Vijećnica SDP-a Ljubica Brailo na sjednici konavoskog Općinskog vijeća pitala je načelnika Boža Lasića kad će se špilja Šipun otvoriti za javnost.

Načelnik Lasić odgovorio je kako prema informacijama koje on ima iz Javne ustanove za zaštitu prirode, ona nikada neće biti otvorena za grupe.

- Rekli su mi da se tamo nalazi jako puno endemskih vrsta i razgledavanje špilje bit će najvjerojatnije moguće samo za pojedince uz prethodnu najavu. Uputit ćemo upit na Županiju odnosno Javnu ustanovu opet i vidjeti gdje smo s time. - rekao je načelnik Lasić.

D.M.

Na sjednici konavoskog Općinskog vijeća financijska izvješća za prošlu godinu podnijeli su Konavosko komunalno društvo, Čistoća i zelenilo Konavle, Dječji vrtić Konavle, JVP Konavle, Dom za starije i nemoćne Konavle te Muzeji i galerije Konavala.

Konavosko komunalno društvo završilo je godinu pozitivno sa 114 tisuća kuna dobiti, Čistoća i zelenilo s dobiti od 130 tisuća kuna, Dječji vrtić Konavle završili su godinu u plusu 366 tisuća kuna.

Dom za starije i nemoćne Konavle prošlu godinu završio je u plusu od 810 tisuća kuna, a u Domu je koncem prošle godine bilo smješteno 77 korisnika.

Ravnateljica Muzeja i galerija Konavala Antonija Rusković Radonić iznijela je stanje u toj Ustanovi.
- Još uvijek nismo Konavljane vratili u muzeje, tu nas čeka puno posla. Što se tiče prodanih ulaznica, to je nešto manje jer smo sve škole oslobodili plaćanja. Suvenirnice još nisu zaživjele kako želimo, ove godine ćemo više na tom segmentu raditi. S druge strane imamo 1,2 milijuna kuna naših sredstava, a Općinskih je 1,4 milijuna kuna. Takav omjer mislim da nema nijedan Muzej u Hrvatskoj. – rekla je Antonija Rusković Radonić.

DPP

Upravni odjel za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Grada Dubrovnika u ponedjeljak izdao je građevinsku dozvolu za gradnju sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda otoka Šipana, naselja Suđurađ.

Građevinskom dozvolom investitoru Vodovodu Dubrovnik d.o.o. dozvoljava se gradnja sustava koji uključuje gravitacijske kanale i tlačni cjevovod te uređaj za pročišćivanje otpadnih voda.

Ovom investicijom ujedno će se riješiti veliki problem s kojim se svake sezone suočavaju u Suđurđu, gdje dolazi do izljeva kanalizacije na središnjem trgu. Naime, u sklopu radova na kanalizacijskom sustavu rekonstruirat će se postojeća riva i glavni trg ispred ljetnikovca Skočibuha, a izmjenom dotrajalih cijevi riješit će se problem izlijevanja u srcu turističke sezone kada zbog većeg opterećenja sustav kolabira.

Projekt kanalizacijskog sustava Šipana, drugo je u nizu ulaganja u komunalnu infrastrukturu Elafita, nakon ranije dobivene dozvole za sustav Lopuda, a očekuju se još dozvole za Kalamotu i Luku Šipansku. Izgradnja kanalizacijske mreže na Elafitima jedan je od najznačajnijih investicija u razvoj vodno-komunalne infrastrukture Grada Dubrovnika i važan preduvjet razvoja ovog područja.

DPP

Petorici hrvatskih ratnih vojnih invalida Grad Dubrovnik dodijelit će zemljište na Nuncijati. Naime, na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća naći će se upravo Prijedlog zaključka kojim se Hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata dodjeljuje zemljište i komunalno opremanje na Nuncijati u svrhu stambenog zbrinjavanja.

Jasno, dodjelom samog zemljišta ne znači i da će veterani automatizmom riješiti svoje stambeno pitanje budući da je sam projekt stambenog zbrinjavanja na Nuncijati na itekako dugom štapu.

Naime, 2016. godine usvojen je DPU naselja Nuncijata, sa zemljištem za veterane Domovinskog rata. No, ne samo da na Nuncijati nije provedena parcelacija, nego je i UNESCO na Nuncijati preporučio da se izbjegne gradnja. Gradonačelnik Mato Franković rekao je kako će se na Nuncijati moći graditi, unatoč mišljenju UNESCO-a.

Još uvijek je pitanje kad će točno do toga doći. Na prošloj sjednici Gradskog vijeća usvojen je Prijedlog zaključka kojim se regulira sklapanje Sporazuma o međusobnim pravima i obvezama između Ministarstva hrvatskih branitelja i Grada Dubrovnika. Tiče se to izgradnje 108 stanova u Mokošici, a gradonačelnik Franković tom prilikom je kazao da će se problematika zemljišta na Nuncijati i Pobrežju riješiti prije nego se uruče ključevi veteranima za stanove u Mokošici. Objasnio je da "ćemo početkom 2020. godine imati u potpunosti riješeno pitanje stambenog zbrinjavanja branitelja“.

Na predstojećoj sjednici Gradskog vijeća naći će se i Prijedlog zaključka kojim se Hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji nadoknađuje dio cijene za stanove kupljene u programu POS I u Mokošici kao i Prijedlog kojim se HRVI umanjuje dio cijene za stanove kupljene u programu POS I i POS II u Mokošici.

V.S.

Gradsko vijeće na sjednici u ponedjeljak dat će suglasnost Čistoći za podizanje kredita kod OTP banke. Konačna vrijednost kredita uključivši naknade i ukupne kamate je 3,08 milijuna kuna. Čistoća podiže kredit za nabavku dva specijalna komunalna vozila za prikupljanje i odvoz miješanog komunalnog otpada.

"Nabava vozila iz 2016. godine koja je dovršena početkom 2017. godine bila je orijentirana na vozila vezano uz primarnu selekciju, odnosno odvojeno prikupljanje otpada. Osim toga, zbog štetnog događaja na jednom specijalnom komunalnom vozilu, te starosti postojećih vozila namijenjenih prikupljanju miješanog komunalnog otpada Čistoća d.o.o. Dubrovnik ne raspolaže dovoljnim brojem potrebnih vozila. Nužnost žurne nabave bila je evidentna već tijekom sezone 2017. godine kada je Čistoća d.o.o. Dubrovnik bila prisiljena iznajmiti jedno vozilo kako bi se osiguralo redovno poslovanje i korisnicima pružila adekvatna usluga." - stoji u obrazloženju ovog akta, u kojemu se još navodi da je "Čistoća ostvarila negativan financijski rezultat u 2017. godini pa navedeni iznos ulazi u opseg mogućeg zaduživanja Grada Dubrovnika".

Također, u obrazloženju akta navedeno je i zašto je odabrana OTP banka. Tako se navodi da su prikupljene ponude leasing društava i poslovnih banaka te kako su PBZ I OTP ponudile uvjete identične onima HBOR-a. Ponuda OTP-a odabrana je kao najpovoljnija.

V.Salvia

Općinsko vijeće Općine Župa dubrovačka osnovalo je pet novih odbora. Radi se tu o prijedlogu vijećnika Marka Miloslavića i Doris Mišić (KLGB Marka Miloslavića). Članovi odbora su vijećnici Općine Župa dubrovačka, na način da svaki vijećnik bude imenovan u neki od odbora. Osnovao se tako Odbor za proračun i financije, Odbora za gospodarstvo, razvoj i EU fondove, Odbor za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoliša, Odbor za društvene djelatnosti te Odbor za turizam i ugostiteljstvo.

Za predsjednika Odbora za proračun i financije izabran je Vlatko Vuletić, a za članove Lovorko Klešković i Antun Bašić. Za predsjednika Odbor za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoliša izabran je Marko Miloslavić, a za članove Ivana Pjević i Željko Miloslavić.

Za predsjednika Odbora za turizam i ugostiteljstvo izabran je Luko Crnčević, a za članove Davor Romanović i Tea Benić Klaić. Za predsjednicu Odbora za društvene djelatnosti izabrana je Marita Tošić, a za članove Mateo Delić i Doris Mišić.

Što se tiče Odbora za gospodarstvo, razvoj i EU fondove za predsjednika je prvotno izabran Mario Previšić, a za članove Željko Volarić i Helena Knego. No, Mario Previšić je odbio sudjelovati u radu odbora te su se vijećnici dogovorili da će na sljedećoj sjednici odabrati tko će biti umjesto njega u ovom odboru.

V.S.

Dubrovački HNS u rebalansu proračuna predlaže 300 tisuća kuna za provođenje kurikularne reforme u Osnovnoj školi Mokošica. Na sljedećoj sjednici gradskog vijeća pred vijećnicima će se naći i rebalans proračuna u kojem se preraspoređuje čak 15 milijuna kuna viška. A mokoškim osnovnoškolcima potrebno je tek 2 posto tog iznosa kako bi mogli sudjelovati u eksperimentalnoj provedbi kurikularne reforme. – piše danas u priopćenju potpredsjednice dubrovačkog HNS-a Marine Vučković Matić.

Nadalje u priopćenju stoji:
„Stoga je dubrovački HNS uputio amandman na rebalans proračuna kojim bi se Osnovnoj školi Mokošica omogućilo sudjelovanje u programu „Škola za život“ već iduće školske godine. Naime, na sastanku s pomoćnicom ministrice znanosti i obrazovanja, Lidijom Kralj tijekom njenog nedavnog posjeta Dubrovniku pronađeno je rješenje kojim bi se omogućilo uključivanje ove škole, uz uvjet da se osigura 300 tisuća kuna za opremanje škole, kupovinu udžbenika i tableta te troškove odlaska na edukacije.

Nastavnici i djelatnici škole, roditelji i djeca iz Mokošice izrazili su svoju želju za sudjelovanjem u ovom projektu, ali zbog ograničenih financijskih sredstava njihova kandidatura nije mogla biti prihvaćena. Sada je na gradskim vijećnicima odluka hoće li ovaj amandman podržati i tako našim najmlađim sugrađanima ispuniti želju i omogućiti da već iduću školsku godinu započnu s 30% lakšim torbama, a u školskim klupama dobiju obrazovanje primjereno 21. stoljeću.“ – piše u priopćenju HNS-a.

D.M.

Proračun Grada Dubrovnika za 2018. godinu bit će rebalansiran na idućoj sjednici Gradskog vijeća. Tako će sad iznositi 706, 3 milijuna kuna umjesto 632.329 milijuna kuna. Radi se o trećem ovogodišnjem rebalansu proračuna.

Između ostalog, proračun će se rebalansirati jer je potrebno prenamijeniti 22 milijuna kuna viška iz 2017. godine. Tu će višak sredstava ići na projekt parkinga ispod zgrade HRVI u Mokošici, sanaciju rive u Rožatu, održavanje prometnica, nadogradnju Palčice, uređenja uređenje pedijatrijske ambulante u Mokošici, itd.

U obrazloženju ovog akta stoji i kako se "rebalansom povećava prihod od ulaznica na zidine ostvaren temeljem dodatka Ugovora s Društvom prijatelja dubrovačke starine za 8.000.000 kuna, te se planira dodatni prihod od koncesije na žičari od 7.800.000 kuna, kao i povećanje prihoda od naknade za zaustavljanje autobusa na Pilama od 3.000.000 kuna."

"Ovim rebalansom proračuna planira se i povećanje primitaka od zaduživanja (povećanje od 21.000.000 kuna) zbog usklađivanja s investicijskim projektima koji se namjeravaju financirati kroz kreditno zaduživanje kod HBOR-a, a također se mijenja i prihod od donacija s Društvom prijatelja dubrovačke starine za kupovinu zgrade Zagrebačke banke koji se usklađuje s kupoprodajnom cijenom te se navedeni prihod umanjuje za 15.250.000 kuna." - piše u obrazloženju.

Također, ovim rebalansom donosi se i novi plan rashoda gradskih upravnih odjela. Zanimljivo, plan rashoda Upravnog odjela za poslove gradonačelnika povećava se za čak 10 milijuna kuna. Navodi se kako se tu sredstva za informatizaciju gradske uprave uvećavaju za skoro četiri milijuna kuna te će sad iznositi nešto više od pet milijuna kuna. Pak, najveći dio tog novca ići će na, kako se navodi u obrazloženju, računalni program koji će koštati 3,5 milijuna kuna. Odnosno, prema starom planu za računalni program bilo je predviđeno 820 tisuća kuna, a sad se taj iznos povećao za čak 2,7 milijuna kuna.

Još po preuzimanju gradonačelničke dužnosti Mato Franković najavio je uvođenje kompjuterskog sustava putem kojeg će građani moći u stvarnom vremenu pratiti stanje rješavanja svojih predmeta i provjeriti relevatne gradske dokumente.Stoga, za zaključiti je da Franković započinje s tim projektom.

I danas su dubrovački taksisti učinili kazin na Pločama. Naime, jedna Dubrovkinja na Facebook stranici grupe "Vratite parking građanima" postavila je fotografije na kojim ase jasno vidi kako se taksisti na Pločama parkiraju na za njih nepredviđena mjesta, zbog čega je usporeno odvijanje prometa.

Inače, upravo o problemu taksista na Pločama bilo je riječi na prošloj sjednici Gradskog vijeća na kojoj je gradonačelnik Mato Franković rekao "kako će se u konačnici možda pribjeći rješenju da se promet i parking omogući samo za žitelje povijesne jezgre i njene kontaktne zone".

A najbolji komentar na cijelu situaciju, ne samo na Pločama nego općenito na ono što se događa s prometom sažet je u jednom komentaru ispod ove objave, a u kojemu kratko i jasno samo piše: "Grad kojemu je kontrola prometa izmakla kontroli".

Također, jutros, taksisti su činili kazine i po parkingu na Buži, odnosno Tenisu i Taboru gdje neprestano kruže i stvaraju gužvu, što doduše nije prometni prekršaj, ali govori o njihovu bezobrazluku i nemaru za ostale sudionike u prometu. Također se na tim parkinzima zaustavljaju gdje ih je i kad je volja.

V.S.

Zapovjednik JVP Konavle Mario Magud na sjednici Općinskog vijeća rekao je kako će se sigurno graditi novi vatrogasni dom, no kako će se sredstva morati dobiti iz fondova određenih za prekograničnu suradnju.

- Problem nam je prerazvijenost pa su nam određene mjere zatvorene. Morat ćemo ići u suradnju s BiH i Crnom Gorom. Sad pripremamo papirologiju za nabavku dijela opreme kroz prekogranične fondove. Kad se otvore ti natječaji bit ćemo spremni. - rekao je Magud.

Najavio je i ulaganje u vozni park te istaknuo kako će se nastojati maksimalno koristiti EU fondove.

DPP

Župan Nikola Dobroslavić sudjeluje u radu Trećeg godišnjeg foruma Strategije EU za Jadransku i Jonsku regiju (EUSAIR) u Cataniji (Italija). Tema ovogodišnjeg Foruma je „Naša regija, naša budućnost”, a rasprave se vode o prometnoj povezanosti te izgradnji i osnaživanju energetskih mreža u cilju razvoja Jadransko-jonske regije. Razgovara se također o mehanizmima financiranja četiri stupa Strategije EUSAIR te o novim idejama i projektima.

U svom izlaganju na otvorenju Foruma župan Dobroslavić govorio je o ulozi Europskog odbora regija i njegovih radnih tijela u podršci implementaciji Strategije EUSAIR, no naglasio je pritom da u ovom trenutku ne možemo biti zadovoljni stupnjem realiziranih projekata. Župan je ukazao i na važnost kvalitetnijeg višerazinskog upravljanja procesima, na potrebu boljeg korištenje raspoloživih fondova EU te istaknuo važnost brže realizacije projekata iz područja prometa kao preduvjeta ukupnog razvoja regije. U tom smislu, kao najvažnije projekte župan Nikola Dobroslavić je istaknuo nastavak izgradnje jadransko-jonske autoceste, rekonstruciju željezničke pruge od Ravene do Brindisija na talijanskoj obali te unaprjeđenje ukupnih prekomorskih zračnih i morskih veza.

Župan Dobroslavić govorio je također o migracijskim izazovima regije te pohvalio inicijativu Europske komisije za povećanjem sredstava za migracije i obranu granica EU u prijedlogu novog Višegodišnjeg financijskog okvira EU.

Na današnjem Forumu usvojena je Deklaracija iz Catanije u kojoj je prihvaćen zahtjev Vlade Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije za prijem u članstvo EUSAIRA. Deklaracijom se traži od Europske komisije i Vijeća EU da poduzmu sve potrebne korake kako bi se BJR Makedonija uključila u Strategiju EU za Jadransku i Jonsku regiju kao deveta zemlja članica.

Strategija EUSAIR pokrenuta je 2014. godine i uključuje četiri države članice EU: Hrvatsku, Sloveniju, Italiju i Grčku te države koje žele pristupiti Uniji: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju i Srbiju. Suradnja se odvija u okviru četiri strateška područja – prometu, plavom rastu, održivom turizmu te kvaliteti okoliša.

DPP

Kandidat za novog ravnatelja Državnog arhiva Dubrovnik Ivo Orešković odgovorio je HSS-ovom gradskom vijećniku Vidu Bogdanoviću. Naime, Bogdanović se na svojem Facebook profilu obrušio na Oreškovića oko izbora novog ravnatelja, a što možete pročitati OVDJE.

Odgovor Iva Oreškovića donosimo u cijelosti:

"Dragi moj Vido, sama činjenica da sukladno Zakonu o arhivima i arhivskom gradivu ravnatelje područnih arhiva imenuje ministar/ica kulture Republike Hrvatske samo po sebi implicira činjenicu da je politika ta koja u konačnici odlučuje.

Naravno da je činjenica kako si ti tad kao Gradonačelnik i moj stranački kolega dao svoj doprinos mom prvom imenovanju zalažući se za moj izbor kod tadašnjeg ministra kulture gospodina Antuna Vuića. Ti kažeš političkim pritiscima i ucjenjivanjem. Ja kažem političkim autoritetom Gradonačelnika kojeg si neosporno tad imao kao malo koji gradonačelnik u danim političkim okolnostima.

Nije istina, jer je ne znaš, da je struka bila protiv mene. Protiv mene su bili isključivo oni iz struke, bivši svećenici i fratri, s pozicija aktivnih ravnatelja ili umirovljenih koji su izborom njima pogodne osobe u dubrovačkom arhivu, a ne mene mladca, htjeli zadržati svoje sinekure. Tvoja, a ni moja sramota, nije što si se založio za moj izbor, jer već tada si to činio za čovjeka s radnim iskustvom u Arhivu i s položenim stručnim arhivističkim ispitom. Ja sam svojim radom i ravnanjem Arhivom to itekako opravdao i pred političkom, a prije svega stručnom javnosti. Preispitivati moju stručnost slobodno možeš. Ne znam, hoćeš li umjet?

Odgovori će te vjerujem razveseliti. Ja nisam samo sudjelovao u revitalizaciji dubrovačke malvasije kao arhivist i istraživač u Arhivu, čega je rezultat moja knjiga, već konkretnom gospodarskom pothvatu iz ničega doslovno, s mojim partnerom i od djetinjstva prijateljem dipl. ing. agr. Nikom Karamanom i to u pripremi tla, podizanju nasada malvasije, okopavanju mlade loze, malčiranju trave, zaštitnom prskanju, prvim berbama, sušenju malvasije na jesama i konačno plasmanu Malvasije dubrovačke Karaman na tržište, kao danas po drugi puta potvrđeno najbolje malvasije na svijetu.

Kad je Spomen soba u pitanju nije istina da sam pod tim izgovorom ja odbio da tad već to bude sadašnja prostorija. Ti dobro znaš kako ste ti i tvoji suradnici na vrat na nos išli s tim projektom. Oprosti, ali niti jedan prostor u Sponzi ne može bit špajza. Kad su se stekli uvjeti u dogovoru s Gradom Dubrovnikom Spomen soba je izmještena na lokaciju gdje je i danas.

Da. Hvalim se projektom novog Arhiva. To jest moj projekt. Sredstvima od prodaje navedenog zemljišta na Mihajlu financiran je cjelokupan postupak od projektnog zadatka, idejnog projekta, lokacijske dozvole, glavnog projekta i ishodovanja građevinske dozvole i kupljeno prizemlje s parking prostorom nove zgrade ex vojarne Gruž. Istim sredstvima, dakle vlastitim sredstvima Arhiva, isto je učinjeno i za Arhivski sabirni centar u Žrnovu za otok Korčulu. Da i to je moj projekt. Moj projekt je i preuzimanje nadležnosti od splitskog arhiva nad stvarateljima u dolini Neretve i ustrojavanje Arhivskog sabirnog centra Metković – Opuzen – Ploče. Sve gore navedene radnje rađene su uz prethodno pribavljene suglasnosti resornog Ministarstva kulture. Odgovornost za svoj vlastiti politički neuspjeh i danas pripisuješ drugima. Meni osobno pripisuješ moći i medovinu koju nikad nisam imao u politici.

Građani su na izborima, tvojim neizborom, dali sud o tvom minulom radu. U politici je samo to vjerodostojan pokazatelj. Ja nisam at hoc promijenio bandjeru. Ja je u biti nisam ni promijenio. Moj politički angažman u HSS-u završen je 2004. godine kad su i mene, kako ti kažeš, stranački likvidirali. Hvala im od srca na tome. Sredstva za početak projekta novog arhiva osigurala je tadašnja Gradonačelnica Dubravka Šuica. Odluku o prihvaćanju projekta koji sam joj predložio i podizanju kredita u iznosu 20 milijuna kuna donijela je bez mnogo razmišljanja. Koji je to gradonačelnik u Hrvatskoj učinio za područni državni arhiv? Koji se ravnatelj za tako nešto osim mene uspio izborit? S njom se za razliku od nekih o tome moglo razgovarat. Zbog podrške tom projektu, podrške resornih ministarstava projektu revitalizacije malvasije, a pripadajući uvijek desnoj političkoj opciji i to još od studentskih dana kad sam 1991. godine bio na skupu u Benkovcu s dr. Tuđmanom, u atriju Sponze me u HDZ učlanila Dubravka Šuica.

Kažeš da sam joj poljubio ruku! Fine gospođe i postoje, između ostalog, da im se kavalirski poljubi ruka. Ja sam se pridružio, ništa drugo, nego ljudima u gradu Dubrovniku i Konavlima za koje sam u praksi utvrdio da cijene moj rad. Danas sam član konavoskog HDZ-a. I dobro nam ide. Sadašnji zakon utvrdio je ovakav ustroj arhivske službe u kojem je dubrovački arhiv područni državni arhiv. Je li ovakav ustroj dobar? Ja tvrdim da nije. O tome sam predavao na nekoliko savjetovanja. Ja se zalažem za ustroj arhivske uprave pri Vladi, osnivanje gradskih arhiva itd. Ja sam Palaču Sponzu uknjižio, sukladno važećim zakonskim propisima, na ime Državnog arhiva u Dubrovniku. To je pravno jedino i bilo moguće. To se pokazalo dobrim do sad jer je spriječilo od 2002. godine neke lokalne političke mešetare da s njom rade što hoće ignorirajući Arhiv.

Neupitno je da titular vlasništva treba prenijeti na Grad Dubrovnik. Ali kad? Kad se jasno donese strategija što s Palačom Sponzom sutra!? Tome mora prethoditi ugovor između Ministarstva kulture i Grada Dubrovnika kojim će se sve jasno definirati, a prije svega pozicija dubrovačkoga arhiva. Malo me čudi, ali mi je drago da je netko od mojih kolega arhivista osigurao novac za završetak projekta novog arhiva. Ja mu iskreno na tome čestitam i zahvaljujem. Međutim taj ili ta nije zasigurno među aktualnim kandidatima. Da. Moj interes je privođenje investicije kraju, ali na način kako je stručnim projektnim zadatkom zadano.

Vrijeme će pokazati je li se i koliko od njega odstupilo. Netko će morati dati i obrazloženje zašto je tome tako moralo bit. Moj interes je Arhiv u cjelini. Možda se zato, upravo mene dragi Vido, smatra preprekom ukoliko bih postao ravnateljem već dogovorenim političkim i financijskim, ne daj Bože privatnim, ingropanim interesima. Zato sam biće nepodoban. I ne čudim se ja tome. Nego, kad uzmogneš, navrni na čašicu desertne malvasije i padišpanj!" - napisao je Ivo Orešković.

DPP