Putem nadležnog Upravnog odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Grad Dubrovnik isplatio je dodatak na mirovine umirovljenicima s primanjima u rasponu od 1800 do 2500 kuna.
 
Dodatak na mirovinu kolokvijalno poznat kao usrksnica isplaćen je u ukupnom iznosu od 490.600 kuna, a primilo ga je ukupno 1717 umirovljenika.   
 
Naime, u okviru Mjera socijalnog programa Grada Dubrovnika sugrađanima čija mirovina iznosi od 1.801,00 do 2.000,00 kuna dva puta godišnje isplaćuje se dodatak od 400 kuna. Onim umirovljenicima čija se mirovina kreće od 2.001,00 do 2.200,00 kuna, također dva puta godišnjem  isplaćuje se po 300 kuna, dok dodatak od 200 kuna primaju građani čija mirovina iznosi od 2.201,00 do 2.500,00 kuna.
 
Različite oblike dodataka na mirovinu prima 3500 korisnika, a za koje potrebe se u proračunu osigurava četiri milijuna kuna.

DPP

Suprotno najavama gradonačelnika Mata Frankovića, žičara od jutra nesmetano vozi jer je službenici Carinske uprave nisu zatvorili, a upravo je o Carinskoj upravi ovisilo hoće li žičara danas voziti ili ne. Jesu li službenici Carinske uprave danas izlazili na teren nije moguće doznati, no kako žičara i dalje radi, za pretpostaviti je da je gradonačelnik Mato Franković danas iznimno ljut jer je rezolutno tvrdio da će ona danas biti zatvorena. Kako ona još uvijek vozi, pitanje je jesu li po dobrom hrvatskom običaju još jednom zakazale institucije, u ovom slučaju Carinska uprava.

Da je Carina ta koja je dužna regulirati rad žičare jasno su naznačili iz DORH-a, navevši za portal Dubrovnikpress.hr kako nisu dali nalog Carinskoj upravi za postupanje jer Carinska uprava sukladno ovlastima, samostalno i bez ičijeg naloga u postupku provođenja nadzora može ograničiti ili zabraniti obavljanje gospodarske djelatnosti bez koncesije.

U DORH-u su se pozvali na članak 87. Zakona o koncesijama u kojem je između ostalog jasno definirano da „u provedbi inspekcijskog nadzora inspektor može, kada to okolnosti slučaja zahtijevaju, radi onemogućavanja daljnjeg nezakonitog postupanja usmenim rješenjem ograničiti ili zabraniti obavljanje djelatnosti osobi koja djelatnost za koju je propisano da se obavlja na temelju koncesije obavlja bez koncesije”.

Jasno je između ostalog istim Zakonom definirano kako se „ograničavanje ili zabrana obavljanja djelatnosti izvršava bez odgode pečaćenjem prostorija, postrojenja, uređaja i druge opreme za rad ili namijenjene radu ili na drugi pogodan način”.

Budući da žičara danas vozi ili službenici carinske uprave nisu izašli na teren ili su se u Excelsa nekretninama pravnim mehanizmima zaštitili od mogućnosti zatvaranja žičare.

Svakako je pitanje kako će postupiti gradonačelnik Franković iz čijih se izjava posljednjih 20-tak dana dalo zaključiti da ima povjerenja u nadležne institucije i njihovo postupanje. Očito je dio institucija iznevjerio gradonačelnika ili se on, želeći konačno riješiti desetogodišnji problem s Excelsa nekretninama, možda malo zaletio u svojim izjavama tvrdeći kako je DORH dao rok Excelsa nekretninama do 31. ožujka da se usklade s pozitivnim propisima RH ili će im u suprotnom žičara bit zatvorena 1. travnja.

Inače, država i Grad u međuvremenu su na sudovima u prvostupanjskim postupcima uspjeli dobiti Excelsa nekretnine koje su državi i Gradu dužne podmiriti svoja dugovanja.

Sukladno prvostupanjskoj presudi, Excelsa nekretnine Gradu su dužne platiti 20,1 milijuna kuna duga s kamatama, što u konačnici iznosi 30 milijuna kuna, koliko Excelsa nekretnine dužne Gradu.

Država i Grad vjerojatno će svoje sporove s Excelsa nekretninama dobiti i na drugom stupnju, no to ne znači da će se problem izricanjem drugostupanjskih presuda okončati. Upravo tada bi se mogao zakomplicirati. Naime, kako je riječ o sporovima velike vrijednosti za očekivati je da će se nastaviti žalbama na Vrhovnom sudu.

U svakom slučaju, gradonačelnik se sprema, jer barem je tako najavio prije 20-tak dana, pred vijećnike već na idućoj sjednici Gradskog vijeća, staviti novi prijedlog ugovora o koncesijskoj naknadi prema kojemu bi Excelsa nekretnine Gradu umjesto 15 posto trebale plaćati 30 posto od prodanih karata.

Gradonačelnik uporište za ovaj prijedlog nalazi u vještvu DORH-a čiji je vještak koncesijsku naknadu procijenio na 30 posto. Ovaj će gradonačelnikov prijedlog u Vijeću, u kojem ima većinu, biti usvojen bez ikakvih problema. Inače, Excela nekretnine i Grad Dubrovnik nikada nisu potpisali ugovor o koncesijskoj naknadi na iznos od 15 posto, iako ga je Vijeće bilo usvojilo. Tim više, očito se priča o reguliranju odnosa između Grada i Excela nekretnine, zapravo nije pomakla s mrtve točke jer Excela nekretnine i dalje bez koncesije obavljaju gospodarsku djelatnost i stiču dobit dok Grad ne može naplatiti svoja dugovanja i regulirati odnose s Excela nekretninama.

U sklopu Nacionalnog programa razvoja turističke infrastrukture, Općina Konavle započela je radove na uređenju plaže u uvali Tiha u Cavtatu. Ministarstvo turizma temeljem natječaja za razvoj javne turističke infrastrukture u 2018. godini odobrilo je Općini Konavle je 445 tisuća kuna za uređenje ove plaže.

Osnovna ideja intervencije je artikulacija postojeće kupališne površine novim opločenjem te proširenjem istog u zoni postojeće vegetacije, projektiranje potrebnih pratećih sadržaja (spremište, muški i ženski sanitarni blok, sanitarni blok za osobe smanjene pokretljivosti, svlačionice, tuševi…) te očuvanje postojećeg vrijednog zelenila kao i sadnja novih biljnih vrsta u skladu s prostornim rješenjem.

Nadalje, važna intervencija za plažu je redefiniranje postojećih pješačkih pristupa koji su neprimjereni, posebno rješavanje pristupa rampom za osobe smanjene pokretljivosti u zapadnom dijelu obuhvata.
Ideja proširenja kupališne površine predviđa se samo na kopnenoj strani na razini postojećeg zidića koji se zadržava s maksimalnim očuvanjem postojeće vrijedne vegetacija čempresa i borova s potpornim kamenim zidom.

„Projektnim rješenjem se maksimalno čuva postojeći visokovrijedni drvored čempresa u ulaznoj zoni s rampom, u zapadnom dijelu obuhvata, dok uz susjedne postojeće palme, sadnjom novih, predlaže se oblikovanje vrta palmi. Na rubnom dijelu obuhvata na jugozapadu planiran je vrt tamarisa. Zeleni potez drveća ima ključnu ulogu u formiranju „fasade” plaže, tj. pogleda s mora te je pomnim biranjem novih vrsta stvoren novi „zeleni okvir” buduće uređene plaže koji će se mjestimično oplemeniti novim vrstama kao što su tamarisi, palme, divlje šljive ili đenerike. „ - navodi se u priopćenju Općine Konavle.

DPP

Provedenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Metković troje hrvatskih državljana u dobi od 55, 45 i 32 godine osumnjičeni su za kazneno djelo prijevare u gospodarskom poslovanju.

Kako piše u izvješću PU dubrvačko – neretvanske kriminalističkim istraživanjem je utvrđena sumnja da su 55-godišnjak i 32-godišnjak, kao jamci i 45-godišnjak kao direktor dužnika, tj. trgovačkog društva iz Metkovića, u srpnju 2017. zaključili nagodbu s vjerovnikom, trgovačkim društvom iz Imotskog kojom je utvrđen  dug i način izmirenja duga  prema trgovačkom društvu iz Imotskog za robu isporučenu tijekom 2014. i 2015. godine, uz  uvjet da trgovačko društvo iz Imotskog povuče primljene  bjanko zadužnice koje su blokirale žiro račun  trgovačkog društva iz Metkovića, a sve u svrhu podizanja kredita trgovačkog društva iz Metkovića iz kojih bi se sredstava namiro utvrđeni dug.

Kako su bjanko zadužnice povučene, a preuzete obveze ni dug nisu izmireni  do  danas, trgovačko društvo iz Metkovića je na ovaj način sebi pribavilo protupravnu imovinsku korist od  najmanje 118 tisuća kuna, piše u priopćenju PU.  

Policija protiv osumnjičenih podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu.

DPP

Ususret tematskoj sjednici Županijske skupštine na kojoj će se 5. travnja, na prijedlog jedne trećine vijećnika, raspravljati o lošem stanju u zdravstvu na području Županije svakako će biti zanimljivo vidjeti hoće li tko od vijećnika tijekom rasprave skrenuti pozornost na loše stanje u Općoj bolnici Dubrovnik koja ne samo da je već ostala bez dijela vrsnih liječnika nego se neki od onih koji su još tamo, a dolaze u doticaj s obavljanjem pobačaja, na koji u ovoj zemlji još uvijek svaka žena ima pravo, učestalo pozivaju na priziv savjesti.

Nedavno su pojedini mediji plasirali priču, koja se na koncu nije pokazala točnom, prema kojoj dubrovački anesteziolozi, oni koji su bili u smjeni, ženi koja je došla obaviti pobačaj, pozivajući se na priziv savjesti, nisu htjeli dati anesteziju. Odgovarajući na pitanje novinara resorni ministar Milan Kujundžić brzo je od svega oprao ruke, kazavši kako će u dubrovačku bolnicu poslati inspekciju, zatražiti očitovanje bolničkog vodstva i, naravno, nije zaboravio pridodati kako svaki liječnik ima pravo pozvati se na priziv savjesti. Ravnatelj dubrovačke Opće bolnice Marijo Bekić kategorički je odbacio navode da su anesteziolozi ženi odbili dati anesteziju prije obavljanja pobačaja te kazao kako u bolnici ima dovoljno ginekologa koji mogu obaviti postupak, a tvrdi i kako se svi pobačaji u dubrovačkoj bolnici obavljaju pod anestezijom.

No, ono što Kujundžić, a ni Bekić nisu komentirali, ako se ovaj slučaj zaista dogodio u Dubrovniku, jest uopće pitanje prava anesteziologa i ginekologa u dubrovačkoj ili bilo kojoj drugoj bolnici u državnom sustavu, ili bilo kojeg drugog doktora, na priziv savjesti vezan uz vjeru u državi koja je, eto barem na papiru, sekularna.

Pitanje je ima li u državnim bolnicama uopće mjesta za liječnike koji će se prilikom pobačaja ili bilo kojeg drugog zahvata pozivati na priziv savjest, a u Hrvatskoj je čak pet bolnica u kojima taj postupak nije moguć iako bi država trebala osigurati da u javnim bolnicama taj zahvat svugdje bude moguć. Kompleksno je to pitanje priziva savjesti jer liječnik prema hrvatskim zakonima ima pravo na njega baš kao što i žena ima pravo na pobačaj, no zakon treba mijenjati, u državnim bolnicama, države koja je sekularna, ne bi smjelo biti mjesta onima koji se pozivaju priziv savjesti vezan uz vjeru. Naravno, oni moraju imati pravo biti ono što žele – liječnici i vjerski fanatici, ali za to postoje privatne bolnice, i tamo uvijek traže osoblje.

Inače, čudno je kako prije nije bilo toliko priziva savjesti, pobačaji u dubrovačkoj općoj bolnici svih ovih godina obavljali su se uglavnom bez ikakvih problema, a mora bit da su pojedini dubrovački liječnici koji su naglo dobili priziv savjesti pali pod utjecaj onih čudnih likova koje možete vidjeti na samom ulazu u bolnicu, tzv. molitelja, a koji zagovaraju zabranu pobačaja i kojima nije mjesto pred bolnicama.

Grad Dubrovnik poziva sve zaintereseirane u čitaonicu Državnog arhiva u Sponzi, u ponedjeljak, u 13 sati, na prvo izdanje „Diskorsa o Gradu”. Riječ je o projektu kroz kojeg će se u seriji razgovora s poznavateljima i prijateljima Grada iz Hrvatske i svijeta pokušati dati doprinos originalnom promišljanju dubrovačke budućnosti i novim idejama o pitanjima koja zaokupljaju grad.
 
Kroz prizmu povijesti dat će se pogled na budućnost i govoriti o mogućim rješenjima za probleme poput prometa, modernog turizma, managementa u kulturi, potpore mladima i slično. „Diskorsi o Gradu” otvaraju teme o kojima nam se čini da znamo sve, a često zapravo ne znamo puno. Tragajući za kvalitetnim odgovorima krećemo od dubrovačke bogate prošlosti tražeći inspiraciju za nova promišljanja.
 
U Sponzi, u čitaonici Državnog arhiva Dubrovnik, 1. travnja gost „Diskorsa o Gradu” je povjesničar, novinar, publicist Robin Harris, autor brojnih knjiga među kojima posebno mjesto zauzima „Povijest Dubrovnika”.
 
Robin Harris doktorirao je suvremenu povijest na Oxfordu, bio je posebni savjetnik britanske vlade, ali i osobni savjetnik premijerke Margaret Thatcher. Na „Diskorsima o Gradu” govorit će o političkom, gospodarskom i društvenom životu nekadašnjeg Dubrovnika, a uz njega sudjelovat će i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, dubrovački povjesničari i studenti povijesti.

Grad Dubrovnik

Nije prvotravanjska šala, u tijeku je nadzor službenika Carinske uprave nad radom žičare kojom upravljaju Excelsa nekretnine, potvrdili su iz Carinske uprava za portal Dubrovnikpress.hr.

"Na temelju pisanog zahtjeva davatelja koncesije – grada Dubrovnika, koji je Carinska uprava zaprimila dana 29. ožujka 2019. godine (petak), otvoren je nadzor u skladu sa odredbama Zakona o koncesijama (Narodne novine 69/17), te su nadzorne aktivnosti u tijeku." - naveli su u odgovoru portalu Dubrovnikpress.hr iz Carinske uprave.

Nije poznato koliko će ovaj nadzor trajati i hoće li danas biti okončan, odnosno hoće li službenici Carinske uprave prilikom nadzora utvrditi nepravilnosti koje će biti povod za zatvaranjem žičare. Svakako je činjenica da žičara bez koncesijskog odobrenja vrši gospodarsku djelatnost i pri tom ostvaruje dobit.

Gradonačelnik Mato Franković najavio je još na sjednici Gradskog vijeća kako će žičara 1. travnja biti zatvorena.

N.Metković

DORH je zauzeo čvrsti stav, ako ne plate, nema rada, tako je ukratko gradonačelnik Mato Franković još na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća opisao kako će reagirati DORH ukoliko se Excela nekretnine ne usklade s pozitivnim zakonima RH i ne podmire svoja dugovanja prema državi i Gradu Dubrovniku. Sukladno izjavama gradonačelnika s posljednje sjednice Gradskog vijeća DORH je Excelsa nekretninama za to dao rok do 31. ožujka uz najavu da će im u suprotnom 1. travnja zatvoriti žičaru.

Iz izjava gradonačelnika moglo se iščitati da će 1. travnja žičara bit zapečaćena od strane službenika Carinske uprave. Hoće li se to dogoditi službeno je nemoguće doznati, no kako je stigao 1. vrlo brzo ćemo se uvjeriti jesu li u DORH-u mislili ozbiljno kad su dali Excelsa nekretninama ultimatum ili su se samo prikladno prvotravanjski dobro našalili.

Jesu li od DORH-a dobili nalog za pečaćenjem žičare i hoće li 1. travnja pristupiti njezinu zatvaranju pokušali smo doznati u Carinskoj upravi, no odgovarajući nam na upit iz Carinske uprave uputili su nas da isti upit pošaljemo DORH-u.

Iz DORH-a su pak odgovorili kako „nisu dali nalog Carinskoj upravi za postupanje temeljem članka 87. Zakona o koncesijama budući da Carinska uprava ima, samostalno i bez ičijeg naloga, ovlast temeljem tog članka u postupku provođenja nadzora ograničiti ili zabraniti obavljanje gospodarske djelatnosti bez koncesije”.

Dakle hoće li žičara od ponedjeljka raditi i voziti ovisi isključivo o Carinskoj upravi, a upravo iz Carinske uprave izbjegli su dati odgovor prebacujući upit na DORH.

Gradonačelnik Franković svakako očekuje da Carinska uprava postupi onako kako su prema njegovim riječima najavili da hoće, a to je da 1. travnja Carina zatvori žičaru. No, opet je pitanje jesu li nakon gradonačelnikove najave o skorom zatvaranju žičare u Excelsa nekretninama sjedili skrštenih ruku, a sigurno je da nisu. Vjerojatno određenim pravnim mehanizmima pokušavaju dobiti na vremenu ne bi li se to najavljeno pečaćenje žičare zaustavilo. Excela nekretninama svakako najmanje odgovara da je žičara zatvorena.

Inače, Grad Dubrovnik početkom tjedna na Trgovačkom sudu u Dubrovniku dobio je Excelsa nekretnine u prvostupanjskom sporu temeljem kojega su Excelsa nekretnine Gradu dužne platiti 20,1 milijun kuna dugovanja, što s kamatama u konačnici ispada 30 milijuna kuna. Temeljem prvostupanjske presude nedavno je i država dobila spor protiv Excelsa nekretnina.

Gradonačelnik je prethodno objasnio kako je punih sedam mjeseci svaki četvrtak Ministarstvu financija, DORH-u i Carinskoj upravi slao prijave i požurnice da riješe problem s Excela nekretninama. Naveo je i kako su Excela nekretnine obavljale gospodarsku djelatnost i sticale dobit bez valjane koncesije.

Kad je u pitanju iznos koncesijske naknade, sukladno odluci prošlog saziva Gradskog vijeća trebao je iznositi 15 posto i bio bi toliko da su predstavnici Grada i Excelsa nekretnina stavili potpise na ugovor o koncesijskoj naknadi. Kako ugovor nikad nije sklopljen, a DORH-ov je vještak u međuvremenu izradio novo vještvo, gradonačelnik je najavio kako će već na iduću sjednicu Gradskog vijeća pred vijećnike staviti prijedlog ugovora u kojem će koncesijska naknada biti predložena na 30 posto. Iz Excelsa nekretnina su nedavno kazali kako to novo vještvo DORH-a nisu vidjeli te naveli kako je taj predloženi novi iznos koncesijske naknade neutemeljen.

Put do dogovora oko iznosa od koncesijske naknade od 30 posto između Grada i Excela nekretnina još se čini poprilično dalekim dok bi ovaj o zatvaranju žičare 1. travnja prema stavu ili ultimatumu DORH-a „dok ne plate, nema rada” trebao biti nešto bliži, a pitanje je hoće li.

Rekonstrukcija preostalih neobnovljenih prostora bivšeg Hotela Stadion, u okviru gradskog bazena u Gružu, trebala bi započeti nakon provedene javne nabave za radove i odabira izvođača. Grad Dubrovnik pokrenuo je nabavu koja je objavljena u petak u Narodnim novinama, a procijenjena vrijednost nabave je 10 milijuna kuna, rok za dostavu ponuda 18. travnja .

Ovim radovima uredit će se unutarnji rubni prostori objekta i vanjski prostori unutar čestice. Unutarnji su sadržajno podijeljeni u dvije zone: prostori hostela, koji će se dovesti u visoki roh-bau, i prostori koji će se dovesti do potpune gotovosti, a koje će koristiti Grad Dubrovnik, odnosno Javna ustanova sportski objekti Dubrovnik. Tu će, uz polivalentne prostore, biti smješteni prostori Vaterpolo kluba Jug (uredski prostori, trofejna dvorana, klupski kafić) te prostori Javne ustanove, Plivačkog kluba Jug i udruga (uredski prostori, prostori za sastanke i ostale prateće prostorije).

Posebnost je što ovom rekonstrukcijom Dubrovnik dobiva i prvi muzej vaterpola, koji će objediniti i sve sportske uspjehe dubrovačkog natrofejnijeg kluba.

Budući hostel organiziran je u dva zasebna trakta s izdvojenim pristupima na istočnoj i zapadnoj strani. Imat će okvirno 44 sobe, s recepcijom i kafićem u prizemlju, u zapadnoj lameli. Ovaj prostor ponudit će se u koncesiju.

Uredit će se i okolni vanjski prostor - parterne površine uz istočne i zapadne ulaze u prizemlju građevine te jugozapadni ulaz u prizemlju, a sjeverni dio parcele koji se sada koristi kao parkiralište planira se prenamijeniti u pješački prostor - trg te urbano opremiti i hortikulturno urediti.

Zajedno s budućom javnom garažom na prostoru iza OTP banke i zgrade DTS sa strane Ulice dr. Ante Starčevića, činit će novu, urbanu vizuru ovog dijela grada.

Radovi će se izvoditi na temelju glavnog projekta i troškovnika, izrađenih od strane TLO Studija iz Dubrovnika, a prema ranijem idejnom projektu.

DPP

Izložba Dubrovačkih muzeja „Komode kroz stoljeća: namještaj iz zbirke Kulturno-povijesnog muzeja u Dubrovniku“ postavljena u prosincu prošle godine u Kneževu dvoru, produljena je do 2. lipnja. Autorica izložbe je ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać, dok likovni postav potpisuje studio Rašić+Vrabec.

Izložba predočava 25 komoda iz fundusa Kulturno-povijesnog muzeja i nekoliko primjeraka iz vanjskih zbirki, pokazujući tipološko-morfološki i stilsko umjetnički razvoj ovog i danas ''aktivnog'' i modernog tipa namještaja. Nastale su u razdoblju od 17. do kraja 19. stoljeća, a brojčano su najzastupljeniji primjerci iz 18. stoljeća, koje je ostvarilo najveći uzlet u dekorativnom, konstrukcijskom i funkcionalnom razvoju komode i od nje stvorilo najreprezentativniji namještaj stoljeća.

Komode su izložene u kronološkom slijedu od svojih početaka u ranom baroku do razdoblja historicizma. Pojavljuju se kao pojedinačna djela primijenjene umjetnosti te kompleksni i zahtjevni proizvodi umjetničkog obrta, pokazujući raznovrsne ukrasne tehnike na drvu kao i oblikovna rješenja. Upoznaju nas sa stolarskim znanjima, ali i umjetničkim vještinama ondašnjih ebanista, koji su u najvećem broju slučajeva bili anonimni izvođači, a rjeđe autori koji su potpisivali svoje radove.

Izložbom se ujedno predstavlja javnosti dragocjena cjelina u okviru Zbirke namještaja Kulturno-povijesnog muzeja, većim dijelom nedostupna javnosti.

J.A.B.

Svako malo u dubrovačkim medijima gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković izgovara istu tvrdnju vezanu za tzv. „projekt golfa na Srđu“. Naime gradonačelnik je više puta ponovio da se, otkako je on gradonačelnik, s projektom na Srđu ništa nije dogodilo ni pomaklo s mjesta. Je li to zaista tako? - piše danas u priopćenju GI Srđ je naš, koordinatora Inicijative Đura Capora.

„U stvari se dosta toga dogodilo, ali se gradonačelnik Dubrovnika pravio kao da se ništa ne događa. Propustio je sudjelovati u procedurama koje se tiču projekta na Srđu u kojima je grad Dubrovnik stranka u postupku i investitor u infrastrukturu. U tom slučaju, nepoduzimanje od strane odgovornih predstavnika Grada je podupiranje tih procedura izdavanja dozvola i nastavak pogodovanja ovom projektu. Navodimo stoga 7 grijeha propusta gradonačelnika i ove gradske uprave vezanih za projekt golf resorta na Srđu.” - piše Capor.

A „sedam grijeha propusta”, koje u priopćenju navode iz Gi Srđ je naš, su:

Izmjene županijskog prostornog plana Od 2014. do 2019. provodile s se Izmjene županijskog prostornog plana kroz koje je Župan predložio, a županijska HDZ-ova većina u Županijskoj skupštini prihvatila uključujući povećanje obuhvata za golf na Srđu s 100 na 310 ha. Prethodno nezakonito povećanje Sanaderovog povjerenika Bosnića s 100 na 310 ha iz 2006. godine ukinuo je Visoki upravni sud 2014. godine te je, usprkos volji 10.000 Dubrovčana izraženoj na referendumu, HDZ na gradskoj i županijskoj razini nametnuo građanima Dubrovnika aranžmane Sanadera i Šuice s Razvoj golfom. U niti jednom trenutku Grad Dubrovnik niti gradonačelnik Franković nisu predložili niti zatražili da obuhvat projekta golfa na Srđu sukladno pravomoćnoj presudi i volji 10.000 građana te stavovima udruženja dubrovačkih i hrvatskih arhitekata, ostane na 100 ha, što su mogli i trebali.

Strategija sporta koja je zaboravila na Srđ Grad Dubrovnik je ove godine izradio Strategiju sporta koja je na kvalitetan način analizirala sve nedostatke sporta i rekreacije na području grada Dubrovnika. Međutim u toj Strategiji je u potpunosti izostavljeno područje od 310 ha na Srđu koje se u prostornim planovima i dalje vodi kao sportsko-rekreacijska zona za građane. Interes mešetara zemljištem na Srđu 2013. godine, kada je o projektu na Srđu odlučivano referendumom, predstavljali su kao sportsko-rekreacijski centar za građane, a usvojena Strategija o sportu razotkriva kako su i današnji gradski čelnici Srđ prepustili u cijelosti nekretninskim mešetarima i kako su na građane i njihove potrebe usput zaboravili.

Proširenje kontaktne (buffer) zone Ministarstvo kulture je u suradnji s Gradom Dubrovnikom na zahtjev UNESCO-a donijelo prijedlog proširenja kontaktne (buffer) zone oko povijesne jezgre pritom proširivši tu zonu od Batahovine do Belvedera. Usprkos prijedlogu UNESCO-ve istraživačke misije da to proširenje obuhvati i plato Srđa sa sustavom fortifikacija iz 19. st., gradonačelnik Franković i Ministarstvo kulture su to izbjegli predložiti, a time su i mešetare zemljištem na Srđu oslobodili pridržavanja UNESCO-vih propisa koje su istovremeno nametnuli građanima u Lapadu i Gružu.

Nesudjelovanje u postupku izdavanja Rješenja o prihvatljivosti studije utjecaja na okoliš Nakon što je Upravni sud u Splitu ukinuo Rješenje o prihvatljivosti za okoliš projekta golf resorta na Srđu, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je krajem 2017.godine, pod pritiskom u Washingtonu pokrenute arbitraže i odštetnog zahtjeva od strane Razvoj golfa, izdalo novo Rješenje o prihvatljivosti zahvata na okoliš na koje grad Dubrovnik i gradonačelnik Franković nisu imali nikakvu primjedbu. Time je Franković propustio u to Rješenje ugraditi garancije i klauzule koje jasno određuju tko će financirati infrastrukturu, što su predstavnici Razvoj golfa više puta obećavali na javnim raspravama: da građani Dubrovnika neće platiti ni kune za infrastrukturu projekta na Srđu.

Financiranje infrastrukture koja je preduvjet za golf resort novcem građana Predsjednik uprave Vodovoda nedavno je objavio da će se zacjevljivanje vodoopskrbnog tunela kroz Srđ sufinancirati europskim sredstvima kao i novcima Vodovoda dakle novcima građana Dubrovnika. Zacjevljivanje tunela je bila obveza Razvoj golfa i uvjet pod kojim su 2009. dobili suglasnost od tadašnje uprave Vodovoda koju je potpisao B. Negodić. Ono što je bila obveza i uvjet za golfere, danas je postala obveza građana. Franković je rekao da niti jedna kuna građana neće biti plaćena za infrastrukturu golferskog resorta. I neće, bit će ukupno plaćeno oko 400 milijuna kn iz džepa građana što god Franković ili Kusalić nekada govorili o tom.

Nesudjelovanje u postupku izdavanja Lokacijske dozvole za projekt na Srđu Franković je propustio reagirati i prilikom procedure izdavanja Lokacijske dozvole za projekt na Srđu, čime su većinom troškovi izgradnje infrastrukture prebačeni na leđa javnih tvrtki i građana. Franković je također svjesnim propuštanjem ulaganja prigovora na Lokacijsku dozvolu za projekt na Srđu prihvatio idejno rješenje uređenja tvrđave Imperijal kakvo su nametali golferi, što podrazumijeva izbacivanje Muzeja Domovinskog rata u zapadni bastion te uklanjanje repetitora o trošku građana Dubrovnika.

Izbjegavanje priznavanja da je Ugovor o koncesiji nad tvrđavom Imperijal raskinut Naposljetku Franković se na svakoj sjednici gradskog vijeća otkada je gradonačelnik oglušio o prijedlog vijećnika SJG o raskidu koncesijskog ugovora Razvoj golfa nad tvrđavom Imperijal, čime je ne samo ostavio još niz godina tvrđavu Imperijal i Muzej Domovinskog rada u uvjetima nemogućima za rad i čuvanje građe, nego je i građanima natovario i obvezu financiranja izgradnje ceste od vidikovca na Orsuli do tvrđave Imperijal, koja je po koncesijskom ugovoru definirana kao obveza Grada Dubrovnika i teška 60 milijuna kn.

Nadalje u priopćenju Capor piše kako građani ne trebaju zaboraviti „da je kao uzvanik na ovogodišnjoj Večeri od Kandelore bio pozvan i čašćen prokurist tvrtke Razvoj golf, Ivan Kusalić, kao predstavnik tvrtke koja je na arbitražnom sudu tužila RH za odštetu u iznosu za više stotina milijuna kn”.
„Kako netko tko prijeti RH i njenim građanima oduzimanjem tolikog iznosa iz državnog proračuna može biti počasni gost Dubrovčana? Pa ne može! Ali može biti počasni gost gradonačelnika Frankovića i HDZ-a koji od 2006. godine do danas nije prestao pogodovati ovom projektu i nametati građanima Dubrovnika aranžmane svoje stranke s Razvoj golfom.” - piše Capor.

„Sramotna koalicija zvana Dubrovački dogovor živi i dalje pod kormilom kapetana Mata Frankovića. Dok je Mato za kormilom mešetari zemljištem, tužitelji RH i berači majčine dušice mogu mirno spavati jer se stvarno ništa u vezi sluganskog odnosa prema projektu na Srđu nije promijenilo, dok Mata i Grad nosi golfska struja.” - zaključuje se u priopćenju GI Srđ je naš.

D.M.

Župan Nikola Dobroslavić danas je, zajedno s načelnikom Općine Dubrovačko primorje Nikolom Knežićem, članom Uprave Hrvatskih cesta Nikšom Konjevodom, direktorom Dubrovnik cesta d.d. Robertom Krilom i ravnateljem Županijske uprave za ceste Ivom Kaštelanom te Ivicom Tutmanom iz Hrvatskih cesta obišao prometnice na području Dubrovačkog primorja na kojima su netom završeni radovi održavanja.

Županijska uprava za ceste tako je, tijekom proširenog održavanja županijske ceste ŽC 6228 od raskrižja D8 do naselja Majkovi u duljini 4,4 kilometra, uložila 3,5 milijuna kuna, a izvođač su bile Dubrovnik ceste d.o.o.

Hrvatske ceste bile su investitor, a Dubrovnik ceste izvođač i radova na uređenju raskrižja D8 i ŽC 6228, iznad naselja Banja. Vrijednost tih radova je bila gotovo 2 milijuna kuna te su time završene dvije važne investicije za naselja ovog dijela Dubrovačkog primorja. Time se, osim što je poboljšana kvaliteta postojećih prometnica, značajno doprinijelo rješavanju problema prometnih zastoja na magistrali u vrijeme prometnih gužvi, posebice ljeti.

Dubrovnik ceste d.d. izvode radove i za Vodovod Dubrovnik d.o.o. na projektu izgradnje vodoopskrbnog sustava Majkovi – Dubravica u vrijednosti 6 milijuna kuna, gdje još nisu u potpunosti završeni radovi, a čime investicije na području općine Dubrovačko primorje dosežu cca 12 milijuna kuna.

Ulaganja u prometnu infrastrukturu na području Dubrovačkog primorja, a zahvaljujući potpori Općine i Županije, nastavljaju se i dalje pa su tako u pripremi još dvije investicije – projekti izgradnje i rekonstrukcije pristupnih cesta za Centar za gospodarenje otpadom od Lisačkih Rudina do Čepikuća i od Čepikuća do Trnovice, što će također povećati kvalitetu cestovne infrastrukture zaleđa Dubrovačkog primorja.

DPP