova, čija je uloga u Domovinskom ratu bila od izrazite važnosti za obranu Dubrovnika. Odredu je zadaća bila probijanje i uspostava morskog koridora za dopremanje hrane, lijekova, naoružanja kao i prijevoz ranjenika te branitelja koji su dolazili braniti Dubrovnik. Hvala Bogu, u današnje vrijeme nemamo potrebu za vojskom u smislu i obimu kako je to bilo prije nepunih 30 godina, no Republika Hrvatska uvijek je spremna obraniti svoje, ali i pomoći u misijama diljem svijeta. - rekao je danas na svečanoj proslavi Dana Hrvatske ratne mornarice u KMD-u zamjenik župana dubrovačko – neretvanskoj Joško Cebalo.

- Kroz medije i javnost bilo je dosta polemike oko nabave vojne opreme za naše vojnike. Postoje i oni koji smatraju kako je to uzalud potrošen novac, no osiguravanje života naših trupa kako bi oni mogli osigurati nas nikada nije i ne može biti uzalud. S ovog mjesta moram reći kako je Dubrovnik obranjen s minimalno opreme i ogromnim hrvatskim srcem. Zar bismo se ikada više doveli u situaciju da nemamo čime obraniti svoje? Hrvatska danas živi u miru i zaista se nadam da mnoge generacije naših sunarodnjaka nikada neće vidjeti strahote rata. No, ukoliko do toga dođe možemo biti sigurni da imamo jaku i spremnu vojsku, kako na kopnu, tako i na moru. - naglasio je Cebalo.

- Jaka mornarica i više nego sposobni vojnici je nešto što danas imamo i čime se možemo ponositi. Posebno me veseli s ovog mjesta prisjetiti se prošlogodišnje 27. obljetnice Hrvatske ratne mornarice kada je u Pločama svečano otvorena vojarna “116. brigade Hrvatske vojske”. Time je ispravljena jedna ranija pogrešna odluka o premještanju vojske iz naše županije, a prisutnost vojske u tom gradu znači i gospodarski i demografski rast, a uz sigurne granice to nam je svima danas prvi i osnovni prioritet. - zaključio je zamjenik župana Joško Cebalo.

D.M.

Dan uoči središnje svečanosti obilježavanja 28. obljetnice Hrvatske ratne mornarice gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković kao izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i predstavnici Županije te Hrvatske vojske, Mornarice i policije položili su vijence i zapalili svijeće na groblju Boninovo u spomen na poginule branitelje u Domovinskom ratu.

Nakon toga je uslijedilo polaganje vijenaca u more u uvali Danče za sve poginule hrvatske mornare.

U dubrovačkoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije potom je održana misa za poginule hrvatske branitelje, a misno slavlje predvodio je vojni ordinarij u RH mons. Jure Bogdan.

DPP

Predavanje izv. prof. dr. sc. Sanje Žaja Vrbica „Marko Rašica: po trnju do zvijezda i zaborava“ održat će se u Galeriji Dulčić Masle Pulitika u petak, u 20 sati.

Slikar Marko Rašica (1883.-1963.) rođen je u Dubrovniku, gdje je dobio osnovno obrazovanje. Već u dječačkoj dobi pokazivao je slikarski talent, a slikati je učio sporadično, u atelijerima stranih slikara nastanjenih u Dubrovniku i slikara - povremenih posjetitelja, do 1903. kad izvodi scenografije za Vojnovićev Ekvinocijo. Dubrovačka općina potaknuta uspješno obavljenim poslom dodjeljuje mu stipendiju za odlazak na Akademiju likovnih umjetnosti u Beču, a nakon položenog prijemnog ispita na jesen 1903. odlazi u Beč.

Kozmopolitski univerzalizam snažno utječe na mladog Rašicu; prati izložbe „Secesije“, posebno radove Gustava Klimta, a i sam stvara u duhu novog secesijskog pokreta djela plenerističkog predznaka, secesije i simbolizma, poentilističkim duktusom. Zajedno s nekoliko hrvatskih i slovenskih studenata umjetničkih studija osniva društvo „Vesna“, s namjerom kreiranja djela nadahnutih domaćom etnografskom baštinom. Izlaže na izložbi umjetničkog udruženja „Hagenbund“, a potom i na Austrijskoj izložbi priređenoj u Londonu 1906. Sljedeće 1907. završava studij i odlazi u Ljubljanu, a zatim čitavo desetljeće mijenja boravišta, putuje Italijom, a duže se zadržava u Dubrovniku, Münchenu, Pragu, Parizu i Nizozemskoj.

Paralelno priređuje i brojne izložbe, popraćene pozitivnim likovnim kritikama. Bio je član Društva „Medulić“ do jeseni 1910., a nakon izlaska iz Društva stvara i dalje djela u duhu medulićevske estetike. Dvije slike izložio je na 40. izložbi „Secesije“ 1912. u Beču, zapažene od komentatora bečkog lista Neue Freie Presse, Franza Servaesa. U Parizu izučava tehniku iskucavanja metala i usvaja estetiku art décoa.

Godine 1917. dolazi u Zagreb, a nakon zapažene izložbe u Salonu Ullrich uskoro dobiva mjesto profesora na Obrtnoj školi i u Zagrebu se trajno nastanjuje. Tijekom trećeg desetljeća, apogeja Rašičina stvaralaštva, izvodi niz javnih sakralnih kompozicija, a gotovo svake godine priređuje samostalne izložbe u Salonu Ullrich. Izvodi djela različitih tehnika u duhu aktualnih realizama, s izrazitim priklonom magičnom realizmu i art décou. Izlaže na Pariškoj izložbi 1925., a potom objavljuje članak s nizom ideja o primjeni nacionalnih motiva. Svoje ideje konkretizira kreiranjem niza predmeta predstavljenih na izložbi „Djela“ 1927. u Zagrebu.

Te aktivnosti kulminacija su Rašičinih nastojanja definiranja i primjene nacionalnih motiva, uočljivih od studentskih bečkih aktivnosti u društvu „Vesna“ i djelovanja u duhu „Medulića“, a sukladne su sličnim procesima manifestiranim u tom razdoblju na srednjeeuropskom prostoru i u Hrvatskoj. Bio je iznimno svestran umjetnik, pored radova u ulju i akvarela okušao se i u grafičkim tehnikama, iskucavanju metala, vitrajima, mozaicima, primijenjenim umjetnostima: grafičkom i tekstilnom dizajnu, karikaturama, kontinuirano praćen od likovne kritike. Izveo je niz pejzaža dubrovačke okolice i sjevernog Jadrana iznimnih vrijednosti, a njegova djela uvrštena su u najznačajnije preglede hrvatske umjetnosti prve polovine 20. st. i nalaze se u fundusima većine hrvatskih umjetničkih muzeja.

Biografija predavačice:

Izv. prof. dr. sc. Sanja Žaja Vrbica

Rođena u Dubrovniku, gdje je završila osnovnu i srednju školu, a 1993. diplomirala je povijest umjetnosti i muzeologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1995.-2005. zaposlena je u Umjetničkoj galeriji u Dubrovniku na poslovima kustosa i višeg kustosa. Magistarski rad s naslovom Likovna kritika i izložbe u Dubrovniku 1876.-1978. obranila je 1999., a 2011. godine obranila je disertaciju s naslovom Marko Rašica.

Od 2005. zaposlena je na Sveučilištu u Dubrovniku na Odjelu za umjetnost i restauraciju, od 1. 6. 2013. u zvanju docenta, a 1. 3. 2019. izabrana je u zvanje izvanrednog profesora. Od 1. listopada 2016. s pozicije pročelnice Odjela za umjetnost i restauraciju koordinirala je i aktivno sudjelovala u donošenju novih programa preddiplomskog i diplomskog Studija konzervacije-restauracije, smjerovi: drvo, papir, tekstil, metal i keramika, koji se provode od 2018./2019. akademske godine. U travnju 2019. imenovana je prorektoricom za studije i studente Sveučilišta u Dubrovniku.

Bila je član radne skupine osnovane na inicijativu Grada Dubrovnika, a koju je koordinirao Institut za međunarodne odnose IRMO, Zagreb, tijekom 2014., koja je formulirala aktualnu Strategiju razvoja kulture Grada Dubrovnika 2015. - 2025. Na Sveučilištu u Dubrovniku sudjelovala je u radnoj skupini za donošenje Strateškog programa znanstvenih istraživanja na području humanističkih znanosti Sveučilišta u Dubrovniku, 2017.-2022., prihvaćenu 2018. Rektorski zbor Republike Hrvatske 2017. imenovao članom Povjerenstva Rektorskog zbora za međusveučilišnu suradnju u području umjetnosti (unutarhrvatski Erasmus). Međunarodnu suradnju ostvarila je iniciranjem potpisivanja Erasmus + ugovora sa studijima konzervacije-restauracije u Portugalu, Španjolskoj i Italiji, te Erasmus mobilnostima u Poljskoj, Španjolskoj, Italiji i Portugalu.

Područje njenog znanstvenog interesa su teme hrvatske umjetnosti 19. i 20. stoljeća u mediteranskom i srednjeeuropskom kontekstu. Sudjelovala je na više domaćih i stranih znanstvenih skupova, te je objavila veći broj znanstvenih i stručnih članaka. Autorica je brojnih monografskih, retrospektivnih i skupnih izložbi. Članica je uredništva međunarodnog znanstvenog časopisa Revista de Museología (RdM), ISSN 1134-0576, te stručnog časopisa Dubrovački horizonti ISSN 0419-7925.

M.P.

Središnja svečanost povodom obilježavanja 28. obljetnice Hrvatske ratne mornarice održana je u Dubrovniku, u Kazalištu Marina Držića.

Na svečanosti su bili i ministar obrane Damir Krstičević, savjetnik za obranu i nacionalnu sigurnost Zrinko Petener, hrvatski general i trenutačni načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske Mirko Šundov, zamjenik Drago Matanović, savjetnici ministra obrane Božo Kožul i Ivica Ušljebrka, zapovjednik HRM-a Ivo Raffanelli, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, zamjenik župana dubrovačko – neretvanskog Joško Cebalo te drugi visoki uzvanici.

Nakon svečanosti uzvanici su obišli brodove HRM-a u gruškoj luci.

DPP

Uvijek rado viđena gošća Kneževa dvora, pijanistica Jasminka Stančul, večeras će nastupiti s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom u atriju Kneževa dvora. Orkestrom će ravnati šef dirigent Marc Tardue, a na programu ovog, posljednjeg koncerta orkestra u sklopu 7. Međunarodnog glazbenog festivala Dubrovnik u pozno ljeto, izvest će se Beethovenovi Koncert za klavir i orkestar br. 3 u c molu te Simfonija br. 3 u Es duru „Eroica“. Početak koncerta je u 21 sat.

Nakon što je večer prije nastupila s gudačkim kvartetom iz Beča, Symphony4Vienna, kojeg čine članovi Bečkog simfonijskog orkestra, Jasminka Stančul zaključit će simfonijski program festivala kojeg je postala redovna gošća.

Jasminka Stančul na temelju njenog glazbenog talenta i izuzetnog pristupa glazbi Beethovena nagrađena je 1. nagradom na međunarodnom Beethoven natjecanju u Beču. Otada, svoju glazbenu karijeru nastavlja u Beču, ali ostvaruje i solističke nastupe s izvanrednim orkestrima kao što su Bečki simfonijski orkestar, Camerata Salzburg, Bruckner Orchester Linz, Royal Philharmonic Orchestra, Bournemouth simfonijski orkestar, Beethoven Orchestra Bonn, Stuttgartska filharmonija, Essenska filharmonija, Nürnberška filhamonija, Südwestdeutsche filharmonija, Würt filharmonija, Berlinski simfonijski orkestar i brojni drugi.

Članica je Bečkog Brahms tria koji redovito nastupa u koncertnim dvoranama širom svijeta, a također uživa blisku suradnju s Wiener Streichquartett, ansamblom sastavljenim od članova Bečke fiharmonije, s kojim redovito nastupa u Bečkoj dvorani Musikverein i u Japanu.

Renata Roman Dobroslavić

Ulaznice za koncert dostupne su u uredu DSO-a od 9 do 14.30 sati, u Luži, agenciji Perla Adriatica na Pločama, gift shopu Dubravka na Pilama i online putem servisa ulaznice.hr. Također, ulaznice su dostupne jedan sat prije početka koncerta pred ulazom, a popusti za građane dostupni su isključivo na blagani orkestra u uredu ili pred koncert. Broj za informacije je 417 110.

Grad Dubrovnik nastavlja razvijati održivi turizam destinacije kroz sveobuhvatni projekt Poštujmo Grad. Nastavno na sastanak koji je gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković održao prošlog tjedna u Hamburgu s predstavnicima Globalnog vijeća za održivi turizam (GSTC), usuglašeno je kako će ovo Vijeće provesti Ocjenu odredišta za Dubrovnik, temeljem kriterija za održivi turizam i destinacijski menadžment utvrđenih od strane Ujedinjenih naroda.
 
Kroz analizu politika i konzultacije s dionicima, GSTC vrednuje trenutačnu uspješnost odredišta uz primjenu vodećeg svjetskog standarda za odgovorni destinacijski menadžment odnosno Kriterija GSTC-a. Istraživanje i mjerenje će trajati tri mjeseca, nakon čega će se gradskoj upravi i dubrovačkoj javnosti predstaviti evaluacija dosadašnjih aktivnosti te praktične smjernice za poboljšanje rezultata u održivom turizmu. Pokrovitelj projekta je udruženje Cruise Lines International Association (CLIA), partner Grada Dubrovnika i potpisnik Sporazuma o suradnji na očuvanju i zaštiti kulturne baštine Dubrovnika.
 
Prilikom inicijalnih dogovora, izvršni direktor GSTC-a Randy Durband izrazio je zadovoljstvo suradnjom vijeća s Dubrovnikom i CLIA-om. Ocjenu odredišta GSTC-a nazvao je važnim alatom kojim se uočavaju konkretni prioriteti te katalizira kooperativno djelovanje.
 
 - Ocjena odredišta GSTC-a uključit će širok krug dubrovačkih dionika pri planiranju maksimalizacije koristi od turizma te istovremene minimalizacije negativnih učinaka na grad i njegove stanovnike, uz primjenu GSTC standarda za odgovorni destinacijski menadžment. Javno-privatna partnerstva kao što je ono koje se temelji na suradnji između Dubrovnika i organizacije CLIA, od ključne su važnosti za osiguranje dijaloga, predanosti i resursa potrebnih za upravljanje odredištima. – naglasio je direktor Durband.
 
Gradska uprava dobit će praktične smjernice, osnovu za mjerenje te hodogram razrađen od strane dionika, a sve kako bi se poboljšali rezultati u najvažnijim područjima održivosti odredišta: destinacijski menadžment, koristi za lokalno gospodarstvo, životna i kulturna dobrobit te zaštita prirode i prirodnih resursa. Grad Dubrovnik će formirati radni tim koji će usko surađivati s vijećem kroz sljedeća tri mjeseca, najavila je zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić.
 
- Rezultati mjerenja održivosti pokazat će nam na kojem smo stupnju održivosti, ali i definirati prioritete, od onih na kojima je potrebno odmah uvesti promjene do onih koji su na zadovoljavajućoj razini održivosti. Dobit ćemo konkretne podatke pomoću kojih ćemo definirati daljnje korake u upravljanju destinacijom. Iznimno smo zahvalni CLIA-i na sponzorstvu u ovom projektu, a potrebno je naglasiti i to da je GSTC neovisno tijelo te da ni CLIA ni Grad ne mogu utjecati na rezultate mjerenja. – poručila je zamjenica Tepšić.
 
Maria Deligianni, predstavnica organizacije CLIA za odnose s javnošću za istočni Mediteran, rekla je kako CLIA ovim projektom nastavlja provedbu suradnje s Gradom Dubrovnikom na očuvanju i zaštiti baštine Grada.
 
- Organizacija CLIA Cruise Lines predana je kooperativnom radu s odredištima diljem svijeta s ciljem zaštite i očuvanja jedinstvene kulture i baštine svake lokacije kao i povijesnog bogatstva koje privlači nove posjetitelje iz godine u godinu, te je tako naš kooperativni rad s Gradom Dubrovnikom potvrda uspjeha naših nastojanja. – naglasila je Deligianni.
 
Grad Dubrovnik je jedna od 30 svjetskih destinacija za koju će GSTC provesti Ocjenu odredišta te jedina destinacija čije mjerenje sponzorira CLIA. Podsjetimo, CLIA i Grad Dubrovnik potpisali su u srpnju ove godine sporazum kojim su dogovorili suradnju na očuvanju i zaštiti kulturne baštine Dubrovnika putem odgovornog upravljanja turizmom kako bi Dubrovnik postao primjer održivog turizma na Jadranu i šire. Jedna od točaka tog sporazuma je upravo suradnja na planiranju brige o odredištu utemeljenu na UN-ovim kriterijima održivog turizma.

DPP

Najnoviji slučaj u dubrovačkoj bolnici, koja nema kapaciteta za pretragu 39 ljudi koji imaju indikaciju za rak debelog crijeva, opet pokazuje kako je zdravstvo na koljenima, a stanje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji je doslovno beznadno. Most smatra da je u najjužnijoj županiji situacija posebno zabrinjavajuća, jer su nedostatak liječnika i podkapacitiranost već dugo zabrinjavajući. - ističe se danas u priopćenju Mosta.

- Opća bolnica Dubrovnik pod sobom ima cijelu županiju i ogromni broj turista tijekom sezone, s tim da ne može zbrinuti ni dubrovačke pacijente. Ovaj slučaj da se u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva detektiraju oboljeli, ali za kolonoskopiju nema termina, otkrivaju da dubrovačka bolnica ima samo dva gastroenterologa. A kroničan nedostatak liječnika svake godine je sve vidljiviji i situacija može biti samo još gora. I za liječnike i za pacijente!. - rekao je politički tajnik Mosta Nikola Grmoja.

Istaknuo je kako se ministar Kujundžić pravi da ne vidi koliko je situacija u zdravstvu teška i tvrdi da je sve u redu.

- Ministra nije briga sto natječaji za specijalizacije ostaju nepopunjeni, što su medicinske sestre izuzetno opterećene zbog kroničnog nedostatka čemu svjedoče stalno otvoreni natječaji i što je gorući problem nedostatak nacionalne strategije upravljanja ljudskim resursuma u zdravstvu. Ministra očito nije briga ni što nitko ne dolazi u bolnicu u Dubrovniku, jer je to grad s visokim životnim troškovima. Ministar Kujundžić odavno je trebao otići. Zbog ovakve situacije u županiji, u kojoj ništa ne poduzima, treba otići i župan Dobroslavić!. - rekao je Grmoja.

D.M.

Nakon što se završe radovi na nekoliko gradskih područja Dubrovnik će zasjati u novom svjetlu, doslovno, jer naime, u tjednu za nama počeli su radovi na postavljanju nove javne rasvjete, LED svjetiljki.

Što je još obilježilo zadnjih sedam dana u radu gradske uprave pročitajte u nastavku.

NA ŠIREM GRADSKOM PODRUČJU POSTAVLJAJU SE LED SVJETILJKE

U naselju Zlatni potok i Ulici kneza Domagoja postavljene su nove tehnološki učinkovite svjetiljke, čime je Grad Dubrovnik započeo rekonstrukciju dijela javne rasvjete na više pozicija na gradskom području.

U okviru godišnjeg operativnog plana održavanja javne rasvjete, putem nadležnog Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu, do kraja mjeseca bit će izmijenjeno ukupno 140 postojećih svjetiljki sa svjetiljkama u LED izvedbi i to u Ulici Ivana Matijaševića, Ulici Filipa Grabovca, Ulici od svetog  Mihajla te naseljima Zlatni Potok, Sustjepan i Ljubač.

Rekonstrukcija se provodi prema izrađenoj projektnoj dokumentaciji, pri čemu su kao prioritetne odabrane pozicije sa energetski najneučinkovitijim svjetiljkama. Nakon postavljanja moderne i učinkovite rasvjete značajno će se smanjiti utrošak električne energije.

Na Gorici sv. Vlaha također je u tijeku postavljanje 46 novih svjetiljki javne rasvjete LED izvedbe, koje će zamijeniti tehnološki zastarjela i energetski neučinkovita rasvjetna tijela.

GRADU NAGRADA ZA 3D URBANO PLANIRANJE

Predstavnici Grada Dubrovnika sudjelovali su na tradicionalnoj konferenciji GDi Solutions Day održanoj u Zagrebu, u prostorima Kaptol Boutique Cinema. Na konferenciji je sudjelovalo 250 stručnjaka koji su raspravljali o temama pametnog društva i poslovanja te utjecaja klimatskih promjena na život, posao i poslovne procese. Dodijeljena su i posebna priznanja u tri kategorije, a Grad Dubrovnik je dobio nagradu za 3D urbano planiranje za pametni i održivi grad u kategoriji „GDi Smart Society 2019“.

Nagradu je primila pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Jelena Lončarić, koja je predstavljala Grad Dubrovnik zajedno s višim savjetnikom Franjom Barišićem.

ODRŽANO PREDAVANJE O GOSPODARENJU OTPADOM NA KRUZERIMA

U sklopu projekta “ReDu – provedba Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o gospodarenju otpadom Grada Dubrovnika" u hotelu Hilton u ponedjeljak je održano predavanje “Gospodarenje otpadom u kruzing turizmu te njegov utjecaj  na ozon”.

Na predavanju su sudjelovali pročelnica Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku, doc. dr. sc. Marijana Pećarević, voditelj Odjela za sigurnost, zaštitu okoliša i operativne poslove Lučke uprave Dubrovnik, dipl. ing. pom. Dario Barbarić i direktor Veterinarske stanice Gruda, dr. vet. med. Branko Širok. 

RADOVI NA SANACIJI RIVE U ROŽATU

Napreduju radovi na rekonstrukciji rive ispred Franjevačkog samostana u Rožatu pokrenuti krajem srpnja. Investicija vrijedna 1,7 milijuna kuna pokrenuta je kako bi se spriječilo daljnje propadanje rive oštećene djelovanjem rijeke na njezine temelje zbog čega je pristanišni betonski obalni zid posve raspucao dok je kamena riva u zapadnom dijelu gotovo potpuno urušena.

Sanacija obale provodi se na način da se najprije gradi novi obalni zid dok će se kamena obala posve obnoviti. Rok izvođenja sanacije rive je 150 kalendarskih dana.

CLIA PODRŽAVA GRAD DUBROVNIK

Adam Goldstein, predsjednik Izvršnog odbora CLIA-e i potpredsjednik Royal Caribbean Cruises, susreo se s dubrovačkim gradonačelnikom Matom Frankovićem, a tom je prilikom čelnik krovne cruise organizacije još jednom dao potporu svim projektima koje Grad provodi na temu upravljanja cruise turizmom.

Kako je već najavljeno, usklađena su i pravila za sezonu 2020. koja će obuhvatiti dodatna poboljšanja po pitanju broja gostiju koji istovremeno posjećuju Grad, sve s ciljem postizanja najveće razine pružene usluge za goste i zadovoljstva građana. Predstavnici CLIA-e podržali su predstavljene mjere, kao i najavljeno uvođenje prijevoza gostiju crusera do Pila i natrag niskopodnim zglobnim autobusima. Tako će shuttle prijevoz preuzeti JGP Libertas, čime će se značajno smanjiti gužve na gradskim prometnicama.

PREGOVARA SE O NASTUPU BOCELLIJA

Dugo je Dubrovnik priželjkivao koncerte međunarodnih glazbenih zvijezda i konačno su nakon dugih pregovora, a zahvaljujući sufinanciranju Grada Dubrovnika povodom 70 godina Dubrovačkih ljetnih igara, ove godine na najljepšoj dubrovačkoj pozornici nastupile svjetske glazbene zvijezde Tom Jones i Il Volo.

No, nisu to jedine glazbene senzacije koje će nastupiti u Dubrovniku. Obzirom na brojne pozitivne komentare upućene od strane naših sugrađana, a znajući kako su i ulaznice planule u vrlo kratkom vremenu, Grad Dubrovnik je u suradnji s Dubrovačkim ljetnim igrama započeo pregovore s dvije velike međunarodne zvijezde za nastupe u 2020. godini. Jedan od njih je Andrea Bocelli.

DPP

Pročelnik Upravnog odjela za komunalne poslove i zaštitu okoliša Dubrovačko-neretvanske županije Miho Baće obišao je građevinske radove u Pločama, a u sklopu projekta Promicanje održivog razvoja prirodne baštine doline Neretve, čiji je nositelj Dubrovačko - neretvanska županija.

Pročelnik Baće obišao je dva zahvata u sklopu projekta, a to su uređenje posjetiteljskog centra Vrata Neretve i planinarskog doma – rekonstrukcija škole u Baćini te uređenje edu-eko kompleksa na brdu Trovro u Rogotinu. Radovi napreduju kao što je planirano, a projekt u cijelosti obuhvaća devet infrastrukturnih zahvata.

Osim uređenja posjetiteljskog centra i planinarskog doma te edu-eko kompleksa na brdu Trovro projektom će se urediti i izložbeni prostor – postav muzeološke koncepcije za „prvu prostoriju“ Prirodoslovnog muzeja u Metkoviću, promatračnica za bioraznolikost na Baćinskim jezerima,  tematske staze na Baćinskim jezerima, pješačke staze kroz značajni krajobraz Predolac-Šibenica, edu-eko vrt u sklopu OŠ fra Ante Gnječa u Staševici, edu-eko dječje igralište u Otrić-Seocima te će se nabaviti i postaviti oprema i sustav tehničke zaštite u Metkoviću.

Ukupna vrijednost projekta „Promicanje održivog razvoja prirodne baštine doline Neretve“ je 14.048.072,02 kune, od kojih se 75% , odnosno 6.135.174,65 kuna sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Osim Dubrovačko-neretvanske županije kao nositelja, partneri projekta su i Grad Ploče, Grad Metković, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije i Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije – DUNEA. Projekt završava u listopadu 2020. godine.

DPP

Grad Dubrovnik, Međunarodno udruženje kruzerskih kompanija CLIA i TUI Cruises organizirali su obilazak TUI-jevog broda Mein Schiff 6 kako bi se pokazalo na koji način brodovi na kružnim putovanjima gospodare otpadom koji nastaje tijekom plovidbe.
 
Na kruzerima nove generacije izrazito se brine o okolišu i imaju strogo propisane kriterije postupanja, pojasnila je Ivana Zore, časnica zaštite okoliša na brodu Mein Schiff 6, kojemu je Dubrovnik na uobičajenoj ruti putovanja.
S otpadom se, kako je objasnila, radi na tri razine.

- Kruti otpad se 100 posto sortira i procesira, 30 posto njega se reciklira i sve se iskrcava na kopno. Za emisije štetnih plinova imamo regulative i parametre koji se kontroliraju 24 sata dnevno te monitoring sustav koji prati sumpor, CO2, dušik. Koristimo gorivo koje je potpuno isprano i emisija sumpora u zrak je 0,1 posto. Sive i crne vode prolaze proces kompletnog pročišćavanja te na kraju voda koja izlazi s broda je voda koja se može piti. Takva voda se iskrcava u more 12 milja od kopna. - kazala je časnica Zoro.
 
Sve je više brodova koji primjenjuju ovakve sustave. Kako je istaknula voditeljica odnosa s javnošću TUI-ja Godja Sonnichsen u njihovoj je floti sedam brodova od kojih je šest novih, što ih čini najmlađom i ekološki prihvatljivom flotom koja koristi najnovije tehnologije u svrhu zaštite okoliša.
 
Kratku prezentaciju održala je i Maria Deligianni u ime CLIA-e (Cruise Lines International Association), koja je pojasnila kako kruzeri koji plove u Europi danas moraju zadovoljiti stroge kriterije vezano za zaštitu okoliša te da CLIA, kao krovna organizacija crusie kompanija, stalno radi na podizanju standarda u tom smjeru. U smislu dobre suradnje i napretka u odnosima istaknula je primjer Dubrovnika, za kojeg, kako je kazala, žele da postane model održivog turizma u globalnim razmjerima.
 
I ovaj obilazak organiziran je nastavno na potpisani Sporazum o suradnji između Grada Dubrovnika i CLIA-e, u nastojanju postizanja održivog turizma, gdje je Grad događanju dao logističku podršku.
 
Tako je na početku obilaska sudionike pozdravila zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić ističući kako Dubrovnik, suradnjom sa svim dionicima, želi pridonijeti i boljoj informiranosti, a ovim obilaskom željela se pružiti informacija i educirati o temama koje često izazivaju nedoumice kod građana. 

Iako svi brodovi na kružnim putovanjima koji pristaju u europske luke nisu na ovoj razini, oni čine većinu, a takvih bi u budućnosti trebalo biti sve više. Naime, od iduće godine za sve kruzerske kompanije na snagu stupaju nova, stroža pravila te će svi morati ulagati u LNG tehnologiju za pročišćavanje ispušnih plinova te korištenje manje štetnih goriva za pogon svih brodova na kružnim putovanjima.

DPP

Nakon niza operativnih sastanaka u svim hrvatskim županijama, ministar uprave Ivan Malenica i ministar financija Zdravko Marić održali su zajednički sastanak sa županima jučer u Hrvatskoj zajednici županija. Sastanku je nazočio župan Nikola Dobroslavić, a ministri su iznijeli daljnje upute oko povjeravanja poslova ureda državne uprave. U naredna tri mjeseca ministarstva i županije usuglasit će nekoliko važnih akata kako reforma bila uspješno provedena.

Povjeravanje poslova ureda državne uprave županijama za građane znači da će više od dvjesto poslova – što upravnih, što neupravnih, od 1. siječnja 2020. godine moći obavljati na jednome mjestu. Ovom reformom nastoji se pojednostaviti dobivanje potrebne dokumentacije u upravnim područjima gospodarstva (obrt, trgovina, turizam), društvenih djelatnosti (školstvo, kultura, hrvatski branitelji, sport), opće uprave (registri birača, prijave, državne matice) te imovinsko-pravnih odnosa (izvlaštenje nekretnina, utvrđivanje prava vlasništva na turističkom i ostalom građevinskom zemljištu).

Županijama se ne povjeravaju poslovi nadzora i to u tri segmenta – upravnoj inspekciji, upravnom nadzoru i nadzoru zakonitosti općih akata jedinica lokalne samouprave.

Organizacijski i financijski aspekt reforme zahtijevao je promjenu 66 zakona, a u sljedeća tri mjeseca županije će donijeti odluke i pravilnike kako bi se pripremili sporazumi o povjeravanju poslova, a operativni koraci definirani su na sastanku. Sporazumima koje će Ministarstvo uprave potpisati sa županijama, državni službenici prijeći će u status službenika u jedinici lokalne i područne samouprave te će odrađivati poslove sukladno ustrojstvu svake županije.

Za financiranje ove reforme osigurana su sredstva iz državnog proračuna i to 350 milijuna kuna, a s dodatnih 150 milijuna kuna za otpremnine djelatnicima ureda državne uprave smanjit će se ukupan broj službenika. U sljedećem koraku očekuje se da oni izjasne po pitanju ponuđenih otpremnina kako bi se napravila financijska raspodjela po županijama sukladno preuzetim poslovima, ali i službenicima i namještenicima. Raspravljano je i o brojnim tehničkim detaljima reforme – od izrade proračuna do Odluka o ustrojstvu županija, a s ciljem da od 2. siječnja građani nemaju prepreka, već efikasniju uslugu.

Podsjećamo, do 2001. godine poslove ureda državne uprave obavljale su županije, a ponovno povjeravanje tih poslova županijama građanima će osigurati brži i jednostavniji pristup različitim administrativnim uslugama.

DPP

Što to Markovina zna o Sokolu? Pita to danas fra Stipe Nosić iz dubrovačkog franjevačkog samostana nakon što je jučer povjesničar i kolumnist Telegrama Dragan Markovina na tom portalu objavio kako je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović „otkrila spomenik fra Bernardinu Sokolu, čovjeku koji je ubijen nakon što je Nijemcima prijavio sedam partizana”.

Markovina u svom tekstu ističe: „Fra Sokol njemačkoj komandi, i to neposredno pred oslobođenje grada, prijavio da se na susjednom otočiću Vrniku skriva sedam partizana, koji su nakon toga uhapšeni i strijeljani. Priča je posebno zanimljiva, s obzirom da je podatak o toj Sokolovoj dojavi, njemački vojnik, suradnik partizana, prenio časnoj sestri Manes Karninčić. Ta predstojnici zavoda Anđela čuvara u Korčuli, koja je također bila suradnica partizanskog pokreta, prenijela je tu informaciju dalje, ali su Nijemci bili brži i ovu sedmoricu se nije moglo zaštiti.”

„Naizgled je riječ o jednom protokolarnom događaju, kakvih u mandatu predsjednice ima na desetine. Međutim, to je samo naizgled tako. Fra Bernardin Sokol je čovjek koji je u aktualnom naletu povijesnog revizionizma, postao simbol hercegovačkih franjevaca koji upravljaju Badijom i netko na čije se nasljeđe pozivaju. Na isti način se u govoru prilikom otvaranja galerije postavila i predsjednica republike, zahvalivši se svim hrvatskim mučenicima, pa tako i Sokolu, koji su ubijeni da bi ona mogla postati predsjednica.” - piše Markovina i navodi kako je sve navedeno u knjizi „Sjećanja jedne generacije”, o međuratnoj i ratnoj Korčuli, koja je objavljena 1990. godine kao što i, navodi Markovina „u memoriji Korčule, postoje svjedočanstva o razlozima zbog kojih je Sokol ubijen”.

„Pored Manes Karninčić, prior samostana na Badiji, Andro Vid Mihičić, kasniji kustos splitske Galerije umjetnina te Moderne galerije u Zagrebu i redovni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti, je također, još od 1941. godine, bio aktivni suradnik partizanskog pokreta. Isto vrijedi i za većinu ostalih franjevaca na Badiji, kao i za korčulanske dominikance i dominikanke. Nitko od njih, ne samo što nije stradao, nego su i dobili priznanja za sudjelovanje u antifašističkom pokretu.” - piše između ostalog Markovina prehodno se zapitavši je li to što je netko ubijen bez suđenja, tog čovjeka automatski kvalificira za uzor kojeg bismo trebali slijediti?

„Ne isplati se baš gubiti vrijeme na tvrdnje takozvanih „antifašista“ koji su u ovo naše vrijeme čak ponekad u optužbama gori nego fašisti u ono doba. Koriste gotovo istu matricu koju koriste oni koji su pred četvrt stoljeća pucali po Dubrovniku i Vukovaru. Kažu da su se morali braniti, jer su bili ugroženi, pa su pucali po gradovima. I ranjenike iz bolnice tretirali su kao „legitimne vojne ciljeve“. Gotovo da nešto slično čujemo iz usta modernog političara i povjesničara gosp. Dragana Markovine. Dotični gospodin zamjerio je predsjednici Republike Hrvatske Kolindi Grabar Kitarović, što je 17. rujna 2019. na franjevačkom otoku Badiji ispred Korčule svečano otvorila galeriju koja nosi ime fra Bernardina Sokola (22. svibnja 1888. – 28. rujna 1944.) i otkrila bistu ovog glazbenika. Izjave u vezi sa Sokolom koje je dotični javno iznio ne odgovaraju činjenicama.” - odgovara mu danas fra Stipe Nosić.

Nosićev odgovor dalje prenosimo u cijelosti:

„Sokol je 28. rujna 1944. ubijen bez suđenja i bačen u more, i tu je riječ o ratnom zločinu. A Markovina pravda ratne zločine tako što kaže da je ubojstava bez suđenja kod partizana svakako bilo, ali da je toga bilo i u Europi, i da su se i tamo „događale iste stvari sa suradnicima nacističkih režima“. (usp. Damir Pilić, „Baja: Ubiti ih se mora“, Slobodna Dalmacija, 26. lipnja 2006., str. 3.). Markovina se u svom prigovoru Predsjednici poziva na knjigu Sjećanja jedne generacije iz 1990. i na „memoriju Korčule“.

Moram reći da je mnogo takvih knjiga, koje su izišle iz iste kuhinje i iz iste „memorije“, kakva je očito i njegova. I Viktor Novak je na primjer u svoju knjigu Magnum crimen, već nekoliko godina nakon Sokolova smaknuća, ukomponirao laž da je Sokol ispjevao pjesmu Anti Paveliću. On piše: „Nije bez značenja činjenica, koja osvjetljuje odnose klera prema Paveliću i njegovim nastojanjima, koja se nalazi u jednoj muzičkoj zbirci pjesama ‚Hrvatsko selo’, komponiranih od franjevca Bernardina Sokola, u kojoj svaka pjesma ima ne samo svoj crkveno-katolički ton, nego svaku prožima i politička i ustaška misao. Taj pjesnik-kompozitor u svojoj političko-patriotskoj inspiraciji progovorio je kroz zvukove, koji su odjekivali u ustaškim logorima u Italiji, kao i u Hrvatskoj: ‚Ante će donijeti Hrvatskoj spas, Hrvat će na svome biti svoj!’“ (usp. Viktor Novak. Magnum crimen, pola vijeka klerikalizma u Hrvatskoj, Zagreb, 1948., str. 542.). Novak je točno napisao naslov zbirke, i stihove koji se tu nalaze: ‚Ante će donijeti Hrvatskoj spas, Hrvat će na svome biti svoj!’ Istina je međutim da to nije pjesma Sokola Paveliću, nego je riječ o pjesmi Miha Jerinića (1872. – 1955.) s naslovom „Himna Ante Starčevića“, koju je Sokol uglazbio i objavio u zbirci „Hrvatsko selo“, a zbirku je Sokol tiskao pod br. 61, i posvetio je Braći Hrvatskog zmaja.

Dobro je znati da je taj franjevac glazbenik od 1929. do 1941. objavio 80 svezaka zbirka za crkvenu i svjetovnu glazbu Pjevajte Gospodinu pjesmu novu. U tom nizu tiskao je i Glazbene monologe, koje je sam opisao kao „25 svezaka sa 125 većih ili manjih sastavaka: za malu, srednju i veliku djecu, tj. mladež, mušku, žensku i mješovitu“ a tu je objavio i jedanaest Angelusa. Nije zato slučajno Sokol još za života ušao u neke stručne strane leksikone.

A fama da je Sokol izdao partizane Nijemcima, koju kao činjenicu preuzima Markovina, pobijena je još za života Sokola, jer se saznalo da je to učinio netko drugi. Mogao je gosp. Markovina navesti i knjigu partizanskog oficira Nikole Anića, Dubrovnik u Drugom svjetskom ratu (1941. – 1945.) Od okupacije do oslobođenja. Knjiga 1. koju je uredio Nikola Tolja, i poslije smrti autora izdala Udruga antifašista u Dubrovniku 2013. U knjizi stoji: „Na Vrnik je došao držati misu fra Bernardin Sokol i na neki način saznao da se tu nalaze skriveni partizani. Nije se, po običaju, poslije mise vratio na Badiju, nego je otišao u Korčulu u njemačku komandu grada i oficire Abwera obavijestio o boravku partizana na Vrniku. Tumač u tom razgovoru bio je Vilim, Nijemac, koji je kao brijač još od prije rata živio na Korčuli. […] Naši su onda pošli na Badiju uhapsiti špijuna fra Sokola…“ Anić piše da je ta „grupa od oko 7 partizana“ uhićena i odmah pogubljena, „iako su bili zaštićeni kao ratni zarobljenici“ (str. 108). Anićeva tvrdnja o prevoditelju, a time i Markovinova o „memoriji Korčule“ pada u vodu, kad se zna da je Sokol dobro vladao njemačkim i talijanskim jezikom.

Sokolovo svojevrsno oproštajno pismo koje su partizani u noći njegova hapšenja uzeli iz njegove sobe, tipkano pisaćim strojem na pet i pol stranica formata A4, koje je on započeo pisati 24. kolovoza 1944., otkriva da nije volio partizane, ali da ih nije izdao. U tom pismu, koje leži u mapi OZN-e, i koje je tek nedavno došlo na svjetlo dana, Sokol piše: „Znali smo da partizani prigovaraju svima koji imaju veze s Nijemcima prodajom ili služenjem u kući, radom u bunkerima, pa su mnogi muški iz straha prešli njima.“ Također: „Kako ja znam njemački bolje nego drugi naši, mene su slali za sve potrebe.“ Bio je dakle Sokol kod mnogih pitanja posrednik, i time svjestan da je u opasnosti, pa u pismu ističe: „[…] jer su me partizani imali prije na zubu, pa su me u prosincu tražili među našima u Blato i govorili doći će nam Soko prije ili kasnije … Oni su me znali još iz Korčule kao Hrvata.“ U tom pismu iznosi činjenicu da zna za tešku klevetu o izdaji partizana koju su „‚neslužbeni’ partizani u Korčulu bacili“, i iznosi predosjećaj da će ga partizani odvesti, mučiti i ubiti. Pismo je nastavio pisati i završio ga „na ime Marijino 1944.“ (12. rujna). Tu iznosi podatak da se saznalo „da partizani znaju ko ih je izdao, jedan njihov…“. Po njega na Badiju nisu dakle došli zbog izdaje, nego zbog toga da ga ubiju.

Markovina spominje i franjevca Andra Vida Mihičića (1896. – 1992.), kao „priora“ , koji je, po njemu, još od 1941. godine bio aktivni suradnik partizanskog pokreta. Mihičić „prior“ nije bio. S Badije je u partizane otišao 1944. nakon što je u tamošnjoj franjevačkoj gimnaziji predavao od 1933. do 1944. Ali, uvaženi pjesnik i znanstvenik Mihičić, za razliku od povjesničara Markovine nikada nije rekao da je Sokol izdao partizane, a imao je za to vremena od 1944. do 1992., kad je umro. A u vrijeme odvođenja Sokola gvardijan samostana na Badiji bio je fra Nikola Španjol.

Molim oprost od mučenika fra Bernardina Sokola što sam ga kao velikog glazbenika doveo u vezu s izjavama kvazi povjesničara Markovine. Usput rečeno, nitko ne priječi Markovini baviti se politikom, ali kad o povijesnim činjenicama govori, dobro bio bilo da ih provjeri. Možda je on s Korčule i možda ih zna, ali namjerno se služi lažima, kako bi njima zagadio javni prostor i time nešto za sebe dobio u politici. Sokola, franjevca i velikog hrvatskog glazbenika nitko nije trebao ubiti zato što je Hrvat i zato što eventualno drukčije misli. Ali, očito ima još ljudi koji i u današnjoj Hrvatskoj državi smiju javno izjaviti, kao što je misleći na Sokola u Korčuli rekla unuka ubojice: „ponosim se što mi je djed ubio ustašu“!” - napisao je fra Stipe Nosić.

D.M.