Studija optimalnog rješenja sustava grijanja i hlađenja predstavljena je danas u velikoj vijećnici Grada Dubrovnika. Kako je objasnila ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Iva Carević Peković, studija je izrađena "jer stanje na terenu odražava nekontroliran rast vanjskih jedinica klime koje se postavljaju na neprimjerenim mjestima i na neprimjeren način".

Navela je da vanjske jedinice klime uzrokuju niz problema poput zagrijavanja povijesne jezgre, ističući kako potreba sagledavanja sveobuhvatnog rješenja za uklanjanje vanjskih jedinica klima s fasada stoji i u Izvješću Misije UNESCO-a i ICOMOS-a. Istaknula je kako se ovdje radi samo o idejnom rješenju, a ne o gotovom projektu te kako je cilj izvidjeti sve mogućnosti financiranja putem EU fondova.

Na Studiji je radio i Energetski institut "Hrvoje Požar" s nizom stručnjaka raznih struka predvođenih voditeljem mr.sc. Vedranom Krstulovićem.

Krstulović je kazao kako je ovo pitanje za Dubrovnik akutno.
- Osnovni cilj je reducirati, a s vremenom i eliminirati sve vanjske jedinice klima s pročelja zgrade. To je vizualno-kulturalni problem, ali ne samo to. Porastom većeg broja turista, postojeća tehnologija u najkritičnijim trenucima neće moći zadovoljavati potrebe hlađenje. - rekao je Krstulović.

- Nadalje, potrebno je analizirati mogućnosti centralizirane opskrbe hlađenjem i grijanjem većine, po mogućnosti svih, potrošača, dakle rezidencijalnih, javnih i komercijalnih objekata unutar stare jezgre. Optimalno tehničko rješenje za to je korištenje manjeg broja snažnih agregata, dizalica topline , i razvod umreženim sustavom do svih korisnika. Dizalice topline su veći agregati koji ne bi imali izmjenu topline sa zrakom, kao konvencionalni sustavi, već bi imali zahvat morske vode, koja na odgovarajućoj dubini ima konstantnu nisku temperaturu. To znači visoku učinkovitost uređaja i bitno manju potrošnju energije po potrošaču, uz veću pouzdanost i komfor, neovisno o vanjskoj temperaturi zraka. Kako dizalice topline u zimskom periodu reverzibilno rade kao ogrjevni agregati, time bi spojenim potrošačima bio omogućen kvalitetan sustav centralnog grijanja zimi, opet uz puno višu razinu komfora od postojećeg. - dodao je Krstulović.

Objasnio je kako "smještaj takvih agregata, razvod cjevovoda po gradskim ulicama, kao i zahvat morske vode, predstavljaju poseban problem, s obzirom da ništa od toga ne smije biti vidljivo niti na bilo koji način vizualno narušavati staru gradsku jezgru".
- U sklopu studije, timskim radom predstavnika različitih struka analizirane su energetske potrebe, prihvatljiva rješenja i moguće lokacije smještaja uređaja kao i razvoda infrastrukture. Analizirane su potrebe hlađenja i grijanja te snage agregata, mogućnosti razvoda infrastrukture – što mora biti izvedeno integrirano s rekonstrukcijom druge gradske infrastrukture, u prvom redu vodovodne te, što je najvažnije, određene su moguće lokacije potencijalnih strojarnica i načina zahvata morske vode u skladu sa svim konzervatorskim zahtjevima. - dodao je on.

Pak, elaborat Moguće dispozicije agregata i infrastrukture razvoda medija predstavio je Tomislav Vidović iz Zavod za graditeljsko naslijeđe Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Naveo je kako elaborat predlaže sedam lokaliteta unutar i u neposrednoj okolini povijesne cjeline Grada,

Dodao je kako se tu radi o "parku u Pilama, prostoru iza Grada, lokaciji pored Revelina, Taboru, Komardi i dva lokaliteta na Pustijerni".
- Osim preduvjeta da lokaliteti moraju biti u vlasništvu grada Dubrovnika te odgovarajuće veličine, pri radu na elaboratu je definirano niz kriterija za odabir lokaliteta među kojima treba istaknuti onaj primarni da smještaj agregata ne smije materijalno ni vizualno degradirati strukturu ili prostor koji nastanjuje. Važno je istaknuti da predloženi lokaliteti nisu jednakovrijedni, ni u povijesnom, ni arhitektonskom, urbanističkom ili krajobraznom smislu, niti u vidu gradskog i javnog interesa, a u pogledu izvedbe agregata razlikuju se po opsegu potrebnih prethodnih istraživanja, popratnih radnji i zahvata, opsegu projektne dokumentacije, visine financijske investicije, trajanja izvedbe... - naveo je Vidović, zaključivši kako je

Vedran Krstulović iz "Hrvoja Požara" zaključio je kako ovaj "projekt mora imati neke komercijalne temelje i da se ne može računati na socijalizam", odnosno "kako bi tu trebao postojati operater koji će uslugu naplaćivati i odrediti tarife". Naglasio je "da se sva rješenja o kojima je bilo riječi uklapa u sve moguće tehničke, pravne, ekološke gabarite".

Postavimo si pitanje. Kako se u Hrvatskoj od njenoga osamostaljenja do danas moglo postati ravnateljem arhiva? Isprva smo devedesetih godina prošloga stoljeća bili svjedoci ere upravljanja hrvatskim arhivima bivših svećenika i fratara, koje je svojevremeno državna vlast nekadašnje komunističke Jugoslavija u dogovoru s Crkvom, kao vrsne znalce latinskog jezika i pomoćnih povijesnih znanosti, uhljebila u arhive po Hrvatskoj. Stvaranjem neovisne hrvatske države, kao moralni i časni ljudi, svi listom svjesni domoljubi i Hrvati, bili su doista najbolji izbor mlade hrvatske vlasti.

Zar nije bilo najlogičnije povjeriti hrvatsko nacionalno arhivsko blago upravo onima koji su dokazali svoju postojanost i odanost instituciji! Nakon što je biologija učinila svoje, nastupila je era kućnih ljubimaca političkih partijskih ćelija, koja traje i dan danas.

Svi mi svake četiri godine, a ponegdje i češće, svjedočimo političkoj trgovini i pogodbama oko izbora ljudi koji nam trebaju voditi tako bitne ustanove poput arhiva, kao da smo na pijaci ili buvljaku. U pravilu se poštuju želje partijskih ćelija s terena koje pripadaju političkoj opciji resornog Ministarstva kulture. Da zaključim. Nije bitno znati stvaralački osmisliti program rada arhiva i ponuditi ga resornom ministarstvu, već je bitno umjeti prepoznati na vrijeme program partijske ćelije. Tako se postaje ravnateljem.

Na taj način struka samim činom izbora čelne osobe ustanove postaje žrtva aktualne politike u rukama njenog kućnog ljubimca. Svaka sljedeća smjena državne vlasti postaje ujedno noćna mora za one ravnatelje koji u lokalnoj zajednici nisu više prepoznati kao pripadnici novodošle političke opcije. Neovisno o njihovim rezultatima rada u struci, oni u pravilu postaju lovina za odstrel. Izgledne šanse za preživljavanje imaju ukoliko se uspiju na vrijeme kameleonski preobraziti i postati odjednom svjesni svojih zatomljenih uvjerenja, a uz malo više sreće ponekad im je dovoljno pritajiti se i ne činiti ništa što bi moglo privući pažnju lokalnih političkih moćnika osokoljenih uspjehom svojih naredbodavaca.

Ovaj detalj izbora čelnih ljudi arhiva, gdje je politička podobnost ključan kriterij, naglašavam to upravo zato, što on unaprijed određuje svođenje upravljanja arhivom po ključu zaprimanja administrativnih uputa političkog naredbodavca i njihovog bespogovornog provođenja, a bez ikakve mogućnosti prethodnog stvarnog i sadržajnog utjecaja struke na donošenje bilo kakvih odluka.

Kad je u pitanju izbor ravnatelja dubrovačkog arhiva ističem da sam prvi, ali i zadnji ravnatelj, koji je od 2000. godine do danas izabran od strane ministra kulture, a da sam prije toga imao položen stručni arhivistički ispit i višegodišnje radno iskustvo arhiviste još od 1995. godine. Ispit sam položio 16. veljače 1999. godine, a za ravnatelja izabran prvi put 2000. godine. Oba naredna ravnatelja, gospodin Ivan Venier sadašnji vršitelj dužnosti, kao i gospodin Frane Čizmić imenovani su, a da nisu imali položen stručni arhivistički ispit i bez jednog dana rada u arhivskom spremištu u društvu spisa i svega onog što uz njih ide.

U ovom aktualnom trenutku izbora novog ravnatelja ili imenovanja vršitelja dužnosti, mogu samo konstatirati da je žalosno, ali to je naša hrvatska realnost, da se o izboru ravnatelja dubrovačkog arhiva raspravlja i kalkulira na način tko je isključivo favorit jedne političke stranke apsolutno ignorirajući i ne uvažavajući arhivsku struku.

U ovom slučaju govorimo o navodnim apetitima gradske organizacije Hrvatske demokratske zajednice. Tim više je stvar tragikomična što to gospoda javno i obznanjuju. Ako ćemo se spustiti na tu razinu odlučivanja onda imam i ja pravo barem kazati: I ja sam član Hrvatske demokratske zajednice! Halo ljudi, nisam ni ja nepodoban! Državni arhiv pokriva nadležnošću cijelu županiju.

Kad ste se već tako uputili pitajte što misle konavoski, neretvanski i korčulanski stranački prijatelji?! Člansku iskaznicu mi je uručila, da stvar bude atraktivnija, eto baš u atriju Palače Sponza 2007. godine, napominjem pred parlamentarne izbore, ni manje ni više nego bivša gradonačelnica sadašnja europarlamentarka gospođa Dubravka Šuica!

Zahvaljujući upravo mojoj suradnji s njom i ministrom kulture uvaženim gospodinom Božom Biškupićem, u istom tom atriju 11. srpnja 2006. godine potpisan je ugovor između Grada Dubrovnika i Ministarstva kulture. Tom događaju nazočila je u ulozi državne tajnice sadašnja ministrica kulture cijenjena gospođa Nina Obuljen Koržinek i tadašnji ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva Stjepan Ćosić. Tad je započet moj životni arhivistički projekt novog arhiva u ex vojarni u Gružu za kojega sam osobno prethodno izradio stručni projektni zadatak i prema kojemu je projektant Željko Peković izradio glavni projekt adaptacije i rekonstrukcije zgrade.

Ja još uvijek možda naivno al' iskreno vjerujem u onu, još nam nedosanjanu, bolju Hrvatsku, državu u kojoj će postojati uređen sustav vrijednosti i gdje će se stvari i procesi nazivati pravim imenom. Stoga gospodo, za ime Boga i zdravog razuma, svoje kućne ljubimce partijske ćelije, kako i priliči postupati s njima ljubomorno zadržite za sebe i pružite im priliku tamo gdje se možda mogu dokazati, a ako ništa drugo, barem pokazati.

dr.sc. Ivo Orešković

Čitatelj portala Dubrovnikpress.hr poslao je fotografije koje je najlakše opisati riječima da se reda itekako može uvesti kad se reda želi uvesti. Naime, kako se može vidjeti na prvoj fotografiji, taksisti su po svojem svakodnevnom običaju potpuno uzurpirali stanicu Libertasa kod zgrade gruške luke.

Jasno, dovodi to do toga da autobusi Libertasa putnike ukrcavaju i iskrcavaju na za to potpuno nepredviđenim mjestima, što stvara gužve i predstavlja opasnost u prometu. No, poslao je čitatelj portala Dubrovnikpress.hr fotografiju nastalu svega pet minuta poslije na kojoj se vidi da su se taksisti razbježali pred policijom te da je na stanici Libertasa zavladao red.

Govori to o tome da ustvari jedino policija može uvesti nekakvog reda u promet. Svaka čast prometnim redarima, raznoraznim odredbama i odlukama, no samo je policija ona koja ima tu prepoznatljivu represivnu moć uz koju se može postignuti normalno odvijanje prometa. Naravno, za današnju akciju dubrovačka policija zaslužuje i pohvale, ali ovo što je danas napravljeno u Gružu, treba raditi svakoga dana, na svim gradskim predjelima, jako često.

V.S.

Župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicima Žaklinom Marević i Joškom Cebalom, direktoricom RRA DUNEA-e Melanijom Milić te ostalim suradnicima posjetio je otok Korčulu gdje se sastao s čelnicima jedinica lokalne samouprave, a razgovaralo se o stanju na terenu, odnosno tekućim projektima i planovima za buduće razdoblje.

U gradu Korčuli župan je obišao građevinske radove na obnovi vrijednog kulturnog dobra Ismaeli-Gabrielle u kojoj je smješten Muzej grada Korčule, te građevinske radove u Smokvici gdje će se izgraditi Muzej zlata i srebra Smokvice. Radovi se provode u okviru provedbe projekta Ruralna poučna kulturno -etnografska turistička atrakcija iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020, ukupne vrijednosti 33.872.704,57 kuna, a projekt je pripremila Regionalna razvojna agencija Dunea.

Radi se o integriranom razvojnom programu temeljenom na obnovi kulturne baštine, koji ima za cilj stvaranje integralne kulturno-turističke destinacije koja uključuje pojedina ruralna i udaljena područja županije, povezana u jedinstveni turistički proizvod.

Uslijedio je posjet Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Kalos, gdje je održan sastanak s ravnateljicom, članovima Upravnog vijeća i liječnicima.

DPP

Povodom Međunarodnog dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode RH, Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika, u suradnji s Javnom ustanovom Rezervat Lokrum, organizirao je danas ekološko kreativne aktivnosti na otoku Lokrumu.

Tom prigodom, otvorena je izložba pristiglih radova osnovnih škola s područja Grada Dubrovnika na temu likovno kreativnog natječaja „Plastično nije fantastično!“. Na otvaranju izložbe sudjelovalo je oko 200-injak učenika s učiteljima i učiteljicama, a za njihov trud i rad dodijeljene su im diplome.

Učenici su još jednom pokazali kako od malih nogu sudjeluju u očuvanju biološke raznolikosti i prirode, s ciljem uspostavljanja održivog razvoja. Sve kreće od malih nogu!

DPP

Voditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove u Europskom parlamentu Dubravka Šuica u Dubrovniku će organizirati konferenciju pod nazivom !Jača schengenska zona; Schengen kao jamstvo sigurnosti europskih građana”, koja će se održatzi 1. lipnja u 10 sati na Sveučilištu u Dubrovniku, u Staroj bolnici. Vodeći europski stručnjaci na konferenciji će iznijeti svoja iskustva o Schengenskom prostoru i izazovima koji su pred Europskom unijom, s naglaskom na Hrvatsku kao državu s najduljom vanjskom granicom u EU.

- Okupila sam najveće stručnjake koji u ovom trenutku rade na ulasku Hrvatske u Schengenski prostor, ali i one koji imaju odgovore na naša otvorena pitanja. Kad govorimo o graničnom režimu, prva asocijacija je terorizam, no Schengen je prepreka i za kriminalce, koji građanima EU mogu nanijeti jednako veliku štetu. Hrvatska je posljednjih mjeseci ispunila sve političke uvjete za Schengen, a sigurna sam kako ćemo do kraja godine riješiti i tehničke parametre te se 2019. pridružiti Schengenskom prostoru. Naša stručnost i dosadašnje iskustvo osnažit će sigurnost Europske unije. - rekla je Šuica.

Na konferenciji se očekuje i sudjelovanje Povjerenika EK za migracije, unutarnje poslove i državljanstvo, Dimitrisa Avramopoulosa, koji je prošlog tjedna najavio unapređenje Viznog informacijskog sustava (VIS).

Uz Avramopoulosa, na konferenciji će iskustva iznijeti i Povjerenica EK za digitalnu ekonomiju i društvo Mariya Gabriel, državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko Zgombić te ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije RH (SOA) Daniel Markić. O spremnosti Republike Hrvatske za Schengen, kao i o ostalim sigurnosnim izazovima koji su pred našom zemljom govorit će glavni ravnatelj policije RH Nikola Milina, načelnik Sektora za međunarodnu sigurnost i obrambenu suradnju (MORH) Tomislav Galić, te stručnjak za međunarodnu sigurnost prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila. Sudjelovanje su potvrdili i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić te načelnik PU Dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličević.

DPP

Samostalna izložba uspješne mlade slikarice prepoznatljivog sanjarskog izričaja Lene Kramarić otvorit će se u Domu Marina Držića u petak, u 20 sati. Izložbu „Dnevnik čitanja“ čini 10 slika u kombiniranoj tehnici i jedinstvena knjiga umjetnice.

Radovi su nastali kao rezultat umjetničinog pomnog i slojevitog istraživanja života i stvaralaštva Marina Držića, te tradicije, običaja i povijesti Grada. Umjesto vođenja klasičnog dnevnika čitanja, Lena Kramarić svoja otkrića bilježi u formi tekstualnih crteža i slojevitih slika. Svaki motiv je okidač, poveznica ili temelj za razradu nečeg novog i osobnog. Držićevi osebujni likovi podsvjesno ulaze u likovni rukopis i ikonografiju Lene Kramarić, dok se riječi postepeno transformiraju u likovni govor i postaju glavno interpretativno sredstvo suvremenog društva. Pod krinkom veselja, zabave i komike Marin Držić i Lena Kramarić otkrivaju dublju sliku – sliku stanja psihe i sliku stanja društva – ondašnjeg i današnjeg.

Iz predgovora katalogu povjesničarke umjetnosti i muzeologinje Sonje Švec Španjol: „Držićev svijet otvorio je Leni Kramarić posve nove i do sada neistražene mogućnosti izričaja. U svakom radu umjetnica obrađuje pojam, ideju, viziju, rečenicu ili životno geslo koji su joj zadržali pažnju i potaknuli ju na stvaranje. Univerzalnost i svevremenost Držićevih promišljanja nadilaze stereotipna ponašanja i očekivanja, te upućuju na oštroumnog promatrača razvijene sposobnosti prilagodbe, što se i očituje u Leninom radu kroz česte reference na snažne društvene poruke koje je Držić svojim književnim djelima prenosio u svijet. I dok je humor glavna karakteristika britkog Držićevog pera, sanjivost je ključna vizualna odlika slika Lene Kramarić, a ujedinjuje ih emocija koju prenose u svom primarnom izričaju. Nemiran duh, svestranost, buntovnost, inovativnost, osjećaj za pravdu i kritičnost prema svijetu temelj su modificiranja umjetničine osobne likovne prizme. Slojevitom gradnjom slike Lena isprepliće spoznato i osobno, te na površini platna formira strukture ispunjene mislima, željama, planovima i očekivanjima kojima komunicira unutarnji svijet koristeći vizualne kodove vanjskog svijeta.“

Lena Kramarić rođena je 1982. godine u Zagrebu. Nakon završene Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu upisuje Akademiju likovnih umjetnosti gdje je diplomirala 2008. godine na nastavničkom odsjeku smjer slikarstvo, te nastavlja obrazovanje na Poslijediplomskom doktorskom studiju slikarstva. Uz likovno stvaralaštvo radila je i kao profesorica povijesti umjetnosti, kreirala i vodila likovne radionice, a bavi se grafičkim dizajnom, izradom ilustracija i dizajnom interijera. Izlagala je na brojnim grupnim i samostalnim izložbama u Hrvatskoj i svijetu. Članica je HDLU-a. Živi i radi u Dubrovniku.

DPP

Čudne igre odvijaju se oko nove čelne osobe Državnog arhiva u Dubrovniku, a koje se prije svega mogu promatrati kroz kontekst hoće li ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek ispuniti želje lokalnog HDZ-a i na mjesto ravnateljice postaviti Nikolinu Pozniak, inače članicu HDZ-a, koja upravo slovi kao favorit za ovu poziciju.

Naime, u tijeku je natječaj kojega je raspisalo Ministarstvo kulture, a na kojega su se uz Nikolinu Pozniak kao ljudi od struke prijavila i dva nekadašnja ravnatelja Ivo Orešković i Frane Čizmić. Orešković je Arhiv vodio u dva mandata, od 2000. do 2008. godine, a morao je poći početkom trećeg mandata zbog toga što je dogovorio posudbu Povelje Kulina bana, vrijednog dokumenta iz 1189. koji se čuva u dubrovačkom Arhivu, bez znanja i odobrenja nadležnog Ministarstva kulture i ministra Boža Biškupića. Pak, Čizmić je dužnost ravnatelja obnašao od 2013. do 2017. godine te se za njega ne vežu apsolutno nikakve afere dok mu je najveća "mana" što nije politički podoban.

Obojica i sad rade kao arhivisti. Dok je Nikolina Pozniak zaposlena u računovodstvu arhiva. Dovoljno da bude i ravnateljica? Ekvivalent je to, recimo, da eto djelatnica u računovodstvu neke škole, dakle bez iskustva u pedagoškom radu, postane ravnateljicom škole.
No, po mjerilima dubrovačkog HDZ-a očito to nije problem. U tijeku je proces izmještanja Arhiva iz Sponze u prostor bivše vojarne te je jasno kako bi gradonačelnik Mato Franković želio tu imati osobu od povjerenja. Naime, investiciju uređenja bivše vojarne najvećim dijelom financira Grad Dubrovnik, od ukupno 50 milijuna kuna koliko će ona koštati, Grad će uložiti 35 milijuna kuna. Jasno da bi tu Frankoviću odgovarao netko politički podoban.

Nadalje, za razliku od svojih protukandidata, koji su iskusni arhivisti, Nikolina Pozniak nema niti stručni ispit iz arhivske struke. U natječaju piše kako "iznimno, na temelju čl. 54. st. 3. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima za ravnatelja/ravnateljicu arhiva može se imenovati osoba koja nije položila stručni ispit iz arhivske struke, ako se na temelju dosadašnjeg rada može očekivati da će s uspjehom voditi arhiv i uz obvezu polaganja stručnog ispita u roku od dvije godine od dana imenovanja“.

Dakle, ministrica Obuljen Koržinek, a odluka je isključivo njezina, može izbjeći činjenicu da je Pozniak nekompetentna za ovaj posao. No, hoće li se u tom slučaju ministrici Obuljen Koržinek crveniti obrazi jer je zaposlila osobu koja nema stručni ispit, dok isti taj ispit njezini protukandidati imaju? Naime, praksa da se zapošljava onaj bez stručnog ispita primjenjuje se onda kad se radi o jednom kandidatu, odnosno kad nitko od kandidata nema ispit, a Pozniak za svoje protukandidate ima one koji ne samo da imaju stručni ispit, nego imaju iskustvo vođenja jednog od najvažnijih hrvatskih arhiva.

Jedan od uvjeta natječaja su i "objavljeni vrijedni, stručni i znanstveni radovi", kojih Pozniak nema, barem ne u onoj mjeri da se mogu svrstati pod zajednički nazivnik - vrijednih. No, žalosno je da se istovremeno od kandidata ne traži da kao dokaz o ispunjavanju formalnih uvjeta natječaja prilože i popis radova?! Dakle, ona radove ne mora dostaviti, a ukoliko se u nekom kasnijem postupku njen izbor dovede u pitanje lako može objasniti da to nitko od nje nije niti tražio.

No, nije to samo uz ovaj natječaj, tako je bilo i za prethodne natječaje za ravnatelje dubrovačkog arhiva. Dok, recimo, u posljednje tri godine za ravnatelje Državnog arhiva, ali i gradskih Državnih arhiva, od Zagreba, Pazina ili Osijeka, ama baš nikad se nije dogodilo da se ne treba dostaviti bibliografija stručnih i znanstvenih radova.

Budući da ova "falinga" natječaja za Dubrovnik vrijedi duži niz godina, teško je to smatrati konkretnom makinacijom da se pogoduje Nikolini Pozniak, ali zasigurno joj neće odmoći u njezinom nastojanju da postane ravnateljica Državnog arhiva Dubrovnika.
Unatoč pritiscima lokalnog HDZ-a da se ravnateljicom imenuje Nikolina Pozniak, u cijeloj toj priči "igrač" Nine Obuljen Koržinek ustvari je sadašnji vršitelj dužnosti ravnatelja Državnog arhiva Dubrovnik Ivan Venier.

Veza ministrice kulture i Veniera ne traje od jučer. Nakon što je početkom trećeg mandata s mjesta ravnatelja DAD-a morao odstupiti Ivo Orešković, upravo je Venier te 2008. imenovan vršiteljem dužnosti ravnatelja, ne bi li kasnije dobio i mandat na čelu DAD-a. Upravo te 2008. državna tajnica u Ministarstvu kulture bila je Nina Obuljen Koržinek. Pak, ovaj put kao ministrica kulture Obuljen Koržinek je Veniera ponovo imenovala v.d. ravnatelja prošle godine.

I to je bio još jedan tragikomičan primjer kako Ministarstvo kulture funkcionira. Dakle, nakon što je istekao mandat dotadašnjem ravnatelju Frani Čizmiću raspisan je natječaj za novog ravnatelja. Na njega se uz Čizmića i Oreškovića prijavio i Goran Cvjetinović, koji je tada i slovio za svojevrsnog favorita. Ministarstvo kulture natječaj nije poništilo, niti ponovilo već je jednostavno ministrica kao v.d. ravnatelja postavila Veniera, bez ikakvog obrazloženja.

Moglo se onda čuti kako se zapravo čuva mjesto za idealnog HDZ-ovog kandidata, što je evo sad Nikolina Pozniak. Međutim, u jučer odaslanom pismu za javnost, Ivo Orešković nije slučajno spomenuo kako "sadašnji vršitelj dužnosti ravnatelja intenzivno promišlja o još jednom jednogodišnjem mandatu, taman do umirovljenja".

Drugim riječima, ako baš toliko Nini Obuljen Koržinek bude nezgodno za ravnateljicu Arhiva postaviti Nikolinu Pozniak, koja za taj posao nije kompetentna, lako je moguće da Venier dobije još jednu priliku kao vršitelj dužnosti. No, to prije svega ovisi hoće li Nina Koržinek Obuljen podleći pritiscima dubrovačkog HDZ-a. Ono što žalosti je to da ispada kako ljudi od struke, Čizmić i Orešković, koji već imaju iskustva u vođenju Arhiva, ustvari nemaju neke prevelike šanse samo zato što nisu politički podobni. Još žalosnije je što se sve te priče vode oko jednog od najvažnijih arhiva u ovom dijelu Europe, koji tako ispada samo platforma za HDZ-ove igre.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković predao je ključeve nove „Dacie Duster“ pročelniku HGSS-a - Stanice Dubrovnik Mariju Begiću. Riječ je o vozilu nabavljenom proračunskom donacijom Grada Dubrovnika u iznosu od 150.000 kuna, za potrebe Hrvatske gorske službe spašavanja - Stanice Dubrovnik.

''Ovo je dio namjenskih sredstava koje smo HGSS-u osigurali u prošloj godini, od ukupno 350.000 kuna, a u ovoj godini je to još i više. Prvim Proračunom je osigurano 250.000 kuna, a rebalansom koji je pred nama osigurava se još dodatnih 250.000 kuna, znači ukupno pola milijuna kuna u ovoj godini. Više puta smo ponavljali koliko nam je HGSS važan, jednako kao i vatrogasci i sve ostale žurne službe. Zavodu za hitnu medicinu smo također kupili novo vozilo i nastavljamo dalje s osuvremenjivanjem i pojačavanjem važnosti naših žurnih službi jer nikada ne znamo kada će nam one uistinu biti potrebne'', rekao je u ovoj prigodi gradonačelnik Franković.

Prepoznajući značaj HGSS-a unutar sustava zaštite i spašavanja Grada Dubrovnika, i ove i prošle godine osigurana su sredstva u Proračunu Grada, a prema najavama gradonačelnika HGSS će postati stalna proračunska stavka. U narednom razdoblju planirat će se sredstva za adekvatan objekt za sjedište dubrovačkog HGSS-a.

DPP

Pred gradskim vijećnicima na idućoj sjednici koja će se održati u ponedjeljak naći će se i Odluka o zaduživanju Grada Dubrovnika. Radi se o kreditu od 132,51 milijuna kuna kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj.

Kako se navodi u aktu ove točke na vilu Čingriju tu će ići 17,51 milijun kuna, infrastrukturu Solituda deset milijuna kuna, drugu faze Vukovarske ulice četiri milijuna kuna, cestu od mosta do Osojnika 25 milijuna kuna, Dječji vrtić Palčica devet milijuna kuna te OŠ Montovjerna 67 milijuna kuna.

"Grad Dubrovnik u svom Proračunu za 2018. godinu planira cijeli niz investicijskih projekata kako bi unaprijedio život svojih građana. Proračunom 2018. planirano je kreditno zaduženje koje se rebalansom uvećava nakon preciznijih procjena ulaganja u investicijske projekte." - navodi se u obrazloženju.

Objašnjeno je tu i zašto je u navedene projekte potrebno ulagati, a što možete pročitati u cijelosti:

"Investicijom gradnje ceste most dr. Franja Tuđmana-Osojnik daje se rješenje nove prometnice od postojeće državne ceste D8 (u neposrednoj blizini Mosta. dr. Franja Tuđmana) do postojeće ceste koja je ranije bila kategorizirana kao županijska cesta Ž6235 - do stacionaže cca 0+650,00. Od te stacionaže do kraja projektirane prometnice (stacionaža 1+770,00) rekonstruira se postojeća prometnica. Ovom investicijom Grad će omogućiti mogućnost širenja na okolna podučja te lakše povezati okolicu Grada Dubrovnika i samog centra. Cesta će olakšati razvoj Osojnika i okolnih mjesta te doprinijeti naseljavanju tog područja."

Projektom rekonstrukcije i nadogradnje škole Montovjerna Grad Dubrovnik unaprjeđuje standarde u Osnovnom školstvu. Postojeća škola je programski podkapacitirana i tehnološki zastarjela zbog čega se javila potreba za njezinom cjelovitom rekonstrukcijom čime će se zadovoljiti suvremeni prostorno-tehnički uvjeti, potrebe nastavnog programa i kapaciteti za organizaciju jednosmjenske nastave za učenike od prvog do osmog razreda. Škola Montovjerna i nakon rekonstrukcije zadržava status područne škole pod Osnovnom školom Lapad. Zona obuhvata rekonstrukcije je samo na južnoj strani parcele, dok se ostatak čestice, osim rekonstrukcije školskog parkirališta i nekih manjih intervencija obuhvaćenih glavnim projektom, zadržava u postojećem stanju. Škola se rekonstruira na način da se dograđuje i nadograđuje postojeća školska zgrada.

Projektom rekonstrukcije i nadogradnje vrtića Palčica povećava se kapacitet vrtića i podiže pedagoški standard vrtića što je također intencija ali i obveza Grada Dubrovnika.
Ovim projektom Grada Dubrovnik doprinijet će povećanju prijema broja djece u vrtiće uz značajno bolje uvjete . Osim sredstava kreditnim zaduženjem Grad Dubrovnik za navedeni projekt osigurava i vlasta sredstava u iznosu od 4.2 milijuna kuna.

Kupnjom vile Čingrija, Grada Dubrovnik iskoristit će pravo prvokupa od Vlade RH, te realizirati odluku (zaključak) ovog Gradskog vijeća sa 7. sjednice održane 18 i 19 prosinca 2017 godine. Ovom kupnjom Grad Dubrovnik steći će vrijednu nekretninu sa pripadajućim zemljištem koju će koristiti sukladno svojim potrebama.

Ove projekte Grada Dubrovnik financirat će kreditnim sredstvima HBOR-a koji je spreman pratiti investicije sukladno dinamici izvođenja gradnje(sukladno dinamici po godinama korištenja)." - piše u obrzaloženju.

V.S.

Župski vijećnici na sjednici Općinskog vijeća usvojili su Sporazum o zajedničkom gospodarenju otpadom, a kojim se Župljanima omogućuje besplatno korištenje dubrovačkih reciklažnih dvorišta. Kako je objasnio pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Jure Marić, bio je to slučaj i prije, ali sad je to i formalno uokvireno.

Naime, iako je Općinsko vijeće Općine Župa Dubrovačka i Gradsko vijeće Grada Dubrovnika već ranije izglasalo odluku o izgradnji reciklažnog dvorišta u Čibaći, zbog promjene poslovnih planova Čistoće, taj projekt je za sad još na čekanju. Također, Marić je rekao i da Općina očekuje građevinsku dozvolu Ministarstva zaštite okoliša i energetike za reciklažno dvorište građevinskog otpada na koncesijskom području kamenoloma Dubac.

- Manji nam je problem ovaj sporazum jer to zaista funkcionira. No, i nas i Čistoću stišću rokovi po drugim pitanjima i što mi moramo mijenjati svijest. Neću ni govoriti koliko je tu otpada koji je ilegalno odložen. Kazne se naplate, ali nije stvar naplatiti kaznu nego ljudima objasniti. Trošimo resurse u komunalne obilaske i pokušavamo stvari riješiti, ali jednu večer pokupimo otpad, a sutra je već isto. Nisu sve poduzetnici, male građevinske tvrtke sa strane. Najlakše je reći da je netko sa strane. Postoje kamere i snimci, ljudi su to koji žive u Župi. - objasnio je Marić.

Dodao je kako se Općina Župa dubrovačka zajedno s Općinom Konavle i Općinom Dubrovačko primorje prijavila na natječaj programa izobrazbe, kako bi se dobila bespovratna novčana sredstva Ministarstva zaštite okoliša i energetike, a kako bi se podigla svijest građana po pitanju odlaganja otpada.

- Ako nećemo po ulici prestati bacati smeće, onda je sve drugo nebitno. - rekao je Marić.

V.Salvia

Župski vijećnici usvojili su na jučerašnjoj sjednici Općinskog vijeća Općine Župa dubrovačka Izvješće o radu Groblja Dubac za 2017. godinu, kao i Izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja Groblja Dubac.
Direktor Groblja Dubac Đuro Lonza rekao je više o onome što se radilo u 2017. godini, ali i najavio buduće aktivnosti na izgradnji groblja.

- Lani smo imali aktivnosti po tri veće radnje. To je izgradnja pristupne ceste, izgradnja četiri potporna gabionska zida i izgradnja južnog potpornog zida sa zapadnim zidovima. Dakle, bile su tri javne nabave, tri ugovora. - rekao je Lonza.

Što se tiče pristupne ceste, Lonza je objasnio kako je ona u cijelosti završena te kako se još ima za učiniti semaforizacija. Izrazio je zadovoljstvo što su Hrvatske ceste postavljanje semafora preuzele na sebe, a što će biti dobro, naglasio je, "ne samo zbog groblja nego i poslovne zone".
- Oko izgradnje četiri potporna zida je došlo do određenih problema u projektnoj dokumentaciji, odnosno izvršenja radova na terenu. Morali smo ići u izmjene projektne dokumentacije, raskinuli smo ugovor s izvođačem radova, proveden je novi postupak javne nabave, što je u završnoj fazi. Nakon žalbenog roka, očekujemo nastavak radova. - istaknuo je Lonza.

- Najzahtjevniji dio je južni zid, to je u biti i najvažniji dio koji se tiče cijelog groblja. Njegova izgradnja je pri kraju. Završen je na većem dijelu, osim jednog dijela gdje su gabionski zidovi krivo iskazani u troškovniku. Sad je na odluci Grada Dubrovnika i Općine Župa dubrovačka kako to do kraja realizirati. Prema dosadašnjim razgovorima, ići će se na raskid ugovora i raspisivanje novog natječaja kako bi sve bilo transparentno. - objasnio je Lonza.

Što se tiče Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja, Lonza je pojasnio "kako će se novim izmjenama mijenjati projektna dokumentacija". Također, naveo je da je "iskorigirana linija zida, faznost gradnje, parcelacija, a zemljište koje nije otkupljeno je izdvojeno u posebnu građevinsku česticu". Izmjenama i dopunama DPU-a otvoren je put za ishođenje lokacijske, a zatim i građevinske dozvole.

- Očekujemo do kraja godine da ćemo lokacijsku i građevinsku dozvolu za prvu etapu, a sljedećeg proljeća očekujemo i početak gradnje prve etapa. A to je nastavak ove ceste do obuhvata groblja zajedno s dva velika parkirališta. Onda idemo s izgradnjom objekata i grobnica. - precizirao je Đuro Lonza.

- Također, izbacili smo u obuhvatu gradnje točan broj grobnica. Naime, prema ranijem projektnom rješenju imamo 1815 zahtjeva građana za grobna mjesta. No, nismo sigurni koliko će njih biti spremno platiti, pa smo izbacili obvezu gradnje točnog broja grobnica. Radit ćemo ih sukladno Pravilniku od jednostavnim građevinama. Zadovoljit ćemo potrebe građana, ali ne možemo se dovesti u situaciju da manje ljudi može platiti grobna mjesta, jer bi tako opteretili proračun Općine i Grada. - objasnio je direktor Groblja Dubac Đuro Lonza.