Policijski službenici Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske i Policijske postaje Korčula proveli su kriminalističko istraživanje nad 42-godišnjakom osumnjičenim za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama.

Sumnjiči se da je, u namjeri stjecanja protupravne imovinske koristi, putem ilegalnih internetskih stranica tzv. dark weba od, za sada nepoznate osobe s područja Njemačke, kupio 50 g droge amfetamin i dogovorio da mu se na područje Dubrovnika dostavi preporučenom pošiljkom putem pošte, a zatečen je prilikom pokušaja preuzimanja pošiljke jučer na području Korčule. Droga je bila namijenjena daljoj preprodaji konzumentima s područja Korčule.

Pretragom stana kojeg koristi osumnjičeni pronađena je manja količina marihuane, ecstasia i metadona i jedan metak.

Osumnjičeni 42-godišnjak je, uz kaznenu prijavu, predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, a protiv njega slijede i prekršajne prijave sukladno Zakonu o suzbijanju droga i Zakonu o nabavi i posjedovanju oružja građana.

DPP

Konstituirajuća sjednica Savjeta mladih Grada Dubrovnika održana je jučer u gradskoj vijećnici. Na sjednici je bilo nazočno svih jedanaest članova Savjeta mladih imenovanih Rješenjem Gradskog vijeća Grada Dubrovnika na 19. sjednici održanoj 23. siječnja.

Tijekom sjednice, koju je vodio predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, članovi Savjeta mladih Grada Dubrovika za svoju su predsjednicu jednoglasno izabrali Teu Lenz, a za zamjenicu predsjednice Paolu Šutić.

Najvažnija zadaća novoizabranog Savjeta mladih bit će sudjelovanje u donošenju i provedbi Lokalnog programa za mlade Grada Dubrovnika za razdoblje od 2019. do 2021. "Mladi i Grad skupa".

DPP

Zbog interesa javnosti retrospektivna izložba dubrovačkog kipara Asima Hebiba, postavljena u Galeriji Dulčić Masle Pulitika, produžuje se do nedjelje, 17. ožujka, a u srpnju će biti otvorena i u Muzeju Mimara u Zagrebu.

Umjetnik na ovoj izložbi po prvi put izlaže djela iz brojnih svojih ciklusa nastalih u širokom rasponu od samih kiparskih početaka 1960.-ih do danas. Kustosi izložbe su Milan Bešlić i dr. sc. Anita Ruso.

DPP

Brigita i Dolores Masle, kćeri poznatog slikara Antuna Masle, donirale su očev pianino školi koja nosi njegovo ime, u njegovom rodnom Orašcu. Tom prigodom je OŠ „Antun Masle“ priredila program na kojemu su nastupili učenici. Događanju su nazočili zamjenica Grada Dubrovnika Jelka Tepšić i pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić. 
 
Sestre Masle su rekle kako su sretne što je škola primila pianino kojeg je otac kupio za njih 1961. godine, naglasivši da je pianino morao doći baš u Orašac.   
 
- Orašac je našem ocu bio ne samo ishodište, ne samo mjesto gdje se on rodio, to je zapravo bio njegov život. Život i na platnu, život u riječi, u stihu, u eseju. Ništa manje važan od bilo kojeg velegrada u kojem je bio, ništa manje važan od bilo kojeg drugog prostora gdje je izlagao. Uvijek i zauvijek mu se vraćao. – naglasila je Brigita Masle.
 
Predsjednik mjesnog odbora Zaton Emilio Puljizević se zahvalio u ime Grada Dubrovnika sestrama na donaciji budući da to nije običan instrument, već dio njihove povijesti odnosno dio njihovog oca.

- Nadam se da ćemo svi zajedno još dugo uživati u lijepim njegovim zvucima, a uvijek će nas podsjećati na našega dragog Antuna Maslu. – kazao je predsjednik mjesnog odbora Zaton.

DPP

Prvi protupožarni brod u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, „Sveti Florijan”, uplovit će u petak u Porat, no neće se dugo zadržati u Dubrovniku.

Naime, u petak će se u Portu obaviti primopredaja, odnosno svečanost dodjele protupožarnog broda javnoj vatrogasnoj postrojbi Mljet. Brod će zapovjedniku JVP Mljet Mariju Dabeliću predati župan Nikola Dobroslavić.

Protupožarni brod „Sveti Florijan” nabavila je Dubrovačko-neretvanska županija u sklopu europskog projekta AdriaMORE, jednog od projekata koji trenutačno provodi iz programa prekogranične suradnje Interreg Hrvatska-Italija te će biti stacioniran u mljetskom akvatoriju. Osim opremom za gašenje požara na otocima i obalnom području brod je opremljen za intervencije u slučaju onečišćenja mora, pomoć unesrećenim osobama u pomorskim nesrećama te teglenje oštećenih brodica. Vrijednost broda koji je izgradio Damor je nešto manje od milijun kuna.

D.M.

Ministar državne imovine Goran Marić u pratnji načelnika Općine Konavle Boža Lasića, predsjednika Općinskog vijeća Iva Simovića, župana Nikole Dobroslavića te predsjednika Društva prijatelja dubrovačke starine Nika Kapetanića obišao je danas tvrđavu na Prevlaci čime je službeno obilježen početak radova na budućem Muzeju austrougarske mornarice.

Ministar Marić je ovom prilikom naglasio kako ga veseli vidjeti da su radovi započeli te kako je izvješten da će biti završeni u predviđenom roku od četiri do pet godina.

- Moram priznati da sam se prije nešto više od godinu dana kada sam potpisao ugovor o prijenosu korištenja tvrđave na Općinu, pitao hoće li i kada radovi započeti te kada će završiti. S radošću sam danas primio vijest da oni ne kasne, a od predsjednika Društva prijatelja dubrovačke starine Nika Kapetanića sam doznao kako će biti gotovi u za to predviđenom roku. - rekao je ministar Marić te se osvrnuo i na druge teme o kojima je razgovarao s načelnikom Lasićem i njegovim suradnicima.
- Razgovarali smo o dinamici prijenosa vlasništva na zemljištu Republike Hrvatske u korist Općine Konavle u svrhu izgradnje Osnovne škole Cavtat. Nadam se kako će ta priča biti završena do Uskrsa. Među ostalim temama razgovarali smo o prijenosu vlasništva nad drugim nekretninama u vlasništvu RH koje mogu prijeći u vlasništvo Opine Konavle, u prvom redu za sportsko-rekreacijski centar na Grudi, zatim park i ostale nekretnine koje su na području Općine Konavle, a mogu se prebaciti u općinsko vlasništvo. - rekao je ministar Marić.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić istaknuo je kako je ovaj radni posjet ministra iskoristio za rješavanje niza neriješenih imovinsko-pravnih pitanja.

- Na prvom mjestu je izgradnja OŠ u Cavtatu, a potom uređenje športsko-rekreacijskog centra na Grudi gdje je veliki dio zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Što se tiče OŠ Cavtat, to je u završnoj fazi rješavanja i nadam se da ćemo uskoro potpisati ugovor o ustupanju zemljišta za izgradnju škole. - rekao je načelnik Lasić.
Župan Nikola Dobroslavić naglasio je kako je ovo sjajan primjer upravljanja državnom imovinom.

- Ovo je sjajan primjer kako upotrijebiti državnu imovinu na pravi način, na korist lokalne i regionalne zajednice. Vlada, a posebno ovo ministarstvo pokazalo je da se može upravljati dobro državnom imovinom. Općina je s DPDS-om ugovorila način obnove, a DPDS je započeo radove. - rekao je župan.

Predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine (DPDS) Niko Kapetanić rekao je kako je obnova tvrđave na Prevlaci politički projekt, jer iza njega stoje Vlada RH, ministarstva kulture i državne imovine te Dubrovačko-neretvanska županija, Grad Dubrovnik i Općina Konavle.

- Želimo obnoviti objekt da učvrstimo granicu i da bude ovdje lijepo doći, a i da ne zveckamo oružjem već pružimo ruku prijateljstva svim susjedima. Ideja je predstaviti austrougarsku ratnu mornaricu sa svim državama koje su tad bile uključene. Kupili smo muzejsku zbirku za pola milijuna eura. - objasnio je Kapetanić. Napomenuo je kako su radovi skupi i zahtjevni pa će DPDS aplicirati na EU fondove.

Radovi na uređenju - sanaciji asfaltnog zastora Dalmatinske ulice u Lapadu započinju ujutro. Radovi na uređenju ove ulice koja se proteže paralelno uz Ulicu kneza Domagoja sve do spoja s Ulicom Miljenka Bratoša počet će se izvoditi na dijelu kod od OŠ Lapad.

Ukupna površina zahvata iznosi cca 3300 metara kvadratnih, a vrijednost radova iznosi 780.000,00 kuna s PDV-om. Predviđeno vrijeme trajanja radova je 40 dana.

Građani se mole za razumijevanje ukoliko zbog izvođenja radova povremeno dođe do manjih poteškoća u odvijanju prometa.

Grad Dubrovnik

Nakon što je zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić za portal Dubrovnikpress.hr govorila o milijardu kuna vrijednom projektu koji će, jednom kad bude realiziran, u potpunosti promijeniti sliku Gruža kakav je danas, o čemu možete čitati OVDJE, na svom Facebook profilu oglasio se bivši gradonačelnik Andro Vlahušić. Naime, Nakon što je Tokić u razgovoru istaknula kako bi na lučkom području u Gružu mogli biti smješteni moderni muzeji Vlahušić je u svom postu, koji prenosimo u cijelosti, naveo kako HDZ u Gružu želi graditi Guggenheimov muzej. Inače, upravo je Vlahušić u predizbornoj kampanji 2009. često isticao kako će Guggenheim dovesti u Grad.

„Jučer je Dubrovnikpress.hr objavio razgovor s Orlandom Tokić u kome najavljuje nove projekte u Gružu vrijedne milijardu kuna. Između ostaloga gđa Tokić navodi: “Može se razmišljati o koncertnoj dvorani, javnim sadržajima, poput muzeja drukčijeg, modernijeg karaktera jer naglasak je na modernisti , da dio turista koji će stizati kruzerima zadržimo u toj zoni, ali i privučemo dio turista u stacionaru.” Projekt koji sam davno predložio, Muzej moderne umjetnosti, radno nazvan Guggenheim muzej, na Kantafigu, sada je od strane nove gradske uprave, prepoznat kao odličan projekt namijenjen gostima na kruzerima, ali i stacionarnim gostima. „ - napisao je Vlahušić

Bivši gradonačelnik Andro Vlahušić tako dalje navodi:

„Na ponti Kantafiga između putničkog terminala i mosta, sukladno usvojenim prostornim planovima, treba se izgraditi moderna multifunkcionalna građevina koja će postati uz hotel Belvedere na istoku, prepoznatljivi simbol grada na zapadu.

A projekt Gruža kao modernoga Monte Carla, u cijelosti se nalazi u GUP-u grada Dubrovnika, detaljnim prostornim planovima, provedenim arhitektonskim natječajima, te ugovorenim projektima. Kako slika kaže više od tisuću riječi u prilogu teksta je i foto dokumentacija.

Poznati splitski arhitekta Ante Kuzmanić koji je projektirao i aerodrom Dubrovnik, pobijedio je na javnom arhitektonskom natječaju za kompleks Libertas Radeljević.

Puno zelenila, javni sadržaji, gradska cesta kroz kompleks, te javna garaža od 200 mjesta plus parkinzi za komercijalne prostore dio su cjelovitoga rješenja, koga moraju poštovati privatni investitori.

Tvrtka Trames napravila je sukladno GUP-u i DPU-u Libertas Radeljević i gruški akvatorij, idejni projekt polu uronjenoga tunela kroz povijesne vrtove za koji imamo i UNESCO-vu suglasnost.
Ugledni arhitekt Dinko Peračić napravio je projekt natkrivene tržnice u Gružu, a Sanitat ishodio dozvole za građenje sa svim suglasnostima.

Uz ova tri projekta Gruška obala postaje pješačka zona, bez automobila od parka u Gružu do hotela Stadion.

Sve postoji, sukladno zakonima, javnim natječajima, te važećoj prostorno planskoj dokumentaciji. Uz suglasnosti Ministarstva kulture, UNESCO-a.

Sada ćete se zapitati zašto HDZ-u navedeni projekti nisu dobri, te pokreće nove, a dobar mu je Muzej Guggenheim na Kantafigu. Ako ne znate odgovor, pričekajte novu objavu.” - naveo je u svom Facebook postu Vlahušić.

Inače, ideju otvaranje Guggenheimovog muzeja u Gradu Vlahušić je u javnost plasirao još u predizbornoj kampanji 2009. Zbog te izjave, ali i izjave o rekonstrukciji raskršća na Ilijinoj glavici iz HDZ-a su ga nazivali Hansom Christianom Andersenom, aludirajući tijekom kampanje kako Vlahušić biračima priča bajke.

Dok aktualna gradska uprava intenzivira rad na projektu Gruža koji ima za cilj izmijeniti vizualnu sliku tog područja i prometno ga potpuno rasteretiti te otvoriti građanima, Vlahušićev Guggenheimov muzej u Dubrovniku, za kojeg danas navodi kako je bio radni naziv za muzej moderne umjetnosti u Dubrovniku, ostaje neostvarena ideja.

No, gdje ima dima, ima i vatre pa se tako za Vlahušićevu ideju o Guggenheimovu muzeju u Dubrovniku može reći da mu na pamet možda i nije pala baš slučajno. Naime, danas poznata po filantropiji u modernoj umjetnosti i zrakoplovstvu, dinastija Guggenheim, inače jedna od bogatijih u svijetu, na početku je zapravo bila iznimno uspješna u rudarstvu. Iako su nakon Prvog svjetskog rata dijelom rasprodali svoja rudarska bogatstva, još uvijek od tog biznisa zarađuju milijarde dolara.

Možda je Vlahušić do Guggenheima namjeravao posegnuti preko svoji primorskih veza. Naime, malo tko zna kako je baš taj rudarski biznis povezao Guggenheime s jednim primorcem - Petrom Miškovićem ili Peterom Miscovichem iz Imotice. Taj hrvatski izumitelj koji se u svibnju 1903. iskrcao na otoku Ellis, na kojem su u to vrijeme zadržavani svi emigranti, tek se kratko zadržao u New Yorku. Rudarstvo ga je na kraju odvelo na Aljasku. Zanimljivo je istaknuti kako je Peter Miscovich izumio parnu perilicu rublja na kojoj je, perući rublje rudarima i zarađivao. Radio je i na pokusima unapređenja hidrauličnog lifta, a prvi je navodno na Aljasku doveo bager i dizel traktor. Do 1923. za Guggenheimove je nalazio, a potom i rezervirao zemljišta koja su koristili za eksploataciju.

Budući da Peter Miscovich koji je preminuo 1950. u Imotici u Dubrovniku ima itekako bliske rodbine, teško je za vjerovati da Vlahušić za ovu priču nije znao, kao što je teško za vjerovati da nije razmišljao da se upravo preko te linije poveže i upusti u pregovore s Guggenheimima.

Ipak, Guggenheiema će u Grad teško itko dovesti nitko, no Dubrovnik svakako zaslužuje muzej moderne umjetnosti.

Još je na sjednici Gradskog vijeća u studenome prošle godine, obrazlažući rebalans proračuna za 2018. gradonačelnik Mato Franković amandmanom osigurao 250 tisuća kuna za pripremu dokumentacije urbanističkog rješenja Gruža. Od studenoga 2018. do veljače 2019. nije se stalo već se intenzivno radilo, razgovaralo i pregovaralo s nadležnim Vladinim resorima, a s ciljem da se Grad Dubrovnik što prije pripremi, osigura sredstva i krene u realizaciju projekta koji ima za cilj potpuno prometno rasteretiti područje Gruža od Remize do Sustjepana te otvoriti to iznimno važno područje Grada što više građanima.

O projektu intermodalnog centra i razvoja Gruža vrijednog milijardu kuna, zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić za portal Dubrovnikpress.hr otkrila je neke od detalja.

TUNEL KROZ GRUŽ NAJVEĆI IZAZOV

- Još od prosinca intenzivno radimo na projektu koji će potpuno primijeniti sliku Gruža, odnosno to će područje Grada otvoriti građanima. Projekt je to koji rješava prometni sustav Grada i otvara područje Gruža kao novog urbanog centra sa šetnicama, zelenim zonama te rješava sve potrebe Lučke uprave Dubrovnik definirane UPU-om. To je zapravo projekt triju institucija Lučke uprave Dubrovnik, Hrvatskih cesta i Grada Dubrovnik, a Grad je njegov nositelj. - kazala je Tokić pojasnivši dalje:
- Zašto su Hrvatske ceste u ovom projektu? Pa zato što su neke od cesta koje ćemo rekonstruirati u njihovu vlasništvu. Njihova je cesta od Solske baze do priključka na most, a priključak na most je početna točka rekonstrukcije križanja kod Batahovine, područja na kojem su planirani novi lučki sadržaji. Tu u blizini je i onaj uski prolaz ispod mosta koji će se također rekonstruirati, a treća točka je Solska baza, odnosno početak ulaza u tunel koji je planiran negdje oko crkve, a završit će kod Radeljevića. - rekla je Tokić.

- Uz poboljšanja u prometu kojih će biti i u ostalim dijelovima Grada, tunel je kroz Gruž je najveći izazov, ne zato što je on građevinski zahtjevan, izazov je jer se prvi put upuštamo u jedan takav projekt, koji će, kad se izgradi, kad bude gotov, u potpunosti promijeniti sadašnju sliku Gruža jer Gruž više neće biti prometno zagušen. S promet koji će se odvijati pod zemljom, gruška riva će se konačno otvoriti za nove sadržaje, zapravo će taj dio Grada konačno prodisati. - kazala je Tokić, istaknuvši kako Gradu prvo predstoji izrada dviju iznimno važnih studija koje su preduvjet realizaciji ovog projekta.

GRUŠKA RIVA KAO ŠETNICA

- Prvi dokument je Studija izvodljivosti koja će, između ostalog definirati karakteristike tunela, njegovu dubinu, način gradnje, širinu i ostale tehničke karakteristike. Ta je Studija temelj realizaciji ovog projekta kad je u pitanju izrada projektne dokumentacije i prijavljivanje projekta na fondove Europske unije. Dakle, trenutno smo fokusirani isključivo na izradu dokumentacije. Cilj nam je u sljedeće dvije godine izraditi potrebne studije, odnosno Studiju izvodljivosti, Studiju utjecaja na okoliš i Cost - benefit analizu, što ja preduvjet apliciranju na europske fondove. Da bi građanima bilo jasnije, ovaj je projekt najlakše usporediti s projektom Zračne luke Dubrovnik i Pelješkim mostom. Inače, osim Dubrovnika i drugi su gradovi krenuli u sagledavanje svojih prometnih rješenja i mnogi od njih također će za realizaciju tih projekata pokušati dobiti sredstva iz EU fondova. - rekla je Tokić.
- Građanima je sada možda teško razumjeti, možda neki ni ne vjeruju u njegovu realizaciju, ali svi ćemo se složiti kako je područje Gruža, njegov dio na moru enormno veliki potencijal. Stanovnici Gruža sami kažu kako je zapravo izgubio svoje sjedište, placa je postala veliki problem jer svi bi na placu, a nemaju gdje s autom. Park Luja Šoletića ostao je zeleni otok između dvije ceste. On ljeti živi, pun je turista i mališana, a po noći vas je strah kroz njega proći i nema sadržaja. - rekla je zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Orlanda Tokić.

- Izgradnjom tunela dobit ćemo rivu šetnicu kao što je dobio Split. Brojni ljetnikovci će na taj način izaći u prvi plan, ovisno o želji njihovih vlasnika, dobit će priliku da se otvore jer to je područje i povijesna zona koja ima svoju priču. Cilj nam je rekonstruirati Park da i on postane dio te nove cjeline. Na onom dijelu oko place gdje ima stanara bit će moguć interventni promet, odvijat će se opskrba, puno je izazova i rješenja pred nama koja moramo osmisliti jer taj dio Gruža ima dvije fasade, prva je ova s postojećim objektima, druga fasada je ona morska s brodovima i barkama, jahtama. Cilj nam je da placa ostane gdje jest s tim da se neki sadržaji prošire na onaj dio iza gdje su povijesni vrtovi. - ispričala je Orlanda Tokić za Dubrovnikpress.hr.

NA PODRUČJU LUKE MOGUĆA I KONCERTNA DVORANA, NOVI MUZEJ...

- Kad je u pitanju Luka Dubrovnik, na tom su području planirani brojni društveni sadržaji. Osim putničkog terminala moguć je i kongresni centar. On se neće dogoditi na toj lokaciji, ali imamo i dovoljno prostora za planiranje. Može se razmišljati o koncertnoj dvorani, javnim sadržajima, poput muzeja drukčijeg, modernijeg karaktera jer naglasak je na modernosti, da dio turista koji će stizati kruzerima zadržimo u toj zoni, ali i privučemo dio gostiju u stacionaru. Kad riješim odvijanje prometa tunelom u Gružu se pred nama otvaraju velike mogućnosti definiranja tog prostora kao nove urbane, rasterećenije zone. Dužina tog obalnog dijela od Radeljevića do Solske baze usporediva je na neki način s dužinom Straduna od vrata od Pila do Katedrale. - kazala je Tokić.
Pretvaranje gruške rive u šetnicu, što ona po svojim karakteristikama i jest, a što će u konačnici odvijanjem prometa u tom dijelu Grada pod zemljom, to područje pretvoriti u pješačku zonu, zahtjeva i nova rješenja kojima će se utjecati na promet u mirovanju. Zamjenica gradonačelnika ističe kako se već rade planovi za izgradnju novih garaža.

BIT ĆE POTREBNO VIŠE MANDATA ZA ZAVRŠETAK PROJEKTA, NA NAMA JE DA UTREMO PUT, A NIJE BITNO TKO ĆE GA ZAVRŠITI

- Građanima svakako moramo osigurati parkirna mjesta. Već imamo lokaciju nove garaže. Ona će se graditi iza zgrade DTS-a. Riječ je o garaži na više etaža u kojoj će građani moći parkirati i nastaviti dalje pješačkom zonom prema placi. Dio parkinga bit će riješen i na području Lučke uprave i predviđen je u njihovim planovima. Planovi Lučke uprave Dubrovnik slični su planovima Grada. Radi se i na promišljanju putničkog terminala koji neće biti poput onog projekta kojega je javnost imala prilike vidjeti. Puno je planova i detalja koje treba inkorporirati u ovaj projekt prije nego s njime izađem pred Europsku komisiju. Već za tri tjedan ćemo imati prvu prezentaciju projektnog zadatka pred EK zajedno s Jaspersom i predstavnicima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, a sve s ciljem da u konačnici za njegovu realizaciju povučemo sredstva iz EU fondova. - rekla je Tokić.
Progovorila je i o rokovima u kojima bi se ovaj projekt mogao realizirati.

- Koliko vremena je potrebno za realizaciju ovog projekta? Svi misle kako je ovo samo lijepa priča čija je realizacija iznimno zahtjevna, ali ona to i jest. Ako do 2021. pripremimo dokumentaciju i ako nam potom budu odobrena europska sredstva tek tada slijedi razdoblje realizacije, konkretnih radova. Nije ovo projekt koji se realizira u jednom mandatu. Za ovo će trebati više mandata. Na nama je da utremo put. Nije bitno tko će ga završiti već je bitno da kad njegova realizacija počne on ima kontinuitet. - rekla je zamjenica gradonačelnika.

- Kod ovog projekta nema faza u kojima će se radovi izvoditi. Krećemo s izradom studija pa slijedi izrada projekte dokumentacije, ishodovanja brojnih dozvola jer bez svega toga nema sredstava iz EU fondova, a sami ovaj projekt ne možemo financirati. Naravno da postoji mogućnost da nam se sredstva ne odobre, ali to bi onda bilo posljedica naših grešaka, a mi ih nećemo dozvoliti jer smo vrlo ozbiljno pristupili ovom projektu i krajnje smo ozbiljni u namjeri da stvorimo jednu novu sliku Gruža. Ovo je urbana aglomeracija vrlo slična onoj vodovodnoj aglomeraciji za koji smo dobili sredstva. Ista je to priča, isti proceduralni postupci. Ovo je projekt vrijedan preko milijardu kuna, a mi smo u njega ozbiljno krenuli. - zaključila je zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Orlanda Tokić.

Među planiranim ulaganjima u sportsku infrastrukturu u 2019. godini Grad Dubrovnik provest će i adaptaciju judo dvorane u Mokošici.

Riječ je o adaptaciji postojećeg poslovnog prostora u suterenu stambeno poslovne zgrade „S“ u Mokošici ukupne neto korisne površine 370 metara kvadratnih. Prostor se koristi za potrebe Judo kluba Dubrovnik kao judo dvorana no zbog dotrajalosti materijala i instalacija te zbog potreba korisnika isti je potrebno adaptirati.

Projektom funkcionalne adaptacije prema glavnom projektu arhitektonskog studija nona d.o.o. zadržava se osnovna podjela prostora u dvije cjeline uvjetovane nosivom konstrukcijom građevine. Velika judo dvorana ostat će stoga u istim gabaritima, ali joj se priključuje prostor bivše strojarnice kao servisno spremište za sprave. Postojeći ulazni dio dijeli se u dvije cjeline s tim da se prvi dio spušta u odnosu na ostatak suterena i sastoji se od ulaznog prostora s garderobama i pratećim sadržajima, malim spremištem i kabinetom za trenere. Drugi dio koji je na visinskoj kvoti velike judo dvorane prenamijenit će se u dodatni prostor za vježbanje, a zahvaljujući pomičnim harmo stijenama bit će ga moguće koristiti kao jednu veću ili dvije manje prostorije.

Prostorija za kino projektor prenamjenjuje se u smještajni prostor za gostujuće trenere, a uredit će se i trijem na južnom pročelju, sanirat će se dio fasade te promijeniti podna obloga i obloga stepeništa. Zbog prokišnjavanja ravnog prohodnog krova iznad dvorane, koji služi i kao prilaz ulazima u stanove, sanirat će se i cijela terasa.

Ukupna vrijednost investicije iznosi 2.006.065,22 kuna bez PDV-a, a financirat će se proračunskim sredstvima.

DPP

Adrigreen – Zelena i intermodalna rješenja za jadranske luke i zračne luke, naziv je prekograničnog projekta suradnje sufinanciranog u sklopu Interreg V-A Italija – Hrvatska programa transnacionalne suradnje od 2014. do 2020. godine, a u kojem s ciljem poboljšanja integracija hrvatskih i talijanskih pomorskih luka i zračnih luka sudjeluju Lučka uprava Dubrovnik i Zračna luka Dubrovnik.

Ovaj projekt suradnje ZLD-a i LUD-a ima za cilj iznalaženje tehničkih rješenja što učinkovitijeg prijevoza i što većeg smanjenja emisije štetnih plinova u okoliš. Tako će Lučka uprava Dubrovnik nabaviti jedno električno smart vozilo i tri električne bicikle koje će koristiti za odvijanje komercijalnih operacija u lučkom području, dok će Zračna luka Dubrovnik nabaviti dva električna vozila, jedno za razvrstavanje otpada, a drugo za mehaničku radionicu te 15 električnih bicikla.

Voditelj projekta Adrigreen u Zračnoj Luci Dubrovnik Hrvoje Spremić kazao je kako je ovaj projekt, inače treći po redu na kojem surađuju ZLD i LUD, važan zbog razvijanja inovativnih zelenih i intermodalni načina povezivanja zračnih i pomorskih luka.

- Tijekom ovog projekta izradit ćemo detaljne analize i studije utjecaja na okoliš jer svaki od partnera će u svom okruženju testirati modele smanjenja štetnih plinova. U završnoj fazi sve će to rezultirati videom u kojem će biti prikazana sva testiranja. - rekao je Spremić.
Voditelj projekta u LUD-u Dario Barbarić istaknuo je benefite koje dubrovačka Lučka uprava ima od sudjelovanja u ovom projektu.

- Kroz sudjelovanje u projektima sufinanciranim sredstvima iz EU fondova jačamo institucionalne kapacitete Lučke uprave za rad na EU projektima i povlačenje bespovratnih sredstava. Naš je cilj kroz ovaj projekt, koji ima simboličan učinak na zaštitu okoliša, dati svoj učinak u smanjenju emisija štetnih plinova te poslati poruku o našoj opredijeljenosti u provođenju strateških ciljeva EU-a za razdoblje do 2020. godine, a to su 20 posto smanjenja emisija štetnih plinova u odnosu na 1990., 20-postotno povećanje obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj potrošnji te 20 posto povećanje energetske učinkovitosti. Svi smo svjedoci da se klimatske procjene osjećaju i naša je obveza smanijti štetne utjecaje. - kazao je Barbarić.

Inače ovo nije prvi projekt suradnje ZLD i LUD-a. Dvije institucije već surađuju na infrastrukturnim projektima jer, kažu, jedni o drugima ovise,posebice s aspekta razvijanja Luke kao "homeporta", a time i bolje prometne povezanosti između Luke i

Projekt Adrigreen u koji su uz hrvatske uključene i talijanske zračne i pomorske luke vrijedan je 2,1 milijun eura, a odvijat će se 25 mjeseci.

Gradonačelnik Mato Franković, u funkciji predsjednika, sudjelovao je na 4. sjednici Predsjedništva Vatrogasne zajednice Grada Dubrovnika i tom je prigodom zahvalio vatrogascima na izvrsno odrađenom poslu prilikom brojnih intervencija ovaj vikend.

Prema riječima Stjepka Krilanovića, zapovjednika VZ Grada Dubrovnika, u prethodnoj je godini ova Vatrogasna zajednica imala 366 intervencija, od čega 124 požarne i 235 tehničkih te 7 ostalih, a od ukupnog broja u 319 su sudjelovali pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci. Također, dodao je, zbog jake bure ovaj vikend, 23. i 24. veljače, imali su još 70-ak intervencija.

Na predsjedništvu su donesene odluke o pomoći dobrovoljnim vatrogasnim društvima na području Grada Dubrovnika za pripremu protupožarne sezone i što kvalitetnije redovno funkcioniranje. Najavljena je ujedno i obuka za zvanje dobrovoljnog vatrogasca po područnim DVD-ovima. Ponuđena im je i mogućnost za komunalne radove čišćenja javnih površina za potrebe Grada Dubrovnika.

DPP