Hrvoje Čikato, legendarni dubrovački brijač napustio nas je jučer, 10. srpnja, u 71. godini života. Funero Hrvoja Čikata bit će na Boninovu u petak, 13. srpnja u 18 sati.

S odlaskom Hrvoja Čikata odlazi i dio povijesti Grada, on nije bio samo dobri duh Grada, već i dio tradicije, jer brijački zanat u obitelji Čikato trajao je više od sto godina. Započeo ga je Hrvojev djed, nastavio otac, a završit će se s odlaskom Hrvoja.

Teško je pronaći Dubrovčanina starijeg od tridesetak godina, a da nije barem jednom bio u Čikatovoj brijačnici ili makar čuo za njega i njegovu butigu koja je bila više od brijačke radnje. Bilo je to mjesto susreta, ćakula, kundurarija, pa i mjesto gdje se po onom pukom suncu na putu do doma moglo i otkunjat dok Čiki brije i šiša.

O tome što je meštar Čikato značio i što je značila njegova brijačka radnja govori i to da je riječ vjerojatno o brijaču o kojem je napravljeno najviše novinarskih priloga, što u tiskanim i online medijima, što na televizijama. Jednostavno, samo pogled na njegovu butigu i samog Čikata, bio je pogled u neki drugi svijet, opušteniji, mirniji, svijet koji je polagano nestajao, klizio iz sjećanja, a posjet njegovoj radnji vraćao je memoriju.

No, nije sve bilo tako glatko i mirno u njegovu životu dubrovačkog brijača koji je ušao u legendu. Od rata kada je butiga izgorjela do novih vremena u kojima su ljudi sve manje počeli posjećivati brijače, nije Čikatu bilo lako održavati obrt, ali nije odustajao i hvala mu na tome. Hvala ti Čiki za svako ono adio s osmijehom svima koji su prolazili svih ovih godina Ulicom od Puča i uputili pogled prema tebi, Grad neće više biti isti bez tebe, adio Čiki, adio meštre.

Davor Mladošić

[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=vTCg8HFkrWo"]

Za Osnovnu školu Ivana Gundulića i Područnu školu Šipanska Luka Grad Dubrovnik u svom je proračunu za ovu godinu osigurao sredstva u iznosu od 80.700 kuna za tehničara, s kojim je škola potpisala ugovor za održavanje i servisiranje opreme, a u sklopu provedbe pilot-projekta ''e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola''.

Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet, koja je nositelj projekta, u sklopu ovog ugovora izgradila je lokalnu bežičnu mrežu na školi, opremljena je jedna interaktivna učionica s pametnim ekranom i 30 tableta te jedna prezentacijska s pametnim ekranom. Nastavnici, ravnatelji i stručni suradnici dobili su uređaje za rad (tablet, računalo ili laptop) i prošli potrebne CARNet-ove edukacije.

Tako su za narednu školsku godinu 2018./2019. OŠ Ivana Gundulića i PŠ u Luci šipanskoj spremne za provedbu ovog pilot-projekta. Za mrežu i opremu, aplikacije i sadržaje te edukaciju zaposlenika ukupno je utrošeno 1.859.759 kuna, od čega se veći dio (oko 85 posto) sufinancira iz Strukturnih fondova Europske unije.

Pilot-projekt ''e-Škole'' dio je šireg programa koji pridonosi jačanju kapaciteta školskog obrazovnog sustava s ciljem osposobljavanja učenika za tržište rada, daljnje školovanje i cjeloživotno učenje. Svrha ovog pilot-projekta je uspostaviti sustav razvoja digitalno zrelih škola kroz pilotiranje i evaluaciju primjene IKT-a (informacijskih i komunikacijskih tehnologija) u obrazovnim i poslovnim procesima u 10% škola u RH. Na temelju takvog dvogodišnjeg iskustva želi se razviti strategiju za implementaciju sustava digitalno zrelih škola u cijelom sustavu osnovnog i srednjeg obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Provodi se, dakle, kroz dvije faze: od 2015.-2018. (pilot-projekt) te sveobuhvatni projekt, koji se planira provoditi od 2019.-2022. na temelju rezultata pilot projekta, a obje se sufinanciraju iz Strukturnih fondova EU.

DPP

Noćas će se provoditi dezinsekcija na području Općine Konavle na što se posebno upozoravaju pčelari i osobe s osjetljivim dišnim putevima.

Adulticidna dezinsekcija je suzbijanje insekata na otvorenom prostoru, a koristi se postupkom hladnog zamagljivanja iz vozila. Zamaglivanje će se provoditi na području općine Konavle 10.srpnja 2018. tijekom noći i ranog jutra kada je aktivnost insekata pojačana.

Dezinsekcija će se provesti na javnim površinama i uz prometnice treritat će se zelenilo, grmlje i travnate površine gdje komarci borave, prolaskom vozila kroz ulice, tretiranje površina i vegetacije između ulica, javnih zelenih površina- parkova.

Mjere opreza:
Osobe sa osjetljivim dišnim putevima (npr. asmatičari) mole se da ostanu u zatvorenom, zatvore prozore. Pčelari se mole da drže svoje pčele zatvorene tijekom zamagljivanja. U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta, kiše ili jačeg vjetra, adulticidni tretman se odgađa, o čemu ćemo dodatno obavjestiti.

Općina Konavle

Kad je onomad u sezoni tadašnjeg Kupa UEFA 1984./1985. Beogradski Partizan popio pet komada u mađarskom Szekesfehervaru, Jugoslavijom, u kojoj su se skromno počeli pojavljivati video playeri i rekorderi, kružila je zajebancija koja je glasila ovako: „Davali smo vam video, htjeli ste i ton“. Bolji poznavatelji nogometa sjetit će se razloga toj dosjetki, Szekesfehervar je grad iz kojeg potiče klub imena Videoton, a predviđanja o pobjedi Partizana su promašila „ceo fudbal“.

„Prvi put smo sjeli u autobus koji ima video player. Više smo se bavili filmovima, nego analizom Videotona. Šteta. Sami smo krivi.“ – prisjetio se jednom prilikom u razgovoru s novinarom Monda Vladimir Vermezović, nekadašnji nogometaš Partizana, istom prigodom kada je njegov kolega Miodrag Ješić kazao: „Bili smo prepotentni. Da smo izvukli Real, ne bi bilo problema. Ovako, Videoton. Koga to zanima?! Išli smo u Mađarsku i više razmišljali o šopingu. Čekao sam pola sata u redu da kupim Salamander cipele.“

I kakve to veze ima s Dubrovnikom? Pa zapravo eto nikakve, osim što je ovaj slučaj odlična alegorija uz proglašenje tzv. buffer zone u Dubrovniku i ulogu koju su u tome odigrali „srđevci“, i ne samo oni, već i plejada raznih likova koji su se našli pozvani tužakati se UNESCO-u na ugroženost Dubrovnika zbog projekta golfa na Srđu, bez da je itko mimo njihovih tisuću, možda dvije tisuće simpatizera ili glasača, od njih to tražio.

Dajmo ruke, noge, ma dajmo i bubreg ako treba samo da se projekt golfa zaustavi, bila je nit vodilja tzv. „srđevaca“ koji osjećaju, kako je to primijetio i aktualni gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, kao da su oni jedini ti koji brane interese građana Dubrovnika. Svi ostali valjda mrze Grad i građane samo zato što ne misle kao oni. Osim te „Srđ je naš“, „Srđ je Grad“, „Dajmo ruke“ prepotencije kako su baš oni te naše Mesije iritantnije je samo neprestano popovanje o demokraciji i nužnoj participaciji građana u odlukama dok im demokratsko razmišljanje seže samo do granice dok se netko s njima slaže.

Odličan primjer za to je upravo referendum o golfu, jer „srđevci“ će uvijek istaknuti desetak tisuća glasova protiv projekta golfa, ali će izbjeći podatak da je riječ o manjini građana Dubrovnika dok im većina nije važna samo stoga jer se ili ne slažu s njima ili ih nije briga za Srđ pa su za „srđevce“ izgleda manje vrijedni i valjda glupaci jedni nedostojni biti građani Dubrovnika. Zbog tog i takvog iritantnog mesijanskog stava onih desetak tisuća glasova podrške „srđevcima“ bi danas bio samo sanak pusti.

„Srđevci“ su kampanjom protiv golfa postali nova politička opcija u Dubrovniku, ali umjesto da oplode podršku s referenduma, za koji nikad nisu do kraja shvatili da je kod dijela onih koji su izašli to bio znak protesta kontra politike velikih stranaka, a golf rupe zadnja rupa na svirali referenduma, „srđevci“ su se prekasno počeli baviti drugim problemima Grada ostavši fokusirani na Srđ.

Nisu iskoristili to što su im Dubrovčani dali video (podršku), nego su htjeli još i ton (Srđ). Sjeli su prvi put u autobus s video playerom (dobili mogućnost političkog odlučivanja), ali su se više bavili filmovima (Srđem) nego analizom (istinskim problemima Grada), pa su na koncu i prošli poput Partizana u Szekesfehervaru, a strijelac zadnjeg gola bio je baš UNESCO izostavivši baš plato Srđa s projektom golfa iz buffer zone kojoj su zbog Srđa oni kumovali i tako uvalili sugrađane u probleme i promašili „ceo fudbal“.

No, neće poput Vermezovića priznati kako im pripada dio krivice za buduće probleme Dubrovčana, npr. što će netko za dignut kat na kući u Gružu morati čekati da se s tim složi neki činovnik u UNESCO-u koji mora provjeriti kako će to utjecati na povijesnu jezgru. (?!) A znamo kako je to kad odlučuju činovnici koji Grada nisu vidjeli, otprilike kao kad Zagrepčaninu netko reče da ima kuću u Gradu pa ovaj jadan odmah zamisli palaču, a u njoj sve od zlata i dragulja.

Nekada urbanistički biser Dubrovnik u zadnjih dvadesetak godina uistinu je pretvoren u urbanističko ruglo, no buffer zona malo će toga riješiti, a puno toga zakomplicirati i usporiti, pa i projekte koji bi upravo taj urbanistički kaos mogli i trebali rješavati. Uostalom, ne bude li pameti, kako je zadnjih dvadesetak godina nije bilo, i manje ingordece i korupcije, uzalud buffer zona, „Mujo i Pujo“ parama će i dalje vrtit „gdje burgija neće“ (nemojmo se pravit ludi, je li), a ti se moj Dubrovčanine u Gružu jebi s katom kuće i čekaj činovnika iz UNESCO-a.

Koncert jednog od najvećih živućih violončelista na svijetu Mische Maiskog i Zagrebačke filharmonije pod ravnanjem mo. Pier Carla Orizia, održat će se u srijedu, 11. srpnja na otoku Lokrumu, a ne ispred crkve svetog Vlaha kako je prvotno bilo najavljeno. Brodovi za Lokrum polaze u 21.45 i 22.00 sata iz stare gradske luke, a planirani povratak s Lokruma je oko ponoć, po završetku koncerta. Lokacija koncerta je promijenjena zbog polufinalne utakmice Svjetskog nogometnog prvenstva u kojoj igra hrvatska reprezentacija, a za pomoć pri organizaciji Dubrovačke ljetne igre zahvaljuju Rezervatu Lokrum.

Mischa Maisky glazbenik je svjetskog glasa i, kako sam za sebe kaže, građanin svijeta. Mjesto prvoga solista u nizu ovogodišnjih koncerata opravdava poseban odnos Maiskog i Dubrovnika. Nastup slavnog violončelista može se okarakterizirati kao povratnički koncert u grad u kojem je uz nekoliko nastupa na Ljetnim igrama (2001. i 2002.), između 2000. i 2012. svake godine održao nastup na festivalu komorne glazbe “Julian Rachlin i prijatelji”. Uz Zagrebačku filharmoniju, koja je istinski promotor glazbene umjetnosti diljem Hrvatske i kulturni veleposlanik Hrvatske u svijetu, stoga i čest te rado viđen gost na Dubrovačkim ljetnim igrama, Mischa Maisky izvest će trostavačni Koncert za violončelo i orkestar u h-molu Antonína Dvořáka. Maestro Pier Carlo Orizio dirigirao je najvećim europskim orkestrima i surađivao s legendarnim umjetnicima.

U Kini je obnašao dužnost umjetničkog direktora Međunarodnog pijanističkog festivala u Pekingu, da bi zatim s Lucom Ranierijem osnovao Filharmonijski orkestar međunarodnog pijanističkog festivala Brescije i Bergama, a od 2002. godine radi i kao profesor orkestralne prakse na konzervatoriju u Veroni. Uz Dvořáka, na programu koncerta je najuspjelije orkestralno djelo Jakova Gotovca- Simfonijsko kolo - ujedno jedna od najpopularnijih i najizvođenijih skladbi hrvatske literature za simfonijski orkestar uopće. Iz grandioznog ciklusa Bedřicha Smetane Moja domovina u program ovog koncerta uvrštena je simfonijska pjesma Vltava koja opisuje tijek istoimene rijeke kroz popularnu glavnu temu i slikovit programski sadržaj.

Ulaznice za koncert mogu se kupiti preko festivalskih stranica www.dubrovnik-festival.hr ili servisa www.ulaznice.hr te na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1), svakim danom od 9 do 21.30 sati. Svi stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije ostvaruju popust od 30% za kupnju ulaznica na prodajnim mjestima.

K.L.

S Biskupskom palačom dobivamo mjesto i prostor koji će oplemeniti i oživjeti stari Grad. Zahvaljujem se svim zaslužnima koji su dali svoj doprinos kako bi zgrada zračila duhovnošću koja nam itekako nedostaje. Kad sam mislio što bih kazao, imao sam sliku u glavi. Dakle, 1979. godine izlazi biskup. Godine 2018. ulazi biskup. I vidi poprilično drugačiji svijet. - rekao je predsjednik Sabora RH Gordan Jandroković danas se na otvaranju obnovljene Biskupske palače u Dubrovniku.

- Ono je bilo vrijeme u kojem nije bilo slobode, vrijeme kad vjera i Crkva nisu bile dobro primane od države i državnih vlasti. Ono je bilo vrijeme kojeg se ne sjećamo po dobrom. Pak, 2018. ulazi biskup. Imamo demokraciju, ali postavljamo si pitanje jesmo li ispunili slobodu s onim čim bi je trebali ispuniti, je li dovela do toga što smo očekivali. Onda se sjetimo masovnih turista, vidimo da živimo u svijetu izvrnutih vrijednosti, konzumerizma gdje možda nedovoljno cijenimo vrijednosti na kojima počiva ljudski rod, vrijednosti na temelju kojih je izgrađen ovaj Grad. - kazao je Jandroković.

V.S.

Kao reakcija na učestala kršenja koncesijskih ugovora što je dovelo do niza pritužbi građana, u Županiji dubrovačko neretvanskoj, odnosno u palači Ranjina održan je sastanak s koncesionarima plaža na području Grada Dubrovnika. Sastanak s koncesionarima održali su zamjenik župana Joško Cebalo, v.d. pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i more Ivo Klaić, predstavnik Lučke kapetanije Dubrovnik Nikola Beusan, pročelnik Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more Grada Dubrovnika Marko Miljanić i predstavnica Crvenog križa Katija Damjanović.

Županija u Zakonom utvrđenom postupku putem javnih natječaja dodjeljuje koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra čime ovlaštenici koncesija stječu prava, ali i obveze prilikom obavljanja gospodarske djelatnosti na tim područjima.

„Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ne omogućuje županijama niti upravni niti inspekcijski nadzor nad provođenjem ugovora o koncesiji, nego je to stavljeno u nadležnost posebnom povjerenstvu i Lučkim kapetanijama. Kako su, medutim, reakcije građana ukazale na možebitno nepravilno postupanje u korištenju koncesija Županija je odlučila još jednom sve upozoriti na nužnost poštivanja zakona i ugovora o koncesiji te podsjetiti na moguće posljedice. Naime, ako se utvrde nepravilnosti u korištenju dodijeljene koncesije predviđene su sankcije sve do raskidanja ugovora. Na sastanku su svi još jednom upozoreni da Županija nije odobrila niti jednu „zatvorenu“ koncesiju, da područja ne mogu biti ograđena, ne smiju se naplaćivati ulaznice te se ne smiju unaprijed postavljati ležaljke itd.“ – navodi se u priopćenju iz Županije nakon održanog sastanka.

„S obzirom da su za nadzor koncesioniranih područja u prvome redu, osim Povjerenstva za praćenje i izvršavanje obveza iz odluka i ugovora o koncesijama, ovlašteni službenici Lučke kapetanije te komunalnog redarstva ukazano je i na obvezno pridržavanje drugih općih sigurnosnih uvjeta zaštite kupača, spasilačkih službi i drugo u suradnji s predstavnicima Crvenog križa.“ – piše u priopćenju.

Iz Županije dalje navode kako je „u skladu sa svojim razvojnim planovima Županija proteklih godina uložila znatne napore prvenstveno u uređenje pomorskog dobra, omogućavanje gospodarske djelatnosti, novih sadržaja, te doprinosa na svih razinama kako prostornim tako i financijskim, čime se svrstala u najuspješniju hrvatsku županiju u korištenju pomorskog dobra“.

„Također, poznato je da je problematika prostornih kapaciteta Grad Dubrovnika vidljiva u svakodnevnom prometu, broju posjetitelja, općem stanju opterećenosti, te je razumljivo da se ista odražava i na sam obalni prostor koji je jedan od bitnih razloga turističkih dolazaka na naše područje.
Upravo iz tog razloga ovlaštenici koncesija kao partneri u uređenju prostora na svoju i opću korist imaju za obvezu i uvažavanje posjetitelja tim istim područjima te obvezno pridržavanje uvjeta utvrđenih koncesijskim ugovorima, u slučaju nepoštivanja kojih, će Županija inzistirati na sankcijama.“ – piše u priopćenju sa sastanka s koncesionarima.

Na sastanku je istaknuto i da se osim područja dodijeljenih u koncesije, pomorskim dobrom gospodari i putem koncesijskih odobrenja za postavljanje ležaljki, suncobrana, ambulantne prodaje napitaka i slično, a koje je u nadležnosti Grada Dubrovnika, te će se, stoji u priopćenju, „nositelji istih, slijedom zaključenog na ovom sastanku, upozoriti na obvezno poštivanje otvorenosti i dostupnosti prilikom korištenja“.

D.Mladošić

Održavanje sigurnosti i javnog reda i mira jedna je od ključnih potreba policije i svake jedinice lokalne samouprave. Vodeći se tim zajedničkim interesom danas su Konavoskom salonu Grada Dubrovnika ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković potpisali dva sporazuma i to Ugovor o kapitalnoj pomoći za obnovu Policijske postaje Dubrovnik i Sporazum o financiranju smještaja policijskih službenika.

Prvim Ugovorom regulirana je kapitalna pomoć kojom Grad Dubrovnik sa 600 tisuća kuna omogućuje sanaciju i adaptaciju prizemlja Policijske postaje Dubrovnik, dok u isto vrijeme Ministarstvo unutarnjih poslova radi na projektnoj dokumentaciji kako bi se kroz sudjelovanje u Programu energetske obnove u zgradama javnog sektora, obnovio vanjski izgled zgrade.

Drugi sporazum regulira subvencioniranje stambeno-podstanarskog smještaja policijskim službenicima koji rade na području Dubrovnika, a koji porijeklom nisu s područja Dubrovačko-neretvanske županije i nemaju trajno riješeno stambeno pitanje.
Gradonačelnik Franković je kazao da se ovo sufinanciranje treba gledati kao turistički aspekt, s jedne strane sigurnosti, a s druge strane uslužnosti naše policije, koja će adaptacijom prostora Policijske postaje Dubrovnik zasigurno podići razinu usluge, dok je cilj druge donacije sufinanciranjem smještaja policijskih službenika, koji dolaze s drugih područja van naše Županije, olakšati materijalne prilike i time poboljšati kvalitetu života, a ujedno i profesionalnog rada policijskih službenika koji rade na administrativnom području Grada Dubrovnika.

- Činjenica da iz godine u godinu bilježimo rast dolaska stranih gostiju je dobrim dijelom utemeljena na tome da je Hrvatska percipirana kao sigurna turistička destinacija. Ta sigurnost ne dolazi sama od sebe, o toj sigurnosti netko brine, u prvom redu brinu policijske službenice i službenici diljem Republike Hrvatske. – istaknuo je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Zahvalio se gradonačelniku Frankoviću na razumijevanju, jer bi ulaganje u policijske objekte gdje za to postoji potreba, bila preveliko opterećenje za proračun Ministarstva unutarnjih poslova. Upravo iz tog razloga krenulo se u razgovore s jedinicama lokalnih samouprava koji realno iz svojih proračuna mogu pomoći policiji s ovakvim donacijama te je ovo, nakon Novalje, drugi ugovor ove vrste,kojim se ostvaruje nova sinergija i novi smjer suradnje ministarstava i gradova i općina diljem Hrvatske.

Potpisanim sporazumima očekuju se benefiti bolje policijske usluge i zadovoljstva naših građana, ali i brojnih gostiju koji uživaju u prirodnim ljepotama i povijesnim znamenitostima Dubrovnika.

D.B.

Dok hrvatska nogometna reprezentacija proživljava najuspješnije trenutke, neretvanska poljoprivreda je bačena na koljena. Nakon godina nebrige za poljoprivredno zemljište i sustave navodnjavanja sve više dolazi do izražaja zanemarivanje samih poljoprivrednih radnika.
Kao nikada do sada ove godine su vrlo rano Hrvatsko tržište zatrpali uvozni proizvodi iz EU, Albanije, Makedonije pa preko zemalja EU proizvodi iz Afrike i to mahom lošije kvalitete.

Takav rani uvoz potpuno je uništio domaću proizvodnju. Povrće proizvedeno u plastenicima, rajčice, krastavci, paprike ne može se prodati ili se prodaje po vrlo niskim cijenama, a ništa bolja situacija nije ni s lubenicama.

Često se takva roba deklarira kao domaća, dok domaća još nije ni sazrela i tu je očita namjera prevare potrošača. Slaba je kontrola deklariranja proizvoda i kvalitete proizvoda pa često imamo reakcije građana na lošiju kvalitetu poljoprivrednih proizvoda koje su kupili uz pritužbe na okus i miris istih.

Problema je više i svi su usko povezani. Država i Županija ističu rad za boljitak poljoprivrede i poljoprivrednika, ali je iz godine u godinu stanje u poljoprivredi sve teže i teže dok iz Doline Neretve sve više mladih odlazi u inozemstvo i napuštaju poljoprivrednu proizvodnju.

Najveći problem je što ljudi iz ministarstava ne dolaze često na teren sa poljoprivrednicima zajednički iznaći rješenja za probleme, već ih rješavaju iz ureda. Najočitiji primjer toga je veća angažiranost državne tajnice Ministarstva poljoprivrede M.Vučković u rješavanju problematike kadroviranja u Gradu Pločama nego u rješavanju ovog gorućeg problema za čije rješavanje je građani plaćaju.

Za ovakvu situaciju postoje rješenja. Država mora ozbiljnije nadzirati uvoz i kvalitetu uvezenih proizvoda te u suradnji sa Županijom potaknuti izgradnju i otvaranje Agrocentra za Dolinu Neretve kroz koji bi se proizvodi plasirali na tržište.

SDP Dubrovačko-neretvanske županije je protiv nekontroliranog uvoza svih onih proizvoda koje hrvatski poljoprivrednici mogu sami proizvesti u dovoljnim količinama, ali isto tako za one proizvode koje ne proizvodimo tražimo kontrolu kvalitete na način da građanin u bilo koje vrijeme može saznati sve podatke o proizvodu koji je kupio.

Ukoliko dođe do prosvjeda poljoprivrednika smatramo ih opravdanima i takvima ćemo dati podršku.

Predsjednik ŽO SDP-a Dubrovačko neretvanske županije Krešimir Kuran

Tradicionalnim podizanjem zastave Libertas i Himnom slobodi, u utorak su otvorene 69. po redu Dubrovačke ljetne igre. Ceremoniji otvaranja nazočili su brojni uzvanici, među njima i predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Gradonačelnik Mato Franković, osim što je održao govor, sudjelovao je i u samoj ceremoniji otvaranja, tako što je prevodio riječi Kneza s latinskoga, a uz koje je poručeno da se glumcima prepuštaju ključevi Grada. Pak, što se tiče samog govora, Franković je rekao kako je "ponovo došlo ono doba od godine kada se u Dubrovniku u potpunosti prepuštamo naletima nadahnuća, kreativnosti i talenta."

- Lijepo je što se dičimo našim Gradom i naslijeđenom baštinom. Hvalospjevi na račun ljepote našega Grada od strane inozemnih medija, priznanja i oduševljenje turista nisu nam više ni novost, niti nas, bez lažne skromnosti, iznenađuju. No, kamen, ma kako čvrsto i lijepo isklesan bio, ne čini grad. Grad su njegovi ljudi. Uistinu, Grad to smo svi mi, mi ovdje večeras, vi u svojom domovima, i svi oni koji u dalekom svijetu nose Grad u svojim srcima. Ovom Gradu dugujemo hrabrost, dugujemo mu otvorenost! Tražimo više! Stremimo boljemu! Ali zadržimo skromnost i poniznost. - rekao je Franković, koji je u svojem govoru citirao i Sinišu Glavaševića.

Poručio je i kako Grad treba biti po mjeri njegovih stanovnika. Tako će, kazao je, "biti privlačniji i našim gostima i posjetiteljima".

- Kao gradonačelnik ustrajat ću stoga da Dubrovnik vratim njegovim građanima, da Gradu vratimo njegove mlade, djecu, da kreiramo okvir za ugodan i ispunjen život, popraćen kvalitetnom infrastrukturom.To sam dužan činiti kako prema onima koji su nam ovaj grad ostavili na čuvanje, ali prije svega kako bismo osigurali budućnost našoj djeci i unucima. Mi u svom Gradu najbolje znamo što nam treba, koji su naši problemi i na koji ih način želimo i možemo riješiti. Upravo zato, u Zagrebu pred središnjom vlašću, zagovaram i nastavljam se boriti da se lokalnim samoupravama daju veće ovlasti, ali i odgovornost u upravljanju vlastitom sredinom. Vjerujem kako bi takav pristup i model upravljanja diljem Hrvatske u konačnici preokrenuo negativne trendove i pomogao da se Republika Hrvatska razvije onako kako svi želimo i očekujemo. - riječi su Mata Frankovića.

Ovogodišnju ceremoniju režirao je Saša Božić koji potpisuje i scenarij. Pod ravnanjem maestra Tomislava Fačinija, glazbu su izvele Zagrebačka filharmonija, Dječji zbor WDR iz Dortmunda, Akademski zbor Pro musica iz Mostara, Dubrovački komorni zbor, Mješoviti zbor Libertas i ženska klapa FA Linđo. Nastupio je i Folklorni ansambl Linđo, kao i Festivalski dramski ansambl čiji su ovogodišnji predstavnici Nataša Dangubić, Nikša Butijer, Ozren Grabarić, Nika Lasić, Izmira Brautović i Krunoslav Šarić, uz studente glume i plesa Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu. Posebnu ulogu imali su građani Dubrovnika Zora Brajević, Luciano Capurso – Luči i drugi.

V.S.

Zajednička sjednica Županijskog odbora HDZ-a Dubrovačko-neretvanske županije i Gradskog odbora HDZ-a Dubrovnik održana je danas. Sjednici su nazočili i glavni tajnik stranke te predsjednik Sabora Gordan Jandroković te međunarodni tajnik HDZ-a i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Sjednica je bila zatvorena za javnost, odnosno za okupljene novinare, iako je prvotno bilo rečeno da će joj se cijelo vrijeme moći nazočiti. U svakom slučaju, novinarima su se uvodno obratili Gordan Jandroković i predsjednik županijskog HDZ-a Branko Bačić.

- Ovo su naše pobjedničke organizacije. I županijski i gradski HDZ pobijedili su na prošlim lokalnim izborima. Mi redovito obilazimo naše lokalne organizacije. Danas ćemo razgovarati o aktualnoj političkoj situaciji na razini države, ali čut ćemo i od kolega njihova razmišljanja o razvoju Grada Dubrovnika i županija te kako uz suradnju možemo učiniti život građana boljim. - rekao je Jandroković.

- Suradnja državnog HDZ-a s dubrovačkim i županijskim HDZ-om je izvrsna. Puno je visokih dužnosnika došlo iz ovih organizacija. Sinergija je izvanredna. - kazao je Jandroković.

Odgovorio je na pitanje je li se Grad Dubrovnik može izuzeti od Zakona o cestovnom prometu, odnosno liberalizaciji autotaksi tržišta.

- Puno gradova ima svoja specifična pitanja koja ih opterećuju, u Dubrovniku je to promet. Upoznat sam s tim problemom. Morat će se pronaći neka rješenja, nemoguće je izuzimati pojedine dijelove države od zakona, ali u dogovoru je moguće pronaći rješenje koje će osigurati da promet bude protočniji. Vjerujem da će se razgovarati i pronaći održivo rješenje. - objasnio je Jandroković.

O istoj temi je govorio i Bačić.

- Mi s državne razine smo u svakodnevnom kontaktu s načelnicima i gradonačelnicima. Sve bitni projekte i probleme promptno rješavamo u Zagrebu na razini ministarstava i Vlade. Jučer smo imali sjednicu svih gradonačelnika i načelnika iz HDZ-a. Upoznati smo s ovim problemom. Čuli smo razmišljanja gradonačelnika Dubrovnika te je dogovoren sastanak s nadležnim ministrima gdje bismo vidjeli kako nadići problem velikog broja taksista. Gradonačelnik Dubrovnika kaže da je u Gradu potencijalnih 2700 taksi vozila što stvara gužvu. Liberalizacija tržišta je dobro rješenje, ali u nekim turističkim središtima stvorio se problem oko prevelikog broja nazočnih taksista.- riječi su Branka Bačića.

Prokomentirao je odnos HDZ-a i HNS-a u Gradu Dubrovniku, a u svjetlu toga da su ove dvije stranke na državnoj razini koalicijski partneri.

- HDZ je preuzeo vlast u Dubrovniku nakon HNS-a i mandata Andra Vlahušića. Trebalo je vremena da trzavice prođu. Kako vrijeme prolazi, na razini države i Grada tenzije se smirivaju. Pale su teške riječi, ali tako je to u kampanji. Gradimo povjerenje između ovih dvaju političkih opcija. Tu koaliciju pokušavamo što je moguće više provući kroz naše lokalne samouprave. zaključio je Bačić.

Dubrovačko-neretvanska županija, Upravni odjel za komunalne poslove i zaštitu okoliša, sukladno Uredbi o kakvoći mora za kupanje (“Narodne novine” broj 73/08), upozorava javnost da je na plažama Hotela Rixos Libertas u Dubrovniku i Hotela Plat u Župi dubrovačkoj došlo do kratkotrajnog onečišćenja mora fekalnim vodama.

Prema obavijesti Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, od 10. srpnja 2018. godine, tijekom petog ispitivanja kakvoće mora prema Programu utvrđivanja kakvoće mora na morskim plažama Dubrovačko-neretvanske županije u 2018. godini, utvrđeno je da rezultati analize mora za kupanje na plažama Hotela Rixos Libertas u Dubrovniku i Hotela Plat u Župi dubrovačkoj, uzorkovanog 09. srpnja 2018. godine, prelaze granične vrijednosti za mikrobiološki parametar Escherichia coli.

Sukladno Uredbi o kakvoći mora za kupanje čl. 23. i 24., uzorkovanje mora će se ponavljati do prestanka onečišćenja. O onečišćenju je obaviještena Inspekcija zaštite okoliša i ostale nadležne inspekcije.

S obzirom da uzorci mora na plažama Hotela Rixos Libertas u Dubrovniku i Hotela Plat u Župi dubrovačkoj, zbog onečišćenja fekalnog porijekla ne udovoljavaju uvjetima Uredbe, ne preporučuje se kupanje do daljnjih obavijesti.

DNŽ