Njegova je gradnja još 2013. u Cavtatu pompozno najavljena. No, šest godina kasnije na mjestu gdje je trebao biti izgrađen 50 milijuna eura vrijedan Aman Resort još uvijek stoji ruševina negdašnjeg Hotela Makedonija.

Vijećnici u Općinskom vijeću Općine Konavle načelniku Božu Lasiću svako malo postave pitanje što je s nekadašnjim projektom bogatog Grka Petrosa Stathisa i hoće li on uopće bit realiziran. Prema odgovoru načelnika Lasića, problem je nastao oko eksluzivnog prava korištenja plaže ispred budućeg resorta.

- Investitori su dobrodošli sve do trenutka dok budu poštovali naše zakone i pravilnike Općine i naše ljude. - kazao je Lasić, istaknuvši kako i on želi da se hotel gradi, ali i dodao kako je Stathisu Općina odbila dati koncesiju zatvorenog tipa, odnosno ekskluzivno pravo korištenja plaže podno Makedonije.

- Mi smo to odbili na što su oni odgovorili da u Crnoj Gori to dobiju bez problema. Prijetili su da će ići kod predsjednika Vlade, ali mi nismo banana država. Ja bih rado da se taj hotel počne graditi, ali sve u skladu s građevinskom dozvolom. Sve mimo toga nećemo dozvoliti i mi ćemo spriječiti. - rekao je načelnik Lasić te istaknuo kako bi radovi navodno trebali započeti u listopadu.

Kad je u pitanju početak radova na Aman Resortu u Cavtatu, crnogorski zet i negdašnji direktor grčkog nogometnog kluba AEK Petros Stathis, koji u svojim medijskim istupima ističe kako jedva čeka vidjeti kako će izgledati Aman Cavtat, radove na resortu najavljuje za kraj 2019. godine.

Inače, početak izgradnje Aman Resorta na mjestu negdašnjeg Hotela Makedonija u Cavtatu pompozno je najavljen još 2013. baš u Cavtatu na konferenciji za novinare, no, radovi ni šest godina od te najave nisu započeli.

Aman Cavtat trebao bi biti najljepši resort franšize koja ima hotele na 34 lokacije u 21 - oj zemlji. Jedan Amanov resort nalazi se i u našem susjedstvu, odnosno u Crnoj Gori. Riječ je o Amanu Sveti Stefan.

Ako se uzme u obzir da lanac Amanovih hotela, odnosno resorta, funkcionira po principu ekskluzivne franšize s vrlo jasnim i strogim pravilima, pitanje je hoće li odbijenica Općine Konavle kad je u pitanju ekskluzivno korištenje plaže, biti razlog za odustajanje od projekta ili će se Stathis i predstavnici Općine ipak dogovoriti.

Nakon šest godina otvorena je obnovljena Peskarija u Portu, a svečanosti su nazočili dubrovački gradonačelnik Mato Franković i direktor Sanitata Tomislav Tabak koji je doveo projekt obnove do kraja.

- Iznimna mi je čast danas prisustvovati vraćanju još jednog elementa života u gradu, u sami Grad. Prije šest godina netko je ugasio svijetlo, zatvorio vrata i rekao adio Peskariji. Danas se možda činilo nemogućim postići minimalno tehničke uvjete i možda se razmišljalo da nije bitno. No, bitno je, jer upravo ova Peskarija označava identitet grada. – poručio je gradonačelnik Franković, dodajući kako je jednako važno i što je u povijesnu gradsku jezgru vraćena cvjećarnica te se održao kamenotesarski obrt.
 
- Bitno je da tradicijski obrti budu u Gradu, da žive u Gradu i da žive sa svojim Gradom. U konačnici ako sve urbane elemente izgubimo, onda ćemo izgubiti i ljude. Oni su ipak najveća i najvažnija vrijednost našeg Grada. – zaključio je gradonačelnik Franković.
 
Direktor Tabak je rekao da je ovaj projekt mali ali vrlo zahtjevan jer je rađen u skladu sa svim konzervatorskim uputama i uputama o trgovini hrane po najvišim standardima.
 
- Prvenstveno se želim zahvaliti arhitektonskom uredu Proto-Arch, izvođaču i cijelom Konzervatorskom odjelu te Odjelu za sanitarnu inspekciju s kojim smo tijekom šest mjeseci prolazili detaljno svaki dio ove ribarnice. Na zadovoljstvo građana otvorili smo Peskariju. - kazao je Tabak te naglasio da mu je ovo najdraži projekt otkad je direktor Sanitata.

DPP

Vodovod Dubrovnik raspisao je javnu nabavu za projekt izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na otoku Lopudu. Riječ je o investiciji procijenjene vrijednosti od 12 milijuna kuna za koju je već dobivena građevinska dozvola, a u sklopu koje će se izgraditi glavni priobalni te kopneni kolektori ukupne dužine od 4,9 kilometara, dvije kanalizacijske crpne stanice, uređaj za pročišćavanje otpadnih voda „Benešin rat", 420 metara vodovodnog priključka te kopneni tlačno-gravitacijski cjevovod i 500 metara dug podmorski ispust.

- Cijeli sustav projektiran je za ekvivalent od gotovo 1400 stanovnika. Time ćemo pokriti sve potrebe domaćeg stanovništva, ali i posjetitelja Lopuda. Bitno je naglasiti kako nismo gledali samo na trenutne potrebe, već smo razmišljali i o budućnosti, jer cilj nam je bio dugoročno riješiti tamošnji problem odvodnje otpadnih voda. – rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić.

Projekt će sufinancirati Ministarstvo zaštite okoliša i energetike putem Hrvatskih voda u iznosu od 80 posto sredstava, dok će ostatak sredstava osigurati Vodovod Dubrovnik. Ova investicija predstavlja nastavak aktivnosti na rješavanju problematike otpadnih voda na Elafitima.

- Elafiti su jedan od naših prioriteta. Tako smo uz građevinsku dozvolu za ovaj projekt uspješno ishodili i građevinsku dozvolu za sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u Suđurđu te lokacijsku dozvolu za takav projekt na Koločepu. Što se tiče Šipanske Luke sva dokumentacija je spremna te se čeka promjena prostorno-planske dokumentacije kako bi se ishodila građevinska dozvola. Paralelno s provođenjem ove investicije nastavljamo s aktivnostima i na tim projektima, kako bi što prije izgradili sustave odvodnje na svim Elafitima i time unaprijedili standard života tamošnjih stanovnika i posjetitelja te zaštitili njihovo zdravlje i okoliš. – naglasio je član Uprave Vodovoda Vicko Begović.

Natječaj je objavljen u petak, a od danas se može na stranicama Elektroničkom oglasnika javne nabave pronaći sva potrebna dokumentacija dok je rok za dostavu ponuda 13. kolovoza. Predviđeni početak radova je u jesen ove godine.

DPP

Ivo Venier, dugogodišnji ravnatelj Državnog arhiva u Dubrovniku, preminuo je rano jutros, svega nekoliko dana prije no što je trebao otići u zasluženu mirovinu. Venier je zbog bolesti bio hospitaliziran u OB Dubrovnik.

Od svog nekadašnjeg ravnatelja prigodnim riječima jutros su se oprostili i djelatnici, kolege i kolegice pokojnog Veniera i aktualna ravnateljica Nikolina Pozinak.

„Do viđenja u vječnosti... "Gospar Venier", tako smo te zvali. Bio si onako... poseban i gord često tajnovit i svakako mudar, ponekad povučen i odmjeren, ponekad glasan i otvoren. Bio si onako... nekako naš, a opet svoj, pun ideja i rješenja, a ponekad si sve prepuštao trenutku.

Bio si kolega, tajnik, ravnatelj, a bio si prijatelj. Do jučer smo pokušavali pronaći idealan poklon za tvoj odlazak u mirovinu, a danas tek boju cvijeća na vijencu tvog vječnog počivališta. Hvala što si bio dio našeg kolektiva! Do novog susreta, počivaj u miru...” - riječi su kojima su se djeltanici Državnog arhiva u Dubrovniku oprostili od gospara Iva Veniera.

D.M.

Nakon što je u poslijepodnevnim satima u nedjelju na Šipanu, 50 metara od plaže u Suđurđu, gliser u naletu u predio glave udario u kupača dok je izranjao, portal Dubrovnikpress.hr danas je zaprimio i odgovor Ministarstva mora, prometa i infrastrukture o toj nezgodi. Naime, kako se u Lučkoj kapetaniji Dubrovnik nitko nije javljao na telefon odgovor smo potražili od navedenog ministarstva.

Inače, ozlijeđeni plivač je nakon nesreće ogorčen postupanjem Lučke kapetanije Dubrovnik iz koje ga, kazao je, nisu niti kontaktirali kako bi uzeli izjavu već im se on sam javio, te je kazao da uopće nisu ispitali osobu koja je upravljala gliserom o čemu možete čitati OVDJE.

"Slijedom vašeg upita o pomorskoj nesreći tj. udaru glisera u kupača, koji se dogodio u području plaže Suđurađ, obavještavamo Vas da je nadležna Lučka kapetanija Dubrovnik zaprimila obavijest o događaju od Pomorske policije Dubrovnik jučer, nešto iza 16.00 h te je slučaj odmah unesen u dnevnik Kapetanije." - odgovorili su iz Ministarstva iako su u Kapetaniji očito znali za nezgodu i prije obavijesti Pomorske policije, što potvrđuje i odgovor Ministarstva u dijelu u kojem se navode razlozi zbog čega brodica Kapetanije po dojavi nije otplovila prema mjestu nesreće kako bi se napravio očevid.

"Službenici Kapetanije nisu se uputili prema poziciji nesreće s obzirom da je, nedugo nakon prve dojave, posredstvom Županijskog dojavnog centra 112 Dubrovnik, zaprimljena obavijest kako je oštećenik, državljanin Republike Hrvatske, samostalno napustio mjesto nesreće, stoga nije bilo potrebe angažirati djelatnike Hitne medicinske pomoći i spasilačku brodicu na poziciju." - navode iz Ministarstva mora.

Također navode kako je "temeljem prikupljenih informacija počinitelj je identificiran i prema istome je upućen poziv da se odazove na saslušanje u službene prostorije Lučke kapetanije Dubrovnik”.

Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u odgovoru na upit portala Dubrovnikpress.hr dalje navode kako je ozlijeđeni plivač saslušan te da je predložio i svjedoka ove nesreće.

"Tijekom jučerašnjeg prijepodneva (22.07.2019. godine), u službenim prostorijama LK Dubrovnik saslušan je oštećenik, koji je dao detaljan slijed događaja te predložio svjedoka nesreće. Tom prilikom oštećenik je prijavio voditelja  za neodgovorno upravljanje brodicom, kao i za upravljanje brodicom sa uključenim porivnim strojem u području manjem od 50 metara od obale. Slijedom rečenog, službenici LK Dubrovnik, u okviru započetog očevida o uzrocima ove pomorske nesreće, izvršit će razgovor sa navedenim počiniteljem prekršaja, pregled brodice, kao i administrativnu provjeru plovidbene dokumentacije brodice, koja je sudjelovala u ovoj pomorskoj nesreći." - navode iz Ministarstva.

"Prema dostupnim informacijama slijedom obavljenog liječničkog pregleda, oštećeni je, srećom, pretrpio manje tjelesne ozljede, dok je iz Opće bolnice Dubrovnik zaprimljena zdravstvena dokumentacija ozlijeđenog, što će također biti uneseno u službenu administraciju očevida ove nesreće." - ističu u odgovoru iz resornog Ministarstva.

"Iz nadležnosti Lučke kapetanije Dubrovnik bit će pokrenuto prekršajno postupanje s ciljem izricanja adekvatne sankcije protiv počinitelja navedenih prekršaja." - stoji u odgovoru Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Nakon što je na plaži Donje Čelo na Koločepu prošloga tjedna izdana službena oznaka zabrane kupanja, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije dostavio je danas Inspekciji zaštite okoliša izvješća o dodatnim ispitivanjima na navedenoj plaži, prema kojemu su uzorci ocijenjeni sa “dobro” i “izvrsno”.

Također, ZJZ DNŽ dostavio je i dokaze o izvršenoj sanaciji revizijskog okna internog sustava kanalizacije prije podmorskog ispusta i početnog dijela cjevovoda podmorskog ispusta hotela Sensimar Kalamota Island Resort te očitovanje člana Uprave Hoteli Koločep d.d. o izvršenim radovima na sanaciji kanalizacijskog ispusta.

Slijedom navedenog, Inspekcija zaštite okoliša je, sukladno odredbi čl. 28. Uredbe o kakvoći mora za kupanje, Gradu Dubrovniku izdala odobrenje za uklanjanje službene oznake zabrane kupanja s plaže Donje Čelo na otoku Koločepu.

DPP

Razlog zbog kojeg je Libertas privremeno, vikendom i blagdanom, reducirao pojedine linije, koje inače koristi mali broj putnika, je veliki broj vozača koji su trenutačno na bolovanju, naveli su iz gradske uprave u odgovoru portalu Dubrovnikpress.hr na upit zbog čega su reducirane pojedine linije javnog gradskog prijevoza o čemu možete čitati OVDJE. Također iz Grada Dubrovnika ističu kako „dio vozača u ovom terminu koristi i roditeljski dopust tako da je Libertas u ovoj sezoni bez gotovo 30 vozača”. Zbog manjka 30 vozača, nikad više, doznaje Dubrovnikpress.hr neslužbeno, ne vozi ni kabriolet autobus.

„Obim prijevozne usluge je takav da se dnevno generiraju 123 smjene koje je potrebno odraditi uz pridržavanje svih prava radnika i zakonskih propisa za što je potreban znatno veći broj raspoloživih vozača od postojećeg broja. Iz tog je razloga Libertas morao reducirati broj linija, a pri odluci se vodilo računa prvenstveno o potrebama građana.” - ističu iz gradske uprave.

Dalje navode kako „ni jedna linija nije ukinuta, već su se, i to samo subotom, nedjeljom i blagdanom, dakle u dane kada građani inače puno manje koriste javni gradski prijevoz, prorijedile neke linije. Pri odluci se vodilo računa o broju prevezanih putnika te povezanosti dijelova grada drugim, alternativnim linijama javnog gradskog prijevoza. Prema tome, ni jedan dio grada nije ostao nepovezan”.

Inače se u Libertasu, barem kad su u pitanju vozači, a što se može dokazati jednostavnim pregledom evidencije, na bolovanja najčešće odlazi baš tijekom ljetnih mjeseci, kada dio vozača pokušava zaraditi sa strane, odnosno vozeći za Uber i druge taksi prijevoznike kojih u Dubrovniku ne manjka.

No, kako stvari stoje, izgleda da će u Libertasu, ne bi li riješili problem s nedostatkom vozača, morati posegnuti za sezonskim radnicima. Naime, u odgovoru koji su iz gradske uprave uputili portalu Dubrovnikpress tako se navodi kako se „kontinuirano radi na angažmanu novih vozačkih kadrova, a zatražit će se i pomoć s kontinenta”.

Kad već u Libertasu razmišljaju nadomjestiti manjak vozača na način da zaposle ljude s kontinenta, tada se naravno automatski može postaviti pitanje kako će Libertas, ukoliko se zaista uprava odluči na tu opciju, riješiti pitanje smještaja vozača koji bi došli u Dubrovnik voziti Liberatsove linije tijekom ljetnih mjeseci. U svakom slučaju, ukoliko se u Libertasu odluče raspisati natječaje za sezonske vozače, među onima na kontinentu interesa ne bi trebalo manjkati, ako se uzme u obzir da su plaće vozača u Libretasu rangirane kao treće plaće vozača u tvrtkama osnivača jedinica lokalne samouprave. Primjerice, plaće vozača u Libertasu kreću se oko sedam tisuća kuna netto i veće su npr. od plaća vozača u Zadru.

Kad su u pitanju Libertasove linije i njihov red vožnji, on će se kompletno reorganizirati. Naime iz gradske uprave ističu kako „Libertas uskoro ide u kompletnu reorganizaciju svih linija, što će dovesti do uštede i manjih potreba za vozačima”.

Reorganizaciju Libertasovih linija najavio je nedavno i sam gradonačelnik Mato Franković, istaknuvši kako se red vožnji pojedinih Libertasovih linija nije mijenjao još otkad je on bio srednjoškolac.

Inače, nedavno je Sindikat vozača Hrvatske, koji je u Libretasu u međuvremenu osnovan, upozorio na loše uvjete rada u toj tvrtki, odnosno manjak vozača i neplaćene prekovremene sate koji su se godinama gomilali. Članove tog sindikata osnovanog u Libertasu čini i dio vozača sklonih prekršajima iz radnoga prava, odnosno vozača koji su bili kažnjavani u doba bivšeg direktora Đura Deranje, a o čemu postoji evidencija.

Gradonačelnik Franković, nakon što se odazvao skupu radnika u Libertasu kojeg je organiziralo radničko vijeće, kazao je kako bi do povećanja plaća trebalo doći sredinom iduće godine. Na skupu radnika stekao se dojam kako je gradonačelnik vrlo dobro upoznat s problemima u Libertasu.

Inače, nakon skupa radnika, gradonačelnik je u dva navrata primio predstavnike oba sindikata i Radničkog vijeća u Libertasu, a na posljednjem nedavno održanom sastanku, na kojem su osim predstavnika sindikata u Libertasu bili i predstavnici sindikata u Čistoći i Vrtlaru dogovoreno je uvećanje plaća radnicima u operativi tih tvrtki za 400 kuna netto iz neoporezvog dijela, neovisno o najvaljenom povećanju plaću sredinom iduće godine, što je Grad i ispoštovao.

Na tragu navedenog, iz gradske uprave ističu kako „ova gradska uprava, također, rješava dugove prema vozačima nastale za vrijeme prošlih uprava, postignut je dogovor s predstavnicima sindikata i prihvaćeni svi njihovi zahtjevi te je i dodatno donesena odluka o dodatku na plaću za vrijeme sezone, zbog povećanog obujma posla”.

Iako Grad Dubrovnik itekako nastoji riješiti financijske, ali i ostale probleme u Libertasu, stoji činjenica kako bi dio problema u toj gradskoj tvrtki, posebno onih koji su u sferi radničkog prava, ponašanja zaposlenih i organiziranja rada, trebao rješavati direktor u Libertasu jer zato je valjda i imenovan. Organiziranjem autobusnih linija, raspoređivanjem vozača, manjkom radne snage, provjerom odlazaka na bolovanja kao i izricanjem opomena radnicima, svakako se ne bi trebao baviti gradonačelnik, jer odgovor na upit koji je poslan i na adresu Libertasa stigao je samo iz gradske uprave.

Gradonačelnik Mato Franković uručio je danas u gradskoj vijećnici 42 ugovora o subvencioniranju tradicijskih dubrovačkih obrta, potpisanih s Gradom Dubrovnikom. Mjesečni neto iznos subvencije je dvije tisuće kuna i dodjeljuju se temeljem Natječaja kojeg je proveo Upravni odjel za turizam, gospodarstvo i more Grada Dubrovnika. Ukupno se prijavilo 48 obrtnika, od čega ih je 42 u potpunosti ispunili sve uvjete te je za ovu namjenu u proračunu osigurano 1.008.000,00 kn.
 
-  Ove godine povećali smo broj tradicijskih obrta koje sufinanciramo, prošle godine ih je bilo 30, a ove godine čak 42. Ugodno ste nas iznenadili s vašim prijavama. Malo ste dulje čekali na ugovore, jer je prijava bilo više od očekivanog broja i bilo je potrebno napraviti rebalans kako bi se osigurala sredstva za sve one koji su udovoljavali uvjetima natječaja. – rekao je gradonačelnik Franković u svom obraćanju.
 
Subvencije su odobrene tradicijskim deficitarnim obiteljskim obrtima, odnosno proizvodnim i uslužnim obrtima, a među njima su između ostalih i zlatari, postolari, frizeri, kao i obrti za izradu narodnih nošnji, obrt za izradu klobuka, veziva i pletiva i četiri obrta za obradu kamena.
 
Gradonačelnik Franković osvrnuo se i na važnost obrtništva, zahvalivši se korisnicima subvencije na širenju ponude Grada.
 
- Obrtništvo je iznimno važno i kao takvog ga je potrebno financijski podržati od strane Grada Dubrovnika. Zapošljavate sebe i svoje radnike, a tradicijski obrti su nešto na čemu se temelji vrijednost jedne lokalne samouprave. – zaključio je gradonačelnik Franković.
 
Gradska uprava subvencioniranjem podupire rad dubrovačkih tradicijskih obrta već 20 godina, a u tom razdoblju, uključujući i 2019., dodijeljeno je ukupno 9.503.000,00 kuna za 103 obrtnika.

DPP

U akvatoriju Šipana, 50 metara od plaže u Suđurđu, jučer poslijepodne 19-godišnjak je upravljajući gliserom cavtatskih registarskih oznaka udario u glavu kupača prilikom izrona iz mora (podaci sudionika poznati redakciji).

Nakon zadobivenog udarca prilikom izrona ozlijeđeni je uspio doplivati do obale te uputio poziv na 112, a potom se trajektom uputio u Dubrovnik u Opću bolnicu gdje mu je pružena liječnička pomoć. Ozlijeđeni u trenutku nesreće nije sa sobom imao oznaku, plutaču za ronice, no, govori kako se zapravo kupao, a ne ronio. U svakom slučaju, na stvari ne mijenja da je do nesreće došlo dok je plovilo glisiralo unutar 50 metara od obale što je zakonski nedopušteno.

Iako se ozlijeđeni danas osjeća dobro, ogorčen je, kaže, na ponašanje Lučke kapetanije koja, tvrdi, ne da se nije pojavila na mjestu nesreće, nego, govori on, još uvijek nisu ni započeli istragu, odnosno nisu kontaktirali skipera glisera.

- Negdje oko 16 sati na Šipanu kod Suđurđa plivao sam unutar 50 metara od obale, uranjao i izranjao. Imao sam masku i peraje i kad sam izranjao gliser me u naletu udario u glavu. Nije me izravno udario nego je strišao i još od udarca imam kopera na glavi. Nakon udarca osoba koja je upravljala gliserom nastavila je voziti prema obližnjoj uvali. Tu se zadržao nekoliko minuta te istom rutom vratio nazad. Dok je vozio blizu mene mahao sam mu i dozivao ga da se zaustavi, ali on je nastavio voziti dalje. - priča za Dubrovnikpress.hr ozlijeđena osoba.

- Siguran sam da me vidio, morao me vidjeti. Inače, u gliseru je bilo više osoba. Mislim da ih je bilo više od troje. Morao me je uočiti jer je more bilo mirno, nije bilo vjetra. Bio je to gliser otprilike duljine sedam metara, s pogonom od oko 250 konja, gliser za prijevoz turista. Nakon što je otišao nije mi bilo svejedno, trebalo mi je nekoliko trenutaka da se saberem, a potom sam nastavio plivati prema obali gdje su mi bili žena i djeca. Čim sam doplivao nazvao sam 112, prijavio nesreću, rekao im da mi je potrebna liječnička pomoć. Zaputio sam se na trajekt i po dolasku u Grad otišao u Opću bolnicu Dubrovnik gdje mi je pružena liječnička pomoć. - kazao je ozlijeđeni kupač.

- U bolnici su liječnici zaista obavili svoj posao kako treba. Napravili su pretrage, snimili mi glavu da se slučajno ne bi stvorio ugrušak i nakon što je obavljen pregled pušten sam doma. - rekao je ozlijeđeni.

- Za nesreće na moru nadležna je Lučka kapetanija. Nakon što sam nesreću kod Suđurđa prijavio na 112 oni su dalje slučaj proslijedili Pomorskoj policiji kojoj sam dao izjavu o samoj nesreći. Znam da su ova nesreća i okolnosti dalje u nadležnosti Lučke kapetanije i zaista me čudi njihovo ponašanje. Naime, nitko iz Kapetanije me nije nazvao dok im se nisam osobno javio. Tad su mi rekli da nisu izvršili uviđaj, niti razgovarali s osobom koja je upravljala gliserom. Rekli su da se tek spremaju kontaktirati vozača glisera i uzeti izjavu. - rekao je ozlijeđeni.

Ogorčen postupanjem Kapetanije, prepričao je kako se jučer u bolnici, dok je čekao da mu se pruži liječnička pomoć postupala policija nakon prometne nesreće.

- Kod mog slučaja, odnosno kad se dogodi nesreća, zna se kako se radi uviđaj. Jučer sam igrom slučaja u bolnici vidio kako postupa policija kad izađe na uviđaj. Jučer je bila prometna nesreća u kojoj je udaren pješak. Policija je odmah došla u bolnicu, razgovarali su s ozlijeđenim pješakom i osobom koja je upravljala autom. U mom slučaju je Lučka kapetanija debelo zakazala jer još nisu niti započeli s istraživanjem okolnosti nesreće. Nisu još razgovarali ni s vozačem glisera, a ni s osobama koje su se nalazile u gliseru. Ne zna se jesu li to bili turistu, ako su turisti, možda su već otišli iz Hrvatske, a nitko ih nije ispitao jesu li možda što čuli dok su se vozili na gliseru. - kazao je ozlijeđeni plivač čiji su podaci poznati redakciji.

Inače, iz policije su potvrdili kako je Pomorska policija jučer oko 16.30 sati dobila dojavu o nesreći kod Suđurđa. Naveli su kako je ozlijeđenom pružena liječnička pomoć u OB Dubrovnik te istaknuli kako su izvješće o nesreći proslijedili Lučkoj kapetaniji.

Zbog čega nisu odmah pristupili istrazi ove nezgode pokušali smo kontaktirati Lučku kapetaniju Dubrovnik, no nitko se nije javljao na telefon. Upit smo stoga odlučili poslali Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture s obzirom da nije moguće pronaći e-mail Lučke kapetanije Dubrovnik na koji se može poslati novinarski upit kad već u uredima u 15:30 sati očito nema nikoga ili se ne žele javiti na telefon.

U Palači Ranjina danas je potpisan Sporazum o suradnji između Opće bolnice Dubrovnik i Sveučilišta u Splitu, Medicinskog fakulteta kojeg su, u nazočnosti župana Nikole Dobroslavića i suradnika potpisali ravnatelj OB Dubrovnik doc. prim. dr. sc. Marijo Bekić i dekan spomenutog fakulteta, prof. Zoran Đogaš.

Župan Nikola Dobroslavić tom je prigodom istaknuo kako je ovaj Sporazum dobar za znanstveno usavršavanje naših liječnika i dobar korak ka kliničkim odjelima u našoj bolnici.

- Ovaj sporazum smatramo veoma važnim dokumentom koji će dosadašnju suradnju zasigurno unaprijediti na znanstvenom polju, na stručnom polju, na poslijediplomskim studijima, usavršavanjima, a na tragu je zaključka naše Županijske skupštine kojim smo utvrdili da se naša bolnica treba kretati ka kliničkim odjelima. - izjavio je župan.

Župan je rekao i kako je uvjeren da će ovaj sporazum donijeti korist našoj bolnici, samim time i bolju medicinsku skrb, a to je onda korist cijeloj našoj županiji i svim našim žiteljima.

Ravnatelj dubrovačke bolnice Marijo Bekić zahvalio je županu na potpori te naglasio kako Opća bolnica Dubrovnik ne ulaže samo u infrastrukturu nego i u uvjete rada svih svojih liječnika:
- Iz ovog razloga smo se usmjerili prema Medicinskom fakultetu u Splitu, odnosno KBC-u Split, gdje fakultet ima svoju bazu. MI smo i kvalitativno i kadrovski jedni drugima najbliži, a našim djelatnicima želimo dati mogućnost da se uključe u rad fakulteta. - rekao je među ostalim doc. Bekić.

O tome da se radi o strateškom sporazumu između ove dvije institucije govorio je dekan Đogaš:
- O našem se fakultetu posljednjih godina govori u superlativima, izvor smo znanstveno-istraživačke misli, ali i izvor stručnosti i strateški nam je interes umrežavanje četiriju dalmatinskih županija, jer samo na taj način možemo pružiti kvalitetnu zdravstvenu skrb. - kazao je Đogaš.

Prof. Đogaš zahvalio je i Upravi dubrovačke bolnice na ovoj inicijativi koja će, rekao je, zasigurno rezultirati velikim rezultatima, a za jesen je najavio potpisivanje ugovora s nastavnim bazama.

DPP

Grad Dubrovnik uputio je javni poziv za dodjelu kredita za školovanje za akademsku 2019./2020. godinu, kojim se pozivaju studenti koji imaju prebivalište na području Grada Dubrovnika najmanje tri godine prije objavljivanja ovog poziva, na podnošenje prijava za dodjelu kredita.

Pravo na kredit, koji je namjenski, za plaćanje troškova života i/ili za plaćanje školarine, ostvaruju svi studenti stručnih, preddiplomskih, diplomskih, integriranih i poslijediplomskih studija, uz uvjet da u roku upisuju godinu za godinom.

Postupak dodjele kredita provodi Stručno povjerenstvo. Uz prijavnicu za kredit (obrazac prijavnice dostupan je u Upravnom odjelu za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo, odnosno na službenim stranicama Grada Dubrovnika) kandidati trebaju dostaviti sljedeće isprave i dokaze:

Domovnicu (preslik)

Potvrdu o prebivalištu (ne stariju od 3 mjeseca)

Potvrdu o redovnom upisu na sveučilišni ili stručni studij.

Informacije o uvjetima kreditiranja mogu se pronaći OVDJE.

Grad Dubrovnik

Euronet Worldwide započeo je s promjenom vanjskog izgleda svojih bankomata ugrađenih na objektima u povijesnoj jezgri, kako bi se, navodi se u priopćenju Euronet Worldwidea, „što bolje prilagodili kamenim pročeljima gradske arhitekture”.

„Promjene vanjskog izgleda bankomata odgovor su na posljednju komunalnu odluku Grada Dubrovnika te slijede konzervatorske smjernice Ministarstva kulture o izgledu i marketinškom označavanju bankomata u povijesnim gradskim središtima koja su ujedno i važne turističke zone i mjesta okupljanja turista. Iako su konzervatorske smjernice svojevrsna preporuka gradskim vlastima, Euronet će ih primijeniti na postojeće lokacije u središtu Dubrovnika, izražavajući na taj način punu podršku gradskim i državnim vlastima na ujednačavanju izgleda pročelja svih bankomata i očuvanju povijesne baštine.” - piše u priopćenju.

- Prilikom postavljanja svakog novog bankomata u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, Euronet Worldwide poštuje aktualne državne i lokalne propise. Stoga pozdravljamo napore Ministarstva kulture i gradskih vlasti u Dubrovniku na ujednačavanju pravila za postavljanje bankomata jer će to zasigurno pridonijeti ljepšoj vizuri grada. - rekao je Darko Guštin, direktor Euronet Worldwide za Hrvatsku.

Kako stoji u priopćenju, „uz brigu o očuvanju povijesne jezgre Guštin naglašava i važnost podrške razvoju bankomatske mreže jer smatra da je to u zajedničkom interesu turista i građana Dubrovnika, odnosno svih onih koji od turizma u Dubrovniku žive tijekom cijele godine”.

„Bankomatska mreža svima omogućuje pristup gotovom novcu u svakom trenutku”, navode iz Euronet Worldwidea.

- Interes za našom bankomatskom mrežom svake je godine sve veći jer se i dalje tijekom turističke sezone preferira plaćanje gotovinom. Euronet svojim bankomatima pokriva i područja koja su teže dostupna ili gdje uopće nema financijskih institucija, poput manjih, nenaseljenih otoka te ruralnih, slabo naseljenih mjesta na kopnu, potičući na taj način razvoj turizma i na takvim mjestima. Kroz naša istraživanja i analize doznajemo kako korisnici cijene upravo široku dostupnost naših bankomata zbog čega nam je cilj i dalje pratiti turistički razvoj cijele Hrvatske. Nadamo se da će nam očekivana primjena konzervatorskih mišljenja i od strane drugih gradova i općina pomoći da nastavimo razvijati posao s jasnim i preciznim uputama. - ističe Guštin.

D.M.