U teškoj prometnoj nesreći, sinoć oko 1.10 sati, na cesti D 118 u blizini Blata na Korčuli dvije osobe smrtno su stradale, a jedna je teže ozlijeđena.

U nesreći je sudjelovalo jedno osobno vozilo dubrovačkih registracijskih oznaka kojim je upravljao 31-godišnjak koji je smrtno stradao, kao i njegov 26-godišnji suputnik, dok je 22-godišnja putnica ozlijeđena i s težim ozljedama prevezana u splitsku bolnicu.

Dovršenim očevidom utvrđeno je da je do nesreće došlo kada je 31-godišnjak upravljao osobnim vozilom dubrovačkih registracijskih oznaka krećući se iz pravca Vela Luke u pravcu Blata. Dolaskom do raskrižja, uslijed neprilagođene brzine, izgubio je nadzor nad vozilom, udario u betonski zid uz rub kolnika, a nakon toga i u kameni suhozid te se u prevrtanju zaustavio na ograđenoj zemljanoj površini. Uslijed zadobivenih ozljeda na mjestu događaja preminuo je 31-godišnji vozač i 26-godišnji suputnik, dok je 22-godišnja putnica iz vozila s težim ozljedama prevezena u splitsku bolnicu gdje je zadržana na daljem liječenju.

D.M.

Kad je već pokojni Franjo zauzeo ime mosta, onda Šetalište Dubravke Šuice, pa Prilaz Andra Vlahušića, Osnovna škola Mata Frankovića, Put Nikole Dobroslavića, Vijadukt Boža Lasića, Vodovod Luke Korde itd. Kako to smiješno zvuči, jednako koliko bi smiješno zvučalo: Most Ivana Šprlje. Tako SDP-ovci naime predlažu da se nazove Pelješki most, jer Šprlje je, uvriježeno je mišljenje, bio idejni začetnik izgradnje tog mosta.

To što je u vrijeme mandata Dubravke Šuice napravljen trotoar ispod Novog naselja Mokošica i rasvjeta kroz Rijeku dubrovačku ili što je u mandatu Andra Vlahušića uređen istočni prilaz Gradu Dubrovniku na Ilijinoj glavici ili što će u mandatu Mata Frankovića biti izgrađena škola u Čokolinu, a u mandatu Boža Lasića novi spoj s magistrale prema Cavtatu ili što je pak u mandatu Luke Korde izgrađen vodovod prema konavoskim brdima, a u mandatu Nikole Dobroslavića sređene pojedine ceste, prema logici koju zastupa SDP bilo bi dovoljno da se svi ti infrastrukturni objekti nazovu imenima spomenutih ili nekih drugih, jer mogli smo navesti i druge primjere, gradonačelnika, načelnika, zašto ne i pročelnika, i oni bogati sudjeluju u vlasti, možda i davaju kakve ideje.

E sad zamislite reakciju SDP-a da HDZ izađe s nekim takvim prijedlogom… Nije teško zamisliti što bi u SDP-u tada rekli, samo je teško zamisliti kako ne mogu shvatiti koliko je njihov prijedlog o Mostu Ivana Šrplje loš, ne zato što pokojni župan Ivan Šprlje nije ništa zaslužan za, ako se izgradi, Pelješki most, već zbog toga što prijedlog SDP-a zapravo pokazuje kako pojedini, ako ne već i većina političara razmišlja, a razmišlja na način da su Bogom dani i zaslužni za sve, dobro naravno, loše ne, Bože sačuvaj ovo drugo.

Prijedlog SDP-a ukazao je dakle na boljku koje će se hrvatski političari teško riješiti. Oni bi naime živjeli u demokraciji, a ponašali se kao da smo u socijalizmu, da ne kažemo komunizmu, jer u komunizmu nikad nismo ni bili, pa bi „velikim vođama“, stranačkim, partijskim šefovima dizali spomenike i imenovali po njima trgove i ulice zbog tih, kao nekih zasluge, kao da su novce dali iz svoga špaga ili u najmanju ruku uzeli lopatu i krampu pa sami gradili.

U demokratskom društvu puno veće zasluge od realizacije nekog projekta treba imati da se zasluži takvo što. Jer, realizacija projekata i jest posao političara koje birači izaberu na vlast. Zbog toga su ih i birali, zbog njihovih programa u kojima su navodili što će se u njihovu mandatu izgraditi, urediti ili koji društveni projekt i mjera pokrenuti, naravno ne njihovim osobnim, ni stranačkim, već novcima poreznih obveznika, jer kako god to zvučalo, kao što ponekad „neka institucije odrade svoj posao“ zvuči blesavo, na koncu je ipak tako, sve što rade političari plaćaju građani. Taj posao oni mogu obaviti dobro ili loše, završiti projekt za koji su govorili kako će ga završiti ili ne završiti, ali to je i dalje samo njihov posao, a ne razlog da po njima imenujemo mostove, ceste, škole ili im se dižu spomenici.

Stoga takvi prijedlozi, poput ovog SDP-ovog, ukazuju na nezrelost demokracije, bez obzira što su neki zašli i u pozne godine i na nezrelost onih koji bi vodili državu, gradove, županije. Nema tu neke velike razlike između SDP-a, HDZ-a, Mosta, HNS-a, HSS-a i milijun i jedne druge partije u Hrvatskoj. Tek kad shvate da su tu gdje jesu zato da provode volju većine ili građana koji su ih birali, a ne zbog pumpanja vlastitog ega, naknada i plaća, da „njihovi“ projekti nisu njihovi već projekti građana, na osnovu čije realizacije će dobiti ili neće dobiti povjerenje birača, možda u budućnosti i ne budu dolazili ovakvi prijedlozi. Ali… Načekat ćemo se mi na to.

Nastavljajući radove na rekonstrukciji sportskih i dječjih igrališta, Grad Dubrovnik završio je obnovu sportskog terena u Čokolinu, gdje su izvedeni popravci i zamjena dotrajalih dijelova.

Na dvije košarkaške konstrukcije s obručem obavljeni su radovi bojanja kao i zamjena mrežica. Uklonjena je stara oštećena ogradna konstrukcija sa žičanim pletivom prema boćarskom terenu, prošireni betonski temelji za novu ogradnu konstrukciju te postavljena nova pocinčana ogradna konstrukcija sa žičanim pletivom, koja je u odnosu na staru povećana u visinu za dva metra.

Troškovi ovih radova iznose 18.230 kuna. Ujedno su, u sklopu održavanja, obojani i stupovi javne rasvjete u okviru igrališta.

U tijeku su i radovi na obnovi sportskog terena na Mrčevu, a slijedi popravak sprava na dva dječja igrališta i košarkaškom terenu u Zatonu, te uređenje sportskog terena na Ilijinoj Glavici.

DPP

RODA - Roditelji u akciji i ove godine ponovno obilježava Međunarodni dan prava djeteta nizom aktivnosti, predavanja i radionica za roditelje i djecu. Kreativna, znanstvena i likovna radionica, rad s glinom, Senzorna igra, Rastemo li kao roditelji, samo su neki od naziva radionica i predavanja namijenjenih roditeljima i djeci, a koje će održati akademske slikarice, psiholozi, defektolozi  i socijalni pedagozi.

Međunarodni dan prava djeteta obilježava se 20. studenoga na dan kada je Generalna skupština UN-a 1959. godine usvojila „Deklaraciju o pravima djeteta", a 1989. godine „Konvenciju o pravima djeteta". Cilj obilježavanja ovoga dana bolje je razumijevanje, prihvaćanje i dobrobit sve djece. Također se žele potaknuti organizacije koje se bave ljudskim pravima i slobodama na poduzimanje konkretnih koraka u zaštiti i unapređenju dječjih prava jer su ta prava temelj izgradnje naprednoga društva. Dobrobit djece zajednička je želja i nada cijeloga čovječanstva. Odrasli bi djeci trebali pružiti sve najbolje od sebe, kako bi im osigurali odrastanje u sigurnom i poticajnom okruženju, u kojem djeca mogu ostvariti svoj puni potencijal.

Na taj dan svi bismo se trebali osvrnuti na sve što smo u protekloj godini napravili kako bi djeca odrastala u takvom okruženju. Na tom ispitu svi mi odrasli još uvijek padamo, ne čineći dovoljno za svoju djecu.
Uz pravo na obiteljsko okruženje koje osigurava uravnotežen razvoj svih potencijala djeteta, Konvencija upućuje kako je pravo svakoga djeteta i to da njegovi roditelji dobiju pomoć društva u ispunjavanju roditeljskih odgovornosti kako bi što je moguće primjerenije mogli obavljati svoj najvažniji posao. Stoga je i ove godine Dan prava djeteta ispunjen nizom sadržaja namijenjenih roditeljima kao potpora pozitivnom roditeljstvu i osnaživanju roditelja u izazovima s kojima se susreće suvremeno roditeljstvo.

Obilježavanje Dana prava djeteta planirano je od 20. studenoga do 30. studenoga u prostorijama Dubrovačke razvojne agencije – DURA.

Program se odvija uz potporu Grada Dubrovnika i uz suradnju Dubrovačke razvojne agencije – DURA i Sveučilišta u Dubrovniku koji su nam omogućili besplatno korištenje svojih prostora.

Sve radionice i predavanja su besplatne. Zbog ograničenog broja polaznica/ka prijave su obavezne. Kako bismo omogućili pristup predavanjima i radionicama što većem broju zainteresiranih, možete se prijaviti na ukupno tri radionice i/ili predavanja na kojima je ograničen broj sudionika/ca. Zainteresirani/e mogu se prijaviti putem poveznice na stranici udruge RODA www.roda.hr, a za dodatne informacije oko prijava možete se obratiti na e-adrese Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

RODA

Grad Dubrovnik, putem gradskog trgovačkog društva Boninovo d.o.o., obavlja radove na uređenju hodne staze groblja Velika Gospa u Vrbici. Riječ je o građevinskim radovima koji uključuju betoniranje hodne staze kroz groblje, ugradnju ograde u dužini od 45 metara na rubnom dijelu groblja te ugradnju novih ulaznih vrata na groblje.

Ujedno se obavljaju radovi za dovod vode na ovo područje, odnosno izrađuje se šaht za vodu, dovod vodovodne cijevi i ventila na samo groblje.

Ukupna vrijednost ovih radova na groblju Velike Gospe u Vrbici je 107.425 kuna plus PDV. Završetak radova očekuje se kroz 15-ak dana.

DPP

Izložba „Umjetnine iz zbirke tvornice Aluminij Mostar“ otvorit će se večeras u 20 sati u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Kustos Moderne galerije iz Zagreba Željko Marcijuš odabrao je pedesetak djela iz zbirke galerije Aluminij iz razdoblja protomoderne, moderne i postmoderne umjetnosti. Zbirka je nastala kao izvrstan primjer društveno - odgovornog poslovanja tvornice Aluminija Mostar. Ovu izložbu čini posebnom i činjenica da po prvi put od svog osnutka 2000. godine, zbirka napušta svoje mostarske prostore te će biti predstavljena dubrovačkoj publici.

Otkupljivanjem umjetničkih djela nakon pojedinih izložbi u Galeriji je godinama stvarana zbirka vrhunskih uradaka zvučnih slikarskih, kiparskih, grafičkih i imena s polja fotografske umjetnosti o kojoj marljivo brine kustos Darko Juka.

Kustos Marcijuš u tekstu kataloga izložbe je zapisao kako „zbirka Aluminija izgleda tradicionalno, ali još uvijek ljudski opipljivo. Prikazuje danas već klasične discipline i tehnike, upućujući na procese stvaranja i oblikovanja medija dugoga niza trajanja sazdanih od povezanih i gotovo neprekinutih vlakana i svežnjeva.“

Fotografijom, slikom i skulpturom predstavljaju se radovi 34 umjetnika, kako domaćih, tako i inozemnih autora, uključujući i dubrovačke autore.

Posebno mjesto na izložbi zauzima djelo Gabrijela Jurkića, koji se u svom opusu rasprostire od zakašnjele secesije i simbolizma sve do impresijskoga realizma, te je jedno od najvažnijih imena moderne umjetnosti Bosne i Hercegovine, kao i hrvatske moderne povijesti umjetnosti.

Izložba ostaje otvorena do 12. prosinca 2018.

DPP

Povodom sjećanja na vukovarsku žrtvu, udruge proistekle iz Domovinskog rata, ali i svi ostali članovi raznih hrvatskih moto klubova, krenuli su danas s krajnjeg hrvatskog juga u moto karavani sa zadnjom postajom Vukovar.

Bikeri su krenuli s Prevlake, najjužnije hrvatske točke, a u Čilipima su kod spomenika ”Konavoska mati” zajedno s načelnikom Općine Konavle Božom Lasićem, predsjednikom MK Dvije rote Dankom Ragužem te predsjednikom Općinskog vijeća Ivom Simovićem zapalili svijeće u spomen na pad Vukovara.

- Ove godine je rekordan broj bikera krenuo s juga Hrvatske, mislim da je više od 120 motora. Naravno nadamo se da će do Vukovara stići bez ikakvih problema kako bi i na ovaj način obilježili tragediju koja se dogodila u Vukovaru. - rekao je Simović te dodao kako će se i dio članova MK Dvije rote pridružiti karavani 17. studenog u večernjim satima.

DPP

Zbog nastavka izvođenja radova na izgradnji II. faze oborinske odvodnje Vukovarske ulice i sanaciji dijela sustava javne vodoopskrbe i fekalne odvodnje od četvrtka, 15. studenog s početkom primjene u 1:00 sat ujutro do 20. prosinca 2018. godine primjenjivat će se privremena prometna regulacija druge podfaze, koja uključuje sljedeće važne elemente:

1. Za prometovanje svih vozila zatvara se dio Vukovarske ulice od skretanja u poslovni centar „Mercante“ do skretanja iz Ulice Šipčine uz važnu napomenu da sva vozila u ovoj podfazi i dalje ulaze na postojeći ulaz „Mercante“, odnosno izlaze kroz Ulicu Šipčine.

2. Vukovarska ulica na potezu od benzinske postaje INA-e do skretanja za centar Mercante postaje dvosmjerna.

3. Upućuje se preporuka građanima da u navedenom razdoblju za prometovanje prema Lapadu i Gružu, koriste alternativne pravce poput Ulice Iva Vojnovića i Ulice Andrije Hebranga.

4. Spojna cesta između Vukovarske ulice i Ulice Ante Starčevića, pored zgrade „Atlant“ centra, postaje jednosmjerna s dva vozna traka iz smjera Ulice Ante Starčevića.

5. Spojna cesta između Vukovarske ulice i Ulice Ante Starčevića, pored zgrade „Downtown“ centra postaje jednosmjerna iz smjera Ulice Ante Starčevića. Pri dnu navedene spojnice omogućit će se desni skretač za ulazak vozila u Pemo centar, te lijevi skretač za nastavak vožnje Vukovarskom ulicom.

6. Parking na spojnici između Vukovarske ulice i Ulice Ante Starčevića, pored zgrade „Downtown“, iz smjera ulice Ante Starčevića s desne strane se ukida u navedenom vremenskom roku.

Molimo sve sudionike u prometu i cijenjene građane da kretanje prilagode privremenoj prometnoj regulaciji, kao i za razumijevanje i strpljenje jer se radi o važnoj investiciji čije izvođenje je, zbog položaja prometnice u samom poslovnom središtu, iznimno zahtjevno.

O drugim fazama izgradnje javnost će biti pravovremeno obaviještena.

Grad Dubrovnik

Troje teže, od kojih jedno dijete i troje lakše ozlijeđenih te kaznena prijava protiv vozača posljedice su jučerašnje prometne nesreće u Velikom Zatonu u kojoj se kombi, koji je prevozio četvero djece s posebnim potrebama u pratnji 59- godišnjakinje, zabio u zid.

Nakon završenog očevida Policijska uprava dubrovačko – neretvanska u službenom izvješću jutros navodi kako je „do prometne nesreće došlo kada je 40-godišnji vozač kombi vozila dubrovačkih registracijskih oznaka, koji se kretao u pravcu Slanog, izlaskom iz zavoja, zbog brzine neprimjerene uvjetima i stanju kolnika, izgubio nadzor nad vozilom i prednjim dijelom udario u dva metalna stupića na nogostupu, potom i u stup javne rasvjete i na kraju u kameni zid s iste strane kolnika“.

„U nesreći su teške tjelesne ozlijede zadobili vozač, 59-godišnja suputnica i 12-godišnje dijete, dok je još troje putnika zadobilo lakše tjelesne ozlijede. Zbog počinjenog kaznenog djela „Izazivanje prometne nesreće“ protiv vozača slijedi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu u Dubrovniku.“ – piše u priopćenju iz policije.

D.M.

Izložba „Umjetnine iz zbirke tvornice Aluminij Mostar“ otvorena je večeras u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Na izložbi su predstavljeni radovi po odabiru kustosa Moderne galerije iz Zagreba Željka Marcijuša, pedesetak djela 34 umjetnika, među kojima i niza dubrovačkh, iz zbirke galerije Aluminij iz razdoblja protomoderne, moderne i postmoderne umjetnosti. Inače, prvi put nakon osnivanja prije 18 godina zbirka je napustila prostore Aluminija i po tom je ova izložba jedinstvena.

U Galeriji Aluminij Mostar zbirka slikarskih, kiparskih, grafičkih i fotografskih imena stvarana je godinama, a kustos galerije je Darko Juka.

Izložba u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik ostaje otvorena do 12. prosinca.

D.M.

Zamislite da, ne daj Bože, sudjelujete u nesreći u kojoj je bilo više poginulih, niste ništa krivi, svi oko vas znaju također da niste krivi, ali čekate čak godinu i pol dana da to potvrde i državni organi koji su protiv vas pokrenuli istragu, iako je po svim pokazateljima i iz očevida nesreće bilo jasno da niste krivi.

Godinu i pol dana živite u neizvjesnosti hoćete li pred sudom odgovarati možda za nešto za što znate da niste krivi, nakon toliko vremena, nemate li podršku okoline, mogli bi početi sumnjati u sebe da ste uistinu nešto pogrešno i uradili, uostalom pred očima vam se vjerojatno vrte i poginuli, preispitujete se jeste li možda mogli nešto više uraditi, pa iako niste krivi, što vam na koncu i država potvrdi, cijeli život nosit ćete ožiljke nesreće za koju niste krivi.

Uostalom, znate i vi, uvijek će biti onih koji vam neće vjerovati do kraja da niste krivi, možda netko blizak poginulima, možda neki koji prdnu ludih samo da bi dali kafansko mišljene o nečem o čemu malo ili ništa ne znaju, to je taj biljeg, taj, pečat na duši koji nikad neće zacijeliti kao ni bol rodbine poginulih.

Sve to proživio je i proživljava zapovjednik broda Lučke kapetanije Dubrovnik „Danče“ M.K. danas četrdesetjednogodišnjak, u trenutku nesreće u Koločepskom kanalu, četrdesetogodišnjak. Može biti dobar, može biti loš čovjek, može biti desničar, ljevičar, nagao ili plah, bogat ili siromašan, uhljeb ili vrijedni radnik, simpatičan ili nesimpatičan, upravitelj plovila ili vozila vrijednog tisuću ili milijun kuna, M.K. ne morate osobno poznavati, kao što ga ne poznaje ni autor, da bi shvatili kako je sve navedeno potpuno irelevantno, relevantno je jedino je li očevidom nesreće utvrđena ikakva njegova krivica i je li zaslužio prolaziti agoniju koju, vjerujem, jest prolazio.

M.K. je kobne noći 27. travnja 2017. obavljao svoj posao, krenuo u spašavanje nečijeg života po nevremenu na moru kada se u pramac broda „Danče“, kojim je zapovjedao, zabio gumenjak.

Već očevidom nesreće utvrđene su neke nepobitne činjenice. Već na osnovu tih bazičnih činjenica svakome tko išta zna o plovidbi moglo je biti jasno kako nema krivice na zapovjedniku broda „Danče“, iako je naravno to i službeno trebalo biti potvrđeno. A osnovne su činjenice da je brod „Danče“ imao prednost prolaza i bio propisno osvijetljen, a da je gumenjak bio neosvjetljen i nije imao prednost prolaza. Ipak, uvijek ostaju neke druge činjenice koje su važne, od brzine plovidbe, udaljenosti od obale, procjenama zapovjednika i skipera, je li tko od njih bio pod utjecajem opijata itd. Sve to također se moralo utvrditi, ipak je riječ o nesreći, tragediji sa sedam poginulih. I utvrđeno je, vrlo brzo nakon nesreće.

Ipak, istraga je pokrenuta, i to čak tri mjeseca nakon nesreće, a M.K. se sumnjičilo da nije poduzeo sve radnje potrebne za sigurnost plovidbe. I onda… Čak godinu i pol dana od dana nesreće državi je trebalo da oslobodi M.K. svake sumnje da je kriv za tu nesreću i to uglavnom na osnovu činjenica koje su utvrđene odmah ili vrlo brzo nakon nesreće.

Neke druge okolnosti, pa čak i ona je li M.K. na radaru mogao vidjeti gumenjak… Pa zvučat će nekima možda i apsurdno, ali, zapravo, je li se gumenjak mogao vidjeti na radaru, za utvrđivanje krivca nesreće nije čak podatak koji je odlučujući. Protupitanje je naime što bi DORH istraživao da M.K. nije imao radar, kao što ga nema veliki broj brodica, dakle da je u pitanju bila neka druga brodica kojom je M.K. ili bilo tko drugi upravljao, a ne ona brodica lučke kapetanije. Uzimimo da je M.K. i mogao vidjeti na radaru gumenjak, „Danče“ su imale prednost prolaza, a skiper gumenjaka obvezu da uspori i prođe brodici lučke kapetanije po krmi. Možda je ovo pojednostavljivanje, ali usporedimo to s cestovnim prometom. Idete prema semaforu na kojem vam svijetli zeleno, prolazite u raskrižje i drugi automobil, kojem je bilo crveno, zabije se u vas. Ipak, godinu i pol dana živite pod opterećenjem hoće li vas se sudski goniti.

Ovaj primjer iz cestovnog prometa možda i nije najbolja usporedba, ipak je ovdje riječ o nesreći sa sedam poginulih, ali sedam poginulih i jest bilo presudno da se u ovom slučaju pokrene istraga protiv M.K. i otklone sve, pa i one najmanje, ako su uopće postojale, sumnje u krivicu zapovjednika „Danača“. Ali zaboga, kad je već tako moralo biti, kad je istraga zbog tragičnih posljedica morala biti pokrenuta, kad je već sedam života ugašeno, zar je uistinu trebalo čak godinu i pol dana državi da prekine agoniju u životu još jednog čovjeka? Zar su punih godinu i pol dana u DORH-u svaki dan radili na tom slučaju pa nije moglo sve biti prije okončano? Odgovori na ova dva pitanja svakome tko trezveno razmišlja su jasni.

Klub vijećnika SDP-a Dubrovačko – neretvanske županije u današnjem priopćenju za javnost pita župana Nikolu Dobroslavića i očito, iako se imena ne navode u priopćenju, gradonačelnika Mata Frankovića gdje su zajedno s ministrima i ostalim odgovornim u slučaju neplaniranih slijetanja zrakoplova Croatia Airlinesa u Split umjesto u Dubrovnik. Naime, iako prethodnih dana vremenske prilike ne izgledaju takve kao da bi mogle biti prepreka slijetanju na Zračnu luku u Čilipima, pa i unatoč radovima na proširenju piste, zabilježeni su slučajevi da su zrakoplovui umjesto u Čilipe slijetali u Split.

„Mnogi naši sugrađani bili su neugodno iznenađeni kada su ih prije nekoliko dana unatoč već izdanim zrakoplovnim kartama obavijestili da im te karte za povratak nakon 8.11.2018. više ne vrijede za noćne letove jer se radi uzletno-sletna pista. 
Putnici su se naravno nakon toga organizirali, prilagodili svoje obveze i naivno vjerovali da je tu njihovim problemima kraj, ali kako vidimo ipak nije, jer nakon što se ukrcaju u popodnevni let u toku leta saznaju da zrakoplov slijeće u Split.“ – pišu vijećnici SDP-a.

„Nakon slijetanja nitko ne dočekuje putnike, na prodajnim mjestima ne postoji mogućnost kupovine obične bočice vode, slijedi ulazak u autobuse, a potom putovanje do Dubrovnika u trajanju od 4 sata i 30 minuta uz samo 1 stajanje i to u Neumu na 15 minuta. Za sve putnike, one mlađe dobi, malo starije, bolesne i umorne putovanje iz Zagreba do Dubrovnika izgleda kao noćna mora, a kako vidimo pored scenarija koji je bio u prošli četvrtak isto se dogodilo i danas popodne.“ – navode SDP-ovci.

„Nalazimo se u 21.stoljeću, umjesto da kvaliteta usluga raste one nažalost idu unatrag i to preko leđa građana koji zrakoplovne karte skupo plaćaju. Građani su očekivali i očekuju kako ćemo ići prema boljoj kvaliteti te da će Dubrovnik kao destinacija i grad za stanovanje biti sve bliže, a on je ovakvim načinom rada i neorganizacijom sve dalje i dalje, a kvaliteta sve lošija.

Tko štiti građane? Koju poruku ovakvim poslovanjem šaljemo svim budućim posjetiteljima Dubrovnika i okolice?

Župane, gradonačelniče, ministri i ostali odgovorni gdje ste i što čekate?“ – piše u priopćenju Kluba vijećnika SDP-a Dubrovačko – neretvanske županije.

D.M.