Zamjenik župana dubrovačko – neretvanskog Joško Cebalo uručio je ključeve novog sanitetskog vozila ravnatelju Doma zdravlja Korčula Sebastijanu Fabrisu, što je treće vozilo u proteklih godinu dana koje je kupljeno za potrebe Doma zdravlja i Hitne medicinske pomoći u Korčuli.

- Predali smo novo sanitetsko vozilo za potrebe Doma zdravlja Korčule. Ovo je deveto vozilo koje smo nabavili za potrebe domova zdravlja na području Dubrovačko-neretvanske županije, veliki dio sredstava smo osigurali iz županijskog proračuna, međutim dio je sredstava iz vlastitih prihoda Domova zdravlja. - kazao je Cebalo.

- Jedan dio vozila na području županije je nabavljen u suradnji s općinama i također jedno vozilo je financirano preko fondova Europske unije. Što se tiče napretka zdravstvene zaštite na otoku Korčuli, prije nekoliko mjeseci smo bili svjedoci nabave novog vozila za Zavod za hitnu medicinu, a na prošloj sjednici Županijske skupštine donijeli smo suglasnost o nabavi novog CT uređaja koji će biti smješten u Domu zdravlja Korčula. Dubrovačko-neretvanska županija izdvaja 200 tisuća kuna za CT uređaj, sve jedinice lokalne samouprave su se uključile u tu akciju, dok najveći dio sredstava očekujemo od Ministarstva zdravstva. - izjavio je još zamjenik župana Joško Cebalo.

DPP

Službenici Carinske uprave jučer su započeli s nadzorom rada žičare za koju Excelsa nekretnine nemaju koncesijsko odobrenje za rad. Ishod nadzora tek bi trebao biti poznat, a gradonačelnik Mato Franković pri stavu je da žičaru treba zatvoriti jer nisu podmirena dugovanja prema Gradu ni potpisan koncesijski ugovor.

No, bivši gradonačelnik Andro Vlahušić, koji je priču oko koncesije svojedobno i zakuhao, danas smatra da žičaru ne treba zatvoriti, barem ne do 8. srpnja, kad žičara ima tehnički pregled, a bez koncesijskog odobrenja, smatra Vlahušić, neće moći dobiti novu dozvolu za rad.

- Ako se dogodi da žičara prestane s radom, dogodit će se velike gužve jer žičara svaki dan na Srđ preveze par tisuća ljudi. Kako bi svi ti ljudi stali u Grad da se žičara zatvori, kakav bi krkljanac nastao u Gradu. To što žičara vozi bez koncesije Grad može preživjeti, ali što će biti s projektom Respect the City ako se žičara zatvori? - govori Vlahušić, koji sumnja da će Grad tako skoro, zbog proceduralnih razloga, regulirati svoj odnos s Excelsa nekretninama.

- To vještvo DORH-a kojim se predlaže koncesijska naknada od 30 posto postoji, ali ga još nitko nije vidio, a da bi Grad krenuo u proceduru mijenjanja ugovora s Excelsa nekretninama treba na idućoj sjednici Gradskog vijeća prvo oformiti samostalno povjerenstvo, jer tako kaže zakon o žičarama, a treba izabrati i sudskog vještaka koji onda treba potvrditi ono prvo vještvo na temelju kojeg sam ja predložio koncesijsku naknadu od 30 posto, a to je pokazalo i novo DORH-ovo vještvo. Tek kad povjerenstvo usvoji to novo vještvo, akt može ići na Gradsko vijeće koje će donijeti odluku o 30 posto koncesijske naknade. U novom ugovoru trebaju ostati neke odredbe iz staroga, a koje se odnose na pogodnosti za stanovnike Dubrovnika i Bosanke. - kazao je Vlahušić.

Osim što ga krivi za nepotpisivanje ugovora s Excelsa nekretninama, bivši gradonačelnik Vlahušić aktualnom Frankoviću zamjera što je Excelsa nekretninama omogućio besplatno zaustavljanje autobusa koji dovode goste za žičaru.

- Franković treba odbaciti odluku kojom se autobusi za žičaru besplatno zaustavljaju i treba ga pitati zašto im je dao besplatne autobuse i tako pogodovao onima koji nam štete i u financijskom i u svakom drugom smislu, a da se usvoje sve odluke o žičari, to su dvije sjednice Gradskog vijeća. Ugovor mora ići na suglasnost u tri ministarstva, Ministarstvo financija, prometa i državne imovine i tek nakon toga može ga usvojiti vijeće i poslati na potpis Excelsa nekretninama. Sve se to može odraditi do 8. srpnja jer je to datum kad Excelsa dobiva suglasnost Ministarstva prometa za rad, a jedan od uvjeta da je dobiju jest da moraju imati i koncesijsko odobrenje. Oni sami moraju znati da neće dobiti dozvolu za rad bez koncesijskog odobrenja, ne treba ni Carina ni DORH, a ni sudske odluke na koje postoji mogućnost žalbe. Nema uvjete i ne može raditi. Da budem jasan, nemamo 40 milijuna kuna zbog Frankovića i Kristića jer su, predloživši ugovor na razdoblje od 10 godina, zaustavili potpisivanje ugovora koji je bio usuglašen s ministarstvima. - rekao je Vlahušić.

- Inače, zanima me zašto je DORH u međuvremenu promijenio mišljenje i zašto je sad vožnja bez koncesijskog odobrenja ilegalna, a donedavno nije bila. Oslanjanje na državu može bit problematično jer se radi o Dubrovniku pa se može dogoditi da prihod od koncesije pripadne državi, a ja sam bio izborio da to bude prihod jedinica lokalne samouprave. Sve te priče o zabranama nisu dobre za Dubrovnik, evo zabranjuje se i dolazak izletnika, zabranjujemo kruzere pa grad umjesto poželjnog grada postaje grad slučaj. Još samo fali da Zračnoj luci Franković pošalje dopis da otkažu letove. - kazao je Vlahušić.

Policija će u srijedu, 3. travnja, od ponoća provoditi pojačani 24-satni nadzor brzine kretanja vozila.

Akcija će se provoditi u svim policijskim upravama u Republici Hrvatskoj, temeljem plana TISPOL-a, mreže prometnih policija, a naglasak akcije je na uključivanju javnosti, odnosno građana koji su putem medija bili pozvani dostaviti lokacije na kojima bi željeli da policija mjeri brzinu.

Policija će u akciju uključiti maksimalni broj policijskih službenika te svu raspoloživu tehniku kako bi se nadzor odvijao kontinuirano 24 sata na što većem broju lokacija.

DPP

Povodom obilježavanja 23. obljetnice pada američkog vojnog zrakoplova u kojemu su poginuli tadašnji ministar trgovine SAD-a Ronald Brown i još 34 putnika, danas je u Memorijalnoj kući Ronalda Browna održana komemoracija kojoj su nazočili prva tajnica za politička i ekonomska pitanja u Veleposlanstvu SAD-a u Hrvatskoj Sarah Groen, zamjenica župana Žaklina Marević, zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić, zamjenik načelnika Općine Konavle Ivo Radonić i brojni drugi.

Zamjenica Marević tom se prigodom prisjetila strašne nesreće, kazavši kako je taj posjet bila gesta koja je potvrđivala prijateljstvo američkog i hrvatskog naroda.

- Danas Hrvatska živi jedan sasvim drugi život od onog koji je trebao vidjeti ministar Brown, a prosperitet koji smo ostvarili na ponos je i njemu kao i ostalih 34 ljudi koji su izgubili svoj život u toj prestrašnoj nesreći. Naše želje vezane za uspješnu suradnju dviju zemalja danas ostaju iste, a to su, između ostalog, bolja zračna povezanost i ukidanje viznog režima te vjerujemo kako ćemo dogovorom postići konsenzus. - kazala je zamjenica župana.

- Grad Dubrovnik se s pijetetom prisjeća tragične nesreće od prije 23 godine, pogibije tadašnjeg ministra Ronalda Browna i cijele delegacije od 34 izaslanika, osjećajući duboko poštovanja i zahvalnost njima i Sjedinjenim Američkim Državama koja je za vrijeme Domovinskog rata a i kasnije bila jak i važan partner Hrvatskoj u razvitku i obnovi nakon rata. Ova godina predstavlja novu stranicu u odnosima dviju država s obzirom na uvođenje izravnog leta iz Philadelphije za Dubrovnik od lipnja, što predstavlja novi zamah u međudržavnim odnosima, kako gospodarskim i turističkim, tako i međusobnim prijateljskim odnosima SAD-a i Dubrovnika u kojem su američki turisti na drugom mjestu po brojnosti. – rekla je zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić.

U ime Veleposlanstva SAD-a u Republici Hrvatskoj, prisutnima se obratila Sarah L. Groen, prva tajnica za politička i ekonomska pitanja.

- Počašćeni smo što možemo sudjelovati na ovom događaju. Bio je to vrlo tragičan događaj, ali doveo je do razvoja odnosa i suradnje dvaju zemalja tijekom godina, ne samo u gospodarstvu nego u drugim oblastima. – istaknula je Groen, te naglasila kako je broj američkih turista u Dubrovniku u porastu.

Nakon komemoracije, predstavnici Veleposlanstva SAD-a u RH, predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Dubrovnika i Općine Konavle te Zračne luke Dubrovnik položili su cvijeće i zapalili svijeće na spomen obilježje na samom mjestu pada zrakoplova – na brdu sv. Ivan u Konavlima.

DPP

Obavještavaju se fizičke i pravne osobe na području Općine Konavle da je započeo postupak izrade i donošenja Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Konavle, temeljem Odluke o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle, 05/17.). Poradi što kvalitetnije izrade Prostornog plana koja se želi postići pozivaju se svi zainteresirani da do 01. svibnja 2019. godine podnesu svoje zahtjeve/prijedloge poštom na adresu Općina Konavle, Trumbićev put 25, 20210 Cavtat ili osobno na protokol Općine.

Za zahtjev se može koristiti obrazac dostupan na službenoj stranici Općine OVDJE.

Zahtjevi koji su do sad podneseni su u obradi i ne trebaju se ponavljati.

Općina Konavle

Prema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisitor, ne uključujući podatke za nautiku, u Dubrovniku je u ožujku boravilo 55 894 turista, što čini ukupno 42 % više nego u ožujku 2018. godine, a ostvareno je 98 476 noćenja, odnosno 2 % više nego prošle godine.

U ožujku je najviše gostiju bilo iz Njemačke, Hrvatske, SAD-a, BiH, Ujedinjene Kraljevine, Koreje, Španjolske, Švedske, Albanije i Japana.

Od početka godine u Dubrovniku je boravilo 101 325 turista (53 % više nego u istom razdoblju prošle godine), a ostvareno je 186 413 noćenja (12 % više nego 2018.godine). Od početka godine u Dubrovniku je najviše bilo gostiju iz Hrvatske, Njemačke, BiH, SAD-a, Koreje, Švedske, Belgije, Ujedinjenog Kraljevstva, Japana i Španjolske.

Od ukupnog broja turista od 1. siječnja do 31. ožujka, 90 729 gostiju je odsjelo u 51 dubrovačkom hotelu, što je porast od 67 % u hotelskom smještaju u odnosu na isto razdoblje 2018. godine, a zabilježeno je 144 479 noćenja, odnosno 19 % više u hotelskom smještaju nego prošle godine.

U privatnom smještaju od početka godine do kraja siječnja odsjelo je 7 054 gostiju, dok je zabilježeno 7 416 noćenja.

Rekordni turistički podaci u Dubrovniku od početka godine rezultat su direktnih zimskih letova iz sedam europskih destinacija (Frankfurta, Londona, Istanbula, Madrida, Barcelone, Rima i Varšave), ali i uvođenje charter letova senior grupa iz Skandinavije i Njemačke, koje će do sredine svibnja brojiti preko 30 tisuća gostiju.

DPP

Vodovod Dubrovnik završio je radove na rekonstrukciji vodoopskrbnog cjevovoda u Ulici Nikole Tesle. U dužini od 270 metara, od zgrade Elektrojuga do Dalmatinske ulice, zamijenjene se dotrajale PVC cijevi koje su u prošlosti znale često pucati, a umjesto njih postavljen je značajno otporniji novi cjevovod od nodularnog lijeva.

- Sinoć je postavljen i posljednji sloj asfalta te je time ova investicija uspješno dovršena u zadanom roku. Moram istaknuti kako su ovi radovi bili posebno zahtjevni jer se radilo na jednoj od najkorištenijih gradskih prometnica, a ujedno i na iznimno bitnom raskrižju Tesline ulice i ulica Od Mihajla, Od Batale te Lapadske obale. Zbog toga se radilo i noću, kako bi ometanje prometa sveli na najmanju moguću mjeru, a posebna pažnja posvetila se očuvanju postojeće komunalne infrastrukture. – rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Lukša Matušić, zahvalivši svima koju su sudjelovali u ovoj investiciji, ali i građanima na strpljenju za vrijeme trajanja radova, čijim je dovršetkom Vodovod dugoročno osigurao učinkovito funkcioniranje sustava vodoopskrbe na ovom području.

Ukupna vrijednost ove investicije je oko 600 tisuća kuna, od čega je na građevinske radove utrošeno 400 tisuća, a ostatak na materijal i priključne cjevovode koji su također rekonstruirani.

DPP

Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić potpisao je danas ugovore o poslovnoj suradnji sa šest poslovnih banaka u ostvarenju 30 milijuna kuna vrijednog Programa za poticanje malog i srednjeg poduzetništva u Dubrovačko-neretvanskoj županiji za razdoblje od 2019. do 2021. godine u sklopu projekta „SKOR – Subvencijom kamate do održivog razvoja“.

Župan Dobroslavić istaknuo je tom prilikom kako osigurani iznos subvencije daje veliku mogućnost poduzetnicima u najjužnijoj hrvatskoj županiji u ostvarenju svojih poslovnih zamisli.

- Mi nastavljamo s ovim programom, a ove godine smo u njega uključili i OPG-ove. Ovo je naša obveza i godišnje ćemo za subvenciju izdvajati od 500 do 800 tisuća kuna. - rekao je župan Dobroslavić.

Direktor Poslovnog centra Dubrovnik OTP banke George Lonza rekao je u ime predstavnika poslovnih banaka da su sve poslovne banke ponudile primamljive kamatne stope za buduće korisnike.

- Županija subvencijama dodatno smanjuje kamatnu stopu pa će krajnji korisnici tu stopu zapravo plaćati u rasponu od 0,5 do 1 posto. Očekujem velik odaziv poduzetnika. - istaknuo je Lonza.

U projekt su uključene OTP Banka Hrvatska d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d., Hrvatska poštanska banka d.d., Erste&Steiermarkische Bank d.d. i Zagrebačka banka d.d., po čijim je ponudama utvrđena kamata za ovaj kredit, s rokom otplate do deset godina uz jednu godinu počeka.

Na kredite s kamatom od 2,7 do 3,3 posto subvencija Dubrovačko - neretvanske županije iznosi 2 posto, uz dodatnih 0,5 posto subvencije za mlade poduzetnike te još 0,5 posto za žene poduzetnice.

Potencijalni korisnici su obrti, OPG-ovi te mala i srednja trgovačka društva u stopostotnom privatnom vlasništvu bez obzira na sjedište, ako ulažu na području županije.

DPP

Dok se čeka što će utvrditi inspektori Carinske uprave koja je pokrenula nadzor nad radom žičare Excelsa nekretnina, a na traženje Grada Dubrovnika kao davatelja koncesije, o čemu možete čitati OVDJE, gradonačelnik Mato Franković komentirao je kako bi jedino pravično bilo da se rad žičare zabrani, odnosno obustavi dok se ne podmire obveze prema Gradu i državi prema prvostupanjskim presudama.

Excelsa nekretnine već godinama ostvaruju milijunsku dobit na žičari, a sve te godine voze bez koncesije. Gradonačelnik Franković ističe kako pretpostavlja da će se iz Excelse pravdati da im ugovor nije ponuđen na potpis, no napominje:
- Gradsko vijeće je utvrdilo i izglasalo ugovor još 2015. godine i taj ugovor je ponuđen tvrki Excelsa nekretnine, ali ga nisu potpisali. Gradsko vijeće je i u aktualno sazivu izglasalo ugovor, a iz DORH-a je rečeno da se taj ugovor ne može potpisati dok Excelsa nekretnine ne plate obveze iz prethodnog razdoblja. - kazao je Franković.

Gradonačelnik Dubrovnik još jednom je napomenuo da Excelsa nekretnine, kako je kazao, „promet ostvaruju po osnovi nezakonitog gospodarskog djelovanja” te je neplaćanje koncesije usporedio s neplaćanjem javnih površina:
- Zamislite da netko od ugostitelja ne plaća najam za javnu površinu na kojoj drži stolove. Grad bi mu ukinuo pravo korištenja javne površine. Ista stvar je s koncesijom, ukoliko ne plaćaju koncesiju ne mogu obavljati djelatnost. Grad je stoga postupio po propisima i zakonima i zatražio nadzor u skladu sa Zakonom o koncesijama. Sad je sve u rukama inspektora i što će oni utvrditi. - kazao je Franković.

D.Mladošić

Udruga Franak dočekala je dugo iščekivanu presudu Vrhovnog suda RH po izvanrednoj reviziji broj Rev-2868/2018 kojom je Vrhovni sud utvrdio kako korisnici kredita u švicarskim francima, koji su kredite prema Zakonu o potrošačkom kreditiranju iz 2015. konvertirali u euro, imaju pravo na tužbe protiv banaka i pravo na povrat novca koji su im banke nezakonito oduzele, što će se dokazati vještačenjem na općinskim sudovima.

Vrhovni sud RH tako nedvosmisleno utvrđuje:
- Činjenica da je potrošač sklopio dodatak ugovoru o kreditu i proveo konverziju CHF kredita u kredit uz valutnu klauzulu EURO ne znači da je time izgubio pravni interes za utvrđenje da su pojedine odredbe ugovora o kreditu ništetne.
- Ništetnost nastupa po samom zakonu, i nastaje od samog trenutka sklapanja pravnog posla pri čemu ništetan ugovor ne postaje valjan ni kad uzrok ništetnosti naknadno nestane (čl. 326. st. 1. ZOO), osim u izuzetnim uvjetima koje propisuje čl. 326. st. 2. ZOO, a koji u predmetnom slučaju nisu ispunjeni (da je zabrana manjeg značaja i da je ugovor u cijelosti ispunjen).
- Potrošač ima pravni interes i može tražiti utvrđenje ništetnosti pojedinih ugovornih odredbi kako bi na temelju toga ostvario eventualna prava za koja smatra da mu pripadaju.
- Pogrešan je zaključak nižestupanjskih sudova da potrošač nema pravni interes zahtijevati utvrđenje ništetnosti zbog toga što je sklopio dodatak ugovoru kojim su izmijenjene odredbe ugovora.

Ta presuda, i zauzeto pravno shvaćanje Vrhovnog suda, znači da svi korisnici kredita koji su imali ugovorene kredite u švicarskim francima i koji su ih sukladno tzv. „Zakonu o konverziji“ konvertirali u euro kredite, bez obzira jesu li ti krediti još u otplati ili su zatvoreni, imaju pravni interes te imaju pravo tražiti sudsko utvrđenje ništetnosti kako bi na temelju toga tražili povrat svog novca.

„Presuda Vrhovnog suda RH uistinu je još jedan od kolosalnih uspjeha Udruge Franak, i rezultat je ustrajnog rada i niza aktivnosti koje je Udruga poduzela kako bi dokazala da baš svi korisnici kredita u švicarskim francima, otplaćeni, neotplaćeni, konvertirani, imaju pravo na sudsko obeštećenje i pravo na povrat svega nezakonito stečenog novca od strane banaka. Banke su godinama nepošteno i nezakonito poslovale u Republici Hrvatskoj te se Vrhovni sud RH pokazao profesionalno i stručno, na visini zadatka, presuđujući u skladu s pravom Europske unije i presudama Suda Europske unije, posebice u skladu s nedavno donesenom presudom C-118/17, slučaj Dunai, kojom je utvrđeno da niti jedan zakon ne može umanjiti zaštitu zajamčenu pravom EU te da ugovori u švicarskim francima ne mogu opstati.” - pišu iz Udruge Franak.

Predmet u kojem je Vrhovni sud donio tu odluku vodila je odvjetnica Patricia Đurić. Udruga Franak naglašava kako zastara potraživanja za preplaćene kamate nastupa 13. lipnja 2019. pa zbog toga svi korisnici kredita moraju do toga datuma podnijeti svoje tužbe na sud kako dio koji se odnosi na kamate ne bi zastario nakon čega novac koji se odnosi na preplaćene kamate više ne bi mogli potraživati.

DPP

Vlasnici putničkih agencija koji organiziraju izlete u povijesnu jezgru ostali su nemalo iznenađeni dopisom koji im je stigao od gradonačelnika Mata Frankovića, a u kojemu ih obavješćuje kako od 1. svibnja do 1. listopada Grad Dubrovnik četvrtkom i subotom neće biti u mogućnosti osigurati zaustavljanje izletničkih autobusa na predjelu Pila i Ploča za agencije koje nisu iz Grada Dubrovnika. Ta odluka vrijedila je i prošle godine, ali tek od 1. srpnja.

I dok gradonačelnik dalje u dopisu navodi kako će autobusi agencija biti preusmjereni u Luku Gruž, odakle će gosti morati koristiti lokalni javni prijevoz, vlasnici pojedinih agencija iz Dubrovnika koje surađuju s drugim agencijama van Dubrovnika, su ogorčeni. Ističu kako ih je ovakvom odlukom gradonačelnik doveo pred zid jer su izlete za povijesnu jezgru prodali još prošle godine. Također sumnjaju da se ovakvom odlukom o zabrani zaustavljanja autobusa zapravo pogoduje određenim putničkim autobusima koje shuttle busovima vrše transfere putnika s kruzera od Luke Gruž do Pila i obratno.

- Agencijskim gostima koji borave u Dubrovniku izletnički autobusi su cijelo vrijeme na raspolaganju jer su to gosti to platili. Hoće li vozač sad kad dođe u Grad reći gostima da ih danas ne može voziti jer je četvrtak ili subota, ali da ih može odvesti recimo u srijedu ili u petak? Ovakvu odluku nijedan Grad koji ozbiljno promišlja turizam nije donio. Ovom se odlukom agencijama čini velika šteta. Je li se gradonačelnik prilikom donošenja ovakve odluke zapitao kolika će biti šteta agencijama koje sad pored prodanih izleta moraju gostima platiti karte za javni gradski prijevoz. Ovakvom odlukom gradonačelnik je automatski gostima zabranio pravo da konzumiraju ono što su platili. Ne znam tko je savjetovao gradonačelnika da donese ovakvu odluku, ali čini mi se da on sam nije svjestan kako je zapravo na ovaj način preporučio gostima da ne dolaze u Dubrovnik. Gostima koji su platili izlete u luksuznim klimatiziranim autobusima mi sad trebamo ponuditi karte javnog gradskog prijevoznika, da se voze u prekrcanim autobusima u kojima nemaju gdje sjesti, pa to je van svake pameti. - kazao je jedan od vlasnika putničke agencije (podaci poznati redakciji).

Istaknuo je kako im iz Grada, prije ovog dopisa koji im je uputio gradonačelnik, tijekom zimskog razdoblja nije upućen niti jedan poziv na sastanak na kojem bi razgovarali i dogovorili uvjete zaustavljanja putničkih autobusa.

- Nikakve sastanke nismo imali, možda su na sastanke pozivani predstavnici Udruge turističkih agencija pa oni o tome nisu obavijestili svoje članove nego nas sad, kad je sve dogovoreno, gradonačelnik putem ovog dopisa o svemu naknadu informira jer i ostali su kolege dobili ovaj dopis. Bojim se da se ovdje radi o pogodovanju pojedincima koji shuttle busovima prevoze putnike s kruzera, a dužni su Gradu, temeljem pravomoćnih sudskih presuda poprilično velike iznose za zaustavljanje autobusa koje su odbijali platiti. - kazao je naš sugovornik.

Inače, ista je odluka gradonačelnika bila na snazi i prošle godine, ali je primjenjivana tek od 1. srpnja, a prema njoj izletnički autobusi agencija koje nisu s područja Grada Dubrovnika četvrtkom i subotom nisu mogle zaustavljati autobuse na Pilama i Pločama. Ove godine takav režim na snagu stupa nešto ranije s ciljem što lakšeg odvijanja prometa oko povijesne jezgre u danima kada je u Gradu veći broj kruzera.

Gradonačelnik je još tijekom posljednje sjednice Gradskog vijeća naveo niz rješenja koja će se postupno implementirati, a koja će itekako utjecati na tijek prometa oko povijesne jezgre, poput sustava nadzora na Ilijinoj glavici gdje će postaviti kamere i senzori na osnovu kojih će preko Zagrebačke moći samo automobili lokalnog stanovništva te automobili turista i autobusi hotela koji imaju osigurana parkirna mjesta.

U pripremi je i online sustav preko kojega će autobuseri kupovati vinjete za zaustavljanje na Pilama, a sve s ciljem da se izbjegnu malverzacije i uvede red u odvijanju prometa.

Zamjenik župana Joško Cebalo obišao je, zajedno s ravnateljem ŽLU Vela Luka Borisom Žuvelom, netom završene radove na sanaciji oštećenja trajektnog pristaništa u Veloj Luci koja su nastala zbog dotrajalosti i utjecaja vremena te povećanog prometa putnika i vozila. Radovi su obavljeni tijekom ožujka i sastojali su se od asfaltiranja kompletne površine i remonta ukrcajno-iskrcajne rampe, a iznos radova je 760.543 kuna. Veći dio iznosa, 700 tisuća kuna, osiguralo je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, dok je ostatak Županijska lučka uprava financirala iz vlastitih prihoda.

Također, a temeljem Javnog poziva za dostavu projektnih prijedloga za sufinanciranje izgradnje, sanacije i rekonstrukcije objekata podgradnje u lukama otvorenim za javni promet od županijskog i lokalnog značaja te modernizaciju, obnovu i izgradnju ribarske infrastrukture u 2019. godini, resorno Ministarstvo je dodijelilo Županijskoj lučkoj upravi Vela Luka 1,8 milijuna kuna. Ovim će se sredstvima sufinancirati projekt “Sanacija dijela obale Kale – Plivališće u Veloj Luci”, čija je ukupna vrijednost 2.094.790 kuna.

U sklopu sanacije bit će popravljen betonski obalni zid u dužini 55 metara, a bit će uklonjena i dva betonska gata dužine 16,5 metara i širine 2,3 metra, koji su služili za komunalni vez, a na mjestu betonskih pristana postavljaju se dva pontonska gata pojedinačne duljine 30 metara. Novi pontonski gatovi će imati istu ulogu kao i dosadašnji, ali naravno uz mogućnost prihvata većeg broja brodova.

Županijska lučka uprava Vela Luka s ovakvim projektima nastavlja i dalje, pa su tako u pripremi i projekt novog trajektno-putničkog terminala i ribarske luke.

DPP