Velika završnica 11. Međunarodnog festivala opernih arija „Tino Pattiera“ održat će se večeras u Kneževom dvoru, a na programu su najpoznatije arije velikih opernih skladatelja: Mozarta, Verdija, Bizeta, Rossinija, Puccinija, Wagnera i hrvatskog skladatelja Iva Tijardovića. Početak koncerta je u 21.30 sati, a nosi naziv „La ci darem la mano“.

Iako je prvotno bio najavljen ispred Kneževa dvora, ovaj koncert održat će se u atriju, a s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, kojim će ravnati Noam Zur, nastupit će sopranistica Nikolina Pinko, tenor Lucian Corchis i bariton Dimitris Tiliakos. Za ovu prigodu priređuju operne arije poznatih opera kao što su Verdijeva „La Traviata“, Mozartov „Don Giovanni“, Bizetova „Carmen“, Rossinijev „Seviljski brijač“, Puccinijeve „La Boheme“, „Gianni Schicchi“ i „Turandot“ i „Mala Floramye“ Iva Tijardovića.

Bit će ovo završnica ovogodišnjeg, jedanaestog izdanja Međunarodnog festivala opernih arija „Tino Pattiera“ koji se sastojao od četiri koncerta. Prvi je bio Mozart Gala, zatim koncert u Dubrovački vrtovima sunca „Guardi le stelle“ te recital „German Lied“, a s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, organizatorom festivala, nastupili su sopranistica Nikolina Pinko, švedska mezzosopranistica hrvatskih korijena Katija Dragojević, rumunjski tenor Lucian Corchis i grčki bariton Dimitris Tiliakos.

U prodaji je ostao još jako mali broj ulaznica, a one su dostupne u uredu Orkestra od 9-14 sati, u Luži, u agenciji Perla Adriatica na Pločama, u gift shopu Dubravka na Pilama i jedan sat prije početka koncerta na mjestu održavanja.

R.R.

„Poštovani gospodine gradonačelniče, poštovani gospodine predsjedniče Gradskog vijeća, poštovani vijećnici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, mi, ugostitelji s ulice Prijeko, svojim potpisima izražavamo podršku i zabrinutost za mogućnost obavljanja posla našeg kolege Luka Besjedice i njegovog objekta“MOSKAR-Street food“ na ulici Prijeko 30 A, a možebitnom odlukom Gradskog vijeća , na prijedlog Povjerenstva za dodjelu javnih površina, o davanju u zakup javne površine objektu „Lucin kantun“ koji se nalazi u ulici Od Sigurate ispod Prijekoga, a na štetu njegova ugostiteljskog objekta.” - piše u pismu koje je upućeno gradonačelniku Dubrovnika Matu Frankoviću, predsjedniku Gradskog vijeća Marku Potrebici i svim gradskim vijećnicima.

„Takvom odlukom bi se njegova javna površina ispred samog ulaza u objekt smanjila na svega 4 m2 (6 stolica), u odnosu na postojeći Plan gospodarenja javnim površinama u koji je ucrtano 11 m2 (16 stolica) koje je koristio prethodni objekt na istoj lokaciji, a „Lucinom kantunu“ bi se javna površina povećala s postojećih 6 m2 (12 stolica) u ulici Od Sigurate na 10 m2 (20 stolica) davajući mu prostor od dodatnih 4 m2 na Prijekom.” - stoji u pismu ugostitelja s Prijekoga.

„Napominjemo da do sada NIKADA nijedan ugostiteljski objekt iz poprečne ulice s Prijekom nije imao mogućnost izlaska sa stolovima na Prijeko, te da bi ovim postupkom napravili presedan za slične slučajeve u budućnosti. Napominjemo isto tako da konoba „Lucin kantun“ nema nikakav fizički izlaz na Prijeko. Nadamo se da će te ovo uzeti u obzir prilikom donošenja odluke.” - piše u pismu.

D.M.

Igre Gradu, Grad Igrama, a građani u prvom licu množine Igara. To bi mogao biti "modus vivendi" 69. festivalske sezone, razvidno je iz jučerašnje konferencije za novinare na kojoj je predstavljen i program. Gradonačelnik Mato Franković ideju je pohvalio, misli se on vjerojatno da nema bolje usluge Gradu od uključivanja građana što se njemu, proklamiranom kao gradonačelniku svih građana, mora svidjeti.

Nije baš objašnjeno na koji će se to način učiniti, odnosno na što se konkretno misli kad se kaže da će se "pokazati otvorenost i težnju ka sukreaciji zajedno s građanima koja će imati reperkusije u budućim izdanjima Festivala", kako je to rekla intendantica Dora Ruždjak Podolski. Nejasno je prvenstveno jer je program, kao i svaki program, a ovaj uistinu djeluje kvalitetan, ipak strogo zadana forma.

Pa eto, poanta je zapravo na involviranju građana u nešto uz Igre, ajmo vjerovati da to nešto i znači nešto. U svakom slučaju, za naivno uho može to lijepo zvučati, onako po principu gospara koji su tu da učine pjačer glumi, pa da i gluma bude šesnija, kako i doliči tradiciji umjeteonstva u Gradu.

Dalo bi se razumjeti potrebu inovacija za popunjenjem sjedalica, ali njih zapravo manjka, jer to je tradicija iz tobože olovnih vremena kad su Dubrovačke ljetne igre ispisivale, kako se to sad vidi s odstojanja, zlatnu povijest. Dakle, gledalište će uvijek biti dupke puno, bilo bi takvo i da je program manjkaviji, a ne ovako raznovrstan. Staro je to pravilo davno ispisano da se na Igrama valja prezentat.

No, čemu ideja uključivanja gospođa i gospara u sukreiranje Igara? Grad čine njegovi ljudi, vrijeme još i više, a vrijeme nije naklonjeno konceptu manifestacije poput Festivala. Ako su Igre živi organizam, a jesu, jer organski odražavaju sve ono što oko nas jest, onda bi jednako organski valjalo pustiti i to srastanje. Pa u kojem god smjeru da će ići.

Pak, razmišljati o građanima kao sukreatorima, gdje većinu iz magle neiživljenih pretpostavki uspije trgnuti tek nekakav plasman u četvrtfinale nekakvog sportskog natjecanja, a u Gradu gdje je trenutno jedno od većih pitanja visoka ulaganja u kulturu te kako što više zaraditi od turizma, djeluje pomalo i ignorantski. Jer, uključiti građane u Igre, što može biti uspješno samo dok je slučajno i neposredno, dok se načelno ne spominje kako, u čemu, a naposljetku niti zašto, zvuči kao da su ljudi ovce pa ih se bezrazložno izvodi iz tora.

Nije to problem manifestacije i ove ideje, koja je u suštini progresivna, problem je to Dubrovnika, koji odavno živi već neki svoj drugi život, a koji je odbolovao Igre što su se nekoć zaigrale do apsurda pa se tranzicijskim svanućem sunovratile kao i dobar dio kompletnog društva.
Ovdje se čak ne radi niti o provjerenoj visoko demokratskoj natrusi uz koju se građanima daje sve ono u čemu nisu važni, a uz koju slijepa mase raste u zadovoljstvu svoje nebitnosti.

Radi se o uistinu plemenitoj nakani, uz koju se zaboravilo da nikoga previše i nije briga za sukreiranja, involviranosti i stvaranja. Radi se i o plagijatu ideja s tržišta sretnijih zemalja gdje se ljudi ne bore za golu egzistenciju i ne moraju preživljavati u zemlji koja kaotično kasni i u najelementarnijim ekonomskim aspektima.

Kreirati program i učiniti ga ljudskijim, građani najjednostavnije rečeno niti mogu niti imaju za tim potrebe. Danas, oni se moraju baviti sasvim drugim problemima od "građanskih Igara", gdje kao Damoklov mač nad njihovim glavama stoji potreba očuvanja vlastite egzistencije. Sve drugo je samo skretanje na sporedni kolosijek, baš poput ideje s građanima u naručju Igara.

Nakon što je jučer došlo do sukoba dubrovačkog taksiste koji je izudarao kolegu iz UBER-a, dubrovačka policija danas u priopćenju za javnost navodi kako je 29-godišnjak koji je napadnut prijavio i prijetnje, o čemu je, pišu iz PU, Općinskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku dostavljeno posebno izvješće.

„U odnosu na incident koji se dogodio jučer, 5. srpnja, oko 11,40 sati, u Hvarskoj ulici u Dubrovniku, provedeno je kriminalističko istraživanje kojim je utvrđeno da je 45-godišnjak, zbog nesuglasica u prometu, verbalno i fizički napao 29-godišnjaka koji je tom prilikom lakše ozljeđen. Zbog navednog policija je protiv 45-godišnjaka podnijela prekršajnu prijavu zbog počinjenog prekršaja iz čl.6 Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.“ – piše u izvještaju PU.

[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=kMY69qO8JQs"]

D.M.

Dubrovnikpress.hr u posjedu je snimke sukoba u prometu koji se dogodio jutros na prometnici u blizini dubrovačke povijesne jezgre. Iz dubrovačke policije za Dubrovnikpress.hr kazali su kako zasad nemaju detalje oko ovog sukoba već da ih je samo nazvala jedna osoba i prijavila kako je fizički napadnuta.

Prema neslužbenim informacijama navodno je riječ dubrovačko0m taksistu i vozaču UBER-a koji je napadnut.

Video podsjeća na mnogobrojne snimke koje se mogu vidjeti na YouTube-u s ruskih ulica gdje su ovakvi sukobi dosta česti.

[youtube url="https://youtu.be/kMY69qO8JQs"]

V.S.

Dom Marina Držića i Midsummer Scene festival ponovno spajaju dva omiljena stvaratelja najljepše domaće i svjetske književnosti. Marin Držić i William Shakespeare ovog tjedna susreću se u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik gdje će večeras u 21.30 sati biti predstavljen glazbeno – scenski program „Dva barda: Držić i Shakespeare“.

Paul Sockett, James Burton, Susan Hingley, Ben Cutler i Filip Krenus iz Shakespearove komedije San Ivanjske noći izvest će izabrane prizore iz Dunda Maroja ali i upoznati nas s važnom lirskom poezijom u neiscrpnim temama poput ljubavi, prijateljstva, smisla života i smrti – Shakespearovim sonetima na hrvatskom i engleskom jeziku. Glazbeno - scensku čaroliju upotpunit će gudački kvartet Dubrovačkog simfonijskog orkestra uz sopranisticu Andreu Marić koji će izvoditi šekspirijansku glazbu. Prizori iz Dunda Maroja u engleskom prijevodu u režiji su Filipa Krenusa dok je glazbu odabrao Philip Parr.

Dom Marina Držića i Midsummer Scene festiva u partnerstvu s Društvom prijatelja dubrovačke starine, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom i Umjetničkom galerijom Dubrovnik projektom Dva barda : Držić i Shakespeare promiču važnost i vrijednosti ostavštine našeg Marina Držića te ga predstavljaju cijelom svijetu. Imena likova i nazivi mjesta i ulica iz Dunda Maroja odjenuti su u englesko ruho, Držićeve igre riječi pretočene u engleski jezik, a da pritom čuvaju jedinstvenost izvornika. Našeg hrvatskog Barda, čija su djela još uvijek nepoznata na engleskom jeziku tako povezujemo s onim engleskim, čija djela skladno saživljavaju s kamenitim otvorenim pozornicama Dubrovnika. Držićeva vragolasta proza blista savršeno optočena Shakespearovim sonetima.

DPP

Portal Dubrovnikpress.hr još je ususret sezoni, a nakon što je na Banjama bio zapriječen prolazak na plažu zbog privatne zabave, uputio Dubrovačko – neretvanskoj županiji niz pitanja u svezi ponašanja koncesionara. Odgovori koji su stigli uglavnom nisu bio zadovoljavajući, odnosno iz Županije su izbjegli konkretno odgovoriti na postavljena pitanja. Iako su odgovori zatraženi ponovo, iz Županije dubrovačko – neretvanske ponovo su stigli odgovori koji zapravo to i nisu.

Konkretan odgovor stigao je na pitanje oko Banja, odnosno nakon što je građanima zabranjen prolaz iz Županije su potvrdili kako su sve koncesije na području Dubrovačko-neretvanske županije otvorenog tipa bez mogućnosti zagrađivanja i naplate ulaza.

„Dakle, Županija prilikom provođenja postupaka dodjele koncesija nikad nije koristila zakonsku mogućnost dodjeljivanja koncesija s naplatom ulaza i zabranom pristupa.“ – naveli su u odgovoru iz Županije.

No, odgovor na pitanje koje je glasilo „hoće li koncesionar zbog zabrane kupačima prilazu plaži snositi određene sankcije i koje će to sankcije biti te postoje li u ugovoru o koncesiji uopće odredbe o sankcioniranju koncesionara koji se ne pridržava ugovora”, nije stigao, u Županijskim uredima pravili su se kao do ono ne postoji.

Pitanja su bila i zbog čega se na plaži Banje, ali i na ostalim plažama za koje koncesiju dodjeljuje Dubrovačko-neretvanska županija, ležaljke 24 sata dnevno nalaze rasklopljene duž cijelih plaža, umjesto da sukladno zakonu budu složene i izdaju se samo na zahtjev kupaca te može li koncesionar na plaži Banje držati pregradu koja jednu plažu dijeli na dva dijela, odnosno stvara dojam da je jedan dio plaže na kojem dominiraju ležaljke rezerviran za goste vece platezne moci, a drugi na kojem lezaljki nema, za sirotinju.

„Zakonom te samim odlukama i ugovorima utvrđen je institut Povjerenstva za praćenje i izvršavanje odluka i ugovora o koncesijama koji bi trebao sagledati eventualna odstupanja u korištenju te o tome izvjestiti davatelja koncesije. Za napomenuti je da osim Povjerenstva, pomorsko dobro u koncesiji ili ne, sukladno odredbama Zakona nadziru i ovlašteni službenici lučke kapetanije te komunalni redari u skladu sa svojim ovlastima. Ugovorima o koncesijama utvrđena je i mogućnost oduzimanja i prestanka koncesije. Također, ovlaštenici koncesija dužni su cijelu godinu održavati pomorsko dobro te komercijalno koristiti područje pod koncesijom pridržavajući se načela otvorenosti i dostupnosti plaža. Ugovorima o koncesijama nisu određene cijene korištenja usluga, ležaljki, opreme, tuševa i slično sto spada u poslovnu viziju koncesionara.“ – odgovorili su iz Županije bez konkretnih podataka zatraženih u pitanjima kao i bez odgovora za slučaj na Banjama je li koncesionar odgovarao za kršenje odredbi ugovora i može li držati ogradu nasred plaže.

Inače, koncesionar na Banjama je Kono d.o.o., a cijeli popis koncesionara na području Grada Dubrovnika možete vidjeti OVDJE.

Pitanja su ponovljena, a nadopuna odgovora izgledala je ovako:
„Sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama te odredbama odluke i ugovora o koncesiji propisano je da koncesionari imaju obvezu surađivati s povjerenstvom za praćenje i izvršavanje odluka i ugovora o koncesijama.
Povjerenstvo u ime davatelja koncesije po prigovorima na rad koncesionara rješava sve slučajeve i obavlja sve potrebne kontrole.
Po zaprimanju izvješća zakonom je propisano da se pozove koncesionara na očitovanje po nepravilnostima te se u skladu s time predlažu davatelju koncesije mjere koje mogu biti i oduzimanje koncesije. Kako je i utvrđeno odlukom i ugovorom koncesionar nema pravo ugrađivanja i zagrađivanja područja dodjeljenog u koncesiju. Cijene ležaljki koje se postavljaju nisu određene zakonom ni ugovorima te spadaju u poslovnu odluku koncesionara te su iste dostupne svima uz pripadajuću naknadu.“ – glasi žalostan odgovor iz Županije dubrovačko – neretvanske na konkretna novinarska pitanja.

Nakon gotovo 40 godina dubrovački biskup ponovo će stolovati u Biskupskoj palači, koja je oštećena u potresu 1979. godine, a obnavljala se više od tri desetljaća. Obnovljena palača svećano će se otvoriti u utorak, a biskup dubrovački Mate Uzinić uselit će se u Biskupsku palaču u rujnu.

Pak, što se tiče prirode samih restauratorskih radova, više piše na Internet stranici Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Napis Hrvatskog restauratorskog zavoda donosimo u cijelosti:

Nekadašnja palača obitelji Sorkočević, a sadašnja Biskupska palača, nalazi se u jugoistočnom dijelu Dubrovnika, u četvrti Pustijerna. Smještena je sučelice katedrali, posvećenoj Uznesenju Blažene Djevice Marije u nebo. U razmjerima cijeloga grada palača je bila najveći privatni stambeni objekt, a kad je u 19. stoljeću prešla u posjed dubrovačkih biskupa, pridonijela je isticanju crkvenog središta u gradskom prostoru.

Palaču je sagradila obitelj Sorkočević početkom 16. stoljeća, no s vremenom je nekoliko puta znatno graditeljski izmijenjena. Od početka gradnje do definitivnog uobličenja nakon velikog potresa 1667. godine postupno su joj uvećavani tlocrtni obuhvat i visina, a posebice je preobražen unutarnji raspored i oprema prostora. U svojoj do danas očuvanoj cjelini palača ima specifičan oblik i pretežito barokne stilske karakteristike.
Osamdesetih godina prošloga stoljeća, u svrhu obnove palače, ponovo teško stradale i iseljene nakon potresa 1979. godine, Zavod za restauriranje umjetnina pod vodstvom akademika Vladimira Markovića počeo je s provedbom konzervatorsko-restauratorskih istraživanja. Nedugo prije početka Domovinskog rata demontirani su i premješteni dijelovi njezine opreme (slike, namještaj, oslikani drveni stropovi). Elaborat konzervatorsko-restauratorskih istraživanja dovršen je 1993. godine.

Do 2000. godine sredstvima i u organizaciji Zavoda za obnovu Dubrovnika dovršena je izrada projektne dokumentacije za obnovu palače, a nedugo zatim počeli su građevinski radovi na njezinoj obnovi.

Usporedno s početkom građevinskih radova počele su i aktivnosti Hrvatskog restauratorskog zavoda na konzerviranju i restauriranju umjetnina koje su bile pohranjene u depoima Hrvatskog restauratorskog zavoda. Nakon plinske dezinsekcije, utvrđivanja stanja i izrade detaljnog plana radova tijekom 2002. i 2003. godine, pristupilo se izvedbi konzervatorsko-restauratorskih radova na drvorezbarenim, pozlaćenim i oslikanim stropovima iz prostorija prvog kata palače. Višegodišnji radovi na malom i velikom tabulatu financirani su sredstvima Ministarstva kulture RH. Bio je to izniman konzervatorsko-restauratorski pothvat zbog stupnja oštećenosti drvenog nosioca, nevješto preslikanog oslika i velikih dimenzija.

Od 2009. godine Hrvatski restauratorski zavod na inicijativu djelatnika Konzervatorskog odjela u Dubrovniku preuzeo je brigu o konzervatorsko-restauratorskim radovima na namještaju i oplatama zidova knjižnice, do tada pohranjenima i djelomično restauriranima u privatnoj radionici u Dubrovniku.

Nakon dovršetka radova na oba tabulata 2011. i 2015. godine, te ormarima i oplatama knjižnice 2013. godine, restaurirane umjetnine su do osiguravanja uvjeta za montažu pohranjene i čuvane u depoima Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Tijekom izvođenja građevinskih radova na palači, od 2003. godine, djelatnici Hrvatskog restauratorskog zavoda sredstvima Zavoda za obnovu Dubrovnika i Ministarstva kulture RH aktivno su sudjelovali u zaštitnim konzervatorsko-restauratorskim radovima na zidnim slikama i štukaturi palače. Od 2008. godine Hrvatski restauratorski zavod preuzeo je samostalni program konzervatorsko-restauratorskih radova na zidnim slikama i štukaturi, koji je financiralo Ministarstvo kulture RH. Nakon provedenih istraživanja, izrade dokumentacije s prijedlozima za obnovu i dovršenog čišćenja preliča na danas vidljivom osliku stubišta, na traženje Zavoda za obnovu Dubrovnika (kao tadašnjeg dugogodišnjeg nositelja projekta obnove), počekom 2013. godine Hrvatski restauratorski zavod izradio je cjelovite troškovnike konzervatorsko-restauratorskih radova koji će se provesti na zidnom osliku, štukaturi i dijelu pokretnog inventara do njihova dovršetka. Osim započetih i djelomično dovršenih radova na dijelovima pokretnog inventara, Hrvatski restauratorski zavod preuzeo je i obavezu procjene i izvođenja radova na cvjetnom grednjaku, na kojem su radovi hitnog konzerviranja obavljeni sredstvima Dubrovačke biskupije, te na vratima empore.

Od 2013. godine svi započeti radovi nastavljaju se sredstvima Ministarstva kulture RH, osim konzervatorsko-restauratorskih radova na cvjetnom grednjaku za koje je sredstva osiguravala Dubrovačka biskupija.

U listopadu 2016. godine Dubrovačka biskupija i Hrvatski restauratorski zavod sklopili su ugovor o izvođenju prve faze konzervatorsko-restauratorskih radova na zidnim slikama i na dijelu pokretnog inventara. Radovi na štukaturi nastavljeni su sredstvima Ministarstva kulture RH.

Prva faza radova na zidnim slikama uključivala je dovršetak retuša i rekonstrukcije, povrat i prezentaciju demontiranih dijelova oslika u prostorijama u zapadnom dijelu palače. Površine zidova ulaznog prostora i stubišta pripremljene su za nastavak retuša i rekonstrukcije zidnog oslika prema pripremljenoj dokumentaciji. Na inicijativu investitora i ostalih sudionika obnove, izvođenje konzervatorsko-restauratorskih radova na zidnim slikama u stubištu odgođeno je za fazu nakon početka aktivnog korištenja palače (tj. tijekom 2019. godine).

Prema navedenom ugovoru, povrat i montaža obaju tabulata obavljeni su početkom 2017. godine, tridesetak godina nakon njihove demontaže. Nedugo potom uslijedio je povrat i montaža ormara i opreme knjižnice. Restaurirani cvjetni grednjak vraćen je u palaču potkraj 2017. godine. Tijekom 2017. i 2018. godine dovršeni su radovi na zidnom osliku zapadnih prostorija te na vratima empore.

U Europskoj godini kulturne baštine uspješno je priveden kraju jedan od najvažnijih, sveobuhvatnih konzervatorsko-restauratorskih pothvata. Taj metodološki, tehnološki i logistički izuzetno zahtjevan projekt ne bi bilo moguće realizirati bez čvrste interdisciplinarne suradnje brojnih struka. Ujedno ne bi bilo moguće ostvariti takve rezultate da za taj višedesetljetni projekt sredstva nisu osigurali Ministarstvo kulture RH i Dubrovačka biskupija. Svim djelatnicima Hrvatskog restauratorskog zavoda bila je čast i povlastica raditi na vraćanju dijela autentičnosti renesansnih i baroknih prostora palače, ponovnoga doma dubrovačkog biskupa.

DPP

Nakon što su 1.srpnja u Policijsku postaju Dubrovnik pristupile dvije strane državljanke koje su prijavile krađu torbice i novčanika, provedeno je kriminalističko istraživanje kojim je utvrđena sumnja da su navede krađe počinile dvije državljanke Bugarske, koje su uhićene tijekom jučerašnjeg dana.

„Jedna od njih, 28-godišnjakinja se sumnjiči da je 1. srpnja u jednoj suvenirnici na području povijesne gradske jezgre, iskoristivši trenutnu gužvu u trgovini, ukrala torbicu na štetu državljanke Južnoafričke republike. Drugoosumnjičena, 25-godišnja bugarska državljanka se sumnjiči da je istog dana, na području Pila, počinila kazneno djelo krađe na štetu državljanke Malezije, otuđivši joj novčanik s karticama i novcem iz torbe koju je nosila preko ramena. Državljanke Bugarske će uz kaznene prijave tijekom današnjeg dana biti dovedene pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.“ – navodi se u priopćenju PU DNŽ.

DPP

Općina Konavle i ove godine dobila je najviše ocjene za transparentnost prema istraživanju Instituta za javne financije. Otvorenost je mjerena brojem objavljenih proračunskih dokumenata na službenim internetskim stranicama lokalnih jedinica, a to su u ovom ciklusu godišnje izvršenje proračuna za 2016., polugodišnje izvršenje proračuna za 2017., prijedlog proračuna za 2018., izglasani proračun za 2018. te proračunski vodič za građane za 2018. Svaka kategorija se boduje ocjenama od 0 do 5, a Općina Konavle je ostvarila maksimalan broj bodova, te je dobila i službeno priznanje za transparentnost općinskog proračuna kao i za preglednost svoje web-stranice.

- Ovo za nas nije novost jer dugi niz godina radimo transparentno. No to ne znači da nas ovakvo priznanje ne veseli jer je to standard od kojeg ne odustajemo i zahvaljujem se svim vrijednim zaposlenicima Općine koji su ga pomogli stvoriti. - rekao je načelnik Općine Konavle Božo Lasić.

DPP

Jučer je završena javna rasprava o izmjenama i dopunama županijskog prostornog plana. U novom planu župan Dobroslavić predlaže projekt na Srđu u obuhvatu od 310 hektara što je protivno sudskoj presudi. Opseg od 310 hektara određen je Odlukom o izmjenama prostornog plana iz 2006. godine koju je Visoki upravni sud 2014. godine ukinuo. Međutim, sudska presuda očito županu Dobroslaviću ne predstavlja ništa. - navodi se u priopćenju Zelene akcije i Građanske inicijative Srđ je naš.

„Iz svega se može zaključiti da HDZ nastavlja po starom. Prvo je Sanader projekt na Srđu proglasio strateškim, potom je instalirao povjerenika Bosnića koji je 2006. godine povećao obuhvat sa 100 na 310 hektara, zatim je Šuica rasprodala zemljište po 55 kuna po kvadratu, a sada župan Dobroslavić hoće potvrditi Bosnićevu odluku koju je sud ukinuo.

Dakle, na temelju sudskih presuda trenutno stanje projekta na Srđu trebalo bi biti 100 hektara. Župan Dobroslavić je to jednostavno odlučio ignorirati. Već je to županovo ignoriranje 2015. omogućilo izdavanje lokacijske dozvole zbog čijeg je poništavanja pokrenuta međunarodna arbitraža protiv Hrvatske. Srećom, radi presude Europskog suda takve međunarodne arbitraže ne mogu se provesti na području Europske unije. Ako bi sud kasnije, radi tog Dobroslavićevog ignoriranja, ukinuo ovu odluku o izmjenama prostornog plana možemo se nadati novim odštetnim zahtjevima golfera pred hrvatskih sudovima. Međutim, ovakvim prijedlogom plana župan Dobroslavić daje im argumente da u takvom sporu uspiju.” - piše u priopćenju.

„Istovremeno gradski HDZ i gradonačelnik Franković znakovito šute. Ne mari Franković za predizborno obećanje da će podržati smanjenje obuhvata projekta na Srđu na 100 hektara. Nema ništa od Frankovićevih razvikanih najava o ukidanju koncesije za tvrđavu Imperijal radi kršenja ugovora, ali i dalje ponavlja Vlahušićevu obmanu kako građani neće platiti ni kune za infrastrukturu na Srđu. Ne prigovara Franković lokacijskoj dozvoli za Srđ po kojoj bi se projekt na Srđu, suprotno planovima, priključio na gradski vodoopskrbni sustav. Desetljećima se čeka pročistač vode, a sad ispada da se gradi golferima. Toliko Franković mazi golfere da nam je bio smiješan naziv “čelični” Mato. Ali, sad postaje jasno da se radi o čeličnom stisku HDZ-a. Na jugu ništa novo.” - napisali su iz Zelene akcije u priopćenju koje potpisuju Đuro Capor i Enes Ćerimagić.

DPP

U osobnom vozilu nacionalne oznake Republike Srbije, u utorak, oko 17 sati, na MCGP Klek, ulaznoj graničnoj kontroli pristupio je 53-godišnji hrvatski državljanin s prebivalištem u inozemstvu. Pregledom vozila posumnjalo se na krijumčarenje cigareta te je zatražen nalog za pretragu. Detaljnom pretragom vozila u posebno izrađenom skrovištu, između stražnjeg i prednjeg sjedala pronađeno je 1000 kutija cigareta s natpisom „Ashima“.

Cigarete su uz potvrdu oduzete, a 53-godišnjak je zbog sumnje da je počinio kazneno djelo izbjegavanje carinskog nadzora, uz kaznenu prijavu, sinoć u večernjim satima, predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

DPP