Iz Excelsa nekretnina u priopćenju za javnost danas navode kako će žičara raditi do daljnjeg, odnosno da danas neće doći do zatvaranja žičare nalogom Carinske uprave. Žičara trenutno ne vozi, ali ne zbog Carinske uprave, već zbog vjetra.

„Sukladno našim informacijama, nadzor Carinske uprave je u tijeku te u ovom trenutku ne znamo kada i na koji način će završiti. S obzirom na takvo stanje, Excelsa nekretnine su odlučile da žičara, kada vremenski uvjeti to dopuste, nastavi s redovitim radom do naredne obavijesti.” - navode iz Excelsa nekretnina.

Inače, Carinska uprava pokrenula je nadzor nad radom žičare na zahtjev Grada Dubrovnika koji je nedavno i dobio spor protiv Excelsa nekretnina koje rade bez koncesije, a prvostupanjskom sudskom odlukom dužne su Gradu platiti 20,1 milijun kuna naknada plus kamate. S obzirom da žičara vozi bez koncesije očekuje se njeno zatvaranje, odnosno obustava rada.

Iz Carinske uprave danas su za Dubrovnikpress.hr napisali u odgovoru na upit kako će se „inspekcijski nadzor provoditi do trenutka utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezanih uz postupanje obveznika sukladno odredbama naprijed navedenog Zakona o koncesijama”.

Iz Excelsa nekretnina direktor Anto Rusković pak navodi u priopćenju kako se za žičaru „već devet godina čeka na ugovor o koncesiji”.

Takođšer navode kako su do danas zahtjev za koncesiju podnijeli ukupno tri puta, „jednom Vladi te dva puta Gradu Dubrovniku”, pišu iz Excelsa nekretnina.

„Posljednju odluku o koncesiji Grad Dubrovnik donio je u travnju prošle godine, no ugovor sukladan toj odluci još uvijek nije dostavljen Excelsa nekretninama na potpis. Kako ugovor o koncesiji nije potpisan te nije nastao niti pravni temelj da grad Dubrovnik izdaje račune za koncesijsku naknadu Excelsa nekretninama pa time Excelsa nekretnine nikada nisu niti dobile mogućnost da plaćaju koncesijsku naknadu. I dalje vjerujemo da je moguće razumno rješenje ove situacije u najboljem interesu države, grada Dubrovnika i njegovih građana, Excelsa nekretnina i njihovih poslovnih partnera. Zatvaranje žičare nije u najboljem interesu navedenih strana te stoga ne predstavlja razumno rješenje.„ - navodi se u priopćenju direktora Excelsa nekretnina Anta Ruskovića.

D.Mladošić

Svečanost prisege 12 sudaca porotnika održana je u danas u palači Ranjina. Županijska skupština je na 9. sjednici, održanoj 11. ožujka donijela Rješenje o imenovanju sudaca porotnika, kojim su u skladu sa člankom 119. Zakona o sudovima imenovani suci porotnici Općinskog suda u Dubrovniku, a po prijedlogu Gradskog vijeća Grada Dubrovnika i Općinskog suda.

Predsjednica Županijske skupštine dr.sc. Vilma Kosović napomenula je ovom prilikom kako je u pravnom sustavu Republike Hrvatske funkcija sudaca porotnika vrlo važna kao glas javnosti u sustavu.

- Stavovi sudaca porotnika, temeljeni na njihovom životnom iskustvu, poštenju, značaju i logici pomažu profesionalnim sucima kod donošenju odluka u sudskom vijeću. Suci profesionalci, predsjednici vijeća, katkad zbog prevelike preopterećenosti pravnim normama i rutinom izgube iz vida onaj životni, iskustveni i logični dio pravnog predmeta, te suci porotnici u takvim slučajevima služe kao jedna vrsta korektiva. Suci profesionalci uvažavaju životno i iskustveno mišljenje porotnika, a porotnici prihvaćaju pravnu i činjeničnu argumentaciju sudaca profesionalaca, te u toj simbiozi doprinose približavanju pojmova „pravo“ i „pravda“ u pravnom sustavu Republike Hrvatske”. - rekla je predsjednica Županijske skupštine dr.sc. Vilma Kosović.

Svečanu prisegu danas su dali Tonći Bebić, Azra Budalica, Dubravka Čačić, Željko Kulišić, Anđelka Lučin, Luce Serdarević, Aida Sorajić, Višnja Graffius Šljuka, Petar Šorgić, Slobodan Tošović, Zlata Vlahutin te Alija Žustra.

DPP

Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku podiglo je optužnicu protiv bivše direktorice DURA-e Andree Novaković zbog počinjenja kaznenih djela prijevare u gospodarskom poslovanju, ali i protiv same DURA-e kao pravne osobe. Kako se navodi u priopćenju DORH-a, odnosno ODO Dubrovnik, optužnica je podignuta pred Općinskim sudom u Dubrovniku protiv hrvatske državljanke (1980.) zbog počinjenja niza kaznenih djela prijevare u gospodarskom poslovanju, te trgovačkog društva registriranog u Dubrovniku kojem je okrivljenica bila odgovorna osoba, također zbog kaznenih djela prijevare u gospodarskom poslovanju, odnosno povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga.

Andreu Novaković tereti se da je kao direktorica DURA-a, inače gradske razvojne agencije, kako se navodi u priopćenju DORH-a, „trgovačkog društva osnovanog za promicanje lokalnog gospodarskog razvoja, pripreme, koordinacije, izrade, prijave i provedbe međunarodnih i nacionalnih projekata te ostalih aktivnosti na polju osmišljavanja i provedbe poticajnih mjera i programa za rast i razvoj malog i srednjeg poduzetništva”, između 1. siječnja 2015. i 31. prosinca 2016. godine, u nakani pribavljanja znatne nepripadne imovinske koristi za to društvo od Grada Dubrovnika tražila uplatu sredstava, lažno navodeći da će tražena sredstva to trgovačko društvo utrošiti za financiranje tzv. gradskih projekata.

„Sredstva su isplaćivana trgovačkom društvu u uvjerenju da će ona biti namijenjena za realizaciju financiranja tih tzv. gradskih projekata iako je okrivljenica unaprijed odlučila odobrena namjenska sredstva utrošiti za isplate plaća, nagradnih plaća zaposlenika trgovačkog društva i troškove tzv. hladnog pogona. Opisanim je to trgovačko društvo pribavilo nepripadnu imovinsku korist u iznosu od 1.811,392,03 kuna na štetu proračuna Grada Dubrovnika.
Okrivljenicu se tereti i da je kao direktorica istog trgovačkog društva između 1. siječnja 2014. i 24. ožujka 2017. u Dubrovniku, podizala novčana sredstva na ime akontacije za službena putovanja, pa je podigla ukupno 32.375,29 kuna s poslovnog računa tog trgovačkog društva i taj novac zadržala za sebe oštetivši trgovačko društvo. Tereti ju se da je između 1. siječnja 2015. i 1. svibnja 2016. u Dubrovniku, postupala protivno odredbama čl. 8. Zakona o računovodstvu te nije u poslovne knjige evidentirala sve poslovne promjene.” - navode iz DORH-a.

„Okrivljeno trgovačko društvo tereti se da je odgovorno što je opisanim kaznenim djelima pribavilo nepripadnu imovinsku korist na štetu Grada Dubrovnika u ukupnom iznosu od 1.811,392,03 kuna te je neuredno vodilo poslovne knjige.” - stoji u priopćenju.

D.M.

Nakon što je gradonačelnik Mato Franković agencijama, koje autobusima dovode izletnike u povijesnu jezgru, poslao naputak prema kojemu od 1. svibnja do 1. listopada, četvrtkom i subotom, neće moći zaustavljati autobuse na Pilama i Pločama, već im se preporuča da autobuse parkiraju u Luci, a goste autobusima javnog gradskog prijevoza upute u povijesnu jezgru, oglasili su se i tzv. srđevci.

Gradonačelnikov naputak za njih je dokaz ponovnog uzmaka gradske uprave pred kontinuiranim problemom zaustavljanja autobusa na Pilama i još jedno odustajanje od bilo kakvo pokušaja smislenog upravljanja procesima. No, nisu baš u pravu, gradska uprava, a gradonačelnik Franković to učestalo u javnosti pojašnjava, ipak kontinuirano radi na pronalaženju rješenja kojima bi se uveo red u prometni nered oko povijesne jezgre, posebice na Pilama, kao točki iskrcaja i ukrcaja gotovo svih putnika namjernika povijesne jezgre.

Rješenja „srđevaca” kao i rješenja na kojima radi gradska uprava jednako su dugoročne naravi, odnosno ne mogu se implementirati preko noći. Pravo rješenje prometnog krkljanca oko povijesne jezgre zapravo leži u zabrani iskrcaja turista na Pilama. Dotad ćemo se još neko vrijeme gužvati u prometu ukoliko moramo u Grad tijekom sezone.

Dok „srđevci” predlažu, gradonačelnik Mato Franković već najavljuje digitalizirani sustav kupnje vinjeta. Uvođenjem tog sustava svakako se olakšava mogućnost praćenja autobusa koji prelaze Ilijinu glavicu. No, prometni problem time se neće riješiti jer će onih koji imaju uredne vinjete uvijek biti previše, a broj mjesta na Pilama je ograničen.

„Srđevci” predlažu nadzor ukrcaja i iskrcaja putnika koji ne bi smio biti duži od 10 do 15 minuta. Najčešće i nije, ali nisu oni koji izlaze i ulaze u shuttle i druge putničke autobuse, jedini sudionici u prometu na Pilama. Pile nisu dovoljno široke za obuhvatiti svu masu ljudi, odnosno možda bi i bile da se pametno pristupi njihovoj rekonstrukciji, ali svaka bi vlast pa i aktualna, osim ako nije ustrajna, u tom pokušaju od strane raznoraznih aktivista odmah biva zaustavljena. Uostalom, zar se to već u ne tako davnoj prošlosti nije dogodilo i zar među tim aktivista nisu oni koji danas nude raznorazna rješenja za rasterećenje Pila?

I „srđevci”, kao i aktualna vlast zagovaraju stav da se kombiji koji dovode turiste prebace na Ploče, ali Ploče su tek usko grlo pojasa oko povijesne jezgre. Uostalom, na Pločama je već kaos. Sezona se još nije ni zahuktala, a tamo se već stvaraju gužve. Na Pločama su i karićari, taksisti, autobusno stajalište javnog gradskog prijevoza redovito je okupirano, a tu je i rijeka ljudi koja ide gore - dole, dakle opet kaos.

S ciljem rasterećenja „srđevci” kao i gradska uprava predlažu da autobuseri za parking koriste plato Luke Dubrovnik i Batahovinu, no i sve da se većina gostiju tamo i iskrca, dalje do povijesne jezgre trebaju gradske autobuse, samo problem je što njih nema dovoljno za prevesti svu tu rijeku turista koji hrle u Grad. Oni koji se uspiju ukrcati u gradski autobus zajedno s građanima voze se sve samo ne kao gospari, što je svojevremeno bila krilatica administracije Dubravke Šuice, koja je pozivala građane da se u dane povećanog priljeva turista voze libertasovim autobusima.

Ne bi li mu pripao dio kolača, u Libertasu se krajem godine pripremaju na kupnju velikih autobusa s harmonikom, kojima bi preuzeli dio transfera iz Luke prema Gradu. Takav harmonika autobus namjeravaju kupiti i za Lapad te ga upregnuti na preopterećenu liniju šestice. No upitno je može li takav autobus zaokružiti na famoznom kružnom toku na Pošti.

Kao jedno od rješenja koje predlažu „srđevci” jest da se promet u mirovanju popne na Srđ, te da se na njegovu platou, na nekoj površini od oko 5 hektara izradi prikladan parkirno garažni prostor. Konačno rješenje bila bi po srđevcima izgradnja još dvije do tri žičare u gradskom vlasništvu kojima bi se, nakon što ih autobusi iskrcaju, gosti niz Srđ i uz Srđ dalje prevozili prema Gradu.

Svakako bi bilo poželjno da Grad ima svoju žičaru, ali ovo je rješenje tzv. srđevaca zaista na dugom štapu, prvenstveno jer je zemlja na Srđu privatna i teško bi bilo privoliti njezine vlasnike da je za bagatelu ustupe Gradu, a golferima su je prodali za dobre pare. Drugi, još veći problem je cesta koja vodi prema Srđu, a koju bi za prometovanje autobusa trebalo itekako urediti i proširiti pa opet dolazimo do problema imovinsko - pravnog karaktera. Osim ako srđevci ne misle da se prijevoz putnika na Srđ obavlja nekom od cesta koje bi se trebale graditi za potrebe golf resorta, a to neće skoro. Osim toga izgradnja gradske žičare itekako bi potrajala baš kao i izgradnja garažno - parkirnog prostora na Srđu.

Ono što je dobro, a što predlažu „srđevci” je veća prisutnost prometne policije na Pilama. Predlažu i svijetleću signalizaciju duž magistrale iz oba pravca prema Dubrovniku, a kojoj je svrha sugerirati vozačima na udaljenost od punkta na kojemu mogu kupiti vinjete za Pile. Sve su to rješenja kojima se od Dubrovnika čini Disneyland.

Zapravo za kaos u prometu nisu krivi kruzeri i autobusi koji vrše transfere gostiju. Taj su kaos neradom i nebrigom u posljednjih 30 godina proizvele razne političke figure svojim neradom i sad se od aktualnog gradonačelnika Mata Frankovića očekuje da preko noći promijeni stvari.

U ovom trenutku za prostorno ograničeni grad kao što je Dubrovnik u svom užem centru, jedina mogućnost normalnog odvijanja prometa oko Grada jest uvođenje zabrane za prometovanje putničkih autobusa.

Inače rijetko se do koje znamenitosti u svijetu može doći autobusom na njezinu minimalnu udaljenost kao što se to može na Pile ili Ploče. Dok su se mučile s prometnim rješenjima niti jedna od gradskih garnitura javnosti nije objasnila zašto se autobusima dozvoljava mogućnost dolaska na Pile. Bilo je i tu pogodovanja pojedinim agencijama da bi problem eskalirao kad je Vlahušić uveo naplatu za zaustavljanje na Pilama, ali oni stupići rijetko se kad podignu, a da je sreće ne bi se ni spuštali jer upravo u toj zabrani leži rješenje prometnog rasterećenja pojasa oko povijesne jezgre.

Garaža na Ilijinoj glavici mogla je dijelom riješiti problem da se prilikom njezine izgradnje vodilo računa o izgradnji platoa za autobuse. Bilo je za to dovoljno prostora. Zašto se gosti ne bi pješke niz Bogišićev park spuštali u Grad, zašto to mogu gosti po svim destinacijama u svijetu, a ne mogu gosti u Dubrovniku?

Najavljivala se već zabrana prometovanja oko povijesne jezgre. Vlahušić je rješenje vidio u rigoroznim mjerama, postavljanjem rampe na Ilijinoj glavici, ali to nije ostvario. Franković nije sklon takvim rješenjima te najavljuje sustav kojim će se pratiti registarske oznake automobila i autobusa koji prolaze Zagrebačku te naplaćivati drakonske kazne ako nemaju dozvolu za prometovanje prema povijesnoj jezgri.

Dugoročno će preko Zagrebačke moći samo automobili domicilnog stanovništva i automobili gostiju kojima su privatni iznajmljivači osigurali parking, ali ne na uličnim parkiralištima jer će ona biti na dispoziciji samo vlasnicima pretplatnih parkirnih karata. Uostalom, baš onako kako je i najavljeno.

Međunarodna manifestacija Dani kršćanske kulture koja se uz Split i Šibenik održava i u Dubrovniku predstavljena je na konferenciji za medije u dvorani sv. Ivana Pavla. Dubrovački program kao i samu manifestaciju predstavili su generalni vikar Dubrovačke biskupije don Hrvoje Katušić, pročelnik Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije dr. sc. Joško Mikuš i član Vijeća za kulturu i znanost povjesničar umjetnosti Ivan Viđen.

Pročelnik Mikuš napomenuo je kako se ova manifestacija u Hrvatskoj događa petnaesti put na nacionalnoj razini, u Dubrovniku četrnaesti, te kako i ove godine donosi raznoliki program. Predstavljajući detaljnije pojedine programe Mikuš je istaknuo dobru suradnju sa Srpskom pravoslavnom općinom u kojoj će se koncert održati na blagdan Blagovijesti po julijanskom kalendaru što je ujedno slava ove crkve. Najavio je i predstavljanje knjige o blaženom Alojziju Stepincu mostarskog biskupa Ratka Perića, te u korizmenom vremenu zanimljivo predavanje o smrti. Detaljnije je, uz ostalo, predstavio završni koncert klapa i zborova.

Ostale programe predstavio je povjesničar umjetnosti Viđen koji je istaknuo predavanje o kostima iz dubrovačke katedrale. Nakon potresa 1979. godine ispod katedrale i Bunićeve poljane pronađeni su brojni zanimljivi nalazi koji su promijenili viđenje povijesti prvih dubrovačkih stoljeća. Među njima su pronađene kosti pokojnika koji su bili pokopani i ispod barokne i ispod romaničke katedrale, a dobrom suradnjom katedralne župe i Antropološkog zavoda HAZU-a napravljena su potrebna istraživanja. Na tom predavanju će biti predstavljeno sve ono što se na temelju istraživanja kostiju moglo saznati o samom životu starih Dubrovčana.

Predstavljajući izložbu i predavanje o arhitektu Carlu Fontani Viđen je naglasio njegovu povezanost s osobom zaslužnom za obnovu Dubrovnika nakon Velike trešnje u 17. stoljeću Stjepanom Gradićem, a iz tog kruga dolazi i arhitekt Tommaso Napoli koji je u Dubrovniku živio jedanaest godina i radio na obnovi Kneževog dvora, dovršetku katedrale i današnje Biskupske palače. "To pokazuje da su Dubrovčani ne samo pratili trendove nego su ih živjeli u svome Gradu", istaknuo je Viđen.

Generalni vikar Katušić zahvalio je uime Dubrovačke biskupije brojnim institucijama na suradnji u organizaciji pojedinih programa osobito onima s kojima se dugo godina surađuje poput Dubrovačkog simfonijskog orkestra, Državnog arhiva i Kinematografa Dubrovnik, zatim brojnim zborovima te naravno Verbumu iz Splita u čijem okrilju je nastala ova manifestacija. Zahvalio je medijima na praćenju događanja jer je to vrlo intenzivno razdoblje u kojem se kroz deset dana svakog dana nešto događa, često i više programa u jednom danu. Pozvao je vjernike kao i sve zainteresirane da pogledaju program ovogodišnjih Dana kršćanske kulture, pronađu nešto za sebe te tome prisustvuju. Preporučio je završni koncert koji svojim sadržajem lijepo pripravlja vjernike za Veliki tjedan.

Manifestaciju u Dubrovniku otvorit će u subotu, 6. travnja u 19.30 sati u dubrovačkoj katedrali Gospe Velike biskup mons. Mate Uzinić nakon čega slijedi koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra i Akademskog zbora Pro Musica iz Mostara. Glazbom će Dani u Dubrovniku biti i zatvoreni. Koncert duhovnih skladbi u izvedbi klapa i zborova iz Dubrovačke biskupije kojeg svake godine priređuje Krešimir Magdić bit će održan u ponedjeljak, 15. travnja u crkvi Male braće a i ove godine donosi nekoliko bisera iz baštine dubrovačkog kraja, nakon čega će biskup zatvoriti manifestaciju.

Križni put padinama Srđa na petu korizmenu nedjelju okupit će vjernike u razmatranju Kristove muke, a istoga dana navečer pravoslavni kršćani priredit će prigodni koncert u svojoj crkvi u Dubrovniku. Knjiga mostarskog biskupa mons. dr. Ratka Perića „Nada koja ne postiđuje“ bit će predstavljena u ponedjeljak, 8. travnja.

Sljedećeg dana dr. Mario Šlaus održat će predavanje „Zapisano u kostima – antropološka analiza kostiju iz arheoloških istraživanja dubrovačke katedrale“, a prije predavanja u sakristiji katedrale uz misno slavlje s početkom u 18 sati dubrovački biskup mons. Mate Uzinić pokopat će pronađene kosti. Srijeda, 10. travnja rezervirana je za talijansku večer na Danima u sklopu koje će biti otvorena izložba u Sponzi i održano predavanje „Arhitekt Carlo Fontana između Rima i Europe“, a predavači su dr. Giuseppe Bonaccorso i dr. Jasenka Gudelj. Dr. fra Ante Vučković u četvrtak, 12. travnja imat će predavanje „Jeziva i slatka smrt“, a u petak, 14. travnja u Noći crkvenih muzeja posjetitelji će moći besplatno, uz stručno vodstvo, moći obići franjevački i dominikanski muzej te riznicu katedrale gdje će im biti detaljnije predstavljeni izabrani predmeti.

Filmska večer u subotu, 13. travnja donosi igrani film „Čudo“ redatelja Stephena Chboskog, a na Cvjetnicu će katedralni zborovi pod vodstvom Maje Marušić održati prigodni koncert.

Manifestacija se odvija pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović. Prepoznali su je i Ministarstvo kulture RH, Splitsko-makarska nadbiskupija, Dubrovačka biskupija i Šibenska biskupija te brojne kulturne institucije u mjestima održavanja.

Angelina Tadić

Bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić izlazi na izbore za Europski parlament i to kao 11. kandidat na listi Narodne stranke – Reformista Radimira Čačića. Za portal Dubrovnikpress.hr Vlahušić je istaknuo kako mu nije cilj ući u Europski parlament već svojom kandidaturom želi ukazati na apsurdnost zakona o izborima prema kojem nije mogao biti kandidat na lokalnim izborima, a iznio je i svoje programske smjernice o kojima će govoriti tijekom kampanje.

- Točno je, 11. sam kandidat na listi Narodne stranke – Reformista. To je mjesto koje sam ja odabrao. Iako sam mogao biti drugi na listi odmah iza Radimira Čačića, nisam to htio jer nemam europskih ambicija već mi je cilj kroz ovu kampanju ukazati na apsurdnost hrvatskih zakona prema kojima se mogu natjecati za Europski parlament, ali ne i na lokalnim izborima. Taj slučaj moje eliminacije iz političkog života donošenjem jednog zakona koji su inicirali Mato Franković i Maro Kristić najbolje pokazuje kako Hrvatska nije građanska već stranačka država. A da se mene nije eliminirao, da sam i dalje gradonačelnik ne bi bilo arbitraže za golf teške 500 milijuna dolara. Da sam ostao gradonačelnik izgradio bi se putnički terminal u Gružu, ne bi bilo problema s agencijama, žičarom i zidinama, za Dubrovnik ne bi bilo štete od gotovo milijardu kuna. - kazao je Vlahušić, istaknuvši kako će „Hrvatska kao država biti u problemima sve dok ima političare koji se brinu samo o svom rejtingu, koji su državu podredili svome što dužem ostajanju na vlasti”.

- Hrvatski politički lideri bave sa samo sobom. Prvi im je cilj u stranci ostati što duže na vlasti i zato se okružuju ljudima koji im samo klimaju glavama dok svu onu inteligenciju, sve one koji bi im se eventualno mogli suprotstaviti vrlo brzo eliminiraju. Primjerice, predsjednik SDP-a Davor Bernardić isključivo je fokusiran na to kako da ostane na vlasti u SDP-u, a da je svu tu silnu energiju utrošio na osnivanje vlade u sjeni, Hrvatska bi danas barem imala alternativu. I u HDZ-u je isto, jedan je vođa smijenio drugoga i on je fokusiran isključivo na to da ostane na vlasti jer dok ti mase plješću zaboravljaš na vođenje države, na rješavanja problema. U bivšoj državi bilo je 350 tisuća članova Komunističke partije, imali smo jednostranački sustav i ako si htio u politiku, morao si ući u Partiju. Danas stranke nemaju ni pola članova koliko je imala ondašnja KP, a ne bave se kreiranjem uspješnog gospodarskog sustava. - rekao je Vlahušić.

- Mene mjesto u Europskom parlamentu ne zanima jer i dalje ostajem fokusiran na Dubrovnik, a kakva je vlast u Dubrovniku danas, isključivo je sve podređeno Matu Frankoviću kao vođi, koji isto tako eliminira sve oko sebe što mu predstavlja konkurenciju, kao što je uostalom i mene eliminirao uz pomoć Mara Kristića. Frankovićev HDZ i Šuičin HDZ su nebo i zemlja. U nas je na svim razinama na snazi idiokracija, sustav podređen stranačkoj ovisnosti, sve je ovisno o stranci, od pravosuđa do svih ostalih institucija koje bi trebale biti neovisne. Pogledajte samo pročelnike u gradskoj upravi, svi su u HDZ-u ili su članovi stranke koja je HDZ-ov koalicijski partner. U Mom mandatu samo je jedan pročelnik bio član HNS-a i jedna pročelnica iz SDP-a, ostali su mahom bili iz HDZ-a. - kazao je Vlahušić.

- Tijekom kampanje govorit ću i o tom izbornom sustavu. Ako se na euroizborima može preferencijalno glasati, zar ne bi bilo logično da u Europarlament idu samo oni s dovoljnim brojem preferencijalnih glasova birača. Ako šef stranke na državnim izborima dobije manje glasova nego neki od kandidata na listi, zar šef te stranke onda ne bi trebao ići ća? Govorit ću tijekom kampanje i o ukidanju županija, osim županija treba ukinuti i 150 do 200 općina i gradova, recimo Konavle i Župa su primjeri uspješnih općina, ali na Pelješcu ili u Dubrovačkom primorju to nije slučaj. Hrvatskoj je i zbog razvoja građanske države nužan drukčiji teritorijalni ustroj, ali on se neće dogoditi jer političke strukture znaju do čega bi dovelo to smanjenje stranačkog utjecaja. - kazao je Vlahušić.

Prokomentirao je i ponovnu suradnju s Radimirom Čačićem koji je 2014. izbačen iz HNS-a uz obrazloženje da šteti ugledu stranke.
- Ratko i ja u to vrijeme razišli smo se u političkom smislu, ali nismo ostali u lošim odnosima. Uostalom, i ja sam nakon što je HNS obznanio da ulazi u kalciju s HDZ-om, izašao iz stranke. Na listi Reformista sam nezavisni kandidat i moje eventualno članstvo u političkim strankama je stvar prošlosti. Ja sam i s Draženom Budišom, s kojim sam bio u HSLS-u, ostao u odličnim odnosima. Dogodi se da se ljudi u nekom trenutku politički raziđu. - kazao je Vlahušić.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić s pročelnikom UO za opće poslove, mjesnu samoupravu i društvene djelatnosti Mariom Curićem i voditeljicom odsjeka za društvene djelatnosti Lucijom Arbulić primio je danas Iva Kramara, Vlada Čuturu i izaslanicu Predsjednice RH dr.sc. Jadranku Pavić povodom održavanja simpozija ”Otvaranje imena – ubijena i ranjena djeca u Domovinskom ratu”.

Simpozij pod pokroviteljstvom Predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović počeo je danas i održava se u Franjevačkom samostanu sv. Vlaha u Pridvorju do subote 6. travnja.

DPP

Nataša Gabričević, Belka Elezović, Pero Mrnarević, Mato Tomljanović i Andro Vlahušić. Kandidati su s dubrovačkog područja koji će se na raznoraznim stranačkim listama natjecati na euroizborima. Iako HDZ svoju listu s 12 imena još nije objavio posve je jasno da će se na njoj naći aktualna europarlamentarka Dubravka Šuica. Po još uvijek neslužbenim informacijama Šuica bi trebala predvoditi HDZ-ovu listu.

Od šest kandidata s dubrovačkog područja najviše šansi da u novom sazivu Europskog parlamenta dobije svoje mjesto ima upravo Dubravka Šuica. Kako predizborne ankete ne predviđaju prolaz Reformista na euroizborima Andro Vlahušić teško će u Europski parlament. No, on je i sam istaknuo kako ga mjesto u tom tijelu niti ne zanima već je rekao da mu je cilj tijekom kampanje ukazati na apsurdnost hrvatskih zakona prema kojima se može kandidirati na euroizborima, a ne može na lokalnim, iako nakon isteka rehabilitacijskog roka i to sad može. U svakom slučaju, budući da se na euroizborima može i preferencijalno glasati bit će zanimljivo pratiti konačni izborni „score” bivših gradonačelnika Dubrovnika Andra Vlahušića i Dubravke Šuice.

Dubravka Šuica, na euroizborima 2014. godine kao druga kandidatkinja na listi, pozicionirana odmah ispod Andreja Plenkovića, osvojila je na nivou države 15 776 ili 4,23 posto preferencijalnih glasova birača. No, i Šuicu i Plenkovića koji je tada pobrao nešto više od 70 tisuća glasova birača, pomela je tada šesta kandidatkinja Ruža Tomašić sa 107 206 glasova birača.

Na razini Dubrovačko-neretvanske županije Šuici je potporu dalo 2 939 ili preferencijalno 19,97 posto birača. U Gradu Dubrovniku njezin je rezultat iznosio 1 153 glasa, odnosno izravno ju je zaokruživši preferencijalno poduprlo 29,36 posto birača.

Zanimljivo je istaknuti kako je od Šuice i na razini Županiji kao i na razini Grada Dubrovnika nešto više glasova osvojio SDP-ov kandidat Tonino Picula.

Može li Vlahušić bolje od Šuice? Tko će zabiti bolji eurogol? Euroizbori birače u Hrvatskoj u principu i ne zanimaju previše pa se zbog iznimno male izlaznosti ne mogu uspoređivati s drugim izborima, pogotovo ne s lokalnima, ali svakako će biti zanimljiv konačni ishod tih izbora, odnosno broj preferencijalnih glasova koje će osvojiti Šuica i Vlahušić, odnosno tko će ih od njih dvoje osvojiti više.

Bivši gradonačelnički dvojac Dubravka Šuica i Andro Vlahušić, svakako su imali oscilacija u odnosima, ali teško bi se moglo reći da su ikada bili pravi politički rivali, osim u vrijeme kampanje 2009. kada je to političko rivalstvo bilo glumljeno i sa Šuičine i s Vlahušićeve strane.

Nešto malo je Vlahušić, nakon što je na prvim neposrednim izborima 2009. izabran za gradonačelnika Dubrovnika, lupao po Šuici zbog dugova koje je iza sebe ostavila te nešto kostura koji su nakon njezinog odlaska iz gradske uprave poispadali iz par ormara. Ni Šuica se pretjerano nije suprotstavljala Vlahušiću, osim kad je s figom u špagu najavljivala referendum treba li zidinama upravljati Grad ili DPDS.

U konačnici, Šuica je zbog Vlahušića, odnosno zbog podržavanja nekih akata koje je predlagao Vijeću, a za što nije imala odobrenje GO HDZ-a 2014. umalo isključena iz stranke, no spasio ju je sam vrh HDZ-a, kojeg je u to vrijeme vodio Tomislav Karamarko. Koncem 2014. raznim političkim igrama pokušala je spasiti Vlahušićev proračun. Tijekom glasanja tada je ostala suzdržana, istaknuvši kako je proračun dobar, ali da HDZ ipak teče njenim venama, ali je zato, kako bi podržala Vlahušićev proračun, Dubravka Marunčić, bliska Šuičina suradnica, istupila iz HDZ-a. No njezina ruka bila je beznačajna jer je falila još jedna pa je proračun pao, a Vlahušić izašao na prve prijevremene izbore u svom gradonačelničkom mandatu.

Šuicu je potom put odveo u Europski parlament, a i kad bi davala izjave o Vlahušiću, radila je to oprezno, dok je Vlahušić o Šuici nastavio i dalje u pohvalnom tonu dok o njezinu nasljedniku predsjedniku GO HDZ-a i gradonačelniku Matu Frankoviću ne bira riječi.

Ni tijekom duge 45-dnevne kampanje za euroizbore Vlahušić i Šuica neće se razračunavati. Naime, Šuica će se fokusirati na europske teme, a Vlahušić će u svom tonu ukazivati na apsurdnost zakonodavstva. No, kako mu je istekao rehabilitacijski rok svakako će tijekom ove kampanje testirati svoj rejting na dubrovačkom području na kojem će se vjerojatno opet na lokalnim izborima natjecati na gradonačelnika Dubrovnika.

U ukupnoj dužini od oko 500 metara i površini od oko 4000 metara kvadratnih provedeni su radovi na sanaciji asfaltnog zastora u Dalmatinskoj ulici u Lapadu. Dubrovački gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima obišao je saniranu ulicu, gdje vrijednost obavljenih radova iznosi 850 tisuća kuna s PDV-om.
 
Gradonačelnik se ovom prigodom susreo i s građanima koji su zahvalili gradskoj upravi na brizi za ovaj dio grada.

- Kao što smo čuli od građana ovdje, trebalo je 30 godina da dođe novi asflat u ovu ulicu, koja je iznimno važna je jer je ujedno i drugi ulaz u Lapadsku školu. Pokušat ćemo u ove četiri godine pokriti što više ulica u gradu kako bi se u budućnosti mogle samo redovno održavati. Imamo puno problema, poziva, traženja da se ulice asfaltiraju, radimo svoj maksimum. Upravo su u tijeku i radovi na Mostarskoj ulici, nakon čega idemo na Šipan. - najavio je gradonačelnik Franković. Osim novog asfaltnog uređenja ujedno je nagibima riješena oborinska odvodnja, što je ranije predstavljalo problem u nekim dijelovima ulice.
 
Na primjeru Dalmatinske pokazuje se i svrhovitost postojanja gradskih kotareva jer su članovi Vijeća Gradskog kotara Lapad, kako je rekao predsjednik Nikola Babić, ovdje bili spona između gradskih upravnih odjela i potreba građana na terenu.

DPP

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić, zamjenik načelnika Ivo Radonić i pročelnik Upravnog odjela za opće poslove, mjesnu samoupravu i društvene djelatnosti Mario Curić, primili su danas u prostorijama Općine Konavle Martinu Deliju iz Konzularnog Odjela za američke građane i Miloša Djuragica s Političko-ekonomskog odjela američkog veleposlanstva u RH.

Sastanak se održao u sklopu programa "Meet Us" američkog veleposlanstva u Zagrebu, a u svrhu jačanja suradnje s lokalnom samoupravom i upoznavanja s našim obrazovnim i konzularnim ustanovama.

DPP

Nakon što je u subotu Mjesni odbor Zatona uputio službeni zahtjev prema Gradu Dubrovniku s iskazivanjem interesa za izgradnju sportsko-rekreacijskog igrališta na čestici zemlje 688/1 k.o. Zaton, te se na taj način stekli uvjeti da Grad Dubrovnik zatraži dodjelu ove čestice od nadležnog Ministarstva, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković odmah je reagirao i već u ponedjeljak uputio zahtjev Ministarstvu državne imovine.

Gradonačelnik Franković zatražio je darovanje navedene čestice sukladno novom zahtjevu za rekreacijsku zonu. Ujedno je i usmeno kontaktirao ministra Gorana Marića koji je obećao da će Ministarstvo navedenu česticu darovati u svrhu izgradnje sportsko-rekreacijskih sadržaja.

Naime, na osnovu ranije iznesenih zahtjeva mještana Zatona da se čestica traži za parking to se nije moglo napraviti jer ta svrha nije sukladna Zakonu o upravljanju državnom imovinom, koji propisuje za to opravdane razloge.
Nakon što Grad Dubrovnik dobije od Ministarstva navedenu česticu zemlje odmah će krenuti s izradom projekta i u što kraćem roku privesti je svojoj svrsi. Parking na ovoj čestici bit će onemogućen jer isti ne može biti na području rekreacijske zone.

DPP

Tijekom ožujka 2019. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 62.953 dolazaka, što je 32 % više od ožujka 2018. godine i 130.161 noćenje, što je 2 % više nego u ožujku 2018. godine.

Tijekom prva tri mjeseca 2019. godine u Dubrovačko - neretvanskoj županiji registrirano je 133.606 dolazaka s ostvarenih 253.196 noćenja. U usporedbi s 2018. godinom dolasci su u porastu za 39 %, a noćenja za 9%.
Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država, Koreje i Kine.

DPP