U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježeno je 13 prometnih nesreća u kojima su tri osobe zadobile teške tjelesne ozljede dok su tri osobe lakše ozlijeđene. S materijalnom štetom zabilježeno je sedam prometnih nesreća.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 528 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te su tako 232 osobe sankcionirane zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 67 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 18 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju i 12 osoba zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 53 mjere poduzete zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja i 30 mjera zbog nepropisnog pretjecanja.

DPP

Živo je u subotu bilo na rivi u Orebiću. Članovi Rotary cluba Dubrovnik u svojoj devetnaestoj redovitoj godišnjoj akciji podijelili su ukupno 1 100 besplatnih sadnica maslina, kao stalni doprinos obnovi maslinarstva na dubrovačkom području.

Povod pokretanju akcije prije 19 godine bili su katastrofalni požari 2000. godine u Dubrovačkom primorju, pa se stalna akcija Rotary cluba Dubrovnik redovito prije svega usmjerava prema područjima pogođenim ljetnim požarima.

Tako je ove godine akcija provedena u Orebiću, gdje su još jasno vidljive posljedice katastrofalnog požara iz rujna prošle godine, kada su gasitelji krajnjim naporima uspjeli da šteta od vatre ne bude još i veća. Do sada su dubrovački rotarijanci na širokom terenu od Korčule do Konavala podijelili ukupno više od 23 tisuće besplatnih sadnica maslina.

DPP

Nakon što je Županijska lučka uprava Korčula izradila svu potrebnu projektno tehničku dokumentaciju te ishodila građevinsku dozvolu za projekt rekonstrukcije lukobrana Puntin danas je u Gradskoj vijećnici Grada Korčule održana i prezentaciju sanacije. Uz ravnatelja Lučke uprave Korčula Vedrana Lelekovića, članove Upravnog vijeća te projektante prezentaciji su nazočili i gradonačelnik Fabris te zamjenik župana Dubrovačko-neretvanske županije Joško Cebalo.

Ravnatelj ŽLU Korčula Vedran Leleković je pozdravio sve nazočne, izrazio zadovoljstvo prije svega što je Lučka uprava ishodila građevinsku dozvolu i što će radovi na sanaciji Puntina krenuti u listopadu te će se tim pothvatom spriječiti da dođe do njegovog urušavanja.

Zamjenik Cebalo istaknuo je kako je ovo jedan od osam projekata koje priprema Dubrovačko-neretvanska županija koji će se financirati iz fondova EU.

- Svi ti projekti nalaze se na listi projekata prihvatljivih za financiranje iz sredstava EU putem Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Vrijednost ovog projekta je oko devet milijuna kuna, a 85 posto sufinancira EU. Radove očekujemo nakon turističke sezone, a ovdje moramo istaknuti još i luku Perna, kao i obilaznicu Orebića koja će zasigurno ići u izgradnju. - rekao je zamjenik Cebalo.

DPP

Najveću koncentraciju alkohola policija je na području Dubrovačko – neretvanske županije od 2,11 g/kg izmjerena je 57-godišnjem vozaču osobnog vozila dubrovačkih registracijskih oznaka koji je, tijekom kontrole prometa, zaustavljen u u večernjim satima u petak, 15. veljače u Metkoviću.

Vozač tijekom vožnje nije koristio sigurnosni pojas. Zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama 57-godišnjak je zadržan u prostorijama policije do otriježnjenja, nakon čega je protiv istog podnesen optužni prijedlog nadležnom Općinskom sudu.

DPP

Lijep dan je bio petak za više od tri stotine mladih koji su imali svečanu promociju na Sveučilištu u Dubrovniku. Promovirano je tako 204 prvostupnika, 95 magistara struke, sedam diplomiranih medicinskih sestara i tehničara i 13 stručnih specijalista financijskog menadžmenta. Najbolji među njima nagrađeni su diplomama „cum laude“ i „summa cum laude“.

Dakle, više od tri stotine mladih kao spremno je za tržište rada, s višom i visokom naobrazbom. No, nakon svega žalosno je kako ni mnogi među njima koji su diplomirali, ni mnogi od njihovih profesora nisu svjesni ili se samo prave nesvjesnima, da većina od tih više od tri stotine promoviranih nije niti blizu spremna za izazove rada i tržišta rada.

Naime, unatoč ocjenama, prosjecima i nagradama, većina njih, nažalost, kako s dubrovačkog Sveučilišta tako i sa zagrebačkog ili bilo kojeg drugog u Hrvatskoj, izašla je s jako skromnim znanjem i jako skromnom potencijom da odmah poslodavcima pruže ono što bi s diplomom u ruci trebali pružiti, a to je znanje i stručnost, kao i volja za daljnjim učenjem.

POGUBNA MALODUŠNOST

Čast izuzecima, jer izuzetka uvijek ima, koji su nakon završetka školovanja spremni odmah pokazati stručnost koju su trebali dobiti (tako je zamišljeno) kroz trogodišnje ili petogodišnje školovanje. No, takvih je malo, a oni su uglavnom iznadprosječno nadareni za pojedine struke, jer na fakultetima potrebno znanje ne mogu ni dobiti, a zašto, o tome će biti više riječi u recima ispod. Čast i izuzecima koji priznaju kako nakon svog tog silnog školovanja znaju jako malo i spremni su dalje učiti i napredovati u struci tamo gdje to mogu i ostvariti – kod poslodavaca.

Ostali… Ostali nadobudno misle kako su diplomom popili svu pamet od ovoga svijeta. Dovoljno je ćirnut po Facebooku i pogledati to svo silno kukanje kako s diplomom mogu obrisat stražnjicu jer kao ne mogu naći posao. Već sami takav stav, takva malodušnost pogubna je za društvo.

A posla ima, posla u Hrvatskoj toliko ima da se mora uvoziti radna snaga, ne samo konobari i kuhari, već i visokoobrazovani, ali mnogi od mladih diplomaca zamislili su kako se nakon promocije moraju isključivo zaposliti za visoke plaće, po mogućnosti kao menageri (tako se danas zovu direktori i rukovoditelji sektora). To što oni očekuju može se usporediti s nerealnim očekivanjem da netko tko završi „Nautiku“ na prvi vijađ pođe kao kapetan. Ali ne ide se na prvi vijađ kao kapetan pa ni kao prvi palube, nego kao mali od palube, za siću, pa se napreduje, ako si sposoban.

Postoje i oni drugi što su zamislili kako s diplomom odmah moraju dobiti posao u kakvoj gradskoj, županijskoj i sličnim upravama ili javnim poduzećima pa su ozlojađeni jer ne mogu doći na red od onih sa stranačkim iskaznicama. Zanemarimo ove gradske, županijske, općinske i ine uprave i upravice i javna poduzeća gdje se, mladi imaju tu pravo, mogu zaposliti jedino preko veze i stranačke iskaznice, ali koliko god se oni zgražali nad tim, da imaju mogućnost, 95 posto bi ih pristalo na takvo zapošljavanje i to je tipično hrvatsko licemjerje zbog čega i jesmo šupak Europe.

PO FAKULTETIMA UČI SE SVE I SVAŠTA OD SVAKOGA

No, što je sa zapošljavanjem u tzv. realnom sektoru?

E tu diplomci dolaze uglavnom sa stavom kako njihova plaća odmah mora biti takva i takva, nespremni na bilo što drugo, ne shvaćajući kako će kod većine poslodavaca u par mjeseci naučiti više nego u pet godina fakulteta. Uostalom, ne shvaćajući da će se svaki pravi poslodavac staviti da ih nauči, dalje ulagati u njih, trošiti svoje vrijeme, strpljenje i u konačnici novac na nešto što zapravo nije pravi rad, nego daljnje učenje koje vodi k tome da jednog dana budu spremni tvrtki u kojoj su se zaposlili donositi profit, a tim omogućavanjem profita poslodavcu istodobno omogućiti da im osigura i veću i pristojnu plaću.

To se inače zove šegrtovanje, ma koliko god htjeli ili ne htjeli uljepšavati takav način rada raznim izrazima, to je ipak samo šegrtovanje koje moraju proći i diplomci kako bi naučili raditi u struci, kako bi naučili dakle ono što ih na fakultetu nisu naučili, a nisu jer ih uglavnom, opet čast izuzecima, nije imao tko ni naučiti.

A uče mladi svašta i od svakoga po fakultetima, ali čini se kako najmanje uče kako raditi u struci. Posljedica je to sustava u kojem se politički odlučilo kako se obrazovanje nacije mora podignuti u postotcima pa se programi na fakultetima ne rade s ciljem da se studente pripremi za tržište rada već je posrijedi sistem daj što više i više programa, što više katedri, svako selo neka ima sveučilište, sve da podignemo postotak.
Kako za sve te silne programe nedostaje osnovnog kadra, profesorskog naravno, djeci predaju i „Mujo i Pujo“ koji uglavnom struke o kojoj govore studentima nikad nisu ni vidjeli, nabacuju se teorijama, a primijenjenog znanja nigdje, pojedinci čak svojim zvanjem ne odgovaraju pojedinim predmetima i katedrama.

No, država i sveučilišta su to omogućila, a povrh svega gotovo pa nasilno krenulo se i u „podoktoravanje“. Tako doktori znanosti niču brže od gljiva poslije kiše pa se onda za njih osmišljava po pet šest predmeta na istu varijaciju, što bi u normalnom sustavu bilo uklopljeno u jednu katedru, samo da sveučilište ispuni normu i dobije dopusnicu ministarstva.

ŠTANCANJE DIPLOMA

To što programi ne odgovaraju potrebama tržišta rada i što studenti izlaze s fakulteta bez dovoljnog stručnog znanja, e to je državi manje važno. Bitan je postotak, pa tako dobivamo postotak visokoobrazovanih potpuno nesposobnih da po završetku školovanja odmah započnu s osnovnim radom bez potrebe da ih poslodavac uči poslu.

Kad se sve zbroji uopće nije za čuditi se kako niti jednog hrvatskog sveučilišta nema čak ni među srednje ocjenjenim na ljestvicama. Pa i samo Sveučilište u Zagrebu, nekad iznimno cijenjeno, ne može prismrditi niti blizu ljestvici najboljih.

Stoga nije nostalgija kazati, već je činjenica, kako se u vrijeme dok diplome najboljih nisu nosila imena „cum laude“ i „summa cum laude“, a na promocijama se nisu nosile toge i bacale kape u zrak, s fakulteta izlazilo s manje šminkeraja i manje kićenih diploma, ali ipak puno više stručnog znanja.

Bolonjski proces donio je sve loše što se loše može donijeti na hrvatska sveučilišta, ali sama Bologna nije isključivi krivac, već odgovornost za loše stanje visokog obrazovanja u Hrvatskoj leži na samoj akademskoj zajednici koja nije bila spremna za taj proces niti joj se prilagodila, osim u dijelu da se radi što manje, e tu je Bologna tzv. akademskoj zajednici odlično došla. Još kad se u sve uklopila naredba o štancanju diploma za statističke potrebe države, biti profesor na fakultetu danas ga dođe kao biti odgojitelj u vrtiću, s time da je biti odgojitelj u vrtiću puno teži posao.

PRIZNAJMO: ODGOJENE SU NEZRELE GENERACIJE „GOTOVANA“ I „MIMOZA“

Stoga takvi studenti uglavnom i izlaze s fakulteta, nezreli baš poput vrtićke djece. No oni su za to najmanje krivi, kao i za one već spomenute stavove o tome kako su predodređeni za menagere, jer da akademska zajednica radi svoj posao i stav studenata nakon školovanja bio bi zreliji, odlučniji, promišljeniji i realniji.

Suprotno tome akademska zajednica u Hrvatskoj danas ne znači ništa, prošla su vremena kada je ona podizala svoj glas, kada je studente učila misliti i raditi, kada je na fakultetima bilo poželjno misliti, a zvanje sveučilišnog profesora bilo cijenjeno. Akademska zajednica, tko je predstavlja, danas je zapravo točno tu gdje joj je i mjesto, na samom dnu, prilagodila se društvu kojeg je ona trebala oblikovati umjesto da ono oblikuje nju.

Zato poslodavci ni ne mogu previše očekivati od diplomanata koje nitko nije naučio ni misliti ni raditi, a kad se k tome pribroji razmišljanje kako su svi poduzetnici bivši vozači bagera i šlepera koji su se nakrali 90 – tih i još uvijek prisutan socijalistički mentalitet da „pravi posao“ nije posao kod privatnog poduzetnika, nego je „pravi posao“ isključivo onaj u nekoj gradskoj ili državnoj upravi ili instituciji, općenito onaj koji se plaća iz nekog proračuna, siguran do penzije, Hrvatskoj ne može biti bolje nego što jest i ne može imati diplomce bolje nego što ima.

Vrijeme je zato da se mladi prestanu gladiti i da im se prestane tepati, vrijeme je da se prestane s patetikom i jasno reče, konačno prizna, kako su kroz tranziciju, koja još traje, izrasle gomile nezrelih generacija, generacija „gotovana“ i „mimoza“, koje Hrvatsku s beskrvnom akademskom zajednicom pretvaraju u društvo neznanja, unatoč naizgled većem broju visokoobrazovanih u ukupnoj populaciji. No, tko će to priznati? Oni koji su takve generacije i odgojili?!

Čini se kao začarani krug iz kojeg nema izlaza. Mladi će zato morati mijenjati sami sebe, bez ičije pomoći, da Hrvatskoj sutra bude bolje, tu treba imati vjere u njih. Oni moraju imati snage priznati kako znaju malo ili ništa, to je prvi korak. Drugi je da odrede krivce za to i promijene društvo da se i njihovoj djeci to ne dogodi. S ta dva koraka počet ćemo sazrijevati kao moderno društvo 21. stoljeća, društvo znanja i progresa. Dotad… Status quo.

Župan Nikola Dobroslavić s v.d. pročelnika UO za gospodarstvo i more Ivom Klaićem te ravnateljem Županijske lučke uprave Dubrovnik Željkom Dadićem održao je sastanak s predstavnicima Društva prijatelja dubrovačke starine Denisom Orlićem, Lukšom Hanzom te Vedranom Kosovićem na temu obnove valobrana Kaše.

Naime, valobran Kaše kao dio fortifikacijskog sustava povijesne gradske jezgre uslijed proteka vremena te ratnih razaranja u iznimno je lošem stanju, slijedom čega su Dubrovačko neretvanska županija i Društvo prijatelja dubrovačke starine tijekom 2018. godine utvrdili prijeku potrebnu sanaciju. U tu svrhu Županija je putem Županijske lučke uprave Dubrovnik, koja je nadležna za predmetno područje, prepustila obnovu Kaša Društvu prijatelja dubrovačke starine.

Naime, s obzirom da trenutno ne postoje programi bilo u europskim fondovima bilo u okviru mogućnosti Županije i nadležnog Ministarstva, Društvo prijatelja dubrovačke starine iskazalo je spremnost financirati ovaj iznimno značajan projekt za Grad Dubrovnik i Dubrovačko-neretvansku županiju.
Kako je dogovoreno prošle godine, a s obzirom na iznimnu složenost ovog projekta, izrađena je procjena sanacije dubinskim snimanjem cjelovitog valobrana, te su se stvorili preduvjeti izradi glavnog projekta uvažavajući samo stanje valobrana, te odabiru načina izvedbe.

Predstavnici Društva, upoznali su župana s rezultatima obavljenih istraživanja te snimanja situacije, iskazali zadovoljstvo stanjem valobrana u konstrukcijskom smislu čime se je pokazao opravdan hodogram u realizaciji ovog projekta koji je ranije definiran između Županije i Društva.

Kako je ranije istaknuto, valobran Kaše iznimno je značajan za samo Društvo s obzirom da predstavlja dosad gotovo jedini neobnovljeni dio fortifikacijskog sustava povijesne gradske jezgre.

Župan je naglasio da je valobran Kaše izuzetno značajan dio lučkog područja gradske luke kao luke otvorene za javni promet, a koja je u nadležnosti Županijske lučke uprave te da je potrebno žurno pristupiti sanaciji istog. Također s obzirom na trenutnu nedostupnost financiranja putem europskih fondova te sam karakter valobrana kao dijela fortifikacijskog sustava u javnoj namjeni, župan je zahvalio Društvu na prihvaćanju financiranja ovog projekta.

Predstavnici Društva upoznali su župana također s više od tridesetak projekata koji se trenutno provode u okviru plana i programa Društva, a koji čine iznimno važan doprinos očuvanju kulturne baštine te njenom stavljanju u funkciju u današnjem vremenu.

DPP

Vatrogasna zajednica Grada Dubrovnika donirala je autocisternu općini Pojezerje, a na primopredaji je bio i dubrovački gradonačelnik Mato Franković, koji je ujedno i predsjednik Vatrogasne zajednice.

To je samo jedna u nizu donacija budući da zajednica često donira starija vozila vatrogasnim društvima na području grada i županije, a sad su na prijedlog zapovjednika Stjepka Krilanovića i županijskog zapovjednika Stjepana Simovića odlučili da se autocisterna donira općini Pojezerje.

U posljednjih godinu dana Grad Dubrovnik napravio je puno na području vatrogastva pa je tako u travnju 2018. potpisan novi kolektivni ugovor kojim su osigurani bolji uvjeti i veće plaće, dok je povijesna investicija gradnja vatrogasnog broda.

DPP

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković susreo se s mladim liječnicima, specijalizantima, koji rade u zdravstvenim ustanovama na području Dubrovačko-neretvanske županije, a koji su izrazili potrebu za pomoć prilikom rješavanja stambenog pitanja, kako bi mogli dugoročno ostati ovdje raditi, za dobrobit građana Grada Dubrovnika i svih stanovnika Županije.
 
Gradonačelnik Mato Franković kazao je kako Grad želi pomoći i svakako želi zadržati što više liječnika na ovom području. Iznio je nekoliko prijedloga u tom smjeru, između ostalog i osiguravanje dijela stanova iz programa „Dubrovačke stanogradnje“ za potrebe liječnika. Kazao je i kako će na ovu temu razgovarati s čelnicima javnih zdravstvenih ustanova na našem području te kako je jedna od opcija mogućnost izgradnje novih stanova na zemljištu koje je u neposrednoj blizini i u vlasništvu Opće bolnice Dubrovnik.

- Može se ići na opciju korištenja ili otkupa po povoljnijoj cijeni, ali bi vas Grad onda svakako obvezao da određeni period godina morate raditi u zdravstvenim ustanovama na području Grada Dubrovnika. To je naša prilika da jačamo našu bolnicu i naše zdravstvene ustanove. Grad puno novca izdvaja za zdravstveni sustav, samo u ovoj godini više od šest milijuna kuna za povećanje standarda u dubrovačkoj Općoj bolnici, izdvajamo za Hitnu medicinsku pomoć, za Dom zdravlja i na taj način očekujemo veću kvalitetu pružene usluge. - kazao je gradonačelnik Franković.
 
U ime liječnika, Marija Pelin kazala je kako ne žele ništa besplatno, nego samo iste uvjete kao i njihovi kolege specijalizanti u drugim dijelovima Hrvatske, koji imaju ista primanja kao oni, a povoljnije uvjete za stanovanje. Osim skupih kvadrata za kupnju suočavaju se, kao i ostali, s otkazivanjem najma stanova pred turističku sezonu. Zbog nedostatka medicinskog kadra u cijeloj zemlji neki gradovi i županije već su, kako je kazala, krenuli s određenim modelima subvencioniranja stambenih kredita ili najma stanova.
 
Gradonačelnik je također predložio da liječnici specijalizanti oforme svoj tim za radne sastanke u gradskoj upravi kako bi se dogovorili optimalni modeli kako rješavati njihovo stambeno pitanje.

DPP

U Orebiću je održan radni sastanak u svezi multimodalnog projekta pod naslovom „Poboljšanje prometne povezanosti Pelješca i otoka Korčule“ koji u ovoj fazi uključuje izgradnju dva trajektna pristaništa u Polačištu na otoku Korčuli i u Perni na poluotoku Pelješcu, spojnih cesta, te obilaznicu Orebića u duljini od 6,5 km. Na sastanku su sudjelovali, zamjenik župana Joško Cebalo, član Uprave HC-a Nikša Konjevod, ravnatelj ŽUC-a Ivo Kaštelan, te načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić.

Na sastanku je razmatrana dinamika i usklađivanje realizacije pojedinih segmenata ovog velikog projekta. Hrvatske ceste su izvijestile da su pokrenule i započele realizaciju ugovora za izradu svih glavnih projekata do građevinske dozvole. Osim glavnih projekata potrebno je izraditi i studiju utjecaja na okoliš za koju se pretpostavlja da će vremenski najznačajnije utjecati na ukupnu realizaciju, jer zbog Europske regulative minimalno trajanje izrade studije ovog tipa iznosi osam mjeseci.

Nakon kompletiranja dokumentacije pristupit će se izgradnji obilaznice za što postoje i mogućnosti financiranja iz EU fondova. Budući je trasa same obilaznice i njezin položaj definiran prostornim planom, razmatrana su i usuglašena spojna rješenja na Orebić kao i način spajanja na samim krajevima obilaznice duge oko 6,5 kilometara.
ŽUC je izvijestio da se spojne ceste od buduće Luke Perna prema obilaznici Orebića projektiraju u skladu s planom te da su zadovoljni sa sadašnjom dinamikom realizacije, a zamjenik Cebalo je istaknuo da realizacija planiranih trajektnih pristaništa ide zadovoljavajućim tempom te kako su sredstva EU fondova već na raspolaganju što se tiče planiranih luka.

Načelnik Ančić je napomenuo kako nepovoljan položaj postojeće trajektne luke dovodi Orebić u težak i neizdrživ položaj u prometnom smislu, te je pozdravio aktivnosti koje se u ovom trenutku rade na razvoju cjelokupnog projekta.

Istaknuo je da je Općina spremna i želi pomoći na svaki način kod realizacije jer je ovaj projekt od neizmjerne važnosti za kvalitetu života kako mještana tako i turista, te za ukupni gospodarski razvoj same Općine, Pelješca i otoka Korčule.

DPP

Nakon smrti Tomislava Brnasa predsjedništvo Foruma seniora SDP-a DNŽ donijelo je odluku o raspisivanju izbora i održavanju izvanredne izborne konvencije Foruma seniora SDP-a DNŽ. Na izbornoj konvenciji održanoj jučer izabrano je novo vodstvo Foruma seniora SDP-a Dubrovačko-neretvanske županije.

Za predsjednika je izabran dr. Ante Marković iz Dubrovnika, a za zamjenika Luka Franić iz Ploča. Za članove Županijskog odbora seniora SDP-a izabrani su Jakov Mandun, Ivan Barbir, Izet Zelentrović, Ervin Ševerdija, Snježana Ćustović i Nada Paić - Čolaković.

Gosti konvencije, predsjednik županijske organizacije SDP-a DNŽ Krešimir Kuran i potpredsjednica Kristina Ćurčija pružili su podršku novoizabranom vodstvu te im poželjeli mnogo uspjeha u radu.

DPP

Kroz program redovnog održavanja sportskih terena i dječjih igrališta upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika obnovljen je sportski teren u Mrčevu.

U sklopu provedenih radova popravljena je i obojana ogradna konstrukcija s mrežom, kao i ulazna vrata. Obojani su zidovi i tribine za gledatelje, dok su na nogometnim golovima i košarkaškim konstrukcijama izvršeni potrebni popravci te su isti obojani i učvršćeni, a postavljene su i nove mrežice.
 
Igralište u Mrčevu, smješteno pored društvenih prostorija, od sada pokrivaju i tri sigurnosne kamere koje su povezane sa sustavom video nadzora nad dječjim i sportskim igralištima Grada Dubrovnika.

DPP

Privremena autobusna linija 2B, uvedena u siječnju ove godine zbog prijevoza učenika PŠ Montovjerna do OŠ Lapad, od ponedjeljka 18. veljače prometovat će izmijenjenom trasom. Trasa linije 2A, koja prometuje od glavice Babin kuk do Pila i obratno, također se djelomično mijenja.

Početna stanica linije 2B bit će „Kuneji“, nakon čega će Ulicom Iva Vojnovića autobus prometovati prema Gorici sv. Vlaha, vraćati se na Ulicu Iva Vojnovića, zatim ulicom Od svetog Mihajla i ulicom Od Batale prometovati do stanice ispod OŠ Lapad, koja je posljednja stanica. U povratku linija prometuje obrnutim smjerom. Polazna stanica je OŠ Lapad, dok je posljednja stanica u Ulici I.Vojnovića pored „Cesar kebab“ bara (preko puta hotela Lero).

Izmjenu trase inicirali su roditelji učenika putem Školskog odbora OŠ Lapad. Ustanovljeno je kako se uvedenom linijom tijekom prvih tjedana koristio neznatan broj učenika, jer je za djecu koja stanuju na području od Gospinog polja do Doma zdravlja trasa nepraktična, odnosno ne obuhvaća dovoljno široko područje stanovanja svih polaznika škole Montovjerna.

Podsjetimo, zbog početka radova na izgradnji osnovne škole Montovjerna vrijednih 50 milijuna kuna, učenici od ovog polugodišta pohađaju nastavu u matičnoj lapadskoj školi. Grad Dubrovnik, JP Libertas i OŠ Lapad od 14. siječnja organizirali su prijevoz učenika privremenom linijom 2B kako bi im se olakšao dolazak na nastavu. JP Libertas je za tu potrebu učenicima osigurao besplatan pokaz, a linija je dostupna i svim građanima po redovnim uvjetima.

Linija 2B vozit će do kraja školske godine samo radnim danom u vremenu odvijanja školske nastave, a prometovat će prema sljedećem rasporedu (ispod). Grafički prikaz izmijenjenog kretanja linije u oba smjera s ucrtanim stanicama nalazi se u privitku.

Linija 2A koja trenutno prometuje od glavice Babin kuk do Pila također mijenja dio trase. Linija više neće prometovati Lapadskom obalom, nego se preusmjerava na Ulicu od Batale, kroz Ulicu kralja Tomislava i zatim istom trasom prema posljednjoj stanici.

Grad Dubrovnik