Odbijanjem amandmana kojim bi se omogućilo provođenje bolje obrazovanje i u Osnovnoj školi Mokošica dubrovački HDZ i njihovi partneri još jednom su dokazali da im dobrobit sugrađana nije bitna, već jedino stranački predznak. - piše u priopćenju potpredsjednice dubrovačkog HNS-a Marine Vučković Matić.

Ostatak priopćenja pročitajte u nastatavku:

"Nažalost, ni činjenica kako je riječ o najmlađima, osnovnoškolcima, nije bila dovoljna da se zatome politička neslaganja.

Iako se rebalansom preraspoređivalo čak 15 milijuna kuna, gradonačelnik Franković uz potporu vladajuće koalicije u gradskom vijeću nije želio preraspodijeliti ni 2 posto tog iznosa, odnosno tek 300 tisuća kuna kojima bi se najmlađim sugrađanima iz Mokošice ispunilo želju i omogućilo da već iduću školsku godinu započnu s 30% lakšim torbama, a u školskim klupama dobiju obrazovanje primjereno 21. stoljeću.

Izlike da je proces već započeo i da je kasno, što je gradonačelnik naveo kao glavni razlog neprihvaćanja, neistinite su, što su potvrdili i iz samog Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Iako Grad Dubrovnik sada ima proračun veći od 700 milijuna kuna, iako će financirati izradu televizijske serije, obnovu sakralnih objekata na području drugih općina, novčano pomagati izgradnju i nadogradnju državnih institucija, odlukom HDZ-a i partnera nažalost neće ulagati u budućnost naše djece." - piše u priopćenju potpredsjednice dubrovačkog HNS-a Marine Vučković Matić.

DPP

Dubrovnik ponovo ima pet kulturnih vijeća, iz pet kulturnih djelatnosti, a svako ima tri člana. Gradski vijećnici na današnjoj sjednici Gradskog vijeća imenovali su i članove vijeća.

Tako su u Kulturno vijeće za glazbenu djelatnost imenovani Ante Skaramuca, Hrvoje Ajduković i Brigita Masle Dražinić. U Kulturno vijeće za dramsku i plesnu umjetnost te izvedbene umjetnosti imenovani su Hrvoje Ivanković, Paula Šutić i Ivana Medo Bogdanović.

U Kulturno vijeće za muzejsko-galerijsku djelatnost, likovnu umjetnost i zaštitu i očuvanje kulturne baštine imenovani su Vinicije Lupis, Ivona Mihail i Luko Piplica. U Kulturno vijeće za knjižnično-izdavačku djelatnost imenovani su Katija Bakija, Boris Njavro i Anita Ruso. U Kulturno vijeće za audio-vizualne djelatnosti i nove medijske kulture imenovani su Vladimir Gojun, Hrvoje Juvančić i Đorđe Obradović.

V.S.

Ugostitelji će na poljanama i trgovima, a uz dopuštenje gradonačelnika Mata Frankovića, moći postaviti arle pokraj svojih restorana. Naime, gradski vijećnici na sjednici Gradskog vijeća donijeli su Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o zakupu javnih površina, kao i Prijedlog izmjena i dopuna Plana korištenja javnim površinama u Povijesnoj jezgri.

- Mijenjamo odluku zato što odluke trebaju pratiti život. Imali smo prilike komunicirati s partnerima ugostiteljima, objasniti im neke stvari i uvažiti njihove zahtjeve. Ugostitelji su nam ukazali na problem, a on se odnosi na graste, posude, zdjele i lonce koji bi se nalazili na zakupljenim javnim površinama. Utvrdili smo da bi bilo dobro da se zelene oazice nalaze isključivo na poljanama i trgovinama. Druge su ulice previše uske. - rekao je pročelnik UO za gospodarenje gradskom imovinom Zdenko Medović.

Također, u Prijedlogu odluke o izmjenama i dopunama Odluke o zakupu javnih površina stoji i kako će Ministarstvo kulture, uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Dubrovniku svojim rješenjem moći naložiti uklanjanje opreme tarace ukoliko je ona u suprotnosti s odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara postavljena na javnoj površini koja ima svojstvo kulturnog dobra.

No, uz raspravu o Odluci o zakupu javnih površina došlo je do zanimljive rasprave koju je započeo Jadran Barač (SDP). Naime, Barač je rekao da Pizzerija Castro koja se nalazi na Poljani Ivana Gundulića koristi javnu površinu ispred prostora gdje se nalazila Zagrebačka banka. ž

Podsjetimo, radi se o prostoru koju je Grad Dubrovnik uz donaciju Društva prijatelja dubrovačke starine kupio od Zagrebačke banke, kako bi je ustupio DPDS-u.

Dodao je "kako su Franković i Potrebica naglasili da u slučaju kupnje ovog prostora od strane nekog drugog subjekta Grad Dubrovnik neće dozvoliti postavljanje ugostiteljskih stolova". Stoga, zaključio je "da su Potrebica i Franković lagali kako neće biti tu stolova".
Gradonačelnik Mato Franković rekao je "kako se Barač mora pripremiti za sjednicu iako razumije njegovu mladost i neiskustvo". Baračeve navode o stolovima ispred zgrade Zagrebačke banke nije komentirao, ali mu je poručio "da miješa babe i žabe i da ga možda nisu htjeli primiti u DPDS pa je zato frustriran".

Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica podsjetio je na konferenciju za novinare Jadrana Barača, koju je on održao upravo o navedenoj kupnji. Potrebica je rekao da je "Barač govorio o kriminalcima, a lažno je prijavljen na Pločama gdje se kandidirao na kotarskim izborima". Dodao je "da je to kazneno djelo". Barač je kazao kako kao podstanar živi u Lapadu.
Vijećnik DUSTRA-e Rikard Rossetti je rekao kako se prešlo na politički skup HDZ-SDP, dodavši da se potrebno vratiti na dnevni red.

Ponovo je na dubrovačkom Gradskom vijeću bilo riječi o spomeniku braniteljima na Pilama. Radi se o stalnoj temi, koja se kroz sjednice Gradskog vijeća već duži niz godina provlači. Je li to zato jer isti toliko "žulja" vijećnike kroz različite sazive ovog predstavničkog tijela ili zato jer su toliko neinventivni da druga vijećnička pitanja ne mogu smisliti, pitanje je za sebe, ali činjenica je da vijećničke rasprave po ovom pitanju zapravo nisu evoluirale.

Tako je i na jučerašnjoj sjednici stvar išla uobičajeno uz nešto zabrinutosti, sarkazma i začuđenosti. Tako bi se Marko Potrebica spomenika riješio na način da bi ga poslao na „popravak”, Rikard Rossetti je kazao „kako je spomenik loš, ali nije postavljen u lošoj namjeri”, dok bi Krešimir Marković umjesto ovog spomenika „trajni spomenik braniteljima”. I Ljubo Nikolić smatra da spomenik „nije idealno rješenje”.

Sva ta promišljanja o spomeniku tek su reciklaže prethodno izrečenih stavova. Tako je i Gordan Špero na sjednici održanoj još u studenome pitao gradonačelnika Mata Frankovića što će biti sa spomenikom, no pravi odgovor nije dobio. Franković je tada naglasio kako spomenik ne izaziva pijetete kod stanovnika Dubrovnika, dodajući kako na Pile treba postaviti novi spomenik, po mogućnosti od kamena. Kazao je tada kako nije jednostavno odraditi razgovore s arhitektom i ukloniti taj spomenik s Pila.

Podsjetimo, spomenik je djelo arhitekta Igora Franića, a njegovo postavljanje koštalo je 10,6 milijuna kuna. Postavljen je 2007. godine. Upravo je Franić naglašavao kako je spomenik potrebno promatrati kroz prizmu tada zamišljenog projekta uređenja platoa Pila, gdje je spomenik bio samo jedan element.

Nikad do takvog plana uređenja nije došlo, a spomenik tako postaje problem te služi kao ogledalo prolaznicima te uobičajeno mjesto uz koje kruzer kompanije razvuku konopac kako bi putnike ukrcali u autobuse.

Rješenje se očito ne nazire, problem je navodno u autorskim pravima. No, kad je već tako kako jest uporno se zaboravlja činjenica da to konkretno jest spomenik namijenjen braniteljima. Stoga, umjesto sarkazma i iščuđavanja trebalo bi taj prostor uistinu urediti. Jasno je da građani spomenik baš i nisu prihvatili te da ga se različite političke strukture žele riješiti.

No, sve dok je tamo, treba se barem potruditi da taj predio sliči na nešto. Dakle, sanirati napuknuti pločnik, koroziju te zabraniti, ako ništa pa onda barem na državne praznike, razvlačenje kruzer traka oko njega itd.

Najlakše je zabiti glavu u pijesak nazvati stvari ruglom i pustiti ih da propadaju samo zato jer nisu idealne. Urediti stvari da sliče na nešto, iako nisu ispale onako kako je zamišljeno, daleko je teže. U ovom slučaju i potrebno jer u očima stranaca nije samo spomenik ruglo. U njihovim očima ruglo su i oni koji ga održavaju.

Iako ništa konkretno i ništa novo o prvoj fazi Strategije razvoja turizma i odredbe o kruzing-turizmu na području grada Dubrovnika do 2025. nismo saznali, vijećnici su taj dokument ipak ne samo usvojili, nego ga gotovo pa proglasili genijalnim. Kamo ide dubrovački turizam, to je pitanje na koje jedna od izrađivačica Strategije Ivona Vrdoljak Raguž nije odgovorila, odnosno nije iznijela ništa što već puno puta nismo čuli.

Jedna od izrađivača Strategije razvoja turizma Ivona Vrdoljak Raguž istaknula je uvodno kako su ciljevi prve faze strategije bili analiza stanja turističke ponude i potražnje, razvoj turizma u Gradu u kontekstu globalnih kretanja te njegovo pozicioniranje na međunarodnim tržištima. Istaknula je kako se pri izradi Strategije koristila metodologija anketnih istraživanja u koje su navodno bili uključeni svi dionici turizma koji su u Gradu relevantni.

Rađeno je i anketno istraživanje koje se odnosilo na kruzing turizam.

Održane su tri strateške radionice kroz koje su u izravnom kontaktu s dionicima turizma raspravili najvažnije te utvrdili i definirali misiju i viziju razvoja turizma. Te misije i vizije razvoja turizma do 2025. Vrdoljak Raguž nije detaljno iznijela. Ah, da, kazala je kako Dubrovnik do 2025. treba biti destinacija utemeljena na tradicionalnim vrijednostima koje će predstavljati baštinu, vrhunsko gostoprimstvo, gastronomsku ponudu i mediteranski stil života. Dakle, ponavljanja je floskule koje već godinama slušamo. Kad su u pitanju kruzeri, Vrdoljak Raguž predložila je da se poradi na disperziranju broja ticanja kruzera na mjesečnoj, tjednoj i dnevnoj razini – genijalno otkriće, zar ne.

Od profesora s dubrovačkog Sveučilišta, među kojima ima i doktora znanosti, kad je u pitanju izrada prve faze Strategije razvoja turizma do 2025. svakako se očekivalo više od reciklaže i copy paste floskula koje već godinama slušamo.

Iako iz strategije nismo saznali ništa novo, gradonačelnik je istaknuo kako se ušlo u genezu problematike Dubrovnika kao destinacije. Gradonačelnikove riječi ne čude jer naravno da neće kuditi nešto što je itekako platio.

Vijećnik Ljubo Nikolić pitao je Frankovića kako se u viziju uklapa „trećerazredni techno dernek” ispred crkve svetoga Vlaha.

Franković mu je odgovorio kako treba usporediti kakvi su „partiji” bili u povijesnoj jezgri prije godinu dana. Iako su ti „partiji” isti kao i ovi sad, Franković je istaknuo kako se bitno razlikuju. Dodao je kako bi gradski vijećnici mogli donijeti odluku da „partiji” na otvorenom nema uopće, ali kazao kako treba razmisliti je li to rješenje. Kazao je kako su nedavno dobili zahtjev za svadbu u Klarisi pa se zapitao kako ne dozvoliti svadbu i to samo do jedan sat poslije ponoći.

Franković je inače kazao kako u destinaciji mora biti i zabave. Kad je mora i treba biti onda je logično da i drugim ugostiteljima izda dozvole za ono što je na sjednici nazvano „techno dernekom” na otvorenom u svim dijelovima povijesne jezgre.

Na Frankovića se nadovezao i predsjednik gradskog vijeća Marko Potrebica, istaknuvši kako se ne može konzervirati da se u Gradu ne događa ništa. No, očito je kako u Gradu neki mogu organizirati zabave, dok drugima to isto nije dozvoljeno.

I dok Potrebica smatra da na uru poponoća pet puta ovog ljeta na otvorenom može biti glazba, svakako bi bilo potrebno ukinuti onu uredbu da muzika može svirati do 23.30 sati.

Ako se ustraje da poslije tog vremena u Gradu nema zabave, vijećnik DUSTRA-e Rikard Rossetti sarkastično je najavio kako će on tražiti da se na Vojnoviću poslije ponoća zaustavi promet jer on zbog buke ne može spavati. U kontekstu glazbe na otvorenom, upozorio je da se ne ubija krava od koje se živi.

Inače, Franković i Potrebica govorili su drukčije prošle godine u kampanji, kad im je trebalo.

Vijećnik SDP-a Jadran Barač kazao je kako smo postali žrtve vlastitog uspjeha te kako se pred našim očima upravo odvija slom turizma jer nam nedostaje radne snage, a cijene nekretnina divljaju.

Gradonačelnik Mato Franković otkrio je tijekom rasprave kako će Vila Čingrija biti budući centar kompetencije, dok će sredstva za taj projekt, odnosno oko 30 milijuna kuna dobiti iz europskih fondova. Prema Frankoviću u Čingriji će se obavljati edukacija djelatnika u turizmu, bit će to prostor u kojem će „masterchefovi” moći raditi prezentacije spravljanja vrhunskih jela.

U Vijećnici se inače raspravljao o svemu samo ne o strategiji razvoja turizma, kako u Sinju nema mora, nema ni brodova i vijećnica SDP-a Šimac Bonačić možda kroz život nije navikla na zvukove brodova i morskih sirena pa je ustvrdila kako stanovnici Solituda teško podnose zvukove kruzera. Tako je kazala kako su „zvučni efekti s kruzera jednostavno za neizdržati jer pozdravljaju u najranijim jutarnjim satima, popodnevnim i noćnim satima”, na što joj je predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica objasnio kako to nisu pozdravi nego da kruzeri trube zbog sigurno0sti plovidbe kako bi upozorili da napuštaju ili dolaze u luku da se oslobodi plovni put.

Većina u Gradskom vijeću usvojila je Prijedlog odluke o kreditnom zaduženju Grada Dubrovnika. Sukladno odluci, kreditom kod HBOR-a u iznosu od 132,5 milijuna kuna, financirat će se kupnja vile Čingrije u iznosu od 17,5 milijuna kuna dok će se 10 milijuna kuna iz kredita utrošiti u infrastrukturu Solituda. Sa četiri milijuna kuna izvodit će se druga faza radova u Vukovarskoj ulici dok će 25 milijuna kuna iz kredita biti utrošeno u cestu most Dubrovnik-Osojnik, devet milijuna kuna namijenjeno je nadogradnji vrtića Palčica, a 67 milijuna kuna za izgradnju Osnovne škole Montovjerna.

Nezavisna vijećnica Matija Čale Mratović istaknula je kako će podržati prijedlog odluke o kreditnom zaduženju Grada, no gradonačelniku je spočitala previsoku cijenu izgradnje škole na Montovjerni u iznosu od 67 milijuna kuna.

Zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić odgovorila je kako je cijena radova 62 milijuna kuna. Istaknula je kako će sam nadzor stajati milijun kuna. Dodala je kako će se škola graditi na 5 tisuća i 500 kvadrata te da je procijenjena vrijednost kvadrata 1.500 eura.

Vijećnik DUSTRA-e Rikard Rossetti gradonačelniku je predložio da se Grad zaduži do maksimalnog iznosa jer je puno projekata koje treba realizirati, poput rekonstrukcije Lapadske obale.

Ljubo Nikolić pohvalio je gradsku upravu jer je, kako je kazao, pokrenula projekte koji su godinama stajali po ladicama.

Inače, kredit od 132,5 milijuna kuna Grad će HBOR-u isplatiti kroz 40 rata od kojih prva dolazi na naplatu 31. ožujka 2021. godine. Ovaj dugoročni kunski kredit s nominalnom kamatnom stopom od 2,5 posto i efektivnom kamatnom stopom od 2,6 posto Grad mora iskoristiti do 31. prosinca 2020. godine.

Župan Nikola Dobroslavić održao je jutros sastanak s ravnateljem OB Dubrovnik Marijom Bekićem i voditeljem Odjela za infektologiju i dermatovenerologiju Stjepanom Đuričićem te ravnateljem Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije Matom Lakićem.

Razlog ovom sastanku je činjenica da je u dubrovačku Opću bolnicu u petak primljen pacijent sa sumnjom na ospice, budući da se dosada već više puta upozoravalo na rizik od pojave epidemije ove bolesti, a obzirom na izuzetno nisku procjepljenost u našoj županiji i epidemiju u susjednim zemljama.

Ravnatelj OB Dubrovnik Marijo Bekić tom je prilikom kazao kako se trenutno čeka nalaz iz Zagreba za pacijenta koji je zaprimljen u petak, no da su poduzete sve mjere predviđene protokolom i da nema razloga za paniku. Isto je potvrdio i voditelj Odjela za infektologiju i dermatovenerologiju Stjepan Đuričić, naglasivši da se pacijent osjeća puno bolje i da mu je zdravstveno stanje od prijema u bolnicu poboljšano.

Ravnatelj ZJZ DNŽ Mato Lakić rekao je i kako je zadnji apel, kada je održana javna kampanja, a u koju su se uključili i Dubrovačko-neretvanska županija i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, dao rezultate, ali nedovoljne.

Župan Nikola Dobroslavić pozvao je stoga sve roditelje i pedijatre na ubrzano cijepljenje djece, jer je to jedina zaštita djece od bolesti, a također i zakonska obveza.

DPP

Pred nama je velika odluka o ukidanju dijela parking mjesta oko povijesne jezgre za one koji nisu vlasnici povlaštene parking karte, rekao je gradonačelnik Mato Franković o budućim planovima po kojima bi samo vlasnici parking "abonamenata" mogli parkirati oko Grada, a uz raspravu o Prijedlogu zaključka o sklapanju Ugovora o ustupanju javnih parkirališnih površina za organizaciju javnih parkirališta u 2018. godini s društvom Sanitat Dubrovnik.

Što se tiče samog Ugovora, Franković je rekao kako se s njim ozakonjuje iznajmljivanje gradskih javnih površina Sanitatu kako bi se mogao naplaćivati parking. Naknada za korištenje javnim prometnim površinama iznosi dva milijuna kuna godišnje.

Vijećnik SDP-a Jadran Barač rekao je "kako se ovdje radi i problematičnom načinu izvlačenja sredstava iz trgovačkog društva".
- Bilo je potrebno provesti javni natječaj kako bi se izabrala najbolja ponuda, sukladno Zakonu o vlasništvu. - riječi su Jadrana Barača.

Vijećnik Ljubo Nikolić kazao je kako je ova odluka trebala sadržiti podatke koliko Sanitat uprihoduje od naplate parkinga. Zanimalo ga je kako se došlo do iznosa od dva milijuna kuna. Franković mu je odgovorio kako se do tog iznosa došlo nakon razgovora s direktorom Sanitata Tomislavom Tabakom. Napomenuo je kako "ona može i biti veća u budućnosti".

V.Salvia

Nakon održane sjednice Povjerenstva za realizaciju projekta ''Razvoj ženskog poduzetništva u gradu Dubrovniku'' poznati su rezultati javnog poziva za dodjelu bespovratnih potpora za žene poduzetnice.

Riječ je o projektu koji se temelji na suradnji Grada Dubrovnika, Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Dubrovnik i Hrvatske udruge poslovnih žena "Krug" - ogranak Dubrovnik. Sredstva za provedbu osigurana su u Proračunu Grada Dubrovnika za 2018. godinu, u ukupnom iznosu od 100.000,00 kuna. Maksimalni iznos potpore po zahtjevu je do 10.000,00 kn. Intenzitet potpore je do 100% prihvatljivih troškova, do razine maksimalnog iznosa.

Povjerenstvo u sastavu: Ivona Vrdoljak Raguž - predsjednica Povjerenstva i članica KRUG-a, Nikolina Trojić - članica KRUG-a, Terezina Orlić - članica HGK, Ana Begović Mihatović - u ime Grada Dubrovnika i Ana Marija Pilato - u ime Razvojne agencija Grada DURA-e, na sjednici održanoj 18. svibnja 2018., donijelo je odluku o dodjeli sredstava za 12 poduzetnica.

Na natječaj su aplicirale 33 poduzetnice, ali se, sukladno Pravilniku, četiri pristigle prijave nisu razmatrale kao valjane. Sredstva će se isplatiti nakon potpisivanja ugovora o provedbi projekta ''Razvoj ženskog poduzetništva u gradu Dubrovniku'' i predočenja dokaza o utrošku vlastitih sredstava (s datumom nakon objave Javnog poziva), u navedenom iznosu i prema priloženim ponudama iz dostavljenog projekta. U slučaju odstupanja glede iznosa utrošenih sredstava ili kupnje onog što nije dostavljeno kroz ponudu u projektu, smatrat će se da je poduzetnica odustala od bespovratnih sredstava, a sredstva će se dodijeliti idućoj rangiranoj poduzetnici.

Nakon provedenog ocjenjivanja izrađena je rang lista po kojoj se odobravaju poticajna, namjenska bespovratna sredstva, a listu možete pronaći OVDJE.

DPP

Dosadašnji vršitelj dužnosti ravnatelja FA Linđo Vlaho Kljunak izabran je na Gradskom vijeću za novog ravnatelja ove gradske ustanove u kulturi. Kljunak je bio jedini kandidat na natječaju.

Podsjetimo, Kljunak je lani preuzeo FA Linđo kao vršitelj dužnosti, nakon što je ostavku dala tadašnja ravnateljica Anuška Matušić.

V.S.

HDZ-ova vijećnica Katarina Doršner na sjednici Gradskog vijeće potegnula je pitanje spomenika na Pilama te je pitala što se s njim planira učiniti. Zanimljivu sugestiju ponudio je Marko Potrebica.

- Taj spomenik je opterećen autorskim pravima. Predlažem da ga ove godine uklonimo tako što ćemo ga poslati na popravak. Tako ćemo izbjeći ta autorska prava, iako se on ne može popraviti jer nema sve potrebne dijelove. Radi se tu o ruglu. - rekao je Marko Potrebica.

V.S.

Gudački kvartet Dubrovačkog simfonijskog orkestra nastupit će u utorak 29. svibnja u atriju Umjetničke galerije s početkom u 21 sat. Na programu su djela Luke Sorkočevića, W.A. Mozarta i Josepha Haydna.

Sastav Gudačkog kvarteta DSO-a je sljedeći: Đana Kahriman i Iva Vukić, violine; Šimun Končić, viola i Mihaela Čuljak, violončelo. Riječ je o mladim dubrovačkim glazbenicima i ponajboljim studentima u svojim generacijama, koji su se nakon obrazovanja i usavršavanja kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu, vratili u Grad te su danas zaposleni kao članovi Dubrovačkog simfonijskog orkestra. U ovom sastavu održali su niz zapaženih nastupa na festivalima u gradu, s uvaženim solistima, ali i na svečanostima u inozemstvu.

Program koncerta u utorak:
L. Sorkočević Simfonija br. 6 u D duru
W.A. Mozart Mala noćna muzika
J. Haydn Gudački kvartet br. 2, op. 76 „Kvintni“

Ulaznice za koncerte dostupne su u uredu Orkestra od 9 do 14 sati, u gift shopu Dubravka na Pilama, u Luži, u agenciji Perla Adriatica na Pločama te jedan sat prije početka koncerta. Broj za informacije i rezervacije je 417 110 ili 091 613 7314. Popusti za građane ostvarivi su isključivo na blaganji Dubrovačkog simfonijskog orkestra.

DPP