Od zadnje preporuke za praćenje populacije maslinine muhe prošlo je tjedan dana, a u zadnja 4 dana ovisno o lokalitetu palo je od 20-40 mm kiše. Ovakve vremenske prilike s povremenim oborinama te padom noćnih i dnevnih temperatura uz povećanu vlagu zraka jako pogoduju razvoju štetnika. Temeljem očitanja feromonskih lovki (11-12.07.) na području cijele županije štetnik se lovi u srednjem intenzitetu, dok se na lokalitetu Molunat lovi u visokom intenzitetu.

Uzorkovanjem plodova nisu nađeni aktivni ubodi te preporučujemo maslinarima da nastave provođenje mjera suzbijanja odraslih jedinki maslinine muhe primjenom metode zatrovanih mamaca jer na taj način suzbijamo odrasli oblik maslinine muhe prije odlaganja jaja u plod. U tu svrhu se može koristiti gotovi pripravak (Success bait) ili umjesto gotovog pripravka može se koristiti neki od insekticida dozvoljenih na maslini uz dodatak atraktanta (Buminal).

Mamci se pripremaju na način da se u 10 l vode doda 60 ml hidroliziranog proteina (Buminal) uz dodatak insekticida dozvoljenog za suzbijanje maslinine muhe. Tretira se jedna slabo rodna ili nerodna grana uz utrošak oko 2 dcl škropiva ili se pripremljeni mamac puni u prikladne lovke (boce s otvorima). Tretiranje treba ponavljati svakih 10-12 dana te nadopunjavati ili mijenjati prema potrebi (u slučaju oborina i češće). Ova metoda daje zadovoljavajuće rezultata ako se primjeni na širem području uz obuhvaćanje minimalno 100 maslina.

Za maslinike koji su u sustavu ekološke proizvodnje ili su sustavu plaćanja za IAKS mjere OPERACIJA 10.1.8. Održavanje ekstenzivnih maslinika registraciju ima pripravak na osnovi spinosada s atraktantom (trgovačkog naziva SUCCESS BAIT).

Za suzbijanje maslinine muhe u ekološkom i integriranom sustavu zaštite može se koristiti pripravak na osnovi kaolinske gline koji djeluje kao mehanička prepreka te čini plod nevidljivim. Tretiranje se provodi svakih 30 dana , a slučaju da padne više od 20 mm oborina potrebno je ponoviti tretiranje.

Pripravke primijeniti sukladno uputi na etiketi sredstva za zaštitu bilja. Podaci o registracijama i dozvolama sredstva za zaštitu bilja nalaze se u Fitosanitarnom informacijskom sustavu Ministarstva poljoprivrede na adresi: https://fis.mps.hr/trazilicaszb/

Općina Konavle

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježene su 22 prometne nesreće u kojima je jedna osoba teže, a 20 ih je lakše ozlijeđeno. S materijalnom štetom zabilježeno je 10 prometnih nesreća.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 661 represivnu mjeru od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 191 osoba sankcionirana zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 63 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 32 osobe prekršajno su sankcionirane zbog vožnje u alkoholiziranom stanju i 34 osobe koje su sankcionirane zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 93 mjere poduzete zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja i 43 mjera koja je poduzeta zbog nepropisnog pretjecanja.

DPP

Nakon prijave o iznenadnom onečišćenju mora na plaži Donje Čelo na Koločepu, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko neretvanske županije uzorkovao je dodatne uzorke more za kupanje 10., 11., 12. i 13. 07.2019. Rezultati ispitivanja kakvoće mora za kupanje i dalje ne udovoljavaju uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje NN 73/08.

Županija Dubrovačko - neretvanska

Općina Konavle nastavlja s projektima uređenja diljem cijele općine. U suradnji s Mjesnim odborom Čilipi uređuje se trg iza crkve sv. Nikole.

Podsjetimo, ne širem predjelu Cavtata pristupilo se hortikulturnom uređenju, uređena je plaža u uvali Tiha, zamijenjena ograda na šetnici oko Rata, postavljeno vježbalište na početku šetnice, a zamijenjena je i dotrajala ograda na rtu Sustjepan. Također obnovljena su brojna dječja igrališta, postavljen lifter na plaži hotela Croatia, a u planu su brojne druge investicije.

DPP

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Dubrovnik 31-godišnji državljanin Srbije osumnjičen je da je u poslijepodnevnim satima u srijedu, 10. srpnja, ispred jednog hotela u Dubrovniku, otuđio dio prtljage 61-godišnjeg državljanina SAD-a, u kojem se nalazila tehnička oprema ukupne materijalne vrijednosti od oko 27 tisuća kuna.

Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo krađe, osumnjičeni državljanin Srbije je, uz kaznenu prijavu, predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko - neretvanske.

DPP

Zagrebački solisti i pijanistica Martina Filjak nastupili su sinoć u sklopu glazbenog programa 70. Dubrovačkih ljetnih igara pred brojnom publikom u atriju Kneževa dvora i izveli djela Papandopula, Mozarta, Čajkovskog i Schönberga.

Vrsni glazbenici i dragi gosti Dubrovnika i Dubrovačkih ljetnih igara, Zagrebački solisti i Martina Filjak dvosatnim su koncertom izazvali oduševljenje brojne domaće i strane publike. Solisti su tijekom svoje povijesti bili ne samo promicatelji hrvatske glazbe, već su i aktivno utjecali na njezin razvoj potičući skladatelje na skladanje novih djela za njihov sastav, a mnoge od njih i danas su dio stalnoga repertoara ansambla, uključujući i suitu za gudače Pintarichiana Borisa Papandopula koja je sinoć izvedena. Uslijedio je Mozartov 13. koncert za klavir u sjajnoj izvedbi Martine Filjak. Sama pijanistica kazala je kako joj skrivena dramaturgija ovog bečkog koncerta sugerira osjećaje radosti, slatke tuge, povremene melankolije, ali i ushićenosti u procesu predstavljanja svake teme, upoznavanja, rekapitulacije, ponovnih susreta, sastanaka i rastanaka. Dodala je kako se, od svog prvog solističkog nastupa na Igrama 2008. godine nagrađenog Orlandom, rado i redovito vraća u ponosan grad velikog srca, prekrasne scenografije i gospodske gostoljubivosti.

U drugom dijelu večeri publika je slušala Uvertiru-fantaziju Romeu i Juliji Čajkovskog u Mendelssohnovoj obradi za klavir i gudače te Schönbergovu duboko ekspresivnu Preobraženu noć koju je sam skladatelj preradio za gudački orkestar. Velikim aplauzom na kraju publika je potvrdila kako je stoti nastup Zagrebačkih solista na Igrama uistinu dostojno i veličanstveno obilježen.

Festivalski glazbeni program nastavlja se 18. srpnja, također u atriju Kneževa dvora gdje će dvanaest vrhunskih glazbenika okupljenih za ovu prigodu, izvesti pet simfonija Luke Sorkočevića, Händela, Vivaldija te Jarnovićev Concerto favori na koncertu pod nazivom Glazba dubrovačkih ljetnikovaca. Ulaznice za koncert dostupne su preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnik-festival.hr ili servisa www.ulaznice.hr te na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1), svakim danom od 9 do 21:30 sati gdje stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije mogu ostvariti popust od 30 % pri kupnji ulaznica. Kupnjom Mastercard® i Maestro® karticama ostvaruje se 10 % popusta dok kupnja u iznosu od preko 500 kn donosi voucher za 30 % popusta na festivalske suvenire.

K.L.

Svoju suradnju oko izmjena i dopuna Zakona o cestovnom prometu gradonačelnici Splita i Dubrovnika nastavili su današnjim radnim sastankom u Splitu. Andro Krstulović Opara i Mato Franković suglasni su kako je trenutno stanje na gradskim prometnicama njihovih gradova neodrživo stoga je potrebna izmjena i dopuna Zakona koji će dokinuti negative efekte liberalizacije taksi usluga. 
 
- Za kraj kolovoza planiramo imati prijedlog teksta koji ćemo uputiti Saboru i Vladi. Na sve ove negativne efekte jedino kolega Franković i ja ukazujemo već dvije godine. Sada, u žiži turističke sezone svi građani, kao i oni koji će o izmjenama Zakona odlučivati, također mogu vidjeti i osjetiti sve negativnosti. – rekao je uvodno gradonačelnik Krstulović Opara.
 
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković rekao je kako je činjenica da je Zakon o liberalizaciji autotaksi tržišta na području Republike Hrvatske imao snažne efekte:
- On je u startu zamišljen kao zakon koji će prvo smanjiti gužve te potom osigurati povoljniju uslugu korištenja autotaksi prijevoza za sve građane, ali i za posjetitelje. Ni jedan ni drugi efekt se nije dogodio ni u Dubrovniku ni u Splitu – dva grada pod zaštitom UNESCO-a koji su pod enormnim pritiskom taksi vozila. - kazao je Franković.
 
Nastavio je kako je u Dubrovniku trenutno oko tri  tisuće taksi vozila, a prije liberalizacije bilo ih je oko 220, no usluge su i dalje preskupe.
 
Gradonačelnici će ustrajati na izmjenama i navode da neće dozvoliti da ovakav zakon nastavi smanjivati kvalitetu života Splićana i Dubrovčana, naglasili su te dodali kako je nužno da se prepoznaju i izdvoje UNESCO-ve zaštićene sredine odnosno lokaliteti te da se prema njima drugačije donosi - da se dopusti jedinicama lokalne samouprave da upravo u tim sredinama imaju mogućnost postavljanja limita, odnosno samostalnog uvođenja reda u prostor: - Drugi neka uživaju u liberalizaciji, mi želimo imati svoju autonomnu mogućnost odlučivanja o broju i način korištenja taksi usluga u našim gradovima.
Nacrt natječaja koji bi trebao omogućiti pristup taksi stajalištima u Splitu je napravljen, najavio je Krstulović Opara:
- Kaos se stvara na autobusnim stanicama, zatim imamo vozače koji Split ne poznaju, a došli su zaraditi. Neka zarade, samo će raditi po našim pravilima - nemoguće je da se zaustavljaju gdje im padne na pamet, a u kontaktnu zonu grada ući će samo s našom dozvolom. U Splitu također imamo oko tri tisuće taksi vozila u ovom trenutku, što je previše, prema našim prvim procjenama optimalan broj je oko 650. Sigurnost prometa i naših građana mora biti prioritet, daleko ispred profita. - zaključio je Krstulović Opara.
 
Prilikom današnjeg susreta gradonačelnici su se dotakli i komunalnog reda u gradovima, posebno nacrta Odluke o komunalnom redu Grada Splita koja se trenutno nalazi na javnom savjetovanju, a koja je nastala upravo u suradnji Splita s Dubrovnikom i Venecijom. Govoreći o stanju u Dubrovniku danas i prije dvije godine, Franković je rekao kako je zatekao potpuni nered i nepoštivanje grada, a dosljednim provođenjem Odluke stanje je danas znatno bolje. U planu dubrovačke gradske uprave je dodatno smanjenje javnih površina za ugostiteljske objekte 1. siječnja 2020. godine.

DPP

Istekao je rok u kojem se Dubrovačko neretvanska županija trebala očitovati hoće li iskoristiti pravo prvokupa dvije petine zemljišta u obuhvatu Vile Rašica koji su joj prije dva mjeseca ponuđeni na otkup. Grad Dubrovnik, kojemu je to zemljište također ponuđeno na otkup, a koji je, dok nije izgubio sudski spor bio vlasnik dvije petine tog zemljišta, trenutno nema sredstava kojima bi ga kupio, pa će ga, špekulira se, kupiti tvrtka Rašica projekt koju mnogi u Dubrovniku povezuju s kraljem otpada Petrom Pripuzom, a koja je na to zemljište još u veljači 2018. dovela strojeve i započela radove koje su zaustavili Grad Dubrovnik i konzervatori jer je Vila Rašica zaštićena spomenička cjelina.

Ipak, zemljište u obuhvatu vile je građevinsko, no pripada turističkoj zoni gradnje T2, pa je pitanje što se na njemu može graditi. Kako stvari stoje, može se tek obnoviti Vila Rašica pa je priča o Petki i ugrožavanju zelenila oko vile na neki način priča bez priče. Naime, na Petki se ne mogu graditi niti stanovi za liječnike, za što su se na sjednici Županijske skupštine neke vijećnice gorljivo založile nepoznavajući uopće prostorne planove.

NEMA GRADNJE NI ZA LIJEČNIKE, SVE DA ŽUPANIJA I KUPI ZEMLJIŠTE

Nakon što su Grad i Županija odbili kupiti dvije petine zemljišta u obuhvatu Vile Rašica, špekulira se kako će politika, kad se priča malo stiša, taj posao završiti tako što će izmijeniti prostorne planove i GUP i na tom području dozvoliti gradnju. Naime, čak se ni vijećnici, koji su se tijekom sjednice Županijske skupštine redali za govornicom, poput Vilme Kosović (DDS) i Kristine Ćurčije (SDP), nisu protivile gradnji na tom području već su isticale kako treba graditi stanove za liječnike. Nitko nije predložio da to područje ostane zeleno.

SDP-ova vijećnica Ćurčija čak je iznijela i model kupnje tog zemljišta prema kojem bi dvije petine zemljišta u obuhvatu Vile Rašica kupili svojim sredstvima, odnosno donacijama Županija i sve institucije na području Županije te bi potom tu nekretninu donacijom prebacili u vlasništvo Županije pa u vlasništvo bolnice kako bi se gradili stanovi za liječnike.
No, kako stvari stoje zemljište na Petki, ono u obuhvatu Vila Rašica, baš kao i ono izvan obuhvata koje dijeli zid, ostat će zeleno gdje je i sad zeleno. Naime prema prostornom planu zemljište u obuhvatu ljetnikovca jest građevinsko, i turističke je namjene, ali je ljetnikovac, odnosno Vila Rašica zaštićena spomenička cjelina. Drugim riječima, onaj tko kupi zemljište koje Grad i Županija nisu kupili, može samo obnoviti ljetnikovac i postojeće bungalove. Ukoliko poželi graditi neke dodatne turističke sadržaje na zemlji u tom obuhvatu, za to će morati tražiti suglasnost konzervatora.

Zemljište izvan obuhvata Vile Rašica, ono izvan zida, nosi oznaku Z i Z1, što znači da je to područje zelena zona u kojoj je gradnja zabranjena. Da u Petki na spornim parcelama neće biti gradnje istaknuo je i sam gradonačelnik Mato Franković još krajem 2018. godine, a dodao je tada i kako bi samo lud čovjek na Petki dozvolio gradnju. Inače, na tom se području ne mogu graditi ni stanovi za liječnike koje priželjkuju u DDS-u i SDP-u jer bi to bila stambena gradnja, a ona na tom području nije dozvoljena. No možda u tome i jest kvaka. Kad bi se dozvolila gradnja stanova za liječnike, jasno je što bi se dogodilo na tom području, odnosno zasigurno bi se i otvorile mogućnosti još gradnje.

MOGUĆE DA RAŠICA PROJEKT CIJELU ZEMLJU PONUDI NA PRODAJU

Za ljude čije su tvrtke već kupile dobar dio zemljišta na Petki vijećnik Mosta Maro Kristić rekao je na sjednici Županijske skupštine kako su „to ljudi sumnjivih dosjea, uskočki optuženici koji ovdje možda pokušavaju progurati neke svoje malverzacije”.

Što bi gradili, bi li uopće gradili ili im je cilj obnoviti ljetnikovac portal Dubrovnikpress.hr pokušao je doznati od Davora Galetovića, osnivača i jedinog člana uprave tvrtke Rašica projekt. Naime, ta je tvrtka već bila izvela strojeve u obuhvat ljetnikovca pa su radove zaustavili Grad i konzervatori, a špekulira se da će baš Rašica projekt sada kupiti dvije petine zemljišta koje su bile gradske sve dok ih Grad nedavno nije izgubio na sudu. Nakon što je to zemljište vraćeno vlasnicima, vlasnici su ga, sukladno zakonu, ponudili na prvokup Gradu i Županiji. Kako odvjetnik Galetović nije odgovarao na pozive, kao ni na SMS koji su mu uputili novinari portala Dubrovnikpress.hr ostalo je neodgovoreno ključno pitanje, a to je što on želi s tim zemljištem.
Portal Dubrovnikpress.hr neslužbeno doznaje kako Rašica projekt zapravo namjerava obnoviti Vilu Rašica, ali i i kako je moguće da svo zemljište koje ima u posjedu ponudi na prodaju. No, te bi navode trebao potvrditi ili opovrgnuti Galetović koji je nedostupan, odnosno trenutno izgleda ne želi dubrovačkoj javnosti objasniti kakve su mu namjere na Petki.

TKO SU JAMBOVI PRIJATELJI...

Inače, Rašica projekt nije jedina tvrtka s vlasništvom na Petki, priča oko Petke zakotrljala se još u listopadu 2018. nakon što je zemljište koje je bilo u vlasništvu Stipa Gabrića Jamba na javnoj dražbi na sudu u Mekoviću došlo u ruke tvrtke Plavi projekt, odnosno kako su to nedavno naveli iz Mosta, iznos tražbina prema Jambu premašivao je iznos od devet milijuna kuna, kolika je bilo vrijednost zemljišta pa je Plavi projekt tu vrijednost kompenzirao s Jambovim dugom bez da su išta platili.

I sam je Jambo na Županijskoj skupštini rekao kako su zemljište legalnim putem „kupili ljudi koji su njegovi prijatelji”. Kad je tvrtka Plavi projekt postala vlasnikom Jambovog zemljišta, prokurist Damir Ivić u studenom 2018. u jednom lokalnom tjedniku izjavljuje kako planira graditi u Petki u dogovoru s Gradom Dubrovnikom, te navodi kako zaštićenu šumu neće dirati. Od tada se, također iz političkih krugova, može čuti kako na gradonačelnikovu stolu stoji dokumentacija Plavog projekta vezana za Petku. Gradonačelnik Franković je pak u to vrijeme jasno javno istaknuo kako na Petki neće biti ni gradnje ni prenamjene zemljišta.

No, tko je Damir Ivić, prokurist tvrtke Plavi projekt? On je u Dubrovniku već duže vrijeme prisutan. Svojevremeno je bio član Nadzornog odbora tvrtke Astra Dubravka. Vezuje se uz Iva Kralja iz PGM Ragusu. Naime, Ivić je član uprave u tvrtki Proizvodnja građevinskog materijala Ragusa, a kratko vrijeme je bio i vlasnik udjela PGM Raguse koje je kupio od Tomislava Opačka.

Ivić je inače jedini osnivač i član uprave tvrtke Best in Parking, tvrtke koja upravlja garažom na Ilijinoj glavici te brojnim garažama u Zagrebu. Član je uprave ili direktor brojnih tvrtki na području Osijeka. Točno je da se njime bavio i Uskok, Naime, nakon što je u uskočkoj akciji uhićen u dubrovačkom hotelu Petka, u Aferi šljunak teretilo ga se da je zajedno s bivšim direktorom Osijek Koteksa od jeseni 2004. do kraja 2006. u 63 navrata od poduzetnika Ramiza Pandžića primio 2,5 milijuna kuna mita kao uvjet da će Osijek koteks od Pandžićevog obrta i tvrtke nabavljati šljunak.

Da je u nekoliko navrata od Pandžića uzeo mito, potvrdio je i sam Ivić u sudskom postupku. No tvrdio je da ništa od tog novca nije uzeo za sebe niti je imao ikakvu imovinsku korist. Za uzimanje mita i predavanje novca tadašnjem direktoru Osijek koteksa, Ivić je dobio kaznu manju nego bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić za Aferu Šipan. Osuđen je naime na kaznu zatvora u trajanju od pet mjeseci koja mu je zamijenjena radom za opće dobro.

Mediji su Ivića povezivali i sa čepinskom skupinom, protiv koje je za ucjene, reketarenje i protupravnu naplatu još devedesetih pokrenuto niz postupaka, ali nitko iz te skupine nije osuđen jer presude su ili bile oslobađajuće ili u konačnici odbačene.

ČISTI ILI NE, NA PETKI NE MOGU NIŠTA GRADITI

Što se tiče Rašica projekta, tvrtke registrirane u Dubrovniku, sjedište joj je u Vukovarskoj ulici, a na čelu joj je odvjetnik Davor Galetović. Njegovo ime se pak u medijima vezuje za aferu Krašograd, u kojoj je Grad Zagreb napuhavanjem cijena zemljišta oštećen za 69,2 milijuna kuna. S istom tom aferom mediji su povezivali i Nikšu Vukasa, SDP-ova glavnog tajnika.

Galetović se odvjetništvom bavi od 1998. a mediji su ga nazivali odvjetnikom podzemlja jer je branio Hrvoja Petrača, Blaža Petrovića, a povezuje ga se i s Nikicom Jelavićem i Zoranom Pripuzom, bratom kralja otpada PetraPripuza.

Galetović se vodi kao vlasnik nekoliko tvrtki, koje se mahom bave nekretninama i građevinarstvom, od koji je jedna i Rašica projekt za koju se u dubrovačkim političkim krugovima nagađa da je Galetović zapravo vodi umjesto Petra Pripuza.

Petar Pripuz, suvlasnik CIOS-a i osumnjičeni u aferi Agram, s Galetovićem je bio izravno povezan, kroz tvrtku Tutus trgovina koja je ugašena 2013., ali i kroz još neke tvrtke.

Poznat je Galetović i stanovnicima Zadra. Prema pisanju tamošnjih medija odigrao je jednu od ključnih uloga u dovođenju riboprerađivačke tvrtke Adria na rub propasti. U toj se aferi Galetovića povezuje i s Brankom Šegonom, bivšim pomoćnikom bivšeg ministra financija Slavka Linića.

Inače, kad je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, potvrdilo sukobe interesa u kojima se svojevremeno našao Branko Šegon, izjavu kojom se u to vrijeme Šegon obratio medijima, dostavio je baš odvjetnik Davor Galetović.

Kad je u pitanju Petar Pripuz, taj je diplomirani ekonomist, porijeklom iz Imotskog, svoju karijeru počeo u financijskoj službi Industrogradnje da bi '85. ušao u posao s recikliranjem otpada. Danas se njegovo carstvo procjenjuje na 250 milijuna eura. Partner je njemačkom Scholzu, jednoj od najvećih svjetskih tvrtki koja se bavi recikliranje metalnog otpada. Pripuz zapošljava oko dvije tisuće ljudi i donira NK Rudeš. Blizak je zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću s kojim je optužen u aferi Agram.

Petar Pripuz brat je Zorana Pripuza, koji je javnosti poznat kao optuženik u postupku tzv. Zločinačke organizacije, a kojega se povezivalo s Nikicom Jalevićem, no u konačnici nije optužen.
Inače, puno su parcela u Dubrovniku kupili ljudi sumnjive prošlosti i dosjea, te na tim parcelama započeli izgradnju. Zanimljivo, njih nitko ne naziva ljudima sumnjivih dosjea, uskočkim optuženicima. Istini za volju, u vrijeme kad su se neki od njih bavili čudnim radnjama i malverzacijama, nije bilo USKOK-a, odnosno u susjednim državama, iz kojih ti ljudi dolaze niti nema USKOK-a, ali svakako ima istražnih organa koji su se njima bavili.

Pripuz, Galetović, Ivić ili bilo tko drugi, bili čista dosjea ili ne, na Petki trenutno ne mogu raditi ništa, odnosno ne mogu dok Grad Dubrovnik ne promijeni prostorne planove. Pitanje je samo koja bi se gradska uprava ohrabrila nešto takvo i učiniti, aktualna sigurno ne bi.

Grad Dubrovnik aktivno radi na rješavanju problema javnog gradskog prijevoznika Libertas Dubrovnik d.o.o., između ostalog i u vidu unapređenja radnih uvjeta djelatnika društva. Na ovu temu gradonačelnik Mato Franković održao je niz sastanaka s predstavnicima Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske (SSKH) i Sindikata Hrvatskog vozača te predstavnicima Radničkog vijeća dubrovačkog javnog prijevoznika. Nakon procjene stanja i financijskog opterećenja koje nose tražene izmjene, svi zahtjevi tada upućeni većinskom vlasniku su u potpunosti prihvaćeni te su naznačeni jasni vremenski okviri u kojima će se realizirati.
 
Predstavici sindikata od gradonačelnika Frankovića zatražili su povrat nekih izgubljenih prava radnika, a potrebne izmjene u ovom smjeru će se provesti već tijekom srpnja. Promjenom Tarifnog sustava, uvjeta i cjenika usluga društva, radnicima će biti vraćeno pravo na povlašteni pokaz članovima uže obitelji. Svakom vozaču ubuduće će se podmiriti nadoknada troškova produljenja vozačke dozvole i memorijske kartice vozača, a unutar pet godina odobrit će im se i pet plaćenih radnih dana za potrebe periodične izobrazbe.
 
Odrađeni sati koji nisu iskorišteni kao slobodni dani plaćaju se kao prekovremeni sati, a svi postojeći zaostaci prekovremenih iz prethodnih razdoblja bit će riješeni do kraja srpnja. Ovisno o okolnostima pojedinih slučajeva, kada za to postoji opravdan razlog, ugovori o radu vozača sklapat će se na neodređeno vrijeme s probnim rokom od 6 mjeseci.
 
Jedan od prihvaćenih zahtjeva je i povećanje mjesečnih primanja vozačima, za što je definiran i realan rok izvedbe. Implementacija ove odluke očekuje se u drugoj polovici 2020. godine, nakon provedenog financijskog restrukturiranja društva Libertas Dubrovnik. Dotada je svakom vozaču osiguran dodatak u iznosu od 400 kuna neto na mjesečnoj razini, jer kao i djelatnici operativnog sektora Čistoće i Vrtlara, u najvećoj mjeri podnose teret poslovanja zbog povećanog obujma posla svojih tvrtki.
 
Grad Dubrovnik i Libertas Dubrovnik d.o.o. nastavljaju konsolidaciju ovog gradskog društva, kako bi se Libertas profilirao kao snažna tvrtka koja se uspješno nosi sa zahtjevima suvremenog tržišta.

DPP

Najveća koncentracija alkohola od 2,74 g/kg, u zadnjih sedam dana, izmjerena je 35-godišnjakinji koja je u popodnevnim satima 9. srpnja kod mjesta Prožurska luka na otoku Mljetu, osobnim vozilom dubrovačkih registracijskih oznaka izazvala prometnu nesreću koja je za posljedicu imala materijalnu štetu.

U ovoj prometnoj nesreći vozačica nije ozlijeđena, te je smještena u posebne prostorije policije gdje je zadržana do otriježnjenja, dok je zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti na cestama prekršajno sankcionirana.

U jučerašnjoj prometnoj nesreći koja se u poslijepodnevnim satima dogodila na dijelu Jadranske magistrale u blizini mjesta Slano, šest osoba zadobilo je lakše tjelesne ozljede.

Do nesreće je došlo kada je 27-godišnji francuski državljanin, upravljajući osobnim vozilom daruvarskih registarskih oznaka, izgubio nadzor nad vozilom s kojim je prešao na suprotni kolnički trak gdje je došlo do sudara s dva vozila koja su se kretala iz suprotnog smjera (talijanskih i BiH nacionalnih oznaka).

U nesreći je ozlijeđen vozač i troje putnika iz vozila talijanskih nacionalnih oznaka te dva putnika iz vozila daruvarskih i francuskih nacionalnih oznaka.

Nakon ukazane liječničke pomoći sve ozlijeđene osobe puštene su kući, dok je na vozilima nastala materijalna šteta.

DPP

Nakon prijave o iznenadnom onečišćenju mora na plaži Donje Čelo na Koločepu, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko neretvanske županije uzorkovao je dodatne uzorke more za kupanje 10., 11., 12. i 13. 07.2019. Rezultati ispitivanja kakvoće mora za kupanje i dalje ne udovoljavaju uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje NN 73/08.

Na većini plaža more je izvrsno.

Prema Programu utvrđivanja kakvoće mora na morskim plažama Dubrovačko-neretvanske županije za 2019. godinu, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, obavio je četvrto redovno ispitivanje mora na 118 plaža u periodu od 1. do 11. srpnja 2019. godine.

More na 116 plaža odgovaralo je uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08). Tijekom četvrtog ispitivanja, utvrđena su dva iznenadna onečišćenja. Na plaži Hotela Libertas Rixos 5.7.2019. po pozivu Centra 112 utvrđeno je  iznenadno onečišćenje mora. Uzorkovani su dodatni uzorci mora za kupanje 6. i 7.7.2019. Rezultati ispitivanja udovoljavaju uvjetima Uredbe, što upućuje na prestanak kratkotrajnog onečišćenja. Na plaži Donje Čelo na Koločepu na poziv centra 112 utvrđeno je iznenadno onečišćenje mora 10.7.2019. Uzorkovani su dodatni uzorci mora za kupanje 11., 12. i 13.7.2019. Rezultati ispitivanja ne udovoljavaju uvjetima Uredbe, uzorkovanje se i dalje nastavlja do prestanka onečišćenja.

Na ostalih 116 plaža, more na 113 plaža ocijenjeno je kao more izvrsne kakvoće, a more na plažama Žuljana, Duboka i Ušće Ploće more je ocijenjeno dobrom ocijenom.

Detaljniji podaci dostupni su javnosti na web stranicama Ministarstva zaštite okoliša i prirode i Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.

Tako se na adresama http://www.izor.hr/kakvoca/ ili http://www.zzjzdnz.hr/ mogu vidjeti ocjene kakvoće prikazane obojanim kružnim simbolima i to plavim (izvrsna), zelenim (dobra), žutim (zadovoljavajuća) i crvenim (nezadovoljavajuća) na Google maps podlogama, kao i brojne popratne informacije (npr. temperature zraka i mora, slanost, smjer vjetra). Rezultati utvrđivanja kakvoće mora upisuju se u bazu podataka odmah nakon završetka analize.

Dubrovačko – neretvanska županija

Tvrtka Čistoća započela je s pilot projektom prikupljanja miješanog komunalnog otpada sa ciljem mjerenja količine odloženog miješanog komunalnog otpada iz domaćinstva. Sukladno Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom i Odluci Grada Dubrovnika, usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada naplaćivat će se prema količini odloženog miješanog komunalnog otpada u spremnike.

Za provedbu pilot projekta odabrano je odlagalište na glavici Babina Kuka, kojem gravitiraju stanovnici ulica Dubravkina, Kliševska, Mostarska i Šibenska.
Na spremnike za miješani komunalni otpad postavljeni su posebni uređaji tzv. otpadomjeri. Ovi uređaji u biti su sustavi za mjerenje i naplatu otpada po odloženoj količini, razvijeni na najsuvremenijim tehnologijama web i mobilnih aplikacija, uz kombinaciju industrijskog hardvera pogodnog za uporabu u najtežim i najgrubljim uvjetima. Otvaraju se pomoću korisničkih kartice te evidentiraju odlaganje otpada svakog pojedinog korisnika.

Otpadomjer ima zapreminu od 20 litara odloženog otpada neovisno o težini otpada, te po jednom otvaranju korisnika tako i mjeri kao da je odloženo 20 litara otpada, pa iz Čistoće preporučuju korisnicima kako prilikom svakog odlaganja otpada u spremnik odlažu uistinu volumen od 20 litara te odvajaju otpad koji se može reciklirati, kako bi smanjili količinu otpada koja se odlaže u spremnike s otpadomjerima.

Ipak, kako je riječ o testnoj fazi, usluga odvoza otpada obračunavat će se kao i do sada, a ne po odloženoj količini miješanog komunalnog otpada u spremnike.
Na ovaj način Čistoća će imati bolji uvid u količinu odloženog otpada i navikama naših sugrađana, a rezultati koji se dobiju nakon provođenja pilot projekta bit će pokazatelji za daljnji razvoj.

Čistoća je korisnicima, koji su evidentirani u sustavu kao stalni korisnici, dostavila kartice na kućnu adresu. Korisnici koji nisu dobili karticu, istu mogu preuzeti u uredima Čistoće na adresi Dr. Ante Starčevića 9 radnim danom od 8 do 14 sati.

DPP