U požaru koji je izbio oko 13 sati na Svetoj Mariji u povijesnoj jezgri, odnosno na Mrtvom zvonu, izgorilo je potkrovlje kuće u nizu.

Zahvaljujući brzoj intervenciji JVP Dubrovački vatrogasci druge kuće nisu ugrožene te je spašen ostatak kuće u kojoj je izbio požar, iako je šteta velika i u donjem dijelu zbog vode koja se slijevala.

D.M.

Načelnik Općine Konavle Božo sastao se danas s državnom tajnicom pri Ministarstvu regionalnog razvoja i Europske unije Nikolinom Klaić.

Načelnik Lasić upoznao je državnu tajnicu s tijekom brojnih projekata koji se trenutno izvode u Konavlima, a koji su velikim dijelom financirani iz sredstava EU.

Osigurana su sredstva tako za projekte reciklažnog dvorišta, proširenja vrtića na Grudi, razgovaralo se o nekoliko desetaka milijuna kuna vrijednim projektima izgradnje odvodnje na Grudi i u Moluntu, izgradnji novog ulaza u Cavtat itd.

Načelnik se osvrnuo i na pitanje izgradnje nove škole i dječjeg vrtića u Cavtatu rekavši kako su na Rajkovom dolu riješeni imovinsko – pravni odnosi te kako je sve spremno o prepuštanju zemljišta u korist Općine.

DPP

Građevinski radovi izgradnje mreže javne rasvjete na Mirinovu su završeni. Rasvjeta će se pustiti u rad sljedeći tjedan, nakon što se izvrše potrebna spajanja i provede testiranje. Vrijednost ove investicije je oko 570 tisuća kuna, a financira se iz sredstava komunalnog doprinosa i komunalne naknade.
 
Projektom je obuhvaćena izgradnja nedostajuće javne rasvjete nerazvrstane ceste Lozica-Mokošica u dužini od oko 900 metara, na dijelu od postojeće rasvjete u naselju Lozica do postojeće rasvjete u Staroj Mokošici. Uz sjeverni rub kolnika, na razmacima od tridesetak metara, postavljeno je 25 čeličnih rasvjetnih stupova visine osam metara. Tehničko rješenje rasvjete temelji se na dosadašnjim iskustvima, preporukama i proračunima, te estetskim i ekološkim zahtjevima vezanim za smanjenje svjetlosnog zagađenja.
 
Osnovna svrha projekta je kvalitetno i sigurno odvijanje cestovnog prometa svih kategorija, te pješaka i biciklista. Nadležni Upravni odjel za izgradnju i upravljanje projektima ovom investicijom nastavlja izgradnju i nadogradnju mreže javne rasvjete u Gradu Dubrovniku.

DPP

Bura je sinoć otpuhala i u potpunosti razbila trafiku Tiska u Novoj Mokošici. Vjetra ju je otpuhao petnaestak metara na zemlju iza betonske ploče na kojoj je inače postavljena.

Jutros je u Mokošicu pristigla i policija kako bi se napravio zapisnik i utvrdila šteta, ali i kako bi se spriječilo odnošenje preostalog inventara, ukoliko je nešto ostalo upotrebljivo kao i robe od koje je u međuvremenu dosta toga „promijenilo vlasnika“.

Interesantno, sef je dočekao jutro u blizini i nije odnesen.

D.M.

Ministarstvo unutarnjih poslova RH obavještava građane da je tijekom današnjeg dana došlo do prekida rada jednog dijela informatičkog sustava MUP-a zbog čega se određeni poslovi odvijaju sporijim tijekom od uobičajenog.

Stručne službe Ministarstva užurbano rade na vraćanju sustava u stopostotnu funkciju.

Molimo građane, koji su se zatekli na graničnim prijelazima i u šalter salama upravnih poslova, za razumijevanje i strpljenje.

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska

Župan Nikola Dobroslavić u pratnji zamjenika Joška Cebala, v.d. pročelnika UO za gospodarstvo i more Iva Klaića te drugih suradnika kao i zamjenika gradonačelnika grada Ploča Ivana Marevića i Zorana Majstorovića obišao je danas radove na Poduzetničkom inkubatoru u Pločama, a potom u pratnji gradonačelnika Opuzena Iva Mihaljevića te predstavnika Hrvatskih voda i izdvođača, radove na projektu izgradnje sustava javnog navodnjavanja GLOG u Opuzenu.

- Bez modernog navodnjavanja nema moderne poljoprivrede i ovo je početak navodnjavanja Donje Neretve. Projekt je trenutno u obuhvatu lokacije GLOG kod Opuzena, a dobili smo lokacijsku dozvolu za predio Koševo-Vrbovci. Osim ove dvije komponente u sklopu ovog projekta sprječavanja zaslanjenja tla izgradit će se i brana na Neretvi koja će osigurati slatku vodu u gornjem toku Neretve. Ukupna vrijednost projekta je više od 70 milijuna eura. Ovaj prvi dio vrijedan je oko 20 milijuna kuna. - rekao je župan o GLOG-u te prokomentirao i županijski projekt izgradnje Poduzetničkog inkubatora.

- Ovo je odlična prilika za naše poduzetnike, ovdje će imati potporu prije izaska na tržište, knjigovodstvo i sve ostalo što je potrebno mladom poduzetniku. Građevinski radovi će biti gotovi u srpnju ove godine, nakon toga očekujemo useljavanje korisnika u što skorijem roku. Imamo izvrstan primjer Poduzetničkog inkubatora u Dubrovniku, a ovdje cemo imati uz sedam uredskih prostora i 3 proizvodna pogona. - rekao je župan.
Projekt Poduzetničko-proizvodni impulsni centar u Pločama započeo je u studenome prošle godine. Ukupna vrijednost projekta je oko 10,4 milijuna kuna i financirat će se praktički u potpunosti sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova putem Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta i Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.

DPP

Sanacija i adaptacija prostora u naselju Naš Dom u Mokošici, a koji je Grad Dubrovnik ustupio Domu zdravlja Dubrovnik za potrebe pedijatrijske ambulante, krenule su početkom tjedna. Predviđeno vrijeme trajanja radova je dva mjeseca. Osim osiguranja adekvatnog prostora Grad Dubrovnik je iz svog proračuna izdvojio sredstva za izradu projekta, a snosi i troškove adaptacije, odnosno uređenja prostora, u iznosu od oko 1,6 milijuna kuna.
 
Suterenski prostor površine 150 metara kvadratnih, smješten na adresi Vinogradarska ulica 16, Grad Dubrovnik je temeljem zaključka Gradskog vijeća prepustio Domu Zdravlja Dubrovnik na razdoblje od 10 godina kako bi se u ovom gradskom naselju roditeljima pružila prijeko potrebna zdravstvena skrb za njihovu djecu.
 
Prema glavnom projektu koji je izradio arhitektonski biro „Modul A“ iz Dubrovnika prostor će se adaptacijom podijeliti na dvije funkcionalno povezane cjeline: ordinaciju logopeda s ulazom i čekaonicom te ambulantu s ordinacijom pedijatra, uredom medicinske sestre, a planirani su i odvojeni ulazi za zdravu i bolesnu djecu. Buduća ambulanta u Mokošici opremit će odgovarajućim sanitarijama za osoblje i pacijente, sanitarnim čvorom za osobe s invaliditetom, servisnim prostorijama i prostorijama za osoblje. Planirano je i hortikulturno uređenje ulaznog platoa te omogućavanje pješačkog pristupa osobama s poteškoćama u kretanju.

DPP

Sedmi međunarodni dirigentski seminar „Lovro von Matačić“ započeo je u nedjelju, 17. veljače, a riječ je o seminaru koji organiziraju Dubrovački simfonijski orkestar u suradnji s Fondom Lovro von Matačić, koji vodi glasoviti maestro Uroš Lajovic dok će se završni koncert seminara održati večeras u crkvi Male braće s početkom u 20 sati, a ulaz na koncert je besplatan.

Fond Lovro von Matačić utemeljen je 1987. u skladu s oporučnom željom maestra Lovra von Matačića i njegove supruge Lilly, kako bi se pomagali mladi i talentirani glazbenici. Ovo je četvrta godina da se seminar održava u Dubrovniku i da mladi dirigenti svoja znanja usavršavaju ravnajući Dubrovačkim simfonijskim orkestrom. Polaznici seminara stižu iz Hrvatske, Kolumbije, Njemačke, Južne Koreje, SAD-a, Austrije, Makedonije i Bugarske.

Na završnom koncertu večeras, svi polaznici seminara izmjenit će dirigentsku palicu ravnajući djelima Suitom br. 1 u C duru J.S. Bacha i Simfonijom br. 6 u D duru „Pastoralnom“ L. van Beethovena.

R.R.D.

Iako grad Zagreb prednjači po iznosu ugovorenih sredstava iz europskih fondova u 2017. i 2018. godini, s obzirom na veličinu i gospodarsku snagu, najuspješnija po ugovaranju sredstava iz EU fondova je Dubrovačko-neretvanska županija, pokazala je analiza Hrvatske gospodarske komore. Naime, za Dubrovačko-neretvansku županiju iz europskih fondova ugovoreno je 4,45 milijarde kuna infrastrukturnih projekata koji se već realiziraju, a to su izgradnja Pelješkog mosta i rekonstrukcija Zračne luke Dubrovnik koja je već u završnoj fazi.

- Još je i ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac nedavno istaknula kako je po podacima Ministarstva Dubrovačko-neretvanska županija najuspješnija po iznosu ugovorenih sredstava iz europskih fondova. Grad Zagreb prednjači, ali smo mi među županijama najuspješniji što nije samo zasluga Županije nego i gradova i općina koji čine našu Županiju, ali i Regionalne razvojne agencije DUNEA-e, a treba istaknuti i kako aktualna Vlada i ministri puno bolje razumiju probleme ove Županije. I sjednica Vlade u Dubrovniku je pokazala da Vlada zaista ima sluha za rješavanje naših ključnih problema, od izgradnje Pelješkog mosta, pristupnih cesta, brze ceste kojom ćemo se bolje povezati sa Zračnom lukom Dubrovnik, a autoceste do čvorišta Metković i sve je to rezultiralo činjenicom da imamo velika povlačenja sredstava iz europskih fondova jer iz drugih izvora ne bismo mogli povući tolika sredstva. - rekao je župan Dobroslavić za Dubrovnikpress.hr.

I dok se brojni projekti na jugu zemlje, ključni za razvoj Dubrovačko-neretvanske županije već realiziraju sredstvima iz EU fondova, tu su i projekti koji će se tim istim sredstvima tek realizirati, a jedan od njih je izgradnja centra za gospodarenje otpadom u Lučinu razdolju.

- Na sjednici Vlade u Dubrovniku je donesen zaključak i vrlo skoro očekujemo potpisivanje ugovora o financiranju izgradnje Centra za gospodarenje otpadom u većoj mjeri sredstvima iz EU fondova, a dijelom iz Fonda za zaštitu okoliša i sredstvima lokalne i regionalne samouprave i time rješavamo problem gospodarenja otpadom u Županiji. - rekao je Dobroslavić, istaknuvši kako će se europskim sredstvima realizirati i brojni zdravstveni projekti, poput dnevne bolnice u Metkoviću.

- Dnevna bolnica u Metkoviću u cijelosti će se financirati sredstvima iz EU fondova i za to je namijenjen iznos od 50 milijuna kuna. Naime, jedan dio tog iznosa namijenjen je za opremu u dubrovačkoj Općoj bolnici jer funkcioniranje dnevne bolnice podrazumijeva da će specijalisti iz OB Dubrovnik dolaziti u Metković te će u zgradi koju adaptiramo, u ordinacijama za specijaliste vršiti preglede i prema njihovoj procjeni pacijenti će se slati na daljnje preglede i dijagnostiku u OB Dubrovnik. Osim toga, europskim sredstvima realiziran je projekt koji je u završnoj fazi, a riječ je o uređenju hitnog prijema u OB Dubrovnik. Nabavljamo opremu i uređaje za dijagnostiku i imat ćemo objedinjen hitni bolnički prijem i to će svakako utjecati na poboljšanje kvalitete zdravstvenih usluga pacijentima u našoj bolnici. - rekao je župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić.

Noćas od ponoć kada je počela puhati orkanska gura do jutros oko 11 sati vatrogasci su imali 24 intervencije, a izbila su dva požara dok su ostalo bile tehničke intervencije zbog šteta nastalih vjetrom, odnosno većinom se radilo o uklanjanju stabala.

Požari su izbili u Konavlima i na Bosanci. Trenutno je Aktivan i požar na predjelu Rupni Do u BIH gdje su angažirani DVD Župa, JVP Dubrovački vatrogasci te DVD Rijeka dubrovačka.

Vatrogasci su osim orkanske bure imali problema i s temperaturom, a na facebooku su objavili kako to izgleda kada se na Bosanci temperatura spusti na minus 3 Celzijeva stupnja i oprema se zaledi.

DPP

Na Upravnom sudu u Splitu donesena je prvostupanjska, nepravomoćna presuda o prihvatljivosti za okoliš projekta na Srđu. Presudom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja Zelene akcije, inicijative građana Srđ je naš i Udruženja hrvatskih arhitekata da se zahvat proglasi neprihvatljivim za okoliš, a tim povodom predstavnici Zelene akcije, GI Srđ je naš i Društva arhitekata Dubrovnik održali su konferenciju za novinare.

- Radi se o nastavljenom postupku povodom rješenja o prihvatljivosti za okoliš iz 2013. godine, a koje je isti sud 2016. godine poništio kao nezakonito. Nakon presude iz 2016. godine investitor je tužio Republiku Hrvatsku na arbitražnom sudu u Washingtonu tvrdeći da traži odštetu od 500 milijuna eura te je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike pod pritiskom arbitraže u rekordnom roku izdalo novo rješenje, gotovo identično poništenom nezakonitom rješenju. – kazao je potpredsjednik Zelene akcije Enes Ćerimagić.

- Prva presuda sadržajno je utvrdila da utjecaj na okoliš nije pravilno procijenjen te je naložila ponavljanje postupka. Rješenje koje je sada potvrđeno ovom nepravomoćnom, prvostupanjskom presudom doneseno je bez novog postupka, bez nadopune studije utjecaja na okoliš te bez da se uopće sastalo stručno savjetodavno povjerenstvo koje odlučuje o prihvatljivosti zahvata za okoliš. Očito je zbog čega takvo rješenje smatramo nezakonitim te ćemo, čim dobijemo pisani otpravak ove presude, uložiti žalbu višem sudu. – kazao je Enes Ćerimagić.

- Bez obzira na ovu nepravomoćnu presudu mi ne odustajemo od borbe za zaštitu Srđa i Dubrovnika. Ovaj je projekt udar na kvalitetu života stanovnika Dubrovnika, udar na javna sredstava iz kojih bi se plaćala infrastruktura, a s arbitražnim zahtjevom postao je i udar na javni novac svih građana Hrvatske. – rekao je koordinator GI Srđ je naš Đuro Capor dodavši kako „i pravni laik vidi da u ovom sporu nisu zadovoljeni niti pravo niti pravda“.

- Nama je takav ishod neprihvatljiv te ćemo protiv ove presude podnijeti žalbu višem sudu čim se za to ispune uvjeti. Političari dolaze i odlaze, ali uglavnom ne propuste priliku pogodovati ovom projektu čemu iznimka nije ni trenutni gradonačelnik Franković. U ovoj priči stalna su jedino pogodovanja investitoru i naš otpor ovom štetnom i uporno nametanom projektu. Ovaj će projekt biti rješen kad nešto od to dvoje prestane, a mi ne namjeravamo odustati. - kazao je Đuro Capor.

Božo Benić, predsjednik Društva arhitekata Dubrovnik rekao je:
- DAD kontinuirano upozorava na nebrojene nepravilnosti u planiranju projekta športsko-rekreacijskog centra s golf igralištem na Srđu, a u čemu imamo snažnu potporu Udruženja hrvatskih arhitekata i drugih regionalnih društava. Stoga je za slučaj Srđ još jednom važno ponoviti kako je tu prije svega riječ o pokušaju radikalne amputacije strateške točke grada i namjeri izgradnje golemog stambenog naselja za bogato strano tržište, a sve radi ostvarenja enormnog profita temeljenog na renti Dubrovnika. – kazao je Benić.

- Naročito u posljednje vrijeme svjedoci smo eskalacije urbanističkog kaosa u gradu. Dubrovnik stenje pod nedostatkom prostora za svoje potrebe i počeo je sam sebe izjedati, dok je posljednji prostor za širenje i zadovoljenje njegovih potreba blokiran već duže od desetljeća. Dok god projekt na Srđu postoji u ovom obliku on će nastaviti gušiti Dubrovnik. Ova nepravomoćna presuda produžit će tu agoniju, ali ona ne smije biti konačna odluka u ovoj stvari i zbog toga ćemo se na nju žaliti. – dodao je predsjednik Društva arhitekata Dubrovnik Božo Benić.

DPP

Iako je Uskrs ove godine nešto kasnije, sezona uplovljavanja brodova na kružnim putovanjima u dubrovački akvatorij započet će nešto ranije, odnosno već je počela, i to još u veljači uplovljavanjem Viking Jupitera, novog kruzera kapaciteta 930 putnika. U ožujku će u Dubrovnik uploviti 17 kruzera, a prvi najveći među njima je Costa Venezia. Novi brod talijanske kompanije Costa Croicere u Dubrovnik će uploviti već 6. ožujka.

I dok iz Lučke uprave Dubrovnik i dalje kriju kapacitete svakog od kruzera koji će se ove sezone ticati s dubrovačkom obalom, vrlo je lako provjeriti kako Costa Venezia, inače građena za kinesko tržište može primiti 5 260 putnika. Uoči početka sezone uplovljavanja kruzera redovito se u Dubrovniku zahukta i sezona odašiljanja priopćenja od strane određenih političkih organizacija koje zapravo baš tu turističku i kruzing sezonu koriste za svoj kao probitak, ne nudeći ništa novo, odnosno kao spasonosno rješenje od gužvi i prometnog kolapsa oko povijesne jezgre, još nisu ponudili nešto što već netko prije nije nije nudio kao rješenje.

Tako su tzv. srđevci po pojedinim pravovjernim medijima uoči sezone objavili priopćenje u kojem gradonačelniku Matu Frankoviću savjetuju da ih posluša, odnosno primjeni ono što predstavljaju kao njihovo rješenje ne bi li se smanjile gužve koje nastaju na Pilama. Sve bi to bilo super da rješenje koje pokušavaju prikazati svojim, bivši gradonačelnik Andro Vlahušić već odavno nije ponudio i dijelom pokušao primijeniti u praksi, a prvi koji su mu se „smijali” bili su baš ti isti tzv. srđevci.

Dok tzv. srđevci Frankoviću nude centar za upravljanje posjetiteljima – dispečersku službu, zakup slotova i kupnju vinjeta, bivši je gradonačelnik Andro Vlahušić sve to još davno razradio i o svemu tome više puta govorio i polemizirao u javnosti. Uostalom, nije li gradska uprava za vrijeme Andra Vlahušića povećala naknadu za zaustavljanje putničkih autobusa na Pilama? Nije li Andro Vlahušić predlagao centar za upravljanje posjetiteljima u Klarisi dok se oporba svim tim idejama i prijedlozima protivila? I dok Vlahušićeve ideje „srđevci” Frankoviću nude kao svoje, spasonosne, kao rješenje prometnog kolapsa na Pilama Vlahušić vidi u ograničavanju prometa oko povijesne jezgre, ističući kako problem nisu kruzeri već upravo organizacija prometovanja shuttle busova, taksista, ali i pješaka.

- Meni je drago da se „srđevci” koriste mojim idejama i projektima, samo mi je čudno da su im svi ti projekti danas dobri, da predlažu njihovu realizaciju, a nije bilo tako davno da su ih kritički odbacivali. Centar za upravljanje posjetiteljima bio je u potpunosti razrađen projekt, ali zbog političkih okolnosti nije realiziran. No i „srđevci” i HDZ moraju shvatiti da naš problem nisu kruzeri koji uplovljavaju u Dubrovnik i putnici koji stižu na tim brodovima. Problem je organizacija prometa na kopnu, nered koji u pojasu oko povijesne jezgre stvaraju autobusi i taksisti. To je ključni problem koji treba riješiti i koji se može riješiti, ali se aktualna gradska vlast ustručava riješiti ga, a oporba nema hrabrosti ponuditi ga kao rješenje. - kazao je Vlahušić.

- Svi oni koji predlažu rješenja, pa čak nudeći i ona koja sam ja davno ponudio ne shvaćaju osnovni problem Grada. Oni ne mogu shvatiti zašto su vrata od Pila široka 2,5 metra. Ne mogu shvatiti da su ona te širine napravljena ciljano, u obrambene svrhe, da neprijatelji koji su napadali Dubrovačku Republiku ne mogu lako prodrijeti. Tako danas kroz ta vrata široka 2,5 metra ne može u jednom trenutku proći veliki broj turista i zato je kao rješenje ponuđena traka koja regulira smjer kretanja, a koju je aktualni gradonačelnik rastegnuo do samog ulaza u Grad, do vrata od Pila. - kaže Vlahušić pa pojašnjava:
- Nije važno imamo li u jednom danu pet, sedam ili devet tisuća putnika s kruzera jer svi bi oni mogli ući kad bi promet oko povijesne jezgre tekao kapilarno, a jedini način da se tako odvija je zatvaranje prometa preko Ilijine glavice i preko Boninova gdje se nalazi Vila Čingrija koja je kupljena na moju inicijativu. Da je promet zatvoren, da Libertas, koji će kad tad to morati, preuzme transfere putnika s kruzera, da imamo uređenu pješačku zonu, tada bi turisti u Grad ulazili jedan po jedan, a sve dok to nemamo, dok ne riješimo stvarni problem u prometu, ulazit će u velikim grupama kao što ulaze i sada i imat ćemo kaos i nered u prometu oko povijesne jezgre i traku na vratima od Pila. - rekao je Vlahušić, istaknuvši kako su veći problem gosti u stacionaru koji stižu avionima i troše znatno manje od putnika s kruzera.

- Brojne analize i istraživanja koja su rađena pokazala su kako putnici s kruzera u trgovačkom centru Grada, dakle u povijesnoj jezgri u prosjeku troše 60 eura po glavi, ali gosti koji dolaze zrakoplovima, koji odsjedaju u hotelima i privatnom smještaju, neće toliko potrošiti. Jasno je da je potrošnja gostiju iz privatnog smještaja i hotela, a koji su mahom stigli zrakoplovima manja nego potrošnja putnika s kruzera jer putnici s kruzera za tri sata boravka u Gradu potroše 60 eura, a ostali gosti znatno manje, posebno ovi u apartmanskom smještaju. Svatko onaj tko ima namjeru ograničiti broj dolazaka putnika s kruzera u Grad nije normalan ili je što bi narod rekao kre...n. Oni troše znatno manje. Svi oni koji imaju trgovine ili restorane u povijesnoj jezgri znaju koliko troše putnici s kruzera, a koliko gosti iz privatnog smještaja i hotela koji su došli zrakoplovima. Dakle, trebalo bi smanjiti broj zrakoplova koji dnevno slijeću u dubrovačku zračnu luku. Zašto Franković ne naredi Zračnoj luci Dubrovnik, Luetiću i Maslaću da smanje broj slijetanja na pistu ZLD? Ne može jer nad njima nema ingerencije kao što je ima nad Pezom, kojemu je naredio da smanji broj uplovljavanja kruzera. - kazao je Vlahušić.

- Jedini način da se neredu u prometu stane u kraj je zona ograničenog prometovanja od Zagrebačke ulice i zabrana prometovanja preko Boninova s organiziranom pješačkom zonom. Drugog rješenja nema i to je zapravo ta buffer zona koju je predložio UNESCO i koju sam ja s UNESCO-m ispregovarao i dogovorio. - rekao je bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić.