Obnovljena Biskupska palača svečano je danas otvorena. Obnova je trajala gotovo 30 godina, biskup Mate Uzinić u palaču će useliti u rujnu. Palača je oštećena u potresu 1979. godine, a od tada dubrovački biskupi u njoj nisu niti živjeli. Obnovljenu palaču danas je blagoslovio nuncij u Republici Hrvatskoj msgr Giuseppe Pinto.

Biskup Mate UZinić zahvalio se svima zaslužnima za obnovu.

- Radi se o palači. Danas nije lako živjeti u palačama. Kao mjesto stanovanja nisu na dobrom glasu. Crkva, osobito s papom Franjom želi poslati drugačiju sliku o sebi. Ne želi slati sliku Crkve u palači, nego kako papa Franjo kaže sliku crkve u poljskoj bolnici, blizu ljudima. Možda ta slika poljske bolnice i ide uz ovu prigodu, ker Grad na neki način boluje zbog činjenice da u njemu sve manji broj ljudi živi. - objasnio je biskup Uzinić.

- Grad nisu naši miri, palače, crkve, krovovi, restorani, turisti... Grad smo mi ljudi koji ovdje živimo. Zato je ovaj Grad pomalo bolestan te stoga ova palača svojom porukom postaje svojevrsna poljska bolnica. Kao poziv onima koji su ostali da i dalje budu ovdje, a onima koji su otišli da se vrate. - rekao je Uzinić.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković kazao je kako je ovo već četvrti put ove godine da koristi izraz "povijesnog dana za Dubrovnik", naznačivši kako mu je drago da je palača obnovljena za vrijeme njegovog mandata. Obnovom palače zadovoljstvo je iskazala i zamjenica župana Žaklina Marević.

Također, još su na današnjem događanju govorili i predsjednik Sabora RH Gordan Jandroković, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, izaslanica predsjednice Republike Hrvatske Renata Margaretić Urlić te predsjednik Zaklada Caboga Stiftung Ivo Felner. Naime, Zaklada je donirala značajna sredstva za obnovu palače.

Palača je obnavljana u više faza. Inicijalna istraživanja započeo je Institut za povijest umjetnosti u sklopu svojih širih istraživanja prostora Pustijerne, a konzervatorsko-restauratorski istražni radovi započeti su 1984. godine i završeni 1993. godine pod vodstvom Hrvatskog restauratorskog zavoda. Radovi konstrukcijske sanacije započeli su 2003. godine i trajali su do 2013. godine. Uslijedili su završni građevinski, obrtnički i instalaterski radovi. Unutrašnjost palače uređena je po uzoru na istraženi izvorni izgled. Cijeli proces obnove vodio je Zavod za obnovu Dubrovnika do 2016. godine, kada je to preuzela Dubrovačka biskupija. Svi radovi su vođeni uz stalnu suradnju i nadzor nadležnoga Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Dubrovniku.

Ukupna vrijednost radova na obnovi ovog složenog i povijesno vrlo slojevitog objekta do 2016. godine iznosila je oko 25 milijuna kuna. Obnovom se ovo kulturno dobro željelo što više vratiti izvornom izgledu. Sredstva je kroz programe Zavoda za obnovu Dubrovnika uložilo Ministarstvo kulture, Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Dubrovnik, dok je Dubrovačka biskupija pokrila otprilike 15 posto troškova iz svojih sredstava. Ukupna vrijednost preostalih završnih radova nakon 2016. godine je oko 6,7 milijuna kuna, što je osigurano donacijom Zaklade Caboga Stiftung.

Tom donacijom pokriveno je i uređenje interijera, koje je, kao i sve završne radove vodio arhitektonski studio Studio Vetma Arh iz Dubrovnika. Manji radovi na ovom značajnom zdanju nastavit će se i nakon njenog otvaranja, prvenstveno završetak restauracije zidnih oslika u hodnicima

Zračna luka Dubrovnik zabilježila je svog ovogodišnjeg milijuntog putnika i to šest dana ranije nego prethodne godine, kada je milijunti putnik stigao 13. srpnja, stoji u priopćenju ZL Dubrovnik.

"Od početka ove godine do kraja lipnja ZL Dubrovnik ostvarila je 11 posto veči promet putnika, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ovakav trend porasta broja putnika očekuje se i do kraja 2018." - napisali su iz ZL Dubrovnik.

DPP

Svečano otvaranje 69. Dubrovačkih ljetnih igara tradicionalno će se održati u utorak, 10. srpnja u 21 sat ispred crkve svetog Vlaha. Ovogodišnju ceremoniju režira Saša Božić koji potpisuje i scenarij, i to u skladu s naglaskom 69. Igara na razvoj publike, pokazujući da Grad i Igre čine kako umjetnici tako i njegovi građani.

Pod ravnanjem maestra Tomislava Fačinija, glazbu izvode Zagrebačka filharmonija, Dječji zbor WDR iz Dortmunda, Akademski zbor Pro musica iz Mostara, Dubrovački komorni zbor, Mješoviti zbor Libertas i ženska klapa FA Linđo. Neizostavan dio otvaranja je Folklorni ansambl Linđo, kao i Festivalski dramski ansambl čiji su ovogodišnji predstavnici Nataša Dangubić, Nikša Butijer, Ozren Grabarić, Nika Lasić, Izmira Brautović i Krunoslav Šarić, uz studente glume i plesa Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu. Posebnu ulogu imat će građani Dubrovnika Zora Brajević, Luciano Capurso – Luči i brojni drugi.

Ceremonija otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara izrasla je na kolektivnoj memoriji poklada, razdoblja u godini kada su putujući glumci, trubaduri i drugi mogli ući u Grad i sve do Pepelnice zabavljati građanstvo svojim predstavama i nastupima. Knez Dubrovačke Republike daje glumcima ključeve Grada i time im simbolično dopušta nastupe u Gradu. Tako će biti i ove godine s obzirom na to da program uključuje tradicionalne osnove otvaranja u kojem sudjeluju Knez, umjetnici i Linđo, kombinirane s novijom poviješću Grada (Dubrovački trubaduri), kazališta i književnosti (Držić, Paljetak), uz komentare predstavnice građana – dramske umjetnice Nataše Dangubić. Kraj svečanosti obilježit će piromuzički vatromet koji će početi oko 22 sata.

Ceremoniju svečanog otvaranja prenosit će Radio Dubrovnik i Prvi program Hrvatskog radija, a u izravnom će prijenosu moći uživati i gledatelji ispred malih ekrana na Prvom programu Hrvatske televizije. Nakon podizanja zastave Libertas pa sve do 25. kolovoza, 20 ambijentalnih lokacija grada Dubrovnika postat će mjesto susreta za približno 2.000 umjetnika iz cijelog svijeta s domaćom i međunarodnom publikom od približno 60.000 posjetitelja.

Svečanom otvaranju prethodit će generalna proba, koja će se održati u večeras točno u ponoć, kao neizostavan i uvijek zanimljiv dio Igara koji tradicionalno ne propuštaju brojni Dubrovčani i njihovi gosti.

K.L.

Ono što je poanta ovih obilježavanja je da nam se svima ukorijeni da se takvo zlo nikad ne smije ponoviti, rekao je za portal Dubrovnikpress.hr predsjednik Dubrovačke bošnjačke stranke Sado Bečić ususret mimohodu koji će se povodom 23. godišnjice genocida u Srebrenici održati u srijedu, s početkom u 12 sati, ispred Velike Onofrijeve fontane.

- Uvijek mi je uz obilježavanje jako teško. Teško mi je na obilježavanju u Dubrovniku, kao što mi bude teško uostalom i svaki put kad posjetim Potočare i Srebrenicu. Nije lako promišljati o svim tim nevino stradalima, njihovoj žrtvi... No, ono što mi je drago je to što se uvijek skupi jako lijepi broj Dubrovčana, koji zaista osjećaju taj gubitak Srebrenice. Tako se nadam da će Dubrovčani opet pohoditi mimohod u velikom broju, kao što je to bio slučaj i prethodnih godina. - objasnio je Bečić.

Podsjetio je kako je u Srebrenici stradalo 8372 ljudi, a za 1200 se još traga.

- To je jedna strašna brojka. Ponavljam 8372 stradalih praktički u srcu Europe. Radi se o najvećem genocidu nakon Drugog svjetskog rata. Ovim obilježavanjem mi moramo poslati poruku mira, poruku tolerancije i suživota. To je jedini način da svi skupa možemo nešto napraviti kako se takvo što ne bi više ponovilo. - poručio je Bečić.

- Moram prokomentirati i međunarodnu zajednicu. Ona ništa po sprječavanju tog krvoprolića nije napravila prije 23 godine, ali niti sada se genocidu u Srebrenici ne prilazi s dovoljno pijeteta. Jer, kako je moguće da je prije nekoliko godina Rusija blokirala usvajanje Rezolucije o Srebrenici od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda? - zapitao se Bečić.

U jednom dahu nastavio je i o Republici Srpskoj.

- Kako je moguće da se u Republici Srpskoj događaju prosvjedi nakon što je za Srebrenicu osuđen krvnik Ratko Mladić? Dakle, da dio tog naroda ne priznaje odgovornost te paradržave za ovaj zločin. Ali, činjenica je i da nećemo naprijed dok svakome ne postane jasno da je ta država nastala na genocidu. - rekao je on.

- U svakom slučaju, ništa neće moći vratiti obiteljima žrtava ubijene sinove, muževe i ostale članove obitelji. To je jasno. Ali, istina se mora znati. I, ne smije se zaboraviti. Nikad! Upravo zbog toga se nadam da će i dubrovački mimohod biti barem jedan mali doprinos u očuvanja sjećanja na sve heroje koji su nedužno stradali u srpnju 1995. godine. - zaključio je predsjednik Dubrovačke bošnjačke stranke Sado Bečić.

U prigodi svečanog otvaranja 69. Dubrovačkih ljetnih igara odobrava se produljenje rada svih ugostiteljskih objekata na području Grada Dubrovnika dana 10./11. srpnja 2018. godine, a najkasnije do 4:00 sata ujutro.

„Ugostitelji su dužni osigurati poštivanja javnog reda i mora u svojom objektima, a da pritom ne dovedu u opasnost sebe ni druge spriječiti narušavanja javnog reda i mira. Ukoliko do njega ipak dođe dužni su odmah izvijestiti Policijsku postaju Dubrovnik.“ - navodi se još u Zaključku Gradonačelnika.

Grad Dubrovnik

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno je 29 prometnih nesreća, od kojih 18 s ozlijeđenim osobama u kojima je šest osoba teže, a 16 ih je lakše ozlijeđeno. S materijalnom štetom zabilježeno je 11 prometnih nesreća.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 830 represivnih mjera od kojih izdvajamo 421 mjeru poduzetu zbog prekoračenja brzine, 73 mjera zbog nekorištenja sigurnosnog pojasa, 72 prekršaja nepropisnog zaustavljanja i parkiranja, 52 prekršaja zbog nepropisnog pretjecanja i 16 mjera poduzetih prema vozačima koji su vozilom upravljali pod utjecajem alkohola.

U jučerašnjoj prometnoj nesreći koja se dogodila oko 15,25 sati, na dijelu Jadranske magistrale u blizini Brsečina, teže je ozlijeđen 41-godišnji hrvatski državljanin.

Do prometne nesreće je došlo kada je 41-godišnjak, pod utjecajem alkohola, upravljao osobnim vozilom dubrovačkih registracijskih oznaka krećući se u pravcu Splita, te je ulaskom u zavoj izgubio nadzor nad vozilom i udario u brdo uslijed čega se vozilo prevrnulo na krov. Vozač je zadobio teže ozlijede te je zadržan na liječenju u dubrovačkoj bolnici.

A.B.

Isplata brutto ili netto plaće? Pitanje je koje se prvo stidljivo povuklo u hrvatsko javnom diskursu, a u zadnje vrijeme sve je intezivnije jer neki smatraju da bi isplata brutto plaće bila pravednija, odnosno da bi radnik znao na što sve daje svoju plaću.

Ekonomski stručnjak Ivan Jelčić, inače profesor na Sveučilištu u Dubrovniku, za portal Dubrovnikpress.hr prokomentirao je ovo pitanje, naglasivši kako smatra da je trenutni sustav u redu.

- Dakle, osim netto plaće koja se dobije na ruke, postoje još dvije vrste davanja. Jedna je brutto plaća koju radnik zaradi i tu mu se izbija 20 posto za mirovinsko osiguranje, 15 posto prvi stup i pet posto drugi stup. To se zove davanje iz plaće ili brutto 1. Postoji i brutto 2, odnosno davanje na plaću. To plaća poslodavac, to je zdravstveno osiguranje, i još neke naknade poput naknade za zaštitu na radu, naknadu za HZZO. - rekao je Jelčić.

- E sad, ne ulazeći kasnije gdje se ti novci potroše, to je druga priča i jedan drugi problem, ali ovaj sustav kako sad stoji je najbolje zamišljen sustav. Dakle, onaj gdje zaposlenik dobije netto plaću te automatski plaća mirovinsko i zdravstveno. - kazao je Jelčić.

- Tko može garantirati da će zaposlenik platiti mirovinsko i zdravstveno? Praktički, kad su ta davanja obavezna, onda se samo gnjavi čovjeka da ima obavezu plaćanja. Ako ne plati, idu ovršavanja, stvaraju se komplikacije i dodatni troškovi za svakoga. A kad se zdravstveno ne bi moglo plaćati, mogli bi ukinuti zdravstveni sustav. I svi bi plaćali privatno zdravstveno osiguranje. Vidimo kako to funkcionira u Sjedinjenim američkim državama. Ne funkcionira nikako. Ljudi su gladni, bolesni, a lijekovi i liječničke usluge koštaju nevjerojatno puno. Tako bi se privatiziralo cijelo zdravstvo. objasnio je.

Također, smatra i kako su ljudi nedovoljno educirani.

- Ljudi kad dobiju netto plaću ustvari ne znaju što je brutto plaća. Bilo bi lijepo kad bi znali i sami se zainteresirali što ta plaća znači. Trebalo bi na tome poraditi. Trebalo bi ih financijski educirati, možda uvesti neki kolegij financija u srednjoj školi kako raspolagati sa svojim novcem. Ali, kad već nisu financijski educirani, svaka dodatna odgovornost bi rezultirala velikim problemima. - precizirao je Jelčić.

Smatra se kako bi radnik dobivanje brutto plaće bio svjesniji svega što mu država uzima.

- Bilo bi pravednije vidjeti sve te novce, ali to piše na platnom odresku, samo to nitko ne gleda. Ali, što bi se dogodilo? Stvorila bi se obaveza ljudima da plaćaju ono što bi ionako platili. Dobiješ plaću i sutra ideš na FINA-u, čekaš u redu, uzmu ti naknadu od pet kuna. Samo se radi komplikacija. Trenutno je ovakav sustav ipak najbolje rješenje. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr profesor na Sveučilištu u Dubrovniku Ivan Jelčić.

Mimohod povodom 23. godišnjice genocida u Srebrenici održat će se u srijedu u Dubrovniku. Početak mimohoda je u 12 sati ispred Velike Onofrijeve fontane.

Dubrovčani će tako odati počast 8372 srebreničke žrtve, koje su stradale između 13. i 19. srpnja 1995. godine od strane vojnika Vojske Republike Srpske i specijalne srpske vojne postrojbe Škorpioni.

Inače, ova tužna obljetnica u Dubrovniku se obilježavala i prethodnih godini, a na mimohodu bi redovito sudjelovao izuzetno veliki broj građana.

Mimohod će se održati u organizaciji Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Dubrovačko-neretvanske županije i Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Dubrovnika.

V.S.

U proteklih tjedan dana na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske 45 osoba je zatečeno u posjedu manjih količina marihuane, amfetamina, ectasya, hašiša, kokaina i tableta koje se nalaze na popisu droga.
Radi se o 19 hrvatskih i 26 stranih državljana kod kojih je droga pronađena prilikom ulazne, odnosno izlazne granične kontrole na graničnim prijelazima i na području Dubrovnika, Vela Luke, Metkovića, Pelješca, Župe dubrovačke i Mljeta.

Pronađena droga je uz potvrdu oduzeta, a svi hrvatski i strani državljani prekršajno su sankcionirani po Zakonu o suzbijanju droga.

A.B.

Prema Programu utvrđivanja kakvoće mora na morskim plažama Dubrovačko-neretvanske županije za 2018. godinu, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije obavio je četvrto redovno ispitivanje mora na 118 plaža u periodu od 28. lipnja do 5. srpnja 2018. godine. Uzorci mora na svih 118 plaža odgovarali su uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje.

Od ukupno 118 plaža, more na 115 plaža ocijenjeno je kao more izvrsne kakvoće. More je na plaži Portina u Pločama bilo dobre kakvoće, dok je more na plaži Ušće Ploče u Pločama i Kobaš u Stonu ocijenjeno zadovoljavajućom ocjenom.

DPP

Županija dubrovačko-neretvanska ustupit će stan Općoj bolnici Dubrovnik. Naime, na Županijskoj skupštini DNŽ, koja će se održati u petak, naći će se Prijedlog odluke o ustupanju na korištenje stana u vlasništvu Dubrovačko-neretvanske županije.

Radi se o stanu u Ulici Frana Supila 51, površine 55 metara kvadratnih. Kako se navodi u aktu ove točke "stan je prije par godina adaptiran".

"Temeljem odluka Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije , u nekoliko navrata je pokušana prodaja navedenog stana putem natječaja, ali prodaja nije realizirana jer nije bilo interesa za kupnju. Ova Županija kao osnivač Opće bolnice Dubrovnik upoznata je s problemom nedostatka liječničkog osoblja u ustanovi. Nastojeći bar djelomično pomoći u rješavanju ovog problema, predlaže se predmetni stan ustupiti na korištenje bez naknade." - stoji u aktu, u kojemu se još navodi i kako se stan ustupa na rok od pet godina.

Podsjeća ovo na situaciju kad su iz gradske uprave u siječnju ustupili stan Sveučilištu u Dubrovniku, no Županija je osnivač OB Dubrovnik i u tom smislu ova odluka ima smisla jer dužnost Županije je osigurati što bolju zdravstvenu skrb. U tu ruku odluka je logična.

No, gledajući stvari iz nekog, amo ga nazvati, moralnog ugla, ponovo se događa da se čine socijalni slučajevi od onih koji to nisu. Ne tako davno objelodanjeno je kako je jedan liječnik u mirovini za pet radnih dana u tjednu u OB Dubrovnik dobio naknadu u iznosu od 8677 kuna, uvećanu za sve poreze, prireze i doprinos.

Naravno da nisu toliko plaćeni svi vanjski liječnici OB Dubrovnik, ali i oni koji nisu toliko plaćeni, imaju višestruko veću plaću od hrvatskog prosjeka. Neupitno je da liječnici zaslužuju svoje visoke plaće, bilo bi lijepo da su one i veće kad bi država bila jedno sretnije mjesto, ali je neupitno i da su novci koje im isplaćuje OB Dubrovnik dovoljni za unajmiti stan, a da pritom ne ugroze svoje egzistencijalno pitanje.

Uopće, to potenciranje da sveučilišnim profesorima ili liječnicima lokalna ili regionalna samouprava osigura stambene prostore ne nalazi svoja logička uporišta. Ako doktor ima mjesečnu plaću od 13 do 17 tisuća kuna, onda mu valjda ne bi trebalo biti teško niti iznajmiti stan, bez da se isto to stipendira od strane vlasti.

No, živimo i u državi gdje sabornici uživaju popust na čaj, dok građani žive ispod svih europskih standarda. Odnosno, u državi gdje je s jedne strane jad bogate trpeze sa svim delicijama na raznim domjencima, s uzvanicima koje će mahom uskoro biti lakše preskočiti nego zaobići, a neposredno s druge strane jad kontejnera za smeće kao najizvjesnijim opskrbnim centrima prevarenom narodu.

Argument kako doktorske radne snage nedostaje jest postojan, ali dok samo zdravstvo ne ozdravi pametnim planiranjem, dodjeljivanjem stanova krpa se rupa bez dna. Uostalom, od nedostatka liječničke radne snage stravičniji je podatak kako prema nekim istraživanjima u RH već ima između deset i 15 tisuća ljudi bez krova nad glavom, onih koji dakle spavaju u podrumima, pustim objektima, štalama i na javnim mjestima.

Ovako, davajući mukte sređen stan na Pločama onima koji imaju, dok je ogroman problem stambeno zbrinjavanje onih koji nemaju, jaz se produbljuje te se radi pogrešna selekcija. Uz koju jednostavno prioritet ispada osigurati bolje životne uvjete onima bogatijim od prosjeka.

Dubrovnik će, od 7. do 10. studenog 2018., biti domaćin četvrtog po redu Festivala turizma i strategije. Ove godine glavna tema je cruise turizam, a riječ je o zajedničkom projektu u organizaciji Grada Dubrovnika i francuskog grada prijatelja Rueil Malmaisona.

Za konferencijski dio Festivala odabrana je aktualna tema ''Kružna putovanja i gradovi – prilike i izazovi'', upravo zbog važnosti turizma kružnih putovanja u europskim destinacijama, među kojima jedno od vodećih mjesta zauzima i Dubrovnik. Strateško upravljanje gostima i posjetiteljima problematika je kojoj Grad Dubrovnik pridaje veliku pažnju, a ovogodišnji Festival turizma i strategije fokusirat će se upravo na teme prilika i izazova s kojima se svakodnevno susreću destinacije koje primaju posjetitelje s brodova na kružnim putovanjima.

O ovim temama govorit će brojni sudionici, predstavnici mediteranskih destinacija i luka kao i ugledni predstavnici međunarodnih asocijacija cruise turizma, cruise kompanija te znanstvenici. Među najavljenim govornicima su Cindy D'Aoust predsjednica CLIA organizacije (Međunarodna udruga brodarskih kompanija za kružna putovanja), Airam Díaz Pastor predsjednik Med Cruise asocijacije (Udruga mediteranskih luka za prihvat brodova na kružnim putovanjima), Alberto Cappato, tajnik AIVP asocijacije (Međunarodna udruga gradova i luka) ujedno direktor Luke Genova i Christopher Windsor-Price direktor nautičkih poslova Marella Cruises.
Kao glavni govornik očekuje se i CBS-ov novinar Peter Greenberg, višestruki dobitnik nagrade Emmy, istraživački novinar i reporter, prepoznat, uvaženi i izuzetno cijenjeni američki izvjestitelj. U turističkoj industriji poznat kao "Putnički detektiv", urednik je Turizma za CBS News i veliki poznavatelj turističkih tema.

Zajedničkim promišljanjem, razmjenom iskustva i primjera iz prakse te panel raspravama cilj je doći do zaključaka koji će se integrirati u razvoj strategija destinacija. Svoja iskustva, uz Dubrovnik, podijelit će i gradovi poput Venecije, Barcelone, Bruggea, Krfa, Kotora, ali i gradova u riječnom cruise turizmu poput Vukovara.

Uz konferencijski dio, četverodnevna manifestacija uključuje i nagrađivanje najboljih marketinških i promocijskih alata, pa će se tako dodijeliti nagrade za najbolje primjere marketinške kampanje, video materijala i tiskanog materijala ponude destinacija za brodove na kružnim putovanjima.

Bit će organizirana i događanja namijenjena široj publici, s posebnim naglaskom na mlade.

Susreti na ovom četvrtom Festivalu turizma i strategije u Dubrovniku omogućit će i daljnju suradnju sudionika, kao i realizaciju budućih zajedničkih projekata.

Najave i aktivnosti festivala mogu se pratiti na web stranici http://tourismandstrategy.com/hr/

DPP