Shakespearov Hamlet u režiji Paola Magellija i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla na tvrđavi Lovrijenac otvara premijerni dramski program jubilarnih 70. Dubrovačkih ljetnih igara u subotu, 27. srpnja, najavljeno je danas na konferenciji za medije održanoj u Festivalskoj palači na kojoj su govorili intendantica Igara Dora Ruždjak Podolski, njen pomoćnik za dramski program Saša Božić, redatelj predstave Paolo Magelli, dramaturginja Željka Udovičić Pleština, nositelj naslovne uloge Hamleta Frano Mašković te ostali članovi Festivalskog dramskog ansambla. Pokrovitelj ovog premijernog naslova je Hrvatska elektroprivreda.

Povratak Hamleta na Lovrijenac nakon gotovo deset godina koliko je prošlo od zadnje produkcije pripada Mitovima grada, kako onima fizičkima, tako i metafizičkima, kako i glasi programski koncept 70. jubilarne festivalske sezone, a trinaesti je po redu postavljen na Lovrijencu. Na toj je dubrovačkoj tvrđavi prvi Hamlet igran već 1952., treće sezone festivala, u režiji Marka Foteza s Veljkom Maričićem u naslovnoj ulozi. Kroz desetljeća nastavile su produkcije s velikim redateljskim i glumačkim imenima pa su tako u Lovrijencu svoj Elsinore pronašli redatelji Denis Carrey, Dino Radojević, Toby Robertson, Mladen Škiljan, Jiří Menzel, Christopher Fettes, Richard Eyre, Joško Juvančić, Ivica Kunčević i drugi, a ulogu danskog kraljevića ostvarili među ostalima i Rade Šerbedžija, Derek Jacobi, Lazar Ristovski, Daniel Day-Lewis i Goran Višnjić.

Paolo Magelli prvi se put predstavio festivalskoj publici 1974. s Mandragolom u parku Muzičke škole, godine kad se obilježavala 25. obljetnica Dubrovačkih ljetnih igara. Nakon toga su uslijedila neka od njegovih antologijskih festivalskih ostvarenja: Feničanke, Dundo Maroje, Grižula i druge, a sada, 45 godina nakon, u 70. obljetnici festivala postavlja Hamleta na Lovrijencu, predstavu na čiju je režiju dugo čekao.

- Dvanaest puta sam do sada odbio raditi Hamleta, ali kad se pružila prilika raditi ga na Lovrijencu, pomislio sam da je sad trenutak da zajedno sa svojim glumcima progovorim o tome što taj Hamlet zaista jest. To je čovjek koji ima sve, može mijenjati svoju državu, a on se odlučuje za osobnu osvetu i omogućuje dolazak nasilnika i stranaca na vlast. Čini mi se da on dobro ocrtava poziciju intelektualca danas u Europi koji odustaje od države i odlučuje se za osvetu ili za šutnju, a i sama šutnja je vrsta osvete prema društvu. Čak i biti nedovoljno kritičan je za jednog intelektualca veliki grijeh. - kazao je redatelj Paolo Magelli.

- Naš Hamlet više nije mlad ni naivan, on nema entuzijazma, neutemeljenih mladenačkih zanosa. On je čovjek izgrađenih stavova u vremenu duhovne ugroženosti, a Lovrijenac je metafora onoga što nas danas okružuje. Zidovi koji porobljavaju naše glave, mjesto korupcije, okoliš koji je beznadno postao kompromitiran svojom orijentacijom ka prijetvornosti, dvostrukim igrama i makijavelističkoj politici. U takvom svijetu za ljubav nema mjesta i sve je podređeno ostvarivanju interesa. Hamlet se od prijevara i kratkotrajnih uzurpatora vlasti pokušava braniti riječima, ali argumentima nema mjesta u takvom okruženju i zato se događa stalni nesporazum koji izniče prvenstveno iz nerazumijevanja sebe u kontekstu vremena i mjesta na kojem se zatekao. Izlaz traži u ludilu koje postaje jedinim smislenim agensom djelovanja jer jamči privremenu slobodu duha. On se mora skriti u ludilo da bi pokušao preživjeti, nadživjeti, izbjeći utapanje u posvemašnjoj truleži prevlasti mediokritetstva. - istaknula je dramaturginja Željka Udovičić Pleština.

Uz Frana Maškovića u ulozi danskog kraljevića Festivalski dramski ansambl čine: Milan Pleština u ulozi kralja, Nikša Butijer je Polonije, Horacija igra Ermin Bravo, Ivan Colarić je Laert, Enes Vejzović Rosencrantz, Guildenstern je Pjer Meničanin, Fortinbras je Ranko Zidarić, Hamletovu majku Gertrudu igra Nina Violić, Ofeliju Anđela Ramljak, a u ostalim ulogama glumaca, vojnika, grobara su: Hrvojka Begović, Domagoj Janković, Matija Čigir, Bernard Tomić, Karlo Mrkša i Pavle Vrkljan. Glas duhu Hamletova oca dao je Miše Martinović.

Glumački ansambl je, na čelu s prvim dubrovačkim Hamletom Franom Maškovićem, potvrdio da ovakvog Hamleta nisu nikada ni gledali niti igrali. Adaptaciju i dramaturgiju prema prijevodu Vladimira Gerića potpisuje Željka Udovičić Pleština, scenograf je Lorenzo Banci, kostimograf Leo Kulaš, glazbu potpisuje Ljupče Konstantinov, video projekcije Ivan Marušić Klif, oblikovanje svjetla Aleksandar Čavlek i Marko Mijatović, dok je glumce mačevanju učio Lovro Buva. Asistenti autorskog tima su Tamara Damjanović, Ana Fucijaš i Miran Brautović, a inspicijent Roko Grbin.

Pretpremijera Shakespearova Hamleta na Lovrijencu održat će se 26. srpnja, a premijera u subotu 27. srpnja. Reprize su na programu sve do 31. srpnja i sve su izvedbe rasprodane. Predstava se održava pod pokroviteljstvom Hrvatske elektroprivrede te Tekstilprometa koji ove godine također slavi svojih 70 godina postojanja.

K.L.

Dok pročistač u Komolcu nije bio pušten u rad, pitka voda bio je jedan od gorućih problema Dubrovnika. Sad, kad pročistač konačno bistri vodu u dubrovačkom Vodovodu spremni su za početak realizacije puno većeg projekta – Aglomeracije Dubrovnika.

Projekt je to koji će obuhvatiti izgradnju vodovodne i kanalizacijske mreže, rekonstrukciju mreže, izgradnju i rekonstrukciju crpnih stanica i što je najvažnije, izgradnju pročistača otpadnih voda u Petki. Projekt vrijedan 680 milijuna kuna čeka zeleno svjetlo iz Jaspersa. Kad ga u Vodovodu dobiju, upustit će se u radove koji se na dubrovačkom području nisu izvodili od šezdesetih godina, pa je više nego jasno kako je baš ovaj projekt veliki izazov.

Predsjednik Uprave Vodovoda Lukša Matušić još je proteklog tjedna prilikom otvorenja pročistača u Komolcu upravo projekt Aglomeracije Dubrovnika istaknuo kao sljedeći koji čeka na realizaciju, a za Grad je iznimno važan.

- Još je hrvatska Vlada projekt Aglomeracije Dubrovnika na sjednici, koja je u Gradu održana uz Festu svetoga Vlaha, proglasila projektom od nacionalnog interesa baš zato da bi se ubrzala njegova realizacija. U Vodovodu naravno nismo mirovali već smo odradili veliki dio posla kako bismo kandidirali ovaj projekt i u konačnici dobili bespovratna sredstva za njegovu realizaciju. Projekt je na Jaspersu i čeka odobrenje sredstava kako bismo započeli radove. - kazao je Matušić za Dubrovnikpress.hr, istaknuvši koliko je posla obavljeno s ciljem da ovaj projekt dobije zeleno svjetlo iz EU-a.

- Riješili smo 50 posto posla oko imovinsko - pravnih odnosa, ishodovali brojne lokacijske dozvole za uređaje kao i dio građevinskih dozvola, što je bio preduvjet za kandidiranje projekta Aglomeracije Dubrovnika na EU fondove. Sve što je bilo potrebno oko kandidiranja ovog projekta odradili smo u zadanim rokovima i sad čekamo sredstva. Do kraja godine trebali bismo potpisati ugovor o dodjeli sredstava iz EU fondova, što bi zapravo i bilo vrijeme upuštanja u određene radove. - rekao je Matušić.

Nije tajna kako je kanalizacijska i vodovodna mreža na području Grada Dubrovnika u iznimno lošem stanju. Naime, u mrežu izgrađenu šezdesetih, posljednjih tridesetak godina malo se ulagalo, odnosno može se reći kako se ta mreža svih ovih godina zapravo samo krpala dok je paralelno divljala nekontrolirana, odnosno neplanska gradnja. Sve to dovelo je do zagušenja vodovodne, a posebno kanalizacijske mreže pa je realizacija projekta Aglomeracije dubrovačkom Vodovodu veliki izazov.

- Aglomeracija Dubrovnika je iznimno važan projekt u sklopu kojega je planirana izgradnja 65 kilometara nove vodovodne mreže i odvodnje, rekonstrukcija mreže kao i rekonstrukcija crpnih stanica. U sklopu ovog projekta planirana je i izgradnja pročistača u Petki. Rok za realizaciju projekta je do 2023. godine, a predviđeno je da iz EU fondova za realizaciju ovog izuzetno zahtjevnog projekta dobijemo 75 posto sredstava dok bi preostali dio osigurali s državne i lokalne razine. - kazao je Matušić.

U okviru radova u Petki između ostalog je predviđena rekonstrukcija podmorskog ispusta te izgradnja postrojenja za obradu mulja. Imovinsko – pravni odnosi su riješeni te su ishodovane lokacijske kao i građevinske dozvole. Ministarstvo zaštite okoliša dalo je Vodovodu pozitivno mišljenje na Studiju o zaštiti okoliša pa se za početak radova na pročistaču u Petki samo čekaju sredstva iz fondova EU-a. Inače, izgradnjom pročistača otpadnih voda u Petki, priključenost stanovništva na sustav odvodnje s 87 povećat će se na 92 posto.

Izazov je aktualnoj Upravi Vodovoda bio i pročistač pitke vode u Komolcu za kojeg je bivša uprava te tvrtke kao i tadašnja gradska administracija tvrdila da je u završnoj fazi, što se kasnije pokazalo kao obmana.

Dok pročistač u Komolcu i službeno radi, odnosno bistri vodu koja će biti bistra 365 dana u godini, Matušić ističe kako će i taj projekt imati nastavak.

- Građani malo brkaju neke stvari oko pročistača u Komolcu, odnosno njegove funkcije. Naime, može se čuti kako on samo uklanja mutnoću, ali to nije točno, on uklanja i bakteriološka onečišćenja. Inače, dobra je stvar što je elaboratom predviđena mogućnost njegove nadogradnje. Dakle kad se upustimo u tu fazu projekta nećemo krenuti od nule, a radi se o nadogradnji pročistača kojim bi se uklanjala kemijska onečišćenja vode. - rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Lukša Matušić.

- Inače, kvaliteta pitke vode se non stop prati i analizira i mi do sada, za razliku od nekih slavonskih vodovoda, nismo bilježili pojavu teških metala u vodi, poput žive. U svakom slučaju, kad krene nadogradnja pročistača za vodu, samo ćemo nastaviti s radovima jer je tako predviđeno elaboratom. E, tu je pred nama i onaj teži dio posla, osiguranja sredstava za tu fazu, odnosno mogućnost kandidiranja te nadogradnje na EU fondove. Taj papirnati dio posla, odnosno prikupljanja potrebne dokumentacije, uvijek oduzme najviše vremena. - kazao je Matušić.

Dubrovački simfonijski orkestar i virtuozni trubač Håkan Hardenberger, nastupili su sinoć pred brojnom publikom u atriju Kneževa dvora. Pod ravnanjem dirigenta Franza Antona Kragera izveli su filmsku glazbu Aarona Coplanda, Koncert za turbu u E-duru Johanna Nepomuka Hummela, Ljetnu večer Zoltána Kodálya, Couperinov grob Mauricea Ravela te Svečanost Usamljene zvijezde u obradi Roberta Nelsona.

Švedski trubač Håkan Hardenberger zbog svoje inovativnosti i virtuoznosti slovi za jednog od vodećih svjetskih solista. Iako su Hardenberger, kojeg nazivaju i „prvom trubom svijeta“, te njegov majstorski solo nastup bili vrhunac večeri, Dubrovački simfonijski orkestar je zablistao u svojoj najboljoj formi. Njihova na trenutke zaigrana, na trenutke dramatična, ali uvijek sjajna izvedba kojom je dirigirao ugledni američki dirigent Krager, oduševila je publiku u Dvoru. Nakon prvog dijela i izvedbe Hummelova Koncerta za trubu te dugotrajnog zasluženog aplauza, Hardenberger se obratio publici, kazavši kako je nakon 32 godine ponovno u Dubrovniku, a zatim je publici poklonjen i glazbeni dodatak.

Drugi festivalski koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra na programu 70. Igara je 12. kolovoza u Dvoru, kad će nastupiti pod ravnanjem maestra Iva Lipanovića uz violinisticu Katarinu Kutnar te praizvesti kompoziciju Ciklus.mp3 za gudače Ivana Violića. Na programu su i Violinski koncert Čajkovskog te Beethovenova Eroica. Ulaznice za taj koncert, kao i za ostatak glazbenog programa dostupne su preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnik-festival.hr ili servisa www.ulaznice.hr te na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1), svakim danom od 9 do 21:30 sati gdje stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije mogu ostvariti popust od 30 % pri kupnji ulaznica. Kupnjom Mastercard® i Maestro® karticama ostvaruje se 10 % popusta dok kupnja u iznosu od preko 500 kn donosi voucher za 30 % popusta na festivalske suvenire.

K.L.

Maestralna predstava Tko pjeva zlo ne misli redatelja Renea Medvešeka u izvedbi sjajnog dramskog ansambla Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu oduševila je brojnu festivalsku publiku sinoć u parku Gradac.

Inspiriran scenarijem Kreša Golika za jedan od najgledanijih filmova u povijesti hrvatske kinematografije, Rene Medvešek režirao je kazališni potpourri koji rekonstruira izumirući dobri duh Zagreba. Priču o svakodnevnici poznatih i omiljenih lica, koja se okupljaju oko stola kao središnjeg mjesta građanskog života, u Medvešekovoj scensko-glazbenoj priči obogaćuje program u špajzcimer smještenog radio-aparata. Ova uzbudljiva kazališna interpretacija slavnog filmskog predloška sačuvala je duh priče iz Golikova filma, a Medvešek ju je obogatio i dokumentarističkim elementima iz međuratnog Zagreba. Sjajna glumačka postava predvođena Zrinkom Cvitešić, Dušanom Bućanom i Krešimirom Mikićem svojim je zgodama nasmijala sve prisutne do suza, a oduševljenje viđenim potvrđeno je gromoglasnim pljeskom zbog kojeg su se glumci na poklon vraćali čak četiri puta te su za kraj zapjevali zajedno s publikom. Tko pjeva zlo ne misli pred rasprodanim se dubrovačkim gledalištem igra još večeras, 22. srpnja na istom mjestu u isto vrijeme.

Sjajan dramski ansambl zagrebačkog HNK osim gore navedenih glumaca čine i Ivana Boban kao Teta Mina te Ivan Colarić, Ivan Glowatzky, Dušan Gojić, Nikša Kušelj, Dora Lipovčan, Vanja Matujec, Iva Mihalić, Vlasta Ramljak, Barbara Vicković, Silvio Vovk i Mirta Zečević. Dramaturgiju predstave potpisuje Nina Bajsić, scenografiju Tanja Lacko, kostimografiju Doris Kristić, oblikovanje svjetla Aleksandar Čavlek, dok su glazbeni suradnici na predstavi Matija Antolić, Nenad Kovačić te Pravdan Devlahović za scenski pokret.

K.L.

Župan Nikola Dobroslavić, sa zamjenicom župana Žaklinom Marević i v.d. pročelnice UO za društvene djelatnosti Jelenom Dadić, primio je novoizabrano vodstvo Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“ iz Dubrovnika.

Naime, na sastanku je istaknuto kako je na nedavno održanoj izbornoj skupštini izabrano novo vodstvo pa je tako za predsjednika društva izabran profesor Milan Perić, za dopredsjednika doc. dr. Marinko Marić te za tajnicu Anita Škarić, a osim novoizabranog vodstva na sastanku je bio i dugogodišnji član HKD „Napredak“ profesor Ivan Prce.

Župan je sa suradnicama čestitao novom vodstvu, uz želje za nastavak uspješnog rada, ali i suradnje sa Županijom koja je dosad, ocijenjeno je obostrano, bila izuzetno dobra.  

DPP

U Lazaretima su postavljene dvije "pametne klupe" QBen Silver. Rije je "pametnim klupama" koje korisnicima omogućavaju USB i bežično punjenje mobitela, tableta, laptopa i ostalih elektroničkih uređaja.

Konstrukcija klupe izrađena je od čelika i kaljenog stakla čija čvrstoća osigurava otpornost klupe na vandalizam, dok cinčanje štiti klupu od korozije i ostalih posljedica vremenskih uvjeta. Uređaje je moguće puniti tokom cijelog dana, zahvaljujući sunčevoj energiji koju solarni paneli provode do baterija. Višak energije pohranjuje se i omogućava neometan rad do čak deset dana u slučaju lošijih vremenskih uvjeta. Ovaj model pametne klupe sadrži dva bežična i dva USB punjača za punjenje elektroničkih uređaja te LED ambijentalnu rasvjetu koja se uključuje ovisno o zalasku sunca na određenoj lokaciji i omogućava bolju vidljivost klupe u kasnim večernjim satima.

Tako se Grad Dubrovnik priključio brojnim gradovima i naseljima koji su postavili slične klupe na javnom prostoru. Pametnoj klupi će se najviše razveseliti turisti i mlađa populacija, ali i stariji koji će tu moći odmoriti i napuniti svoj mobitel.

DPP

U Čajkovici su sinoć, oko jedan sat poslije ponoća, policijski službenici Odjela kriminaliteta droga Policijske uprave dubrovačko – neretvanske zatekli 23 - godišnjeg državljanina Bosne i Hercegovine s torbom u kojoj se nalazilo oko 4,5 kg droge marihuane, pakirano u devet pvc paketića.

Kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je nezakonito ušao iz Bosne i Hercegovine brdskim stazama prokrijumčarivši navedenu drogu te da mu je pomagala 27 - godišnjakinja iz Dubrovnika, kod koje je pronađena manja količina droge marihuane.

Zbog sumnje da su počinili kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama protiv 27 - godišnjakinje je podnesena kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu redovnim putem, dok je 23-godišnjak, uz kaznenu prijavu, predan pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave.

DPP

Zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić i intendantica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak Podolski sastale su se drugog dana netom završenog simpozija Budućnost ambijentalne izvedbe, u Festivalskoj palači sa Simonom Pons-Rotbardtom, voditeljem programa francuskog Centre des monuments nationaux, i razgovarale o mogućnostima suradnje ovih institucija.

Simon Pons-Rotbardt predstavio je rad Centa za nacionalne spomenike, vladinog tijela pod francuskim Ministarstvom kulture, koje je zaduženo za konzervaciju, restauraciju i upravljanje povijesnim prostorima i građevinama koji su u vlasništvu francuske države. Simon Pons-Rotbardt za Centar je kreirao projekt Spomenici u pokretu koji se bavi razvojem izvedbenih umjetnosti na mjestima baštine, a taj nacionalni program plesa i cirkusa ove godine slavi petu godinu pozivajući publiku da otkrije francuske povijesne dragulje kroz izvedbe perspektivnih i uvaženih umjetnika iz svijeta plesa i cirkusa.

Jelka Tepšić je gosta upoznala s bogatom ladanjskom spomeničkom baštinom Dubrovnika te brojnim ljetnikovcima na širem području grada i projektima njihove revitalizacije. Istaknuti su primjeri jedinog potpuno obnovljenog ljetnikovca Bunić-Kaboga na Batahovini, kojeg je Pons-Rotbardt i razgledao s neskrivenim oduševljenjem kako je sam spomenuo, zatim ljetnikovca Gučetić u Rijeci dubrovačkoj u kojem se otvara memorijalni centar Ruđera Boškovića i društveni centar, ali i ostalih koje tek čeka obnova i nova kulturna namjena.

Simon Pons-Rotbardt, koji se prije dolaska u Dubrovnik susreo u Zagrebu s predstavnicima Ministarstva kulture te Francuskog instituta u Hrvatskoj, istaknuo je kako je impresioniran Dubrovnikom, njegovom spomeničkom baštinom te festivalom o kojem je mnogo slušao i ranije u Francuskoj. Razgovaralo se o mogućnostima koprodukcija na području site-specific izvedbi te razmjeni umjetnika. Pitanja aktivacije spomenika i pronalaska novih izvedbenih lokacija, zajedničke su nam teme, istaknuo je Pons-Rotbardt. Nadalje, govorilo se o izazovima privlačenja publike, posebice novih publika te naročito turista. Dora Ruždjak Podolski istaknula je primjer lanjskog festivalskog programa Inside-Out, kao uspješnog programa intervencije u prostoru i site-specific izvedbe na koju su sjajno reagirali upravo turisti koji su se tamo našli.

Boravak Simona Ponsa-Rotbardta u Dubrovniku i njegovo izlaganje Baština i pokret na simpoziju Budućnost ambijentalne izvedbe, kojeg su Dubrovačke ljetne igre organizirale u sklopu dvogodišnjeg projekta Future Epics podržanog od strane Europske komisije unutar programa Kreativna Europa – potprogram Kultura, podržao je Francuski institut u Hrvatskoj.

K.L.

Dok s jedne strane gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković preporuča da se u operativnom sektoru javnog gradskog prijevoznika Libertasa djelatnicima isplaćuje dodatnih 400 kuna netto na postojeću plaću, a počelo se i sa zaostalim isplatama za prekovremene sate, s druge strane iz Libertasa ne prestaju šokirati sugrađane s voznim redom. Naime, u srcu sezone, iako, u biti, s obzirom da je riječ o javnom gradskom prijevozu sezona ne bi trebala ni biti bitna, već bi usluga morala biti jednako kvalitetna tijekom cijele godine, Libertas je, umjesto da pojača, dodatno reducirao vozni red.

Na sramotu uprave Libertasa, ali i Grada Dubrovnika, dubrovački javni prijevoz ovog ljeta nije omogućen tijekom cijele noći, a to je problem, ne samo u sezoni, na koji smo na stranicama portala Dubrovnikpress.hr već ukazivali, već i u ostatku godine. Brojne Dubrovkinje i Dubrovčani posebno ljeti rade do kasno u ugostiteljskim objektima, hotelima, ali u Libertasu i Gradu Dubrovniku ne mare puno za to, posljednji autobus za Mokošicu tako je u 2:15 sati, a što tek trebaju reći stanovnici Bosanke, njima zadnji autobus kreće s Pila u 21:30! Neće biti ni noćne linije u 2:30 s Pila koja je preko Ulice Iva vojnovića subotom i nedjeljom vozila do Mokošice.

Osim toga od ponedjeljka je reducirano nekoliko linija, stanovnicima Ploča i Zlatnog potoka zasigurno je "izvrsno" leglo što "petica" tako više uopće neće voziti subotom, nedjeljom i blagdanima, kao ni "dvica".

Uvedena je restrikcija i na liniji "2A" na način da također neće voziti subotom, nedjeljom i blagdanima, no to se čini kao još najbezbolniji rez s obzirom koliko se ljudi vozi tim autobusom i koliko je ta linija bespotrebno opterećenje za Libertas. Umjesto toga da se voze stanovnici Solituda koji 50 metara dalje imaju stanicu "šestice" Libertas je resurse mogao iskoristi za pojačavanje drugih linija. "Štedilo" se i na liniji "3A", nešto blaže, pa od ponedjeljka uz nedjelje i blagdane neće više voziti ni subotom, a dosad je subotom vozila do 13:30 sati, no tu je ipak "obična trica".

Uz to, građane Mokošice maltretira se izmijenjenim i naravno reduciranim voznim redom subotom i nedjeljom.

Uz ove redukcije građani su se primorani u prepunim autobusima i inače voziti kao grla koja idu na klanje, a subotom, nedjeljom i blagdanima stanovnicima pojedinih područja neće ni to biti omogućeno.

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježeno je 17 prometnih nesreća u kojima je jedna osoba smrtno stradala, dok je sedam osoba zadobilo teške te 14 osoba lakše tjelesne ozljede. S materijalnom štetom zabilježeno je 14 prometnih nesreća.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 733 represivne mjere od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 292 osobe sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 56 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 14 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju i 63 osobe su sankcionirane zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.

DPP

Na nedavnoj sjednici Općinskog vijeća Općine Konavle vijećnik Srđan Meštrović pobrojao je nekoliko problema koje je vidio u gradskoj luci u Cavtatu te pitao što se radi na kažnjavanju sramotnog ponašanja pojedinih jahtaša u Cavtatu.

- Tu su slojevi nafte u portu, fekalije od jahti i kemikalije od pranja, ne gašenje motora, korištenje rive za njihove stolove i stolice. Naš porat nije marina i mislim da tome treba doći u kraj. - kazao je Meštrović.

Načelnik Božo Lasić je odgovorio kako se slaže s dijelom konstatacije vijećnika Meštrovića te istaknuo kako nažalost Općina ne upravlja portom u Cavtatu već Županijska lučka uprava.

- Suradnja sa Županijskom lučkom upravom nije loša. Što se tiče čistoće mora u Cavtatu, ona je dobra na svim okolnim kupalištima. Općina zajedno sa Zavodom za javno zdravstvo provodi svakodnevni monitoring. U ovoj sezoni nismo imali nikakvo onečišćenje, a siguran sam da bilo kakvo eventualno onečišćenje ako i bude ne može biti dugotrajno već kratkog vijeka. Mi imamo i pojačan nadzor na vaterpolu u Cavtatu. Ja kad razgovaram s ribarima kažu mi da se obnovio riblji fond koji nije bio dok nismo izgradili kanalizaciju. - kazao je Lasić.

- Mislim da možda treba ograničiti gabarite brodova koji ulaze jer je upitno koju mi korist od toga imamo. Bio je nedavno slučaj da je jedna jahta dovela kamion smeća i iskrcala u naše kante. Jahte koriste vrlo bogati ljudi, a sramotno se ponašaju. Od ispuštanja fekalija do iskrcavanja smeća. Očito ne bi bili bogati da se tako ne ponašaju. - kazao je načelnik Općine Konavle Božo Lasić te dodao kako se mora promišljati o mjeri zajedno sa Županijskom lučkom upravom.

D.M.

Za djecu na Lopudu uređeno je igralište koje je bilo dotrajalo i u lošem stanju. Nabavljene su nove sprave, sređene podloga i ograda. Radove je financirao Grad Dubrovnik kroz program redovnog održavanja sportskih terena i dječjih igrališta Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu.

Odrađeni su radovi tamponiranja podloge ispod koje je postavljen geotekstil te gumena antistress podloga u obuhvatu od oko 150 metara kvadratnih. Također su postavljeni novi betonski rubnjaci i šljunak te su izvedeni popravci na ogradi i ulaznim vratima igrališta. Uklonjene su dotrajale i slomljene sprave koje su nadomještene s pet novih sprava: opružna njihalica morski konjić, vrtuljak, tobogan, klackalica s oprugama, ljuljačka.
Investicija uređenja na dječjem terenu vrijedna je 100.000,00 kuna s PDV-om, dok nabava i ugradnja sprava iznosi 42.000,00 kuna s PDV-om.

Podsjetimo, u ovogodišnjem proračunu za održavanje dječjih i sportskih igrališta osiguran je iznos od 1,7 milijuna kuna, što je 40 posto više nego u 2018. godini. Dodatno, Upravni odjel za izgradnju i upravljanje projektima nosi 6,1 milijuna kuna za projekte investicijskog održavanja i izgradnje novih igrališta te drugih prostora za rekreaciju.

DPP