U nedjelju, 21. srpnja, u razdoblju od 15 do 21 sat zbog orezivanja stabla zatvorit će se za promet svih vozila, osim interventnih, cesta na križanju Ulice Kneza Domagoja i Dalmatinske ulice u Lapadu te će vrijediti privremena prometna regulacija.
Upravni odjel za promet prometnu suglasnost izdao je rješavajući po zahtjevu Vrtlara d.o.o.
Grad Dubrovnik
Predstavljanje knjige Grad-pozornica Georgija Para urednika Hrvoja Ivankovića i premijerno prikazivanje dokumentarnog filma Georgij Paro – Pospremanje scenaristice Lade Džidić Barić održano je u spomen na velikana hrvatskog kazališta i kultnog redatelja Georgija Para, sinoć pred brojnom publikom u atriju palače Sponza.
Georgij Paro ostavio je neizbrisiv pečat na domaćoj kazališnoj sceni druge polovice 20. stoljeća te zauvijek zadužio cjelokupni hrvatski teatar. Početkom 1970-ih tragao je za kazalištem mita i novim kazališnim prostorima. Na Dubrovačkim ljetnim igrama, od 1971. do 1973. režirao je Život Eduarda II, kralja Engleske Bertolta Brechta te Areteja i Kristofora Kolumba Miroslava Krleže, tri predstave koje se mogu smatrati prekretnicom u povijesti teatra Igara, a dobrano su protresle cjelokupno hrvatsko institucionalno kazalište, sazdano na petrificiranim estetskim kanonima. Sam Paro smatrao je Eduarda, Areteja i Kolumba vrhuncem najpropulzivnijeg razdoblja svojeg umjetničkog djelovanja pa je upravo tim trima ostvarenjima posvećena ova knjiga koju je urednik Hrvoje Ivanković počeo pripremati na poziv samog Para i to mjesec dana prije njegove smrti. Knjiga u izdanju izdavačke kuće Disput donosi tekstove koji spomenute tri predstave sagledavaju i problematiziraju u širem kazališnom i društvenom ozračju, a potpisuju ih autori: Vjeran Zuppa, Milan Milišić, Mani Gotovac, Dalibor Foretić, Petar Selem, Marko Fotez, Slobodan Selenić, Matko Sršen, Božidar Violić i Ivica Kunčević. Knjiga uključuje i tri teksta samog Georgija Para.
- Te tri predstave Žorža Para bile su one kolumbovsko-krležijanske tangente koje su posve neočekivano dodirnule rutinski krvotok našeg kazalište, dajući nam nadu da se uz dovoljno samopouzdanja, talenta i odvažnosti takvi „ekscesi“ mogu ponoviti. Po tome bi ovo izdanje trebalo biti knjiga sjećanja i poticaja – kazao je Ivanković.
Nakon predstavljanja knjige, brojna je publika u Sponzi je imala čast premijerno vidjeti dokumentarni film Georgij Paro – Pospremanje. Scenarij za film u trajanju od pedesetak minuta nastao u produkciji Hrvatske televizije potpisuje Lada Džidić Barić, a režiju Siniša Bajt. Scenaristica je kazala kako sve što se govori u dokumentarcu dolazi od samoga Para koji nije želio da drugi govore o njemu, pa je osobitost filma upravo u tome što o nedavno preminulom velikom redatelju, pedagogu, kazališnom misliocu, i teoretičaru kazališta ne govore njegovi suradnici, prijatelji ili kritičari, već je sastavljen isključivo od materijala iz Arhiva Hrvatske televizije i Hrvatskog radija u kojima sam Paro govori o svojim režijama, o glumi i glumcima, odnosu prema svojim učiteljima, osobito prema doktoru Gavelli, o redateljskim počecima, o ambijentalnom teatru, svojim američkim režijama, pedagoškom radu i prijateljima, odnosu prema piscu, o scenografiji, kazalištu i politici te otkriva razmišljanja o budućnosti kazališta. Naziv filma Pospremanje preuzet je od njegove zadnje knjige te upućuje na autorovu želju da pospremi svoju životnu priču i da pri tome izdvoji ono što mu je zaista bilo važno. Večer je zaključena gromoglasnim pljeskom u čast ovog kazališnog velikana.
K.L.
Načelnik Općine Konavle Božo Lasić i pročelnik Upravnog odjela za opće poslove i društvene djelatnosti Mario Curić, održali su sastanak sa predstavnicima Vijeća roditelja OŠ Cavtat, a sastanku je prisustvovala i ravnateljica škole Katarina Kukuljica.
Načelnik je tom prilikom roditelje izvijestio o tijeku realizacije izgradnje nove škole u Cavtatu te ih upoznao s cjelokupnim sedmogodišnjim procesom rješavanja zamršenih imovinsko-pravnih odnosa na Rajkovom dolu.
Nakon što je riješen taj "gordijski čvor", odnosno imovinsko - pravni status zemljišta, u tijeku je izrada idejnog projekta i glavnog projekta te ishodovanje građevinske dozvole. Na upit roditelja, načelnik Lasić je izrazio nadu kako će se sljedeće godine početi s radovima na izgradnji nove škole.
DPP
Obavještavaju se svi građani, a posebno korisnici parkirališta u ulicama Don Frana Bulića, Kolorina i Gradac da će 21. i 22. srpnja 2019 . godine u vremenu od 18:00 do 24:00 sata navedena parkirališta biti zatvorena za ulazak.
Razlog tome je izvođenje predstave "Tko pjeva zlo ne misli" u programu Dubrovačkih ljetnih igara.
Stanovnici s prebivalištem na ovom području moći će sa svojim vozilima neometano izaći s parkinga i za vrijeme trajanja privremene zabrane.
Sanitat Dubrovnik
„Liberalizacija usluga taksi prijevoza je, prema mišljenju gradonačelnika Mata Frankovića, glavni uzrok kaosa na gradskim prometnicama. Svoje viđenje stanja u prometu gradonačelnik je iznio premijeru Andreju Plenkoviću prilikom njegovog nedavnog posjeta Dubrovniku, kada se premijer osobno mogao uvjeriti u katastrofalno stanje dubrovačkog prometa. Kao i obično, gradonačelnik Mato Franković populistički obmanjuje javnost te ostaje nedoslijedan oko uzroka prometnih gužvi jer je svojedobno objavio kako gužve ne čine taksisti već građani Dubrovnika. Ovakve i slične izjave prikazuju kaotičnost u ovoj gradskoj upravi.” - piše danas u priopćenju predsjednik dubrovačkog SDP-a Jadran Barač.
„Prema navođenju gradonačelnika Frankovića prije izmjene zakona, odnosno liberalizacije taksi-tržišta, bilo je 220 izvršitelja taksi-usluga. A brojna su svjedočenja kako su upravo tih 220 licenci bile predmetom najgorih zlouporaba od strane lokalnih šerifa. Ako je liberalizacija išta dobroga donijela, to je sloboda ljudima da se otmu od političkih/stranačkih okova kako bi mogli zaraditi svoj kruh izvan koruptivnih ralja lokalnih moćnika.” - navodi Barač.
„I tu se krije glavni razlog optužbi protiv taksista za gužve u prometu. Jer bi gradonačelnik, da uistinu želi smanjiti gužve u prometu, lako mogao utjecati na nadležna tijela (Sektor inspekcije sigurnosti cestovnog prometa i cesta, Inspektorat rada, Carinsku upravu, Poreznu upravu te Komunalno redarstvo Grada Dubrovnika) da koordinirano kontroliraju obavljanje taksi-prijevoza na području Grada (podsjećam kako je gradonačelnik nedavno vršio pritisak na Carinsku upravu koja je na temelju njegovog zahtjeva zatvorila rad žičare u Dubrovniku). Dio problema je i u prekomjernom broju taksi-vozila koja rade mimo zakonskih propisa te na taj način ugrožavaju prijevoznike koji rade u skladu sa zakonom, a sve ih se trpa u isti koš.” - smatra predsjednik dubrovačkih SDP-ovaca.
Barač dalje piše:
„Nadalje, kaos na ulicama Dubrovnika nije posljedica "loše promišljene liberalizacije", već je posljedica neplanske i stihijske urbanizacije koja nije praćena razvojem pripadajuće prometne i ostale infrastrukture što rezultira komunalnim kolapsom. Naime, nove prometnice nisu građene još od vremena bivše države. Svjedoci smo suštinski licemjernih najava izmjena Zakona o cestovnom prometu u Saboru koje bi tobože riješile prometne gužve, a nasuprot tome, i dalje se ništa ne čini po pitanju izmjene postojećeg GUP-a i prateće zakonske regulative kojima se zadovoljavaju apetiti građevinskog lobija pretvarajući ono malo preostalih zelenih površina u beton te se time nepovratno razara Grad.” - navodi se u priopćenju.
„Nedavno smo svjedočili kako članovi Vlade RH-a mešetare GUP-om i zemljištima po cijeloj Dalmaciji (prisjetimo se i afere "Okrajak" na lokalnom nivou gdje je parking uz cestu trebao biti zamijenjen novim zgradama). Gradonačelnik očigledno ne razumije što znači planski voditi Grad i rješavati probleme budući se samo bavi demagogijom i zloupotrebom javnog novca za objave nesuvislih i neprovedivih rješenja putem medija, a sve u cilju stjecanja populističkih bodova i stvaranja dojma da nešto „rješava“. Dokaz glavnog uzroka prometnog kolapsa, koji već godinama traje u Dubrovniku, najbolje se ogleda u današnjem stanju Ulice bana Jelačića kao glavnom spomeniku građevinske stihije.” - zaključio je predsjednik GO SDP Dubrovnik Jadran Barač.
DPP
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković boravi u Mostaru gdje sudjeluje na konferenciji „Održivi turizam i kulturna baština“ povodom obilježavanja 15. obljetnice obnove Starog mosta, kojeg organizira Grad Mostar u suradnji s UNESCO-om.
Cilj konferencije je promicanje održivog turizma kao perspektivne razvojne grane Grada i regije, a niz stručnih predavanja i primjera dobre prakse nudi mogućnost kvalitetne diskusije o toj temi.
Gradonačelnik Mato Franković predstavio je projekt „Respect The City“, odnosno mjere i aktivnosti koje Grad Dubrovnik poduzima u suzbijanju prekomjernog turizma.
Primjere dobre prakse također su podijelili Milica Nikolić, generalna tajnica Crnogorske nacionalne komisije za suradnju s UNESCO, Jasna Jerkov, viša savjetnica u Odsjeku za staru gradsku jezgru i baštinu Grada Splita te Siniša Šešum, šef ureda UNESCO-a u Bosni i Hercegovini.
Konferenciju su otvorili mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić, Ana Luiza Massot Thompson-Flores, direktorica UNESCO-a za znanost i kulturu u Europi te Carlo Marcotulli, tajnik u Veleposlanstvu Republike Italije u Sarajevu.
DPP
Trodnevni simpozij Budućnost ambijentalne izvedbe koji su Dubrovačke ljetne igre, povodom 70. godišnjice svog istraživanja ambijentalnosti i site-specific izvedbi, organizirale unutar projekta Future Epics podržanog od strane programa Europske unije Kreativna Europa – potprogram Kultura, završava umjetničkim programom večeras 20. srpnja, na dvije lokacije.
Drugi dan simpozija predavanje je održao dramaturg Rimini Protokolla i stručnjak za izvedbene studije Imanuel Schipper na temu Građani na pozornici i kazalište kod kuće: o gradu kao izvedbi i suizvođačkoj publici u novijim predstavama Rimini Protokolla, a govorio je o mnoštvu projekata ambijentalnog i urbanog teatra koje je kroz dvadeset godina zajedno sa svojim suradnicima predstavio publici diljem svijeta, posebno se baveći pitanjem „Što je grad, ako ne ljudi“. Njegova polazišna točka je „Grad kao izvedba i koprodukcija s građanima kao dio nje“, a da bi se konstruirala takva predstava mora se krenuti upravo od pitanja „Što je to grad, ako ne ljudi?“, iz čega nadalje proizlazi „Što je to teatar, ako ne ljudi, a pritom ne mislim na glumce“, kazao je Schipper. Umjesto da glumac ide učiti od liječnika kako je to raditi njegov posao da bi ga zatim imitirao, pita se nije li bolje pozvati liječnika na pozornicu da sam pokaže ono što zna. Naravno, to se ne može raditi u svakoj situaciji niti se smatrati određenjem kazališta, ali Rimini Protokoll koristi uvođenje stvarnih ljudi kroz svojevrsni koncept dokumentarnog teatra po čemu je ovaj umjetnički kolektiv postao popularan. On ne gradi pozornicu na kojoj ljudi sjede već u potpunosti iskorištava ambijent koji se može gledati iz više uglova, nema isti završetak i za svakog sudionika je najčešće individualan. Primamljivost grada krije se u tome što svi imaju različite uloge, kreću se prema nekome ili nečemu, ali gledajući s psihološkog aspekta i pitajući se kako koegzistirati u tom mnoštvu – odgovor se krije u velikoj količini povjerenja. Povjerenje je ono što je potrebno da bi građani mogli aktivno sudjelovati u njihovim predstavama. Svojom predstavom 100%, započetom u Berlinu prije nešto više od 10 godina, pokušali su napraviti objektivan prikaz grada s obzirom na statistički odnos stanovništva. Produkcija ne bira sudionike, već svaki sudionik biva izabran od prethodnog sudionika prema statističkoj tablici koja mu je dana pri čemu jedan sudionik predstavlja 1% svoga grada. Nakon toga se upoznaju, djeluju, opredjeljuju, što otvara pitanja i daje odgovore što je grad i tko su ljudi u gradu koji ih okružuje. Nešto privatnija predstava za 15 ljudi odvija se u njihovim domovima. Onaj tko želi sudjelovati u predstavi mora omogućiti prostor oko stola za sudionike, a ima pravo pozvati samo jednog člana dok ostali kupuju kartu. Koncept je „Jednog poznaješ – a ostalima vjeruješ“.
Drugi govornik drugog dana simpozija bio je voditelj programa u francuskom Centre des monuments nationaux Simon Pons-Rotbardt, a u svom izlaganju posebnu je pozornost posvetio pristupu baštini. Njegova strast su monumentalne građevine (bazilike, crkve, muzeji) i prikaz pokretom, čime se bavi njegov projekt Spomenici u pokretu. Njegove predstave su vezane uz teme rodne ravnopravnosti i multikulturalnosti te nerijetko šokiraju konzervativno kršćansko društvo jer se uz to te predstave postavljaju u sakralnim objektima. Pons-Rotbardt ističe da to njegov posao čini izazovnim, ali da njegova publika raste te da je na posljednjoj predstavi 80% gledališta činila upravo nova publika. Jedan od ciljeva projekta je upravo to, dovesti novu publiku u sakralne i druge značajne kulturne objekte, ali i publici koja i inače dolazi na takve lokacije ponuditi nešto nesumnjivo drugačije. Nije mu strano ni nenajavljeno izvođenje predstava u velikim trgovinama (supermarketima), a tada je reakcija publike znatno objektivnija, a sam presjek publike predstavlja heterogenost društva, naveo je Pons-Rotbardt. Jako mu je bliska i tema odnosa turizma i domicilnog stanovništva jer i sam predstave postavlja na turistički frekventnim mjestima i upravo se oko toga, tijekom njegova predavanja, otvorila zanimljiva rasprava, a na pitanje iz publike o njemu posebno zanimljivoj lokaciji koju je vidio u Dubrovniku, naveo je košarkaško igralište podno Minčete.
Oba inozemna predavača su uspjela zainteresirali publiku svojim izlaganjima te su pitanja okupljenih bila brojna.
Danas, treći dan simpozija u palači u ulici Braće Andrijića održan je razgovor o prostoru i glazbi naslovljen Dubrovnik's Acoustics s Marijom Grazio, Tomislavom Fačinijem i Bojanom Grgićem koji je moderirala Iva Lovrec Štefanović. Ponajviše se govorilo o Kneževom dvoru koji kao prostor glazbene izvedbe ima svoje prednosti i mane. Primjerice, činjenica da se koncert neizbježno odvija uz zvuk čiopa, zvonjavu sa zvonika, galamu s ulice i neposrednu blizinu publike, nekim izvođačima smeta, u što su se okupljeni uvjerili slušajući zvučne zapise iz arhive Hrvatskoga radija, dok je za neke, kako je Marija Grazio navela, taj dio prisnosti umjetnika i publike zapravo draž izvođenja u tom prostoru. U Kneževu dvoru čuje se svaki detalj, kažu i svi sugovornici iz arhivskih zapisa ali i sudionici simpozija. Spomenuti su i drugi prostori na kojima je scensko izvođenje moguće no za glazbu dosta zahtjevno. Tako na Lokrumu vlaga lijepo nosi zvuk, ali raštimava instrumente, istaknuto je. Sugovornici su naglasili kako nije nemoguće pronaći prostor za velike orkestralne izvedbe, ali je u Dubrovniku to iznimno logistički zahtjevno stoga je nužna prava koncertna dvorana. Koliko je akustika bitna u izvođenju glazbe i koliko je promjenjiv faktor, naglasio je Tomislav Fačini navodeći kako je prostor nakon čišćenja kamena dobio drugačiju akustiku. Kod zvučnih instalacija pristup je drugačiji, naglasio je Bojan Gagić. Zvučne instalacije nisu glazba, ne traže da publika nužno uživa, ne traže tišinu određeno vrijeme kao što je to na koncertima. Publika na instalacije dolazi u nepravilnom broju i vremenskom razmaku te uvijek može otići i doživjeti je prema svojim vlastitim ukusima i raspoloženjima. Katkad već postoji zvučna instalacija koja traži svoj prostor, a u drugim slučajevima je taj redoslijed drugačiji. Svaki prostor otvara drugi koncept i kombinaciju rada.
Zvučni zapisi svih izlaganja i razgovora na simpoziju Budućnost ambijentalne izvedbe dostupni su na poveznici ovdje.
Trodnevni simpozij završava se večeras 20. srpnja zvučnom instalacijom Sfere Hrvoja Hiršla na tvrđavi Bokar s početkom u 20 sati, ostvarenom u koprodukciji Igara i Art radionice Lazareti, a unutar njihovog programa Grad je mrtav. Živio Grad!, nakon čega je u 21.30 sati u Caffe baru Libertina interaktivna izvedba Grad govori Držića s dramskim umjetnicama Doris Šarić Kukuljica i Nataša Dangubić, a na sudjelovanje su pozvani i svi gosti Lućijeve Libertine.
Simpozij Budućnost ambijentalne izvedbe ostvaren je se u sklopu projekta Future Epics sufinanciranog od strane Europske komisije unutar programa Kreativna Europa – potprogram Kultura, uz podršku Ministarstva kulture RH, Francuskog instituta u Hrvatskoj, zaklade Caboga Stiftung te Društva prijatelja dubrovačke starine.
K.L.
Osnovna škola Antuna Masle u Orašcu uskoro će dobiti novu školsku sportsku dvoranu. Po ishođenju svih potrebnih dozvola, očekivani rok za početak gradnje je krajem 2020., a upravo se kreće s izradom glavnog projekta.
Dvorana će se graditi na poziciji vanjskog igrališta, prema idejnom projektu tvrtke Inter-Comp iz Zagreba, a uz objekt će se osigurati i potreban broj parkirališnih mjesta. Ukopat će se u teren, što će omogućiti i lakši pristup osobama smanjene pokretljivosti i smanjiti pregrijavanje dvorane.
Novi će prostor uz glavnu imati i malu dvoranu, ambulantu, kabinete te popratne sanitarne prostorije i svlačionice. Učenici će do dvorane dolaziti toplom vezom, dok će za vanjske posjetitelje te za gledatelje biti napravljeni posebni pristupi. Novonastali hodnik iz škole prema dvorani prolazit će kroz sadašnju zbornicu, kao najmanje invazivno rješenje te se neće dirati učionice, što će omogućiti normalan tijek nastave i za vrijeme izvođenja radova.
Nova dvorana bit će od velikog značaja za učenike škole, jer trenutno nastavu tjelesne i zdravstvene kulture izvode u maloj polivalentnoj dvorani u potkrovlju škole ili, kad to vrijeme dopušta, na vanjskim igralištima za košarku i nogomet. Realizacijom ovog projekta, omogućit će se i prenamjena polivalentne dvorane u potkrovlju u učionice, što će u konačnici povećati kapacitete škole. Zahvaljujući tome, a s obzirom na sve veći broj učenika u ovoj osnovnoj školi, u budućnosti će biti dovoljno mjesta za zadržavanje jednosmjenske nastave za sve razrede.
Osim za potrebe škole, dvorana će u poslijepodnevnim satima biti na raspolaganju za mjesne sportske klubove, čija su djeca za bilo kakve sportske aktivnosti morala ići u grad.
DPP
Župan Nikola Dobroslavić uputio je izraze sućuti obiteljima pomoraca iz Metkovića i Ploča koji su stradali u nesreći na brodu Atlantske Plovidbe.
“Vijest o pogibiji naših pomorca, vaših najbližih, na brodu Atlantske plovidbe pogodila je mene i sve naše sugrađane. Izražavam vam, u trenutcima vaše velike boli, moju najdublju sućut”. - napisao je župan Dobroslavić.
DPP
Župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicom Žaklinom Marević i zamjenikom Joškom Cebalom nazočio je u petak svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Metkovića povodom proslave blagdana sv. Ilije i Dana grada Metkovića. Uz župana koji je bio u ulozi izaslanika predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, sjednici su nazočili ministar obrane i počasni građanin grada Metkovića Damir Krstičević, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, državni tajnik Frano Matušić, gradonačelnici Dubrovnika i Vrgorca Mato Franković i Ante Pranić te gradonačelnici i načelnici iz doline Neretve.
Poslije pozdravnog govora gradonačelnika Dalibora Milana, direktor Metkovića d.o.o. Filip Dominiković, ministar Ćorić, gradonačelnik Milan te direktor Hrvatskih voda, Zoran Đuroković potpisali su ugovor za projekt Razvoj vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Metkovića vrijedan 448 milijuna kuna.
Župan Dobroslavić ovom prilikom je pohvalio metkovsku gradsku upravu rekavši kako se tu ”malo priča, ali puno radi”.
- Mogu vam samo čestitati na onome što i kako radite. Mi iz Županije ne samo da to pratimo i podržavamo nego i surađujemo na brojnim projektima. Radimo skupa na korištenju europskih fondova, tu smo odlični. Hrvatska Vlada pomaže realizaciji svih tih projekata, drago nam je da imamo tu potporu, posebno u Metkoviću. Nekoliko projekata važnih za Metković je uvršteno u strateške projekte na sjednici Vlade u Dubrovniku. Moramo naravno pripremiti te projekte, ali ne sumnjam da ćemo uspjeti.
S ovog mjesta bih izdvojio tri projekta koji su za mene ključni. Dnevna bolnica Metković ide kako smo i zacrtali, to je kompleksan projekt, ali ćemo ga dovesti kraju. Potom tu je projekt zaštite doline Neretve od zaslanjenja, to je milenijski projekt za dolinu Neretve. Treći projekt je nastavak uspješne realizacije prometnog povezivanja Hrvatske Pelješkim mostom, odnosno projekt autoceste od čvora Metković do čvora Osojnik. Mi želimo čvrstu vezu od Dubrovnika i cijele županije do ostatka Hrvatske. - kazao je župan Dobroslavić.
- Potpora Vlade se vidi i po imenovanju nove ministrice poljoprivrede Marije Vučković. Vi je svi znate, ona je već kroz nekoliko projekata puno pomogla području Neretve, naročito uzgajivačima mandarina. Na kraju želim odavde poslati poruku našim susjedima u Bosni i Hercegovini. Pelješki most ide dalje, to nas ne brine, ali huškanja na taj račun dolaze nakon što je uzurpirana vlast u BiH gdje je našem narodu za predstavnika nametnut Bošnjak umjesto Hrvata. Naši sunarodnjaci će opstati u BiH i nikakvi trikovi ih neće natjerati da se isele. Poručujemo im da imaju potporu Dubrovačko - neretvanske županije koja je neupitna i trajna. - rekao je župan Dobroslavić.
DPP
Glazbeni program jubilarnih 70. Igara nastavlja Dubrovački simfonijski orkestar s virtuoznim trubačem Håkanom Hardenbergerom pod ravnanjem dirigenta Franza Antona Kragera, večeras u 21:30 sati u atriju Kneževa dvora. Na programu je filmska glazba Aarona Coplanda, Koncert za turbu u E-duru Johanna Nepomuka Hummela, Ljetna večer Zoltána Kodálya, Couperinov grob Mauricea Ravela te Svečanost Usamljene zvijezde, suita od pet skladbi u obradi Roberta Nelsona, posvećena Teksasu.
Dubrovački simfonijski orkestar jedan je od nositelja glazbenog dijela programa Igara te važan dio bogatog i raznolikog kulturnog nasljeđa Dubrovnika i Hrvatske. Njegovi članovi su akademski glazbenici koji su znanje stjecali uglavnom na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, ali i diljem svijeta.
Orkestar surađuje s brojnim priznatim svjetskim umjetnicima, a mnoge od tih suradnji ostvarene su upravo na Dubrovačkim ljetnim igrama tijekom desetljeća. Ovog puta, pridružuje im se švedski trubač Håkan Hardenberger, poznat po svojim izuzetnim izvedbama koje su ga, uz inovativnost i virtuoznost, dovele na mjesto jednog od vodećih svjetskih solista.
Tijekom bogate glazbene karijere svirao je s najvećim svjetskim orkestrima: Njujorškom i Bečkom filharmonijom, Simfonijskim orkestrom Švedskog radija, Berlinskom filharmonijom i Londonskim simfonijskim orkestrom, a u dvorani koja ugošćuje samo izuzetne svjetske izvođače, Carneige Hall, nastupio je s Bostonskim simfonijskim orkestrom. Brojni istaknuti autori kao što su Harrison Birtwistle, Brett Dean i Hans Werner napisali su djela upravo za njega. Koncertom u atriju Kneževa dvora upravljat će američki dirigent Franz Anton Krager koji vrsno ravna najvećim svjetskim orkestrima u najznačajnijim svjetskim dvoranama – u Kennedyjevu centru u Washingtonu, Gewandhausu u Leipzigu, moskovskoj Državnoj palači Kremlj, sidnejskoj Operi i drugima.
Drugi festivalski koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra na programu je 12. kolovoza u Dvoru, kad će nastupiti pod ravnanjem maestra Iva Lipanovića uz violinisticu Katarinu Kutnar te praizvesti kompoziciju Ciklus.mp3 za gudače Ivana Violića. Na programu su i Violinski koncert Čajkovskog te Beethovenova Eroica.
Ulaznice za koncert dostupne su preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnik-festival.hr ili servisa www.ulaznice.hr te na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1), svakim danom od 9 do 21:30 sati gdje stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije mogu ostvariti popust od 30 % pri kupnji ulaznica. Kupnjom Mastercard® i Maestro® karticama ostvaruje se 10 % popusta dok kupnja u iznosu od preko 500 kn donosi voucher za 30 % popusta na festivalske suvenire.
K.L.
U žitnici Rupe u četvrtak navečer otvorena je izložba pod nazivom „Povismo i sukno – kaštelansko tradicijsko ruho”. Izložbu koja gostuje u Dubrovniku, a koja je nastala kao rezultat suradnje Dubrovačkih muzeja, Muzeja Grada Kaštela i Etnografskog muzeja Split otvorila je zamjenica župana Žaklina Marević.
Zamjenica župana je tom prigodom kazala kako je veseli ova izložba, posebice zbog toga što je ona zalog još većeg unapređenja suradnje između naših muzejskih institucija:
- Koristim također priliku čestitati autoricama ove izložbe, jer ovdje imamo priliku vidjeti zaista velik broj eksponata, a to govori o kompleksnosti ove izložbe. Vjerujem da ćemo mi večeras ovdje nazočni, ali i svi oni koji dođu pogledati izložbu narednih dana, osim edukativnog aspekta imati priliku kroz izložbu upoznati i povijest kaštelanskog kraja. - rekla je zamjenica Marević.
Dodala je i kako je vrijednost ovakvih, gostujućih izložbi, što daju široj publici mogućnost upoznavanja drugih krajeva i njihovih običaja, a suradnja kakva je ostvarena između Dubrovačkih muzeja, Muzeja Grada Kaštela i Etnografskog muzeja Split daje dodanu vrijednost radu muzejskih institucija. Uz želje za nastavak ovako uspješne suradnje i na nekim budućim projektima, zamjenica župana Žaklina Marević otvorila je te u pratnji autorica izložbe i ravnateljice Dubrovačkih muzeja Pavice Vilać obišla izložbu “Povismo i sukno – kaštelansko tradicijsko ruho”.
Inače, ova izložba će za naše sugrađane u žitnici Rupe biti otvorena do 26. kolovoza ove godine. Riječ je o bogatoj izložbi koja u 215 eksponata prikazuje tradicijsko odijevanje u prostoru kaštelanskih naselja, odnosno Grada Kaštela. Autorice stručne koncepcije izložbe i kataloga su muzejske savjetnice Sanja Ivančić iz splitskog etnografskog muzeja i Sanja Acalija iz Muzeja grada Kaštela, a kustosica dubrovačke izložbe je voditeljica dubrovačkog Etnografskog muzeja Barbara Margaretić.
DPP