Župan Nikola Dobroslavić i zamjenik župana Joško Cebalo nazočili su središnjoj svečanosti proslave blagdana sv. Ilije i Dana Općine Stolac u BiH.

Na svečanosti, koja je održana na Nekropoli stećaka Radimlja, su nazočili i brojni predstavnici vlasti u BiH, kao i veleposlanik Hrvatske u BiH Ivan Sabolić.

Dubrovačko-neretvanska županija niz godina sudjeluje u projektu “Jedna HR županija – jedna obnovljena kuća u BiH” te donira sredstva za obnovu jedne obiteljske kuće.

Na ovaj način Dubrovačko - neretvanska županija nastavlja, već tradicionalno, u okviru svojih mogućnosti pomagati uređenju ratom razrušenih kuća povratnika te time doprinijeti povratku i održivom ostanku raseljenih obitelji na području Općine Stolac.

DPP

Festivalska publika uživala je sinoć slušajući Glazbu dubrovačkih ljetnikovaca u izvedbi vrsnih solista Bojana Čičića i Dmitrya Sinkovskog na violinama te Tomislava Fačinija na čembalu te ostalih vrhunskih glazbenika: Elene Davidove, Hiwote Tadesse, Frana Petrača, Lee Sušanj Lujo, Stjepana Nodila, Manuele Marije Mitterer, Hermanna Ebnera, Ataya Bağcıja te Izidoar Erazema Grafenauera. Jedinstveni koncertni program donio je u atrij Kneževa dvora pet Sorkočevićevih simfonija, Händela, Vivaldija te suvremenu praizvedbu Concerta favori Ivana Jarnovića, a oduševljena publika kraj svake skladbe pozdravila je velikim pljeskom.

Glazbenici su festivalskoj publici u Dvoru predstavili jedinstveni i bogat program koji je uključivao i pet od sedam Sorkočevićevih simfonija koje su ovi isti glazbenici ranije ove godine snimili na nosač zvuka Sorkočević 7 u izdanju Dubrovačkih ljetnih igara, a uz potporu Zaklade Caboga. Otprilike u doba kad je Luka Sorkočević prestao skladati, na europskoj je glazbenoj sceni zasjao violinski virtuoz i skladatelj Ivan Jarnović, čiji smo Koncert za violinu br. 16, Concerto favori, čuli u fantastičnoj izvedbi Bojana Čičića. Središnji skladateljski interes ovog violinskog virtuoza, bio je upravo violinski koncert, a Jarnovićeva popularnost u mnogim europskim središtima dovela je do toga da je upravo u Londonu Bojan Čičić 'otkrio' notni materijal za ovaj koncert te je sinoćnja izvedba, prema dostupnim podacima, bila prva dubrovačka izvedba tog koncerta od 18. stoljeća kad je napisan i kada ga je izveo sam autor. U Dvoru je ovaj jedinstveni orkestar sastavljen od navedenih vrhunskih glazbenika uz kontratenora Dmitryja Sinkovskog izveo i Händelovu ariju Cezara iz 1. čina opere Julije Cezar u Egiptu te Vivaldijevu ariju Judite Agitata infido flatu iz 1. dijela oratorija Juditha triumphans. Gromoglasni pljesak oduševljene publike bio je zaslužena nagrada za sjajnu izvedbu.

Festivalska koncertna sezona u atriju Kneževa dvora nastavlja se već sutra, 20. srpnja zajedničkim nastupom Dubrovačkog simfonijskog orkestra i vrhunskog trubača Håkana Hardenbergera pod ravnanjem Franza Antona Kragera.

K.L.

Noćni klub, odnosno Culture Club Revelin u sezoni zapošljava niz djevojka atraktivnog izgleda kojima je osnovni zadatak motivirati goste kluba na veću potrošnju alkoholnih pića, za što djevojke od kluba dobivaju proviziju. Djevojkama koje se u Revelinu sezonski zaposle kao hostese, a nisu iz Dubrovnika, klub osigurava smještaj. Kako izgleda prostor u kojem su tijekom turističke sezone smještene hostese iz Revelina te kakvi su uvjeti rada u tom klubu, u pismu portalu Dubrovnikpress.hr napisala je djevojka, bivša hostesa, N.B. čiji su podaci poznati redakciji, a koja se, nezadovoljna uvjetima smještaja, nakon svega četiri dana rada, vratila doma.

- Šaljem vam osobno iskustvo uvjeta rada sa stajališta hostese u „32. najboljem klubu u svijetu”. Prijavila sam se na mjesto hostese u Revelinu. Odgovorili su mi u roku od 10 minuta te pitali za broj mobitela kako bi mi objasnili uvjete rada. U tom telefonskom razgovoru bilo mi je rečeno da je osiguran smještaj, jedan obrok, dnevnica od 250 kuna i provizija na potrošnju (alkoholnih pića) gosta. Pitali su me imam li studentski ugovor. Kako imam, rečeno je da petog u mjesecu uplaćuju zaradu na žiro račun (kasnije sam vidjela da neke djevojke dobivaju gotovinu u kuverti). - počinje svoju ispovijed djevojka N.B.

- Također, rečeno mi je da će me nazvati M.P. (podaci poznati redakciji op.a.) - promotor kluba koji je bolje upućen u financije. Kako su prolazili dani, nitko se nije javljao, a na moj upit, rečeno mi je kako su u gužvi zbog sezone (poslije sam saznala da sam im bila rezerva te da su me držali na stand by). Imala sam planove za druge poslove budući da se nisu javljali mjesec dana, no tada je stigao poziv od zaposlenice Revelina koja mi je rekla da sam zaposlena te da će me M ovaj put zaista nazvati. U razgovoru s M, sve je od prije bilo potvrđeno te sam se odlučila ipak za rad u Dubrovniku jer se radi o prestižnom hrvatskom gradu i klubu. No, u trenutku kada sam stigla u osigurani smještaj, vidjela sam da nije sve kako je zvučalo. - piše bivša hostesa Revelina.

- Jedna djevojka pokazala mi je sobu u kojoj ću spavati. Ta je soba bila kao pušiona (nisam pušač, ali mogu ga donekle tolerirati), pepeo po već smeđim plahtama (od nepranja), smeće svugdje, plijesni po zidovima, štapići za uši pod krevetom, opušci u šalici s tekućinom na noćnom ormariću uz pepeo. Nisam znala da li da otvorim prozor i proluftam sobu od dima, vlage i ostalog ili da ostavim zatvoreno jer bi mogla ući neka životinja iz dvorišta, budući je kuća prizemna i okružena šikarjem. Djevojka mi je rekla je da nemamo obrok, ali imamo kuhinju gdje si svaka može skuhati ono što si kupi. - navodi dalje N.B.

- Ta kuhinja je bila puna neopranog suđa, i opušaka, dakako. Zatim sam provjerila kupaonice. Dvije su kupaonice jer u kući spava 11 cura. Nisam očekivala jacuzzi niti ikakav luksuz, ali sam očekivala da donekle bude čisto, bar pod kontrolom. Mračna kupaonica, s gljivicama i plijesnima po zidovima i stropovima, četkom za pranje wc školjke na plastičnoj stalaži pokraj nesesera sa higijenskim priborom šokirala me dovoljno. No, kada sam ušla u drugu, slijedila je još veća nevjerica - vreća krvavih tampona stajala je u kutu, uz pomaknutu wc dasku i naravno nedostatak wc papira. Kada sam pitala gdje je wc papir, dobila sam odgovor da si ga svaka kupuje sama (isto kao i hranu). Za ručnike nisam ni pitala jer mi je već bilo jasno da ih nema kao sto nisam imala plahtu koju bih mogla staviti umjesto one prljave. Srećom, na svako putovanje iz navike nosim svoj ručnik i vreću za spavanje. - navodi dalje.

- Sto se tiče rada u samom klubu, nemam prevelike zamjerke. Svaka hostesa ima svoje mjesto i funkciju. Neke su na ulazu i rezervacijama dok su neke u klubu i pokušavaju što više šampanjaca izvući iz gostiju kako bi zaradile proviziju (jer se samo na šampanjac ostvaruje provizija). Pritom, neke djevojke zbog pohlepe prolijevaju piće kako bi što prije stigla nova boca (za to ih je nadređeni M opomenuo jer su gosti primijetili što se događa). Osim još pokojeg smiješnog pravila - poput onog da ne smijem na wc bez da se njemu javim, sve je u redu. Radna atmosfera također je neugodna - pregršt ogovaranja, tračeva i smicalica. Nakon četiri dana rada shvatila sam da sve to zajedno nije vrijedno dnevnice od 250 kuna (bez obroka i osnovnih dnevnih potrepština). - napisala je bivša hostesa u Revelinu.

- Napisala sam poruku M da dajem otkaz. On mi je nakon nekoliko sati odgovorio, kada sam već bila u busu za doma. Pitao me za ključ od ormarića garderobe u klubu, ja sam mu rekla da sam ga zaboravila vratiti, no da ću mu poslati poštom. On mi je rekao da će mi oduzeti dvije dnevnice - zbog ključa i smještaja koji je „neuredan - pun opušaka i smeća”. Rekla sam mu da mi ne pada na pamet čistiti za drugima jer zna i sam da je taj neadekvatan smještaj već bio u tom stanju prije nego sto sam ja došla i da nisam pušač. Tada se probao obraniti pričom da nisam naučila raditi i da mi rad s pravilima predstavlja problem, dok smještaj i izostanak informacija o istom dok smo se dogovarali preko telefona nije ni dotaknuo. Hostesiram već nekoliko godina. Sezonski sam također radila u Splitu (dnevno i noćno) i dijelila stan s 5-6 ljudi i s tim ljudima sam dan danas u prijateljskim odnosima. Rad mi ne predstavlja problem, pogotovo ne s pravilima. Ali ako ću se ja držati pravila, očekujem da se i druga strana drži barem osnovnih pravila za uljudan život. - napisala je na kraju N.B. priloživši i fotografije gdje je bila smještena.

D.Mladošić

Grad Dubrovnik nastavlja razvijati i implementirati strateški projekt Poštujmo Grad, kako bi kroz upravljanje destinacijom prevenirao negativne učinke prekomjernog turizma. S tim ciljem, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković na suradnju je pozvao i turističke vodiče, obrativši se Društvu turističkih vodiča Dubrovnik i Cehu turističkih vodiča.

U svom dopisu svim vodičima zahvaljuje na suradnji i razumijevanju tijekom provedbe projekta te ističe kako gradska uprava od ljeta 2017. do danas poduzima različite mjere i aktivnosti s ciljem uvođenja reda, rasterećenja prometa i smanjenja gužvi.

- Licencirani vodiči za zaštićenu cjelinu Grada Dubrovnika svojim znanjem i iskustvom te neposrednim kontaktom s posjetiteljima mogu značajno doprinijeti percepciji našeg Grada i života u njemu. - navodi gradonačelnik Franković u dopisu, pozivajući ovim putem sve vodiče da upoznaju svoje grupe s projektom Poštujmo Grad i pozovu ih na poštivanje istaknutih pravila i lokalnog stanovništva.

Posebno se osvrnuo na zadržavanje na ulazima u povijesnu gradsku jezgru i kretanje grupa Stradunom, jer se radi o najopterećenijim dijelovima na kojima se brzo stvori gužva. Bolja propusnost prolaza i kretanja kroz Grad osigurat će turistima kvalitetniji doživljaj, navodi gradonačelnik. Na mostovimana Pilama i Pločama zaustavljanje grupa nije dozvoljeno, kao i u Širokoj ulici, preporuča se što manje zaustavljati se na Stradunu, a posebno je važno obratiti pozornost i na ulice pješačke koridore. Sve preporuke prethodno su usklađene s vodstvom Društva turističkih vodiča i Ceha turističkih vodiča.

- Vi, naše vodičke i vodiči najbolje poznajete ovaj Grad i svaki njegov kantun. Svaku vrlinu i prednost, manu i potrebu. Imate veliku ulogu u stvaranja reda, kao i u doživljaju po kojem će turisti upamtiti naš Grad i vjerujemo da ćete nam pomoći u kreiranju promjena i ostvarenju zacrtanih ciljeva. – zaključio je gradonačelnik Franković.

Za 2021. godinu najavljena je izmjena koja će se odnositi na sve vodiče, uvođenje pravila obveznog korištenja slušalica za sve grupe iznad 15 osoba i potpuna zabrana korištenja mikrofona s razglasom.

DPP

Predstava „Tko pjeva zlo ne misli“ redatelja Renea Medvešeka u izvedbi dramskog ansambla Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu na programu 70. Igara je u nedjelju i ponedjeljak, 21. i 22. srpnja u parku Gradac s početkom u 21:30 sati. Obje izvedbe su rasprodane.

Inspiriran scenarijem Kreša Golika za jedan od najgledanijih filmova u povijesti hrvatske kinematografije, nastalim na temelju Dnevnika maloga Perice Vjekoslava Majera iz 1942. godine, Rene Medvešek režirao je kazališni potpourri koji rekonstruira izumirući dobri duh Zagreba. Ova višestruko nagrađivana predstava slijedi europsku kazališnu praksu koja kultne filmove tretira kao kulturno blago kako bi nadahnula nove generacije gledatelja. Priču o svakodnevnici poznatih i omiljenih lica, koja se okupljaju oko stola kao središnjeg mjesta građanskog života, u Medvešekovoj scensko-glazbenoj priči obogaćuje program u špajzcimer smještenog radio-aparata. To tehnološko čudo prodire kroz zidove i grije ozračje zagrebačkih domova. Uzbudljiva kazališna interpretacija slavnog filmskog predloška sačuvala je duh priče iz Golikova filma, a Medvešek ju je obogatio i dokumentarističkim elementima iz međuratnog Zagreba. Premijera ove gostujuće hit predstave održana je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu u rujnu 2017., a publiku ne prestaje oduševljavati posljednje dvije godine stoga ne čudi što su i ulaznice za oba termina dubrovačkih izvedbi rasprodane.

Sjajan dramski ansambl zagrebačkog HNK čine Zrinka Cvitešić u ulozi Ane Šafranek, Dušan Bućan kao Franjo Šafranek, Krešimir Mikić kao Gospon Fulir, Ivana Boban kao Teta Mina, a ostale uloge ostvarili su: Ivan Colarić, Ivan Glowatzky, Dušan Gojić, Nikša Kušelj, Dora Lipovčan, Vanja Matujec, Iva Mihalić, Vlasta Ramljak, Barbara Vicković, Silvio Vovk te Mirta Zečević. Dramaturgiju potpisuje Nina Bajsić, scenografiju Tanja Lacko, kostimografiju Doris Kristić, oblikovanje svjetla Aleksandar Čavlek, dok su glazbeni suradnici na predstavi Matija Antolić, Nenad Kovačić te Pravdan Devlahović za scenski pokret.

K.L.

Nakon što su je u lipnju započela energetska obnova zgrada vrtića Ciciban i Izviđač, s ljetnim praznicima krenuli su radovi obnove i u OŠ Ivan Gundulić i OŠ Marin Držić. Investicije su sufinancirane bespovratnim sredstvima EU fondova, a njihovom realizacijom značajno će se smanjiti računi za energente.
 
Na objektima su postavljene građevinske skele, a u tijeku je uklanjanje podnih obloga. U gruškoj školi predviđena je izolacija dotrajalog krova zgrade, vanjskih zidova, poda prema tlu i stropa prema negrijanom prostoru. Zamijenit će se dotrajala vanjska stolarija, postaviti nova LED rasvjeta te će se ugraditi novi učinkoviti radijatori i obnoviti strojarnica. Izvođač radova je Alfaplan građenje d.o.o., a ugovoreni rok izvedbe je 12 mjeseci za radove vrijedne 7.536.308,75 kuna s PDV-om.
 
U zgradi OŠ Marina Držića od 5. do 8. razreda zamijenit će se u izolirati dotrajali krov zgrade, vanjski zidovi te će se ugraditi solarni sustav za pripremu potrošne tople vode. Projektom je predviđena i ugradnja sustava za daljinsko očitanje potrošnje energenata i uvođenje novog naplatnog mjernog mjesta. Izvođač radova za ovaj projekt je Capitalis d.o.o., a za radove vrijedne 606.250,79 kuna  s PDV-om ugovorom je predviđen vremenski rok od pet mjeseci.
 
Završetkom radova obje zgrade će iz energetskog razreda C prijeći u razred B, a godišnja ušteda za toplinsku energiju bit će 50 posto u OŠ Marin Držić, dok ta brojka u OŠ Ivan Gundulić iznosi visokih 71,5 posto uštede. Osim smanjenja računa za energente, ovom vrijednom investicijom u infrastrukturu učenicima i djelatnicima škole osigurat će se kvalitetniji uvjeti za provođenje nastavnog programa.
 
Za ove dvije škole osigurano je bespovratno sufinanciranje u ukupnom iznosu od 3.023.589,26 kuna, odnosno 35% od ukupno prihvatljivih troškova koji iznose 8.689.040,28 kuna. Nastavak je to energetskih obnova gradskih infrastrukturnih objekata koje je Grad Dubrovnik započeo 2018. velikom obnovom Osnovne škole Lapad koristeći sredstva Fonda za zaštitu okoliša i fondova EU. Energetska obnova vrtića Ciciban i Izviđač napreduje predviđenim tempom, a uslijedit će sportska dvorana u Gospinom polju.

DPP

Atlantska plovidba fokusirana je na pružanje najbolje moguće medicinske skrbi pomorcima smještenim u bolnici, ističe se danas u priopćenju AP na njihovim službenim stranicama, nakon teške nesreće u kojoj je dvoje pomoraca, iz Metkovića i Ploča, izgubilo život prilikom ispiranja tanka, a još dvoje je ozlijeđeno dok je jedan pomorac kasnije zatražio liječničku pomoć.

Nesreća se dogodila na oko 150 nautičkim milja od brazilske obale.

Priopćenje AP prenosimo u cijelosti:

D.M.

U sklopu popratnog umjetničkog programa simpozija Budućnost ambijentalne izvedbe, Dubrovačke ljetne igre su u suradnji s Art radionicom Lazareti unutar njihovog programa Grad je mrtav. Živio Grad! pripremile dvije zvučne instalacije priznatih hrvatskih umjetnika. Sretno mjesto Bojana Gagića za publiku je otvoreno sinoć u ljevaonici pod Minčetom, a Sfere Hrvoja Hiršla će biti postavljene u subotu u 20 sati na tvrđavi Bokar.

Zvučni ambijent Sretno mjesto Bojana Gagića bavi se zvukom sretnih mjesta slijepih ljudi koji žive u Dubrovniku. Rad, postavljen u srednjovjekovnu ljevaonicu pod Minčetom, sastoji se od pet autonomnih zvučnika, pet podnih senzora i centralnog kompjutera u kojem se nalaze snimke lokaliteta sretnih mjesta koja su odabrali slijepi stanovnici Dubrovnika, a snimljene su prije svega nekoliko dana. Svaki od tih zvukova zasebna je priča ambijentalne strukture čiji narativ ovisi o trenutku kada je snimka zabilježena.

Bojan Gagić se sustavno bavi tzv. sound artom i field recordingom, objavljuje poetske zapise u književnim časopisima, autor je glazbe za kratke eksperimentalne i animirane filmove uglavnom domaćih autora, kao i dizajna svjetla i zvuka za kazališne predstave, a snimio je i nekoliko kratkih eksperimentalnih filmova. Zajedno s Miodragom Gladovićem razvio je izvedbenu tehniku luminoakustike tj. pretvorbe svjetla u zvuk korištenjem fotonaponskog efekta solarnih panela, a za svoj je umjetnički rad višestruko nagrađivan. Instalacija je za publiku dostupna u prostoru ljevaonice još večeras i sutra od 20 do 22 sata.

U subotu, na tvrđavu Bokar smjestit će se Euklidski prostor Hrvoja Hiršla. Sfere pozicionirane negdje između multi univerzuma, prostorne distorzije i kibernetskih tijela su nedefinirana tijela čija je funkcija nepoznata, ali njihova prisutnost ostavlja traga u prostoru u kojemu se nalaze, unoseći nemir, kaos i razigranost. Sfere su nasumično postavljene u prostor i udaljenost među njima je nejednaka, tvoreći polja praznina i nakupina. Umjetnički projekti Hrvoja Hiršla na raskrižju su suvremene umjetnosti i diskursa medijske umjetnosti, a glavne teme kojima se bavi su materijalnost umjetničkog predmeta, dekonstrukcija njegove aure i ograničenja medija. Njegovi radovi obuhvaćaju zvučne, video i interaktivne instalacije, otiske i drugo, a posljednjih pet godina umjetnik svoj interes usmjerava na strukture, automatizaciju i kibernetiku.

Simpozij Budućnost ambijentalne izvedbe odvija se od 18. do 20. srpnja kao dio programa Future Epics sufinanciranog sredstvima programa Europske unije Kreativna Europa. Dubrovačke ljetne igre zahvaljuju Društvu prijatelja dubrovačke starine i Udruzi slijepih Dubrovačko-neretvanske županije na pomoći u realizaciji ovih programa.

K.L.

Trodnevni simpozij Budućnost ambijentalne izvedbe koji Dubrovačke ljetne igre organiziraju povodom 70. godišnjice svog istraživanja ambijentalnosti i site-specific izvedbi unutar dvogodišnjeg projekta Future Epics koji je podržan od strane Europske komisije unutar programa Kreativna Europa – potprogram Kultura, započeo je jutros u palači u Ulici Braće Andrijića.

Simpozij je otvorila Intendantica Igara Dora Ruždjak Podolski kratkim uvodnim izlaganjem, nakon čega je uslijedio razgovor s Paolom Magellijem, Ivicom Kunčevićem i Ivicom Prlenderom uz video prezentaciju o Dubrovniku kao idealnoj pozornici za scensko propitivanje klasika. Ovaj razgovor na temu Povijest ambijentalnog kazališta u Dubrovniku: kultura kao pokretač razvoja grada moderirao je pomoćnik intendantice za dramski program Saša Božić.

Ivica Kunčević, bivši ravnatelj dramskog programa Igara te redatelj nekih od amblematskih ambijentalnih festivalskih predstava, smatra da nema ozbiljne budućnosti bez ozbiljnog istraživanja prošlog u smislu estetike ambijentalnosti. Prisjetio se početaka festivala koje je obilježio Marko Fotez koji se prvi „popeo“ na Lovrjenac.

Iako Fotez izlazi na otvorenu pozornicu, tada još uvijek ne možemo govoriti o ambijentalnom teatru već o teatru na otvorenom. Ambijentalni teatar počinje s Gavellom i Spaićem koji ulaze u prostore radeći minimalno intervencija. Gavella postavlja Taracu u gradskoj četvrti Gruž na terasi s koje se vidi cijeli jedan dio grada i u kojoj je taj grad u službi scenografije. On prvi shvaća mogućnost šireg ambijenta. Kosta Spaić bira prostor prema metaforičkoj vrijednosti: „Ako je to centralni događaj dubrovačke povijesti, igra se na centralnom mjestu“, te s tom mišlju predstavu postavlja u Knežev dvor iako pričom tamo ne pripada, čime obilježavamo početak metaforičkog pristupa prostoru. Nakon toga slijede godine u kojima izreka „Grad teatar“ nije floskula, već stvarnost. Da bismo mogli shvatiti ambijentalnosti i estetiku, moramo razumjeti da nikada nije bila prvo estetika pa nakon toga predstava, već se spontanošću redatelja naknadno stvarala estetika.

Tako je bilo i u predstavi Tužna Jele koju je Kunčević postavio u Pilama, a Jelu stavio usred mora, koje postaje njezina noćna mora. Tu priča ne staje, ambijentalnosti ne doprinosi samo prostor već i brojna djeca koja su sudjelovala u predstavi jer se ista postavila na području gdje su se igrali. Kunčević se našalio i rekao da su svaki dan dolazili s novim prijateljima, mlađom braćom i sestrama, a njegov jedini uvjet da ih uzme u predstavu bio je da znaju plivati.

Godine 1979. potres otvara prostor Pustijerne koji datira iz Držićeva doba, a za Paola Magellija predstavlja sveti prostor i uvodi nas u ono što on smatra problematikom prostora.

Pustijerna sada simbolizira oskvrnjivanje i propadanje prostora što ocrtava odnos čovjeka prema vlastitoj prošlosti. I to ne samo u Dubrovniku, već to možemo smatrati globalnim problemom danas u potrošačkom društvu. Prostor Pustijerne predstavlja jako puno intelektualnih kontradikcija, kaže Magelli. Problemi nestajanja prostora i devastacije brišu identitete gradova diljem Europe, a u korist skupih stambenih prostora, bankomata itd. Kultura je stavljena na stranu.

Magelli smatra da je teatar uvijek dio ambijenta jer je u ambijentu i stvoren. Jedan od prijedloga ide u pravcu decentralizacije teatra pa tako on budućnost vidi u decentralizaciji Igara od Stona do Cavtata, a unutar grada prema gradskim četvrtima Lapad i Gruž jer povijesna jezgra postaje samo kulisa, a teatar bi morao ići u dijelove grada gdje se odvija život.

Dugogodišnji intendant festivala i ravnatelj ustanove Dubrovačke ljetne igre, Ivica Prlender smatra da je teret i problem kojeg se treba osloboditi da bi se radilo u perspektivi - tzv. evolucionistički proces, odnosno tvrdnja da se krenulo od skromnih početaka prema veličanstvenoj sadašnjosti, što se postavilo kao kanon.

No, ako kritički sagledamo prošlost možemo uvidjeti da nije točno da se vrijednosti uvijek uvećavaju i da sve biva boljim. U kanonskim pregledima s početka Igara izostaju neke predstave jer ih nisu radila zvučna imena, stoga navodi da bi kanon trebalo preispitati. Festival je imao svoje uspone i padove, a preispitivanje kanonskih vrijednosti bi vodilo oslobođenju. Tu kao problem vidi i uvriježeno stajalište da je najbolje što redatelj može dati festivalskoj sezoni - novi scenski prostor. Smatra da novo ne znači nužno i dobro, ali sve što je dobro nužno je i novo. Ambijentalnost se očituje, kaže, u glumačkoj kreaciji i predstava postaje ambijentalna kada ansambl živi, diše i osjeća prostor. Zvučni zapis cijelog razgovora dostupan je na poveznici ovdje.

U umjetničkom dijelu programa simpozija u koprodukciji Igara i Art radionice Lazareti, a unutar njihovog programa Grad je mrtav. Živio Grad!, publici će se predstaviti Bojan Gagić s interaktivnom zvučnom instalacijom Sretno mjesto u srednjovjekovnoj ljevaonici ispod Minčete večeras u 20 sati.

Drugi dan simpozija počinje sutra u 10 sati predavanjem dramaturga Rimini Protokolla i stručnjaka za izvedbene studije Imanuela Schippera na temu Građani na pozornici i kazalište kod kuće: o gradu kao izvedbi i suizvođačkoj publici u novijim predstavama Rimini Protokolla, a nastavit će se izlaganjem Baština i pokret koje će održati voditelj programa u francuskom Centre des monuments nationaux Simon Pons-Rotbardt,. Sutrašnji večernji dio programa osmišljen je u čast velikom redatelju Georgiju Paru, a donosi predstavljanje knjige urednika Hrvoja Ivankovića Grad-pozornica Georgija Para uz prikazivanje dokumentarnog filma Georgij Paro - Pospremanje scenaristice Lade Džidić Barić i redatelja Siniše Bajta, nastao u produkciji Hrvatske radiotelevizije, u atriju palače Sponza s početkom u 21:30 sati.

Vodeći partner projekta Future Epics je Fondacija Heartefact iz Beograda, dok su uz Igre, kao prvog suorganizatora, ostali partneri: Centar za izvedbene umjetnosti Vitlycke (Tanumshede, Švedska) te organizacija civilnog društva Tasca (Barcelona, Španjolska). Dubrovačke ljetne igre zahvaljuju zakladi Caboga Stiftung i Francuskom institutu u Hrvatskoj na pomoći u realizaciji ovog programa.

K.L.

Dovršenim očevidom i provedenim kriminalističkim istraživanjem teške prometne nesreće koja se 17. srpnja, oko 23,30 sati, dogodila u Orebiću, utvrđeno je da je do prometne nesreće došlo kada je 17 - godišnji vozač motocikla dubrovačkih registracijskih oznaka, krećući se iz pravca Kučišta u pravcu Stona, uočivši sa svoje desne strane dvije pješakinje (koje su prethodno bile u društvu nastradale 15-godišnjakinje), prešao na lijevu prometnu traku gdje je došlo do udara u 15-godišnju pješakinju koja je kolnik ceste prelazila na udaljenosti od oko dva metra od pješačkog prijelaza.

Uslijed udara, 15 - godišnjakinja je preminula na mjestu događaja, dok su 17 - godišnji vozač motocikla i putnica koja se u tom trenutku s njim nalazila na motociklu, zbog težine ozljeda prevezeni u splitsku bolnicu gdje su zadržani na daljnjem liječenju.

Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo izazivanja prometne nesreće sa smrtnom posljedicom, policija protiv 17 - godišnjeg motocikliste nadležnom državnom odvjetništvu podnosi kaznenu prijavu.

DPP

Puštanje u rad pročistača pitke vode u Komolcu nije samo najznačajnija vijest iz gradske uprave i gradskih poduzeća u posljednjih sedam dana već je to i najznačajniji završeni komunalni projekt ove godine. Tako velika investicija poput pročistača nije, ali je vijest da je Grad Dubrovnik osigurao smještaj mladima koji napuštaju Dom Maslina, izazvala je bezrezervne najpozitivnije reakcije i razgalila srca Dubrovčana. Tjedan je protekao i u znaku poboljšavanja uvjeta rada zaposlenika komunalnih društava.

No, krenimo redom s tjednim pregledom...

NOVE STRATE U POVIJESNOJ JEZGRI

U povijesnoj jezgri prošli petak započelo je postavljanje novih bordo strata s natpisima objekata. Grad Dubrovnik tako mijenja postojeće zastarjele strate novim tipiziranim verzijama s ažuriranim lokacijama, u svrhu što bolje preglednosti i informiranosti o sadržaju objekata u pojedinim ulicama.
Uz reklamne natpise objekata, istom bijelom bojom otisnuti su i popratni piktogrami, vizualna atrakcija koja dodatno oplemenjuju sadržaj te istovremeno olakšava snalaženje. Piktogrami obuhvaćaju sedam kategorija: restorani, kafići, slastičarnice, trgovine/suveniri, kulturni sadržaji, uredi i ostale usluge.

POČELE ISPLATE VOZAČIMA LIBERTASA ZA PREKOVREMENE SATE

Grad Dubrovnik i Uprava društva Libertas nastavljaju rješavati brojne probleme koji godinama opterećuju poslovanje dubrovačkog javnog prijevoznika, poput neisplaćenih prekovremenih sati vozača.

Tako je, nastavno na prethodna obećanja i javne objave, poslodavac uz plaću za mjesec lipanj od 10. srpnja svim vozačima isplatio sve sate odrađene preko mjesečnog fonda sati u drugom kvartalu 2019. godine, a koje zaposlenici nisu koristili kao slobodne dane. Time se započelo rješavanje problema prekovremenih sati koji se povlači već dugi niz godina. Svi postojeći zaostaci s isplatom prekovremenih sati nastalih u prethodnim razdobljima (do 31. prosinca 2018.), a koji su od prethodnih uprava zanemarivani sve do prije dvije godine, bit će riješeni do kraja srpnja kroz novu isplatu vozačima.

Uprava Libertasa Dubrovnik nastavlja proces konsolidacije društva na svim razinama poslovanja.

DJELATNICIMA OPERATIVNOG SEKTORA LIBERTASA, VRTLARA I ČISTOĆE 400 KUNA MJESEČNO

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je zaključak upravama trgovačkih društava Libertas Dubrovnik d.o.o., Vrtlar d.o.o. i Čistoća d.o.o., u kojem preporuča da se svim radnicima u operativnom sektoru u razdoblju od sljedećih šest mjeseci mjesečno isplati 400 kuna neto. Djelatnici ovog sektora, navodi gradonačelnik, u najvećoj mjeri podnose teret poslovanja zbog povećanog obujma posla.

Zaključak je rezultat niza sastanaka s predstavnicima sindikata i radničkim vijećima ovih gradskih tvrtki, s ciljem unapređenja radnih uvjeta njihovih djelatnika.

U RAD PUŠTEN PROČISTAČ VODE U KOMOLCU

Jedan od kapitalnih infrastrukturnih projekata Grada Dubrovnika, kojeg je ova gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Matom Frankovićem prije dvije godine zatekla na 10 posto završenosti, u nedjelju je pušten u rad. Pročistač pitke vode u Komolcu svečano je otvorio hrvatski premijer Andrej Plenković, u prisustvu brojnih uzvanika.

- Čestitam, ovo je veliki dan za Dubrovnik, ovaj uređaj znači novu kvalitetu svakodnevnog života svih građana Dubrovnika. Činjenica da se ovaj projekt intezivno završio u protekle dvije godine pokazuje agilnost novoizabranog čelništva Grada Dubrovnika. Siguran sam da ćemo u partnertvu sa Suezom biti na razini standarda i kvalitete koju zaslužuje ovaj Grad i završetkom ovog projekta prenijeti poruku o pouzdanosti. - kazao je tom prigodom hrvatski premijer Andrej Plenković.
Ukupna vrijednost projekta izgradnje crpne stanice s uređajem za pročišćavanje vode za piće i pratećim infrastrukturnim objektima je 56.516.480 kuna i financira se iz kredita HABOR-a te se planira u maksimalnom iznosu refundirati sredstvima iz EU fondova.

- Iznimna mi je čast i zadovljstvo biti danas ovdje jer kada smo prije tri godine radili istraživanje među građanima Grada Dubrovnika što im je najbitnije, odgovor je kod 90 posto ispitanika bio – uređaj za pročišćavanje vode. Danas, nakon puno napora, koje zaboravljamo u trenutku pune funkcije uređaja, došli smo do kraja. Danas će građani Dubrovnika dobiti ono što su zaslužili, čistu pitku vodu 365 dana u godini. Zahvaljujem svima onima koji su sudjelovali u ovom projektu. - rekao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković, dodajući kako se ide i u iduću fazu projekta. Najavio je i projekt Aglomeracije Dubrovnik, vrijedan 680 milijuna kuna, u sklopu kojeg će se izgraditi kanalizacijska mreža do kraja, a paralelno s tim i još jedan iznimno važan uređaj za pročišćavanje fekalnih voda, što je preduvjet za čisto more.

- Danas imamo funkcionalan uređaj, jedinstven ove vrste u Hrvatskoj, na ponos svima nama u Gradu Dubrovnik. Predstoji nam i druga faza koja se odnosi na biološko pročišćavanje pitke vode ugradnjom filtera s aktivnim ugljenom. Današnji dan nas u Vodovodu Dubrovnik čini iznimno ponosnima i vjerujem da ćemo zamućenje vode u Dubrovniku spominjati kao dio davne prošlosti. - rekao je u prigodi otvorenja predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić.

DOGOVORENI BOLJI RADNI UVJETI ZA DJELATNIKE LIBERTASA

Grad Dubrovnik aktivno radi na rješavanju problema javnog gradskog prijevoznika Libertas Dubrovnik d.o.o., između ostalog i u vidu unapređenja radnih uvjeta djelatnika društva. Na ovu temu gradonačelnik Mato Franković održao je niz sastanaka s predstavnicima Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske (SSKH) i Sindikata Hrvatskog vozača te predstavnicima Radničkog vijeća dubrovačkog javnog prijevoznika. Nakon procjene stanja i financijskog opterećenja koje nose tražene izmjene, svi zahtjevi tada upućeni većinskom vlasniku su u potpunosti prihvaćeni te su naznačeni jasni vremenski okviri u kojima će se realizirati.

Predstavici sindikata od gradonačelnika Frankovića zatražili su povrat nekih izgubljenih prava radnika, a potrebne izmjene u ovom smjeru će se provesti već tijekom srpnja. Promjenom Tarifnog sustava, uvjeta i cjenika usluga društva, radnicima će biti vraćeno pravo na povlašteni pokaz članovima uže obitelji. Svakom vozaču ubuduće će se podmiriti nadoknada troškova produljenja vozačke dozvole i memorijske kartice vozača, a unutar pet godina odobrit će im se i pet plaćenih radnih dana za potrebe periodične izobrazbe.

GRADONAČELNICI FRANKOVIĆ I OPARA AKTIVNI NA IZMJENAMA ZAKONA O CESTOVNOM PROMETU

Svoju suradnju oko izmjena i dopuna Zakona o cestovnom prometu gradonačelnici Splita i Dubrovnika nastavili su radnim sastankom u Splitu. Andro Krstulović Opara i Mato Franković suglasni su kako je trenutno stanje na gradskim prometnicama njihovih gradova neodrživo stoga je potrebna izmjena i dopuna Zakona koji će dokinuti negative efekte liberalizacije taksi usluga.

Najavili su kako će krajem kolovoza imati gotov prijedlog izmjena zakona.

GRAD OSIGURAO STAN ZA MLADE KOJI NAPUŠTAJU DOM MASLINU

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković predao je ravnateljici Dječjeg doma Maslina Ilijani Stojanović, uz prisustvo predsjednice Upravnog vijeća Doma Zrinke Raguž, ključeve gradskog stana u Gružu, za potrebe zbrinjavanja djece, odnosno mladih koji s navršenom punoljetnosti napuštaju dom.
Riječ je o stanu od 43 kvadrata, u kojem će biti smještena dva korisnika koja uskoro odlaze iz Doma Maslina i na ovaj će im način biti olakšan prelazak na samostalan život. Organizirano stanovanje uz povremenu podršku moguće je koristiti do navršene 21. godine života i služi za osamostaljenje za budući život.

Grad će također, uz pomoć svog Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju nastojati osigurati sredstva za adaptaciju i opremanje stana, kroz natječaj Unapređivanje infrastrukture za pružanje socijalnih usluga kao podrška procesu deinstitucionalizacije – druga faza.

UREĐENO BOĆALIŠTE U MOKOŠICI

U Mokošici su završeni radovi na uređenju prostora boćališta i pomoćnih prostorija koji se nalaze ispred skloništa pored Udruge umirovljenika. Ovim projektom uredio se prostor oko postojećeg boćališta i unutarnji prostor skloništa kojeg boćari koriste kao pomoćne prostorije, a saniralo se i krovište vanjske kuhinje ispred boćališta.
Radovi su vrijedni oko 350.000 kuna s PDV-om, a uređenjem boćališta Mokošica je dobila još jedan društveni sadržaj.

GRAD DUBROVNIK FINANCIRA REKONSTRUKCIJU I OPREMANJE TERAPIJSKOG BAZENA OB DUBROVNIK

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković i ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik doc. prim. dr. sc. Marijo Bekić, dr.med. Marijo Bekić potpisali su Sporazum o suradnji na realizaciji projekta rekonstrukcije i opremanja terapijskog bazena s pripadajućim prostorijama. Bazen će služiti za terapijske i rehabilitacijske svrhe, kao nadopuna pružanja socijalnih i zdravstvenih usluga, u svrhu poboljšanja kvalitete života djece i mladih s teškoćama u razvoju na području Grada Dubrovnika.

Grad Dubrovnik će izraditi cijelu projektnu dokumentaciju, a Opća bolnica Dubrovnik će provesti postupak javne nabave temeljem dostavljene projektne dokumentacije i zaključiti ugovor s odabranim izvođačem nakon što Grad osigura sredstva u proračunu. Tlocrtna površina bazena s pripadajućim prostorijama u koje spadaju prostor za galvanske kupke, za četverojezgrene kupke, lokalne kupke, propusnici, prostor za fizioterapiju, prostor za sanitarne propusnike, garderobu, iznosi 230 metara kvadratnih.

Gradonačelnik Franković je naglasio da Grad Dubrovnik kontinuirano ulaže u Opću bolnicu Dubrovnik, što potvrđuje iznos od preko pet milijuna kuna koji Grad Dubrovnik osigurava Općoj bolnici Dubrovnik u ovoj godini. Također je istaknuo kako će zajedno s Općom bolnicom Dubrovnik rješavati pitanje stanovanja za liječnike i medicinsko osoblje.

ZAPOČELA ENERGETSKA OBNOVA OŠ MARINA DRŽIĆA I OŠ IVANA GUNDULIĆA

Nakon što su je u lipnju započela energetska obnova zgrada vrtića Ciciban i Izviđač, s ljetnim praznicima krenuli su radovi obnove i u OŠ Ivan Gundulić i OŠ Marin Držić. Investicije su sufinancirane bespovratnim sredstvima EU fondova, a njihovom realizacijom značajno će se smanjiti računi za energente.

Na objektima su postavljene građevinske skele, a u tijeku je uklanjanje podnih obloga. U gruškoj školi predviđena je izolacija dotrajalog krova zgrade, vanjskih zidova, poda prema tlu i stropa prema negrijanom prostoru. Zamijenit će se dotrajala vanjska stolarija, postaviti nova LED rasvjeta te će se ugraditi novi učinkoviti radijatori i obnoviti strojarnica. Izvođač radova je Alfaplan građenje d.o.o., a ugovoreni rok izvedbe je 12 mjeseci za radove vrijedne 7.536.308,75 kuna s PDV-om.
U zgradi OŠ Marina Držića od 5. do 8. razreda zamijenit će se u izolirati dotrajali krov zgrade, vanjski zidovi te će se ugraditi solarni sustav za pripremu potrošne tople vode. Projektom je predviđena i ugradnja sustava za daljinsko očitanje potrošnje energenata i uvođenje novog naplatnog mjernog mjesta. Izvođač radova za ovaj projekt je Capitalis d.o.o., a za radove vrijedne 606.250,79 kuna  s PDV-om ugovorom je predviđen vremenski rok od pet mjeseci.

Završetkom radova obje zgrade će iz energetskog razreda C prijeći u razred B, a godišnja ušteda za toplinsku energiju bit će 50 posto u OŠ Marin Držić, dok ta brojka u OŠ Ivan Gundulić iznosi visokih 71,5 posto uštede. Osim smanjenja računa za energente, ovom vrijednom investicijom u infrastrukturu učenicima i djelatnicima škole osigurat će se kvalitetniji uvjeti za provođenje nastavnog programa.
Za ove dvije škole osigurano je bespovratno sufinanciranje u ukupnom iznosu od 3.023.589,26 kuna, odnosno 35% od ukupno prihvatljivih troškova koji iznose 8.689.040,28 kuna.

DPP

Gradonačelnik Mato Franković održao je danas u gradskoj upravi sastanak s predstavnicima taksi udruženja s područja Grada Dubrovnika i sindikata. Osim o nužnim izmjenama Zakona o cestovnom prometu, koji je doveo do liberalizacije taksi prijevoza, a što je u konačnici generiralo kaos na dubrovačkim prometnicama, gradonačelnik Franković s taksistima je razgovarao o novim uredbama Grada koje tek treba usvojiti, a koje imaju za cilj urediti odvijanje prometu na području Grada, posebno pojasu oko povijesne jezgre.

Kako neslužbeno doznaje portal Dubrovnikpress.hr, Franković je predstavnicima taksi udruženja na sastanku rekao kako u Dubrovniku, nakon što Sabor usvoji izmjene Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, neće biti više od 500 taksista. Predstavnici taksi udruženja složili su se kako je to optimalna brojka taksi vozila u Dubrovniku.

Predstavnike taksi udruženja Franković je na jutrošnjem sastanku upoznao i s detaljima novog režima prometovanja prema Pilama, a koji bi trebao stupiti na snagu do iduće turističke sezone.

Prema tom režimu, transfere prema Pilama moći će vršiti samo električna taksi vozila dok će to biti zabranjeno taksi vozilima na benzinska i dizel goriva. Dolazak taksi vozila na Pile itekako će se kontrolirati, dijelom uz pomoć nadzornih kamera te prometnih redara koji bi, sukladno izmjenama zakona trebali dobiti ovlasti poput inspektora cestovnog prometa. Podaci o vozilu kao i licenca kontrolirat će se i putem evidencije Ureda državne uprave.

Istaknuvši kako će shuttle prijevoz preuzeti Libertas, gradonačelnik je taksistima kazao da uskoro stižu niskopodni autobusi koje je gradski prijevoznik nabavio za tu namjenu.

Gradonačelnik je predstavnike taksi udruženja s područja Dubrovnika upoznao i s novim režimom koji će se primjenjivati na Autobusnom kolodvoru na kojem je kaos svakodnevan, a posebice u vrijeme dok su u luci kruzeri. Prema najavi gradonačelnika, kolodvor će bit posebna zona, odnosno koncesijsko područje u kojem će ulazak taksi vozila biti ograničen.

Predstavnici taksi udruženja i gradonačelnik Franković složili su se kako je Zakon o cestovnom prometu koji je doveo do liberalizacije taksi tržišta iznimno manjkav, posebno u dijelu koji se odnosi na kontroliranje taksi djelatnosti. Složili su se kako režim prometovanja na Belvedereu, području na koje je gradonačelnik izmjestio taksi i tako dijelom rasteretio Pile, iznimno dobro funkcionira.

Inače, portal Dubrovnikpress.hr još je u lipnju pisao kako će na inicijativu Grada Dubrovnika doći će do izmjena Zakona o prijevozu u cestovnom prometu. Gradonačelnik Mato Franković je već s resornim ministrom Olegom Butkovićem razgovarao o zakonskim izmjenama prema kojima bi se ograničio broj taksi vozila u gradovima čije su zone pod zaštitom UNESCO-a.

Prema posljednjim procjenama u Dubrovniku je u trenutno oko tri tisuće taksi vozila, a prije izmjene zakona, odnosno liberalizacije taksi tržišta, bilo ih je 220. Franković je nedavno o problemima s taksi prijevozom s kojima se, nakon liberalizacije te djelatnosti, suočio Dubrovnik upoznao i premijera Andreja Plenkovića, koji se za nedavnog boravka u Dubrovmiku i sam u uvjerio u kaos na gradskim prometnicama koji je je posljedica loše promišljene liberalizacije taksi tržišta.

Inače, brojni su gradovi u drugim državama, poput Londona ili San Francisca nakon liberalizacije taksi prijevoza, uvidjevši da je upravo ona generirala gužve, mijenjali odluke i uveli ograničenje broja taksi izvršitelja.
Da će se i u liberaliziranom taksi prijevozu morati uvesti mjera, gradonačelnik Mato Franković najavio je još na prošloj sjednici Gradskog vijeća, kazavši kako Vlada i resorno Ministarstvo moraju uvidjeti da se liberalizacijom nije postigao željeni cilj jer vožnje nisu jeftinije, a gužve su veće, odnosno u slučaju Dubrovnika, neizdržive.

U inicijativi o nužnim izmjenama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu gradonačelniku Frankoviću pridružio se i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara. Gradonačelnički dvojac tako je nedavno najavio kako će već krajem kolovoza prijedlog izmjena zakona o prijevozu u cestovnom prometu uputiti Saboru i Vladi.