Prema podacima meteorološke postaje Dubrovnik, sinoć je u Gradu palo 55 litara kiše po metru kvadratnom. Puno je to kiše za srpanj, razdoblje kada kiša rijetko pada. Kad tako puno kiše, kakva je bila sinoćnja padne u svega nekoliko minuta, poplave su u Dubrovniku uobičajne. Da su vremenski uvjeti jučer bili ekstremni, istaknuo je jutros i gradonačelnik Mato Franković, naglasivši kako po takvim uvjetima ni potpuno izgrađena infrastruktura ne može progutati toliku količinu vode.

Naime, kiša koja je padala jučer i sinoć na dubrovačkom području bila toliko obilna pa je i Stradun bio pod vodom, a poplavljene su i kuće na Nuncijati, za što tamošnji stanovnici krive loše izvedene radove na asfaltiranju ceste. Plavio je Kantafig, Batala, no Vukovarska, u kojoj su nedavno izvedeni radovi na oborinskoj odvodnji, uspjela je progutati toliko velike količine vode. Ipak, dan poslije obilne kiše, gradonačelnik najavljuje kako će se u Vukovarskoj još raditi, odnosno morat će se rekonstruirati ono što je loše napravljeno još prije desetak godina.

- U Vukovarskoj ulici su svi radovi zadovoljavajuće izvedeni, no dio odvodnje od zgrade Atlantske plovidbe prema moru je loše izveden, odvodni je kanal na tom dijelu preuzak i ne može progutati vodu pa ćemo taj kanal morati dodatno jaružati i proširiti. Građani moraju znati da odvodnja u Vukovarskoj ulici ne može progutati svu oborinsku vodu u Gradu, a tu se slijeva sva voda sa Srđa i Gruža. Rješenje je oborinska odvodnja Gruža, a Vukovarska funkcionira, jučer je za 10-tak minuta progutala tu ogromnu količinu vode. Već u listopadu započinjemo radove u Ulici kardinala Stepinca pa idu radovi u Gružu i Ulica Stjepana Cvijića. Idemo korak po korak, ali kad se dogodi ekstremna kiša poput sinoćnje, jasno je da sva ta količina vode ni uz najbolji sustav ne može tek tako oteći.- rekao. - rekao je Franković.

Dok su ulice plavile u Uvali Lapad izlile su se fekalije, a gradonačelnik je istaknuo kako je uzrok tome nelegalno spajanje pojedinaca na odvodnju.

- Utvrđeno je da su se u Uvali Lapad neki ljudi spojili na oborinsku odvodnju i nije Grad kriv što je nekome bilo lijeno ili preskupo spojiti se na kanalizaciju pa se ilegalno spojio na oborinsku odvodnju. Mi smo sami sebi krivi. Bunimo se da je more šporko, a netko se pored kanalizacijske mreže spoji na odvodnju. Utvrdit ćemo tko su prekršitelji. - kazao je gradonačelnik, istaknuvši kako je nelegalno spajanje na odvodnju prošle sezone bilo uzrok zagađenju mora kod Libertasa.

- Tada smo pronašli tri stambena objekta koja su kanalizaciju spojili na oborinsku odvodnju što je dovelo do zagađenja mora na Libertasu. - rekao je Franković, naglasivši kako nam nedostaje 70 posto kanalizacijske mreže.

- Nemamo 70 posto kanalizacijske mreže, fekalije nam ne idu u zrak, zna se gdje idu. Na nama je da izgradimo kanalizacijsku mrežu i pročistač, što treba biti gotovo za pet godina. U tijeku je javna nabava za izgradnju 28 kilometara mreže od Orašca do Mokošice, a kanalizacijski sustav za Lopud i Suđurađ prijavljeni su na europske fondove. Naš prioritet je kanalizacija, vodoopskrba i oborinska odvodnja. - rekao je Franković.
Osvrnuo se na sinoćnje poplave na Nuncijati, koje prema njemu nisu nastale zbog nedavno loše izvedenog asfaltiranja.

- Na Nuncijati imamo veliki problem zbog neriješene odvodnje s padina Srđa. Hrvatske ceste su izradile taj projekt i nadam se da će uskoro početi realizacija. - rekao je Franković.

Komenirao je Franković i zamućenje mora u Brsečinama do kojega je došlo nakon što se šut s obližnjeg gradilišta na kojem investitor Leonardo Bošković gradi obiteljski hotel. Iako je šut odlagao na svojoj zemlji, Bošković je navodno bio prijavljen inspekciji, no šut nije uklonio već je sinoć "poguran" kišom, otklizao prema obližnjoj plaži i zamutio more.

- Privatni investitor je odlagao iskope na svojoj zemlji što nije dozvoljeno pa smo ga pa smo ga prijavili. Kako iskop nije uklonio, dogodilo se što se dogodilo. Meni je nejasno da netko radi obiteljski hotel, a napravi ono, meni je to neobjašnjivo, ali čujem da su ljudi svjesni da su napravili grešku i vjerujem da ovo više neće ponoviti. - rekao je Franković.

N. Metković

Obilna kiša koja se srušila na dubrovačko područje jučer i sinoć nanijela je dosta štete, poplavljeni su brojni objekti, pojedinim cestama nije bilo moguće voziti, a odmah nakon kiše sve službe krenule su u sređivanje stanja.

A imali su posla, jer bujice su nanijele svega i svačega, a između ostalog davile su se i pantagane.

D.M.

U potpunosti obnovljen kompleks Lazareta svečano je otvoren večeras u nazočnosti predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića uz prigodan program nakon obilaska. A sklopu projekta „Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika” obnovljene su naime i posljednje tri lađe Lazareta, a vrijednost cijelog projekta je 33,78 milijuna kuna od čega je sredstvima iz fondova Europske unije, odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija” financirano gotovo 26 milijuna kuna.

Nositelj projekta „Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika” je Grad Dubrovnik, a partneri su mu javne institucije, udruge i poduzeća: Zavod za obnovu Dubrovnika, Turistička zajednica grada Dubrovnika, Razvojna agencija Grada Dubrovnika DURA , Deša Pro d.o.o., Udruga Deša – Dubrovnik, Art radionica Lazareti, Studentski teatar Lero, Folklorni ansambl Linđo, Dubrovačka ART udruga bez granica, Artur Sebastian Design.

Sam projekt osmišljen je kroz jedanaest komponenti. Obnovljene su tri lađe spomeničkog kompleksa Lazareti i nabavljena je oprema potrebna za izvođenje brojnih novih kulturno-turističkih programa prvenstveno za lokalno stanovništvo, ali i za turiste. Izdano je više publikacija, od kojih je najopsežnija monografija o Lazaretima. Osmišljeni su različiti inovativni digitalni sadržaji, snimani filmovi, uvježbane nove koreografije, postavljene predstave. Kako bi se osiguralo kvalitetno upravljanje i financijska i sadržajna održivost kompleksa, projektni tim se educirao o upravljanju kulturnim dobrima . Održane su i edukacije iz pripovijedanja te edukacija turističkih vodiča o povijesti Lazareta.

Na otvaranju obnovljenih Lazareta gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković istaknuo je kako je ovo iznimno važan događaj za Dubrovnik, a da prethodna gradska uprava, unatoč tome što je Hrvatska i tada bila članica Europske unije nije ni pokušala dobiti sredstva za obnovu iz EU fondova.

- Završili smo zato dokumentaciju 2017. godine i 2018. smo počeli koristiti sredstva. Ove godine obilježavamo kulturne obljetnice, godina je kulture, a obnovljeni Lazareti su primjer da mi znamo skrbiti o baštini, brinuti se o njoj, ali i gospodariti novcima iz EU fondova. - rekao je Franković.

Premijer Plenković je kazao kako su Dubrovčani ljudi od kulture te da je Dubrovnik definiran kulturom koja je dio njegova identiteta.
- Kao takav Dubrovnik se mora obnavljati. Zadovoljstvo mi je da se obnova brzo realizirala, ali i da smo mi Vlada dali podršku, svjesni važnosti ovakvih projekata. - kazao je Plenković istaknuvši „kako pristup gradske uprave u partnerstvu s Vladom daje rezultate te je kazao kako mu je drago da je pokrenut i projekt „Poštujmo Grad”.

D. Mladošić

Grad Dubrovnik i Uprava društva Libertas nastavljaju rješavati brojne probleme koji godinama opterećuju poslovanje dubrovačkog javnog prijevoznika, a jedan od njih su prekovremeni sati. - navodi se danas u priopćenju iz Grada Dubrovnika.

„Tako je, sukladno najavama, u petak izvršena isplata vozačima za sve sate odrađene preko mjesečnog fonda sati u prethodnim godinama, a koje zaposlenici nisu koristili kao slobodne dane. Riječ je o satima odrađenima do 31. prosinca 2018. a za ovu svrhu ukupno je isplaćeno 551.749,37 kuna.” - piše u priopćenju.

„Novom isplatom vozačima riješeni su zaostaci svih prekovremenih sati koji su predstavljali problem dugi niz godina, zanemaren od prethodnih Uprava sve do pred dvije godine. Od 2019. godine uvedena je praksa redovite isplate prekovremenih sati, koje radnici nisu koristili kao slobodne dane, za što je u prvoj polovici 2019. godine isplaćeno ukupno 679.099,58 kuna.” - navode iz gradske uprave.

„Svim radnicima u operativnom sektoru, uključujući i vozače, do sredine ovog tjedna bit će uplaćeno i najavljenih 400 kuna neto dodatka na plaću za srpanj, za što će Libertas Dubrovnik ukupno izdvojiti 80 tisuća kuna mjesečno. Uprava Libertasa Dubrovnik nastavlja proces konsolidacije društva na svim razinama poslovanja.” - zaključak je priopćenja gradske uprave Grada Dubrovnika.

D.M.

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježeno je 15 prometnih nesreća od čega osam s ozljeđenim osobama, u kojima je jedna osoba zadobile teške te devet osoba lakše tjelesne ozljede. S materijalnom štetom zabilježeno je sedam prometnih nesreća.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 719 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 256 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 71 mjera poduzeta je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 19 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju i 61 osoba je sankcionirana zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 105 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

DPP

Prigodom posjete Dubrovniku predsjednik Vlade i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković ovaj put iskoristio je prigodu za zajednički sastanak sa članovima županijske i dubrovačke gradske organizacije stranke danas poslijepodne u hotelu Adria.

Sastanak je bio zatvoren za medije, a prije početka predsjednik HDZ-a Dubrovačko – neretvanske županije Branko Bačić kazao je kako se predsjednik stranke sa članstvom nalazi kako bi ga upoznao s najaktualnijom političkom situacijom, rekonstrukcijom Vlade i poreznom reformom.

- Pred nama su i predsjednički izbori, stranka je u punom pogonu, pripremamo se za izbore zajedno s predsjednikom i potrebno je na naše članstvo bude o svemu informirano iz prve ruke. - kazao je Bačić.

D.M.

Dodatna izvedba predstave „Hamlet“, kao nadoknada za sinoćnju otkazanu, održat će se sutra, s početkom u ponoć i trideset minuta, nakon prve večernje izvedbe, Predstava je bez pauze i traje 2 sata i 20 minuta.

Svi oni koji su kupili ulaznice za sinoćnju, otkazanu izvedbu, te iste ulaznice mogu iskoristiti za navedenu dodatnu izvedbu sutra u ponoć i pol, a one koji za te ulaznice žele ostvariti povrat novca molimo da to naprave danas ili sutra na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) koja je otvorena od 9 do 21.30 sati.

Ulaznice za spomenutu dodatnu izvedbu bit će u slobodnoj prodaji danas od 14 sati.

K.L.

U sklopu popratnog programa 70. Dubrovačkih ljetnih igara, sinoć je u Festivalskoj palači, održano je predstavljanje knjige Sandre Uskoković Anamnesis: Dijalozi umjetnosti u javnom prostoru objavljene u nakladi izdavačke kuće UPI2M BOOKS. Uz autoricu o knjizi su, svatko iz svog kuta viđenja, govorili književnik, novinar i kazališni umjetnik Davor Mojaš, kiparica Ivana Jelavić, predsjednik Društva arhitekata Dubrovnik Božo Benić te redatelj, glumac i pedagog Boris Bakal, dok je razgovor moderirala Jelena Obradović Mojaš.

Knjiga je posvećena kulturnim i umjetničkim praksama koje uspostavljaju nove modele aktivnog sudjelovanja u stvaranju i mijenjanju kako urbane kulture tako i samog urbanog prostora s ciljem njegova slojevitijeg shvaćanja i korištenja. Ova kritička studija monografskog tipa na temu opstojnosti i spoznajnih potencijala umjetničkih intervencija u javnom prostoru grada, tematski je aktualna u ovo vrijeme krize i kritičkog preispitivanja praksi stvaranja grada u domeni javnog prostora. Tako je publika okupljena u Festivalskoj palači, kamo je događanje preseljeno zbog lošeg vremena, mogla čuti kritički osvrt na aktualnu situaciju nestajanja javnog prostora, na njegovu svojevrsnu transformaciju, tanku granicu diobe privatnog i intimnog u javnom prostoru te promjenama u društvu, arhitekturi, kulturi i umjetnosti kao društvenom komuniciranju, teme posebno aktualne u kontekstu grada Dubrovnika.

- Anamnesis zapravo znači prisjećanje nečega što je izgubljeno i zaboravljeno, ali s druge strane Anamnesis transformira svoj subjekt, stvarajući nešto novo od već zapravo ustaljenog ili poznatog. Knjiga je zamišljena kao otvoreni tekst. Ona je svojevrsna „teorija u hodu“ ili „hodajuća teorija“ koja nije stigla do svog odredišta tako da bi zapravo svako od devet poglavlja, moglo poslužiti kao tema za zasebnu knjigu. – istaknula je Uskoković.

Knjiga Anamnesis: Dijalozi umjetnosti u javnom prostoru predstavlja radove hrvatskih umjetnika od devedesetih godina prošlog stoljeća do danas koji istražuju kako se percipira, zamišlja i doživljava te na koji način oblikuje javni prostor. Ona nadilazi disciplinarne granice, provokativno otvarajući područje urbano-prostorne analize i misli prema perspektivama i pristupima kreativaca iz “neurbanih disciplina”. Knjiga je podijeljena u devet poglavlja koja pokrivaju teoretske, istraživačke i praktične pristupe dokumentiranja i djelovanja na javni prostor i grad kroz različite umjetničke formate, uključujući ispitivanje načina na koji naša percepcija i sudjelovanje u urbanom okolišu bivaju izmijenjeni interakcijom umjetničkih praksi i projekata koji se bave javnim prostorom. Odabrani umjetnici i djela bilježe sljedeće prakse istraživanja odnosa: subjekta i svijeta, konteksta, umjetnika i gledatelja, kao i specifično ponašanje umjetnika prema vlastitom djelu i djelovanju u prostoru, uključujući participacijske estetike.

Autorica Sandra Uskoković doktorirala je 2010. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Odsjeku za povijest umjetnosti te je izvanredni profesor na Sveučilištu u Dubrovniku na Odjelu za umjetnost i restauraciju. Svoje interese za likovno i literarno objedinjuje pišući članke i recenzije za niz domaćih i stranih časopisa. Njeno područje istraživačkog interesa obuhvaća umjetničku kritiku, teoriju i povijest arhitekture, kulturalne studije, vizualnu kulturu i suvremene umjetničke prakse.

K.L.

Uslijed nevremena, dugotrajnog pljuska danas poslijepodne cijelo dubrovačko područje našlo se u problemima zbog poplavljenih ulica i cesta, a neizbježni su nažalost bili i odroni na cestama.

Osim već uobičajnih lokacija na kojima se u vrijeme obilne kiše voda skuplja poput Kantafiga, danas su poplavili i dijelovi cesta u kojima obično ima puno manje problema, kao npr. Obala Stjepana Radića na potezu od Robne kuće Srđ prema crkvi sv. Križa.

Dubrovačkim vatrogascima ovakvo stanje zadalo je ogroman posao oko ispumpavanja vode iz pojedinih objekata pa su već do 16:40 sati imali sedam takvih intervencija. Poplavio je i Stradun.

Promet je naravno otežan, brojna vozila ostala su uz cestu u kvaru, a veći odroni dogodili su se u Platu, Dubokoj Ljutoj, manjih odrona je više i budite jako oprezni na cestama, posebice na magistrali.

D.M.

„Dobro doša ćaća”, pozdrav je koji je jutros po dolasku na Korčulu premijeru Andreju Plenkoviću uputo 61- godišnji muškarac s Korčule, zbog čega je uhićen, a "zaradio" je i prijavu zbog navodnog remećenja javnog reda i mira. Naime, dok je 61-godišnji muškarac, uzvikujući premijeru Plenkoviću „Dobro nam doša”, pozdravljao ga je mašući s visoko podignutim papirom u ruci na kojem je pisalo „ćaća”. Premijerovu osiguranju taj se pozdrav nije svidio pa su muškarca udaljili s mjesta događaja.

- Živio ti meni, ćaća moj, živio! - premijera je, dok se iskrcavao s glisera u trajektnom pristaništu Dominče, pozdravljao 61- godišnji muškarac, kojemu je odmah pristupilo Plenkovićevo osiguranje.
- Pustite me na miru, ja samo pozdravljam ćaću. - odgovorio im je muškarac, nakon što su ga osobe iz osiguranja upozorile da prestane s uzvicima.
- Ne viči i spusti se doli, makni se doli. - rekli su mu iz osiguranja.
- Ja nikoga ne smetam, ja samo pozdravljam svoga ćaću. Ćaća, živio ti meni, ćaća moj. - nije se dao smesti 61 - godišnjak.
- Nemojte me, nemojte me ... Ja ćaću ne mogu pozdravit, ej! - nastavio je muškarac dok ga je osiguranje odvodilo s mjesta na kojem je dočekan premijer.

I dok se premijer iskrcavao, osiguranje je muškarca udaljilo s mjesta događaja, odnosno odveli su ga iza poslovnice Jadrolinije u korčulanskom trajektnom pristaništu, nakon čega je muškarca privela policija zbog remećenja javnog reda i mira.

Plenković je naime na Korčulu stigao iz Dubrovnika u kojem je boravio protekla dva dana.

Video snimku cijelog događaja objavio je portal Dnevnik.hr, a možete je vidjeti OVDJE.

U Pastoralnom centru otac Ante Gabrić u Metkoviću održan je prvi susret duhovnih zvanja doline Neretve iz koje potječe oko 50 svećenika i oko 100 redovnica koji službu vrše širom domovine i svijeta.

Misu je predvodio nadbiskup Marin Barišić, a nazočili su i zamjenica župana Žaklina Marević, gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan i njegov zamjenik Damir Raič te predsjednik Gradskog vijeća Hrvoje Bebić.

DPP

Prva ovosezonska dramska premijera, Shakespearov Hamlet u režiji Paola Magellija i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla održana je sinoć na tvrđavi Lovrijenac. Vrhunska glumačka postava predvođena prvim dubrovačkim Hamletom Franom Maškovićem te Lovrijenac kao dubrovački Elsinore opravdali su visoka očekivanja publike koja je stigla u Dubrovnik na premijeru iz cijele regije, a nisu je propustili ni hrvatski premijer Andrej Plenković te ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

U dramaturiji i adaptaciji Željke Udovičić Pleština Hamlet je naš suvremenik, intelektualac koji može promijeniti svoju zemlju, ali odluči ništa ne uraditi. Hamlet 70. Igra upozorava da intelektualci kao savjest društva više ne postoje, a Europa je postala intelektualna pustoš. Aktualnost tema i izvedba fantastičnog Festivalskog dramskog ansambla impresionirala je publiku, a da je najočekivanija premijera ispunila očekivanja pokazao je višeminutni aplauz te gromoglasne ovacije publike kojoj su se glumci na poklon vraćali pet puta.

Paolo Magelli redatelj je zaslužan za neka od antologijskih festivalskih ostvarenja: Feničanke na Lovrijencu, Dundo Maroje u Pustijerni, Grižula u parku stare bolnice i druge, a prvi se put festivalskoj publici predstavio 1974. s Mandragolom, u godini kad se obilježavala 25. obljetnica Dubrovačkih ljetnih igara. Sada, 45 godina nakon, u 70. obljetnici festivala postavio je Hamleta na Lovrijencu, naslov koji je do sada više puta odbio raditi. Kazao je da se na ovoj predstavi radilo teško, do kraja snaga, ali s najvećom mogućom ljubavi, u što se sinoć mogla uvjeriti i publika. Dodao je kako je bilo predivno raditi s ovom ekipom, a da je predstava baš ono što je zamislio i želio.

Uz Frana Maškovića u ulozi danskog kraljevića, vrhunske glumačke kreacije ostvarili su svi članovi Festivalskog dramskog ansambla: Milan Pleština kao kralj, Polonije Nikša Butijer, Horacije Ermin Bravo, Ivan Colarić kao Laert, Rosencrantz Enes Vejzović, Guildenstern Pjer Meničanin, Fortinbras Ranko Zidarić, Hamletova majka Gertruda Nina Violić, Ofelija Anđela Ramljak te Hrvojka Begović, Domagoj Janković, Matija Čigir, Bernard Tomić, Karlo Mrkša i Pavle Vrkljan kao glumaci, vojnici i grobari. Glas duhu Hamletova oca dao je Miše Martinović.

Adaptaciju i dramaturgiju prema prijevodu Vladimira Gerića potpisuje Željka Udovičić Pleština, scenografiju Lorenzo Banci, kostimografiju Leo Kulaš, glazbu Ljupče Konstantinov, video projekcije Ivan Marušić Klif, oblikovanje svjetla Aleksandar Čavlek i Marko Mijatović, dok je glumce mačevanju učio Lovro Buva. Asistenti autorskog tima su Tamara Damjanović, Ana Fucijaš i Miran Brautović, a inspicijent Roko Grbin.

Povratak Hamleta na Lovrijenac nakon gotovo deset godina koliko je prošlo od zadnje produkcije pripada fizičkim i metafizičkim mitovima grada kako glasi i programski koncept 70. jubilarne festivalske sezone, a trinaesti je po redu postavljen na Lovrijencu. Na toj je dubrovačkoj tvrđavi prvi Hamlet igran već 1952., treće sezone festivala, u režiji Marka Foteza s Veljkom Maričićem u naslovnoj ulozi. Kroz desetljeća Igara postavljane su produkcije s velikim redateljskim i glumačkim imenima pa su tako u Lovrijencu svoj Elsinore pronašli redatelji Denis Carrey, Dino Radojević, Toby Robertson, Mladen Škiljan, Jiří Menzel, Christopher Fettes, Richard Eyre, Joško Juvančić, Ivica Kunčević i drugi, a ulogu danskog kraljevića ostvarili među ostalima i Rade Šerbedžija, Derek Jacobi, Lazar Ristovski, Daniel Day-Lewis i Goran Višnjić.

Hamlet je na programu 70. Igra sve do 31. srpnja i sve su izvedbe rasprodane. Predstava se održava pod pokroviteljstvom Hrvatske elektroprivrede te Tekstilprometa koji ove godine također slavi svojih 70 godina postojanja.

K.L.