Grad Dubrovnik nastavlja provoditi aktivnosti na unapređenju stanja komunalne infrastrukture te su nastavno na radni obilazak predjela GK Ploče iza Grada definirani potrebni radovi za otklanjanje uočenih nedostataka i dinamika izvođenja istih.

Do kraja mjeseca svibnja Upravni odjel za promet izvršit će sanaciju dijela Ulice Bruna Bušića od spoja s Ulicom Dubrovačkog odreda pa istočno do okretišta ukupne dužine zahvata oko 130 metara. Nakon sezone, odnosno po zatvaranju postojećeg gradilišta, sanirat će se i preostali dio Ulice Bruna Bušića.

Prethodno radovima asfaltiranja kolnika, djelatnici Odsjeka za održavanje objekata i uređenja komunalne infrastrukture, javnu rasvjetu i energetiku već su proveli sanaciju kvara na podzemnim instalacijama javne rasvjete u duljini od 70 metara. Naime, zbog višestrukog prekida podzemnog kabela stupovi javne rasvjete bili su povezani privremeno zračnim vodičem. Planirana je i zamjena energetski neučinkovitih i zbog svjetlosnog onečišćenja neprihvatljivih svjetiljki novim svjetiljkama s LED tehnologijom čime bi se za 27 svjetiljki prosječna godišnja potrošnja smanjila za čak 90 posto.

Osim navedenih ulica, a tijekom spomenutog obilaska zamjenice gradonačelnika Orlande Tokić i pročelnika nadležnih odjela Zlatka Uršića i Đura Šutala sa suradnicima utvrđena je potreba sanacije Pelješke i Grudske koje su uvrštene u plan održavanja za posljednji kvartal 2018. godine. U ovim ulicama potrebno je provesti sanaciju skalina, a gdje je potrebno izvršit će se rekonstrukcija javne rasvjete.

DPP

Spremni smo donijeti odluku o zabrani jer to nije dobar primjer da su na glavnoj ulici zavladali bankomati, niti je primjereno, niti je fino, tako je govorio gradonačelnik Mato Franković na sjednici Gradskog vijeća, odgovarajući na vijećničko pitanje hoće li uvesti zabranu za bankomate na Stradunu.

Sa Straduna, bankomati bi se izmjestili u sporedne ulice u povijesnoj jezgri. Tako je nešto uostalom predložio i sam gradonačelnik.

Ipak, gradonačelnik nije precizirao kad namjerava uvesti zabranu za postavljanje bankomata smještenih u izlozima na Stradunu i hoće li ta mjera na snagu stupiti ove sezone ili možda od iduće.

Nisu svi prostori na Stradunu u vlasništvu Grada i Zaklade Blaga djela, ima i „nešto“ prostora u privatnom vlasništvu. Ukoliko se ideja o ukidanju bankomata s poslovnih prostora na Stradunu provede u djelo, kako bi pravila bila jednaka za sve, trebat će ukinuti i bankomate iz prostora, odnosno izloga banaka koje imaju svoje poslovnice na Stradunu. Jer drukčije ne može, pravila trebaju vrijediti za svih isto. Naravno da će banke u tom slučaju poduzeti sve pravne mjere da zadrže svoje bankomate, a poslije banaka isto će učiniti i vlasnici privatnih prostora na Stradunu u čijim su izlozima bankomati.

Inače, nije jasno kome, osim nekolicini gradskih oriđinala, i zašto smetaju bankomati u izlozima na Stradunu?! Bankomati u današnje vrijeme su itekako potrebi i itekako ispunjavaju svoju svrhu jer turisti koje dolaze u Grad, bilo da su s kruzera ili je riječ o gostima iz hotela i privatnog smještaja, rijetko kad sa sobom nose veće količine gotovine. Osim toga, svaka od banaka za bankomate u izlozima prostora na Stradunu, bez obzira je li vlasnik prostora Grad Dubrovnik, Zaklada Blaga djela ili neki privatnik, za bankomate plaća naknade koje nisu tek simbolične. Ukoliko je riječ o prostorima u vlasništvu Grada ili Blagih dijela, naknada za držanje bankomata tada se „pila“ između najmodavca i najmoprimca ili se umanje od mjesečnog iznosa najamnine. Uostalom, ako banomati baš toliko nagrđuju prostor zašto bi onda bili smješteni i u bilo koju od ulica u povijesnoj jezgri?!

Ukoliko ovaj bizaran prijedlog stupi na snagu svakako će biti zanimljivo vidjeti kako će gradonačelnik zakupcima i vlasnicima poslovnih prostora na Stradunu objasniti da oni ne mogu imati bankomate dok ovi u svim ostalim ulicama u povijesnoj jezgri mogu.

Zar ne bi u tom slučaju bilo korektnije pribjeći poštenijem rješenju da bankomati uopće ne budu na izlozima poslovnih prostora već da budu smješteni u nekom od prostora u vlasništvu Grada Dubrovnika ili Zaklade blaga djela ili zašto ne, u nekom privatnom prostoru koji bi služio samo za smještaj bankomata. Nije to nikakva novotarija, neki povijesni gradovi smještaj bankomata riješili su upravo na taj način.

Sjednica Općinskog vijeća Općine Konavle održat će se u četvrtak. Vijećnici će raspravljati o financijskim izvjećima za 2017. godinu Konavoskog komunalnog društva, Čistoće i zelenila, Dječjeg vrtića, Javne vatrogasne postrojbe, Doma za starije i nemoćne te Muzeja i galerije Konavala.

Također, na sjednici će biti i Prijedlog Ugovora o pružanju komunalne usluge i o nadoknadi troškova prijevoza putnika u javnom prometu.

Donijet će se i odluke o davanju koncesije za obavljanje komunalne djelatnosti premještanja nepropisno zaustavljenih ili parkiranih vozila, održavanja i naplate javnog WC-a, prijevoza osoba i opskrba trgovina i građana unutar stare jezgre Cavtata posebnim električnim vozilima te obavljanje dimnjačarskih poslova na području Općine Konavle.

V.S.

Nedjeljnim zaronom na atraktivnoj lokaciji Bezdan (ABYSS) na Koločepu završila je još jedna tradicionalna akcija čišćenja podmorja Eko Dubrovnik u organizaciji ABYSS Dubrovnik Centra za ronjenje i sportove na vodi.
Ovogodišnja akcija je započela u petak dolaskom i smještajem 101 - og sudionika u dubrovačke hotele - sponzore, nastavila se odrađivanjem Akcije duž cijele Lapadske obale (od Batale do Orsana) oko 140 sudionika, ručkom i druženjem u Hotelu Lapad  te razgledom Grada u subotu.

Sinergijom svih dionika od članova 17 klubova, centara i vatrogasaca iz 15 gradova i četiri države preko posade broda Danče, ekipe Hitne pomoći, učenika i nastavnika Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik, članova Batale, gostiju koji su se zatekli u šetnji ili na kavi, zaposlenika Čistoće, Županijske lučke uprave i Marine Frapa iz mora je uklonjena i na propisan način zbrinuta velika količina otpada.

Organizatori se zahvaljuju još jednom Dubrovačko - neretvanskoj županiji i Gradu Dubrovniku sa svim službama i tvrtkama kojim upravljaju, a bez kojih ne bi bilo moguće organizirati ovako veliku akciju.

Svoj doprinos su dali i mediji koji su popratili događaj te je tako još jednom apelirano na svijest o očuvanju okoliša s naglaskom na more s kojim i od kojeg živimo.

Sudjelovanje ronilaca iz Dubrovnika, Mostara, Ohrida i Kotora, gradova pod zaštitom UNESCO-a, a čiji su gradonačelnici nedavno potpisali Povelju prijateljstva dodana je vrijednost ove akcije.

„Osmijesi na licima sudionika i pozitivna energija koja je strujala sva tri dana daje snagu da nastavimo dalje i održimo ovu tradiciju, a Grad u kojem živimo stalno nas potiče da podižemo standarde u organizaciji. ABYSS Ddubrovnik napominje da će se akcija tradicionalno organizirati i dogodine.“ – pišu iz ABYSS-a.

DPP

Dubrovnik bi trebao dobiti nova tri javna WC-a, tako je najavio gradonačelnik Mato Franković na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća. Radi se o lokacijama u Gružu, Lapadu i u samom Gradu.

Odgovarajući na pitanje vijećnika Rikarda Rossettija (DUSTRA), Franković je rekao kako će javni WC u dogovoru s Lučkom upravom Dubrovnik svoje mjesto pronaći u prizemlju upravne zgrade gruške luke, ali i kod place u Lapadu. Što se tiče povijesne jezgre, Franković je kazao je i tu u planu otvaranje javnog WC-a. Također, rekao je i da će se "riješiti javni zahod na Pločama".

Svakako, radi se tu o lijepoj vijesti, budući da Dubrovnik muku muči po ovome pitanju. Svi gradski predjeli osim Grada nemaju javni zahod. Jedino mjesto u Lapadu je npr. javni WC u DOC-u, ali o njemu ne vodi brigu Grad Dubrovnik niti gradska komunalna poduzeća i dostupnost ovisi o dobroj volji vlasnika prostora. Stoga, građani i turisti su prinuđeni nuždu vršiti u ugostiteljskim objektima dok su otvoreni.

No, treba uzeti još jedan aspekt u obzir, a to je radno vrijeme.

Trenutno su u povijesnoj jezgri i na Pilama ukupno tri javna zahoda. Na Internet stranicama Čistoće tako piše da su sva tri do 31. Svibnja otvorena tek od 8 do 22 sata. Od 1. lipnja do 30. rujna radno vrijeme zahoda na Pilama ispod Minčete i u Portu bit će od 8 do 2 sata ujutro, a u Portu samo od 8 do 23 sata. To je porazno za turistički grad. I potpuno nelogično. Dakle, sezona je počela, izlazi se i vanka, a još uvijek javni zahod radi do 22 sata!? A i od 1. lipnja neće biti baš toliko bolje jer nije baš da bi u 2 sata trebao Grad zamrijeti, a što reći tak na radno vrijem u Portu u srcu sezone samo do 23 sata.

Kako javni zahodi trenutno rade samo do 22 sata, ako je vjerovati stranicama Čistoće, ispada da je u Dubrovniku zabranjeno vršiti nuždu nakon tih ura, jer zakonski ne smije se, sasvim logično, vršiti nuždu na javnom mjestu. Kako nema javnog zahoda iza 22 sata, tako i ispada da se do ujutro ne smije nigdje.

Uglavnom, rezultat svega su zapišane ulice i smrad koji se u jutarnjim satima širi Gradom. Stoga, za pozdraviti je intenciju da se otvore novi javni zahodi, ali prije svega trebalo bi produžiti radno vrijeme onih postojećih unutar gradske jezgre.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić sa zamjenikom Ivom Radonićem i pročelnikom Mario Curićem sudjelovao je danas na Prevlaci u ceremoniji obilježavanja 101. godišnjice tzv. Otrantske bitke, najveće pomorske bitke u prvom svjetskom ratu. U svečanosti su sudjelovali i predstavnici Udruge mađarske mornarice, povijesna postrojba iz Budimpešte i predstavnici Rotary club iz Gyora te predsjednik DPDS-a Niko Kapetanić.

Položeni su vijenci na spomen ploču, a bilo je govora i o skorom početku obnove tvrđave i budućoj suradnji.

“Ova tvrđava će odražavati zajedništvo svih naroda koji su činili Austrougarsku i šire. Mi ćemo tu imati Muzej austrougarske mornarice, a ta država je bila kao EU u malom. Želim naglasiti i kako je s tog mjesta krenula agresija na Hrvatsku i Konavle. Prevlaka će u budućnosti biti simbol mira, a ne rata”, rekao je načelnik Lasić.

DPP

Zašto sam se kandidirao za ravnatelja dubrovačkoga arhiva? Odgovor na ovo pitanje svakodnevno i višekratno zadnjih nekoliko dana moram davati prijateljima i poznanicima,običnim znatiželjnicima, što me sretnu na Stradunu, kolegama iz struke i naravno predstavnicima medija. Sloboda govora i pisanja temeljna je tekovina demokratskih društava i često otkrije istine o događajima i ljudima koje bi u protivnom ostale vječno neispričane i obavijene velom tajne.

Kako bih sebe i druge oslobodio nepotrebnog gubitka vremena, a ujedno isključio mogućnost da izgovoreno bude kojim slučajem pogrešno shvaćeno, interpretirano i stavljeno u krivi kontekst, odlučio sam javno dati odgovor na ovo pitanje.

Kandidiram se prije svega zbog zaštite digniteta arhivske struke i svih onih samozatajnih stručnih djelatnika koji savjesno i odgovorno rade svoj arhivistički posao u hrvatskim arhivima. Drugi razlog je taj što držim da tom izazovu mogu stručno kvalificirano odgovoriti s obzirom na svoje radno iskustvo, reference do sada u struci učinjenog i neophodno znanje koje imam.

Svi najbitniji investicijski i stručni projekti započeti su ili završeni u vrijeme moga obnašanja dužnosti ravnatelja u dva mandata. Neki su naprasito bezrazložno prekinuti. Izgovor kako nije bilo novaca je notorna laž. Razlog tome su prizemne politikantske igre državne i lokalne vlasti i neznanje. Moja promišljanja o mogućnostima razvoja dubrovačkog arhiva i arhivske djelatnosti u Dubrovačko – neretvanskoj županiji iznio sam u feljtonu objavljivanom u Glasu Grada, a kao elaborat ga dostavio i ovoga puta u natječajnoj dokumentaciji pod naslovom: „Ekonomski koncept održivog razvoja; imperativ arhivske službe na primjeru plana i programa rada Državnog arhiva u Dubrovniku“.

Sukladno važećem zakonu i natječaju formalne uvjete za biti ravnateljem arhiva u Republici Hrvatskoj, pa tako i dubrovačkog, ispunjava u biti svaki građanin koji ima završen fakultet?! Tako primjerice ravnatelj arhiva može biti veterinar, psihijatar ili recimo patolog! Hvala Bogu da isti nemaju takve interese. Jasno je i zašto! Prvi bi teško namamio svoje pacijente u arhiv, jer ne umiju čitati, a stari papir je nejestiv. Drugi bi zasigurno imao posla, ali smo mala stručna zajednica, pa ne bi financijski opstao bez napornog honorarnog rada. Trećemu su pacijenti utekli. Ostao je samo više ili manje dobar pisani trag o njihovom ovozemaljskom bivanju.

Stoga sam slobodan kazati da formalne uvjete ispunjavamo sva tri kandidata, kao i sadašnji vršitelj dužnosti ravnatelja koji intenzivno promišlja o još jednom jednogodišnjem mandatu, taman do umirovljenja. Isto tako odgovorno ću kazati, bez imalo samodopadnosti i uz dužno poštovanje kolega, da stručnim arhivističkim znanjem, od ponuđenih jedino ja zadovoljavam istinske kriterije za obnašanje ove časne dužnosti. Ljudi koji misle i utvaraju da sve znaju su pogubno štetni za društvo. Oni su opasno oruđe u rukama političkih i financijskih mešetara kakvih nam, na žalost, ne nedostaje. Stoga nema ni malo ironije u mojim riječima kad kažem da se nisam kandidirao za miss Universe, ne bih pilotirao do Berlina samo zato jer je pilot prehlađen, ne bih se usudio postavljati izložbe u muzejima, niti bih bio u stanju otvoriti knjigovodstveni servis. To su činjenice i ništa više od toga. Peraču prozora na Wall Streetu, unatoč višegodišnjem iskustvu druženja s financijskim stručnjacima, u ni kojem slučaju ne bi bilo povjereno upravljanje burzom. U tome nema ničeg lošeg. To je jednostavno zdravorazumski tako.

Stoga, bilo bi zanimljivo da ostali kandidati, kao i vršitelj dužnosti, javno iznesu svoja promišljanja razvoja dubrovačkog arhiva kao javne ustanove u kulturi i arhivske službe na području naše županije.

Neka daju odgovore na pitanja: Kako misle upravljati arhivom ili ravnati programom arhiva (archival managment) što kao primarnu djelatnost uključuje arhivske funkcije vrednovanja i odabiranja, preuzimanja, sređivanja, opisa i čuvanja zapisa, organizaciju referalne službe i kulturnu javnu (public programming) djelatnost? Kako u praksu misle implementirati teoriju svebuhvatnog arhiva s obzirom na životni tijek zapisa ili krug spisa (cycle life of a record)? Kako će osmisliti smještajni ili topografski našastar novog arhiva s obzirom na zaključene fondove, postupak eventualnog otpisa gradiva, i one gdje se očekuju prinove (honeycombing) ili prirast arhivskog gradiva? U fazi preseljenja, kako misle ispoštovati arhivska načela; prvobitnog poretka, povrata, podrijetla, nepovredivosti, nezastarivosti i nedjeljivosti arhivskog fonda? Kako će organizirati tzv. kretanje dokumenata? U odnosu na stvaratelje, koju će razinu sređivanja odrediti (levels of arrangement) u svrhu tvarnog i intelektualnog nadzora? Hoće li izrada obavijesnog pomagala, povijesti ustanove, stvaratelja, fonda, poslovi prevrednovanja, izlučivanja i škartiranja s obzirom na unutarnju, pravnu, upravnu, financijsku, obavijesnu tj. informativnu ili istraživalačku, te eveidencijsku ili dokaznu vrijednost dokumenata stvaratelja, prethodno utvrđivanje prava vrijednosti, dostupa i pristupa biti uvjeti preuzimanja i konačnog upisa u knjigu prinove, dodane stečevine ili akvizicije? Hoće li uvjet preuzimanja gradiva biti postupak deklasifikacije ili uklanjanja svih ograničenja sigurnosne razredbe spisa stvaratelja sukladno novim zakonom propisanim graničnim godinama? Misle li prije smještanja u nova arhivska spremišta izvršiti prolazak preuzetoga gradiva od stvaratelja kroz međuspremište (records centre) i utvrditi rokove poluaktivnih zapisa do konačnog odabiranja? Hoće li izvršiti prethodan postupak fumigacije i deacidifikacije kako bi osigurali arhivsku kakvoću gradiva? Koje sveukupne postupke i radnje misle poduzimati radi stabilizacije i zaštite dokumenata? Kakva rješenja nude za još uvijek nedovršenu organizaciju arhivske službe tj. arhivskih sabirnih centara u dolini Neretve i na Korčuli? Kako promišljaju o budućoj namjeni Palače Sponze i arhivskog gradiva iz vremena Dubrovačke Republike u svrhu afirmacije kulturne baštine i njezinog stavljanja u sustav onih djelatnosti koje ostvaruju dodanu vrijednost? Što im je imperativ izdavačke djelatnosti? Jesu li totematski ili predmetni vodiči, inventari s uvodnim znanstvenim studijama i objavljivanje izvornog arhivskog gradiva? S kojim arhivima i znanstvenim institucijama u svijetu i na kojim projektima, možemo iimamo potrebu, za međunarodnom suradnjom? Eto! Ja vas, gospodo, javno pozivam učinite to!

Na kraju, koristim priliku zahvaliti svim mojim prijateljima kolegama arhivisticama i arhivistima iz hrvatskih arhiva koji mi svakodnevno daju podršku, ali jednako tako i kolegama, dragim ljudima, iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore i Srbije. Hvala i kolegama iz drugih kulturnih ustanova i znanstvenih institucija Grada. Hvala savjesnim i odgovornim ljudima iz političkih krugova, prije svega onima s kojima dijelim isti svjetonazor, ali i drugima, koji mi daju podršku jer poznaju prije svega moje znanstvene i stručne kvalifikacije. Hvala im ponajviše i zato što me ne doživljavaju kao još jednog u nizu kućnih ljubimaca partijske ćelije, koji je zbog svojih golih materijalnih interesa i nezdravih karijerističkih ambicija,kadar biti u službi prikrivenih i prizemnih interesa političkih nomenklatura.

dr.sc. Ivo Orešković, arhivist specijalist

Grad Dubrovnik raspisao je natječaj za davanje u zakup poslovnog prostora na adresi Frana Supila 10A. Radi se o zgradi poviše Lazareta u kojoj je jedno vrijeme bila smještena poslovnica Hrvatske pošte.

Početni iznos mjesečne zakupnine je 7.875,00 kuna bez PDV-a, a Grad je odredio da namjena treba biti uslužno-prodajna te da ne podrazumijeva ugostiteljstvo. Inače, vrijeme zakupa je do 31. prosinca iduće godine.

U svakom slučaju, ova zgrada već neko vrijeme zjapi prazna te je svakako logično da se da u najam.

V.S.

Sjednica Općinskog vijeća Općine Župa dubrovačka zakazana je za ponedjeljak. Župski vijećnici tako će se baviti Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Župa dubrovačka, izvješćem o radu Groblja Dubac u 2017. godini, ali i Odlukom o usvajanju Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja Groblja Dubac.

Donijet će se i odluka o ovogodišnjim laureatima Općine Župa dubrovačka. Podsjetimo, nagrade dobitnicima će se uručiti krajem idućeg tjedna uz Dan Općine Župa dubrovačka.

Između ostaloga, na sjednici Vijeća bit će i Sporazum o zajedničkom gospodarenju otpadom s Gradom Dubrovnikom,

V.S.

Općina Župa dubrovačka u subotu, 26. svibnja, slavi svoj dan i obilježava obljetnicu oslobođenja Župe dubrovačke. Tom prilikom, kao i svake godine, organiziran je prigodni program proslave koji će se realizirati kroz aktivnosti različitog sadržaja u više dana.

U petak, 25. svibnja, u jutarnjim satima Limena glazba ispratit će župske čelnike koji će položiti vijence na sve spomen ploče poginulim braniteljima nakon čega će uslijediti svečana sjednicom Općinskog vijeća na kojoj će se dodijeliti javna priznanja ovogodišnjim laureatima za postignuća važna za Općinu Župa dubrovačka.
Na sam dan Općine, u subotu u Mandaljeni će se održati sveta misa za poginule u Domovinskom ratu s početkom u 19 sati, nakon koje će sve udruge proizašle iz Domovinskog rata zajedno s predstavnicima Općine i Općinskog vijeća položiti vijence na Spomen obilježje.

Istog dana Športsko ribarski klub Felun organizira natjecanje u udičarenju iz barke , Društvo umjetnika Bruno bulić izložit će svoje rukotvorine na župskoj placi , a na Brgatu će se održati Susret branitelja Župe dubrovačke.

Nedjeljni program, 27. svibnja, započinje Bridge turnirom koji će se održati u Hotelu Astarea, a nastavlja se tradicionalnim humanitarnim Eko krosom od Mandaljene do Srebrenog u organizaciji Udruge Kurenat.

Lovci će u subotu 2. Lipnja održati turnir u gađanju letećih meta na Gornjem Brgatu, Savjet mladih Općine Župa dubrovačka istog dana organizira Humanitarnu biciklijadu koja rutu krož Župu započinje u 17.00 sati ispred ambulante, a okrjepom sudionika ispred samostana Sv. Vicenca završit će ovogodišnja proslava Dana Općine Župa dubrovačka.

Općina Župa dubrovačka

U sklopu smotre folkora ”Na Neretvu misečina pala” u gradskom parku u Metkoviću u subotu je održan Međunarodni sajam poljoprivrednih i ruralnih proizvoda Eko rural kojeg je otvorila zamjenica župana Žaklina Marević.

- Vrlo sam sretna što ste me pozvali ovdje danas, da vam se obratim i budem dio ovog događanja. Zaista me vesele ovakve manifestacije, baš iz razloga što naša županija ima ogroman poljoprivredni potencijal. Ruralni razvoj je jedan od glavnih razvojnih pravaca koje Dubrovačko-neretvanska županija provodi. Osim neretvanske mandarine, imamo mogućnosti i znanja za plasirati još mnogo proizvoda i dajemo sve od sebe da se naša županija, osim u turizmu bude na samom vrhu i u poljoprivredi. Vrlo sam ponosna na sve vas, na vaš trud i muku uloženu u pravilni ekološki uzgoj voća i povrća i uistinu vjerujem da će se sve isplatiti, posebice u današnje vrijeme kada se koristi sve više pesticida, raznoraznih kemikalija i konzervansa. Iskreno se nadam da će svi poljoprivrednici naše županije pratiti vaš ili sličan način ekološkog uzgoja jer prioritet je da sve buduće naraštaje othranimo zdravo i kvalitetno te da nadalje ovaj način prehrane postane uobičajan i svakodnevan. – rekla je zamjenica župana Žaklina Marević

Sajam je uz zamjenicu Marević otvorio i gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan. Na sajmu je sudjelovalo više od 25 izlagača, a gostima su se predstavile dječje skupine KUD-a Metković uz pratnju Mandolinskog orkestra tog KUD-a.

DPP

Hrvatska zajednica županija u 15 godina djelovanja educirala je više od 40 posto županijskih službenika, potaknula potpisivanje više od 10 sporazuma o suradnji županija i poljskih vojvodstava i dostavila stotinjak mišljenja na zakone koja se direktno odnose na poboljšanje uvjeta života u lokalnim sredinama.

Svečanost obilježavanja 15. obljetnice osnutka udruge kojoj je cilj promicanje interesa lokalne i regionalne samouprave održana je u nekadašnjem Županijskom domu Hrvatskoga sabora u petak 18. svibnja. U godini osnutka, Zajednica je brojala 11 članova, a danas su članovi sve hrvatske županije i Grad Zagreb. „Drago mi je što mogu reći da je u našem Izvršnom odboru zastupljeno čak devet političkih opcija. Bez obzira na to, razgovaramo, dogovaramo se, dolazimo do zajedničkih stavova, odluke unutar Izvršnog odbora donosimo jednoglasno i vjerujem da je to ključ našeg uspjeha“, rekao je župan Šibensko-kninske županije i predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk. Hrvatska zajednica županija je potpisnica dva važna dokumenta – Deklaracije o važnosti političkog uvažavanja i suradnji svih dionika političkog života te
Deklaracije o suradnji županija i organizacija civilnoga društva koje je jedno od temeljnih pretpostavki demokracije i stabilnosti političkog sustava.

Simboliku održavanja svečane obljetnice u Županijskome domu prepoznala je i predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović koja je istaknula da je zadaća ove nekadašnje institucije bila djelovati kao korektiv u provedbi javnih politika. Predsjednica smatra da je današnji županijski sustav dovoljno ojačao da postane nositelj regionalnoga razvoja što je prepoznala i Vlada Republike Hrvatske održavanjem sastanaka s predstavnicima lokalne i regionalne samouprave. Po uzoru na poljski model, županije bi trebale preuzeti poslove od državne uprave koje mogu i znaju obavljati brže i efikasnije, osobito kada govorimo o povlačenju sredstava iz EU fondova. Predsjednica je dala svoju podršku procesima decentralizacije jer smatra da će ona omogućiti razvoj demokracije boljom disperzijom političke odgovornosti. Uz predsjednicu, svečanoj obljetnici prisustvovao je i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković: „Slušanje, uvažavanje jedni drugih i rasprava o ključnim pitanjima od interesa za položaj jedinica lokalne i područne samouprave važno je i za što bolju, kvalitetniju i učinkovitiju realizaciju samog procesa daljnje decentralizacije. Također, ova Vlada odredila je kao jedan od najvažnijih ciljeva osnaživanje suradnje s lokalnom i regionalnom samoupravom te regionalni i ruralni razvoj kao preduvjet održivog i sveobuhvatnog razvoja Hrvatske“, rekao je.

Panel Županije 2030. okupio je dosadašnje predsjednike Zajednice koji su dali svoje viđenje prošlosti, ali i budućnosti lokalne i regionalne demokracije koja ove godine obilježava svoju 25. obljetnicu postojanja. Na panelu su sudjelovali prvi predsjednik Hrvatske zajednice županija i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, ministar poljoprivrede i nekadašnji virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs i šibensko-kninski župan i predsjednik Hrvatske zajednice županija u drugom mandatu Goran Pauk.

Sudionici panela složili su se da je regionalna samouprava više puta dokazala da poslove koje preuzima od države može obavljati bolje i efikasnije, što je i glavna zadaća spone između građana i izvršne vlasti. Ministar Tomislav Tolušić istaknuo je da su županije kreatori razvoja svoga područja i trebaju iskoristiti sve mogućnosti koje su im pružene. Najbolji primjeri malih ovlasti, a velikih odgovornosti su dva sektora u kojima su upravo županije osnivači velikog broja ustanova i kojima je fiskalna i funkcionalna decentralizacija nužnost, a to su školstvo i zdravstvo. Spuštanjem ovlasti s državne na županijsku razinu stvorili bi se uvjeti za ravnomjerni gospodarski razvitak zemlje, ali i otvorila mogućnost građanima da sami odlučuju o svom neposrednom životnom okruženju. Ministar uprave Lovro Kuščević govorio je o Nacionalnom planu reformi za 2018 . godinu, ističući kako je jedna od mjera u ovom reformskom području utvrđivanje modela funkcionalne i fiskalne decentralizacije, čiji je krajnji cilj poboljšanje funkcionalne raspodjele nadležnosti i učinkovitosti jedinica lokalne i regionalne samouprave. Ovom je prilikom najavio strukturne promjene kojima će doći do spuštanja dijela poslova ureda državne uprave na županijske razine.

Uspješno povlačenje sredstava iz EU fondova također je važna pretpostavka gospodarske konkurentnosti županija, a prema posljednjem istraživanju Instituta za javne financije, upravo su županije povukle najviše novaca među jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Bez obzira na to, uspješnost povlačenja mora biti veća, a ključno je da strateški ciljevi razvoja županija budu usklađeni s Europskom kohezijskom politikom za koju je najvažnije da prepoznaje specifičnosti regija kojima je novac namijenjen. Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac naglasila je kako je poučena iskustvima s terena iz cijele Hrvatske izrazito svjesna važnosti kontinuirane komunikacije s građanima i lokalnom sredinom. Na sastancima župana i regionalnih koordinatora s Ministarstvom jasno je definirana uloga regionalnih koordinatora s ciljem jednakog postupanja i pojednostavljenom tijeku financijskih sredstava usmjerenih u projekte na lokalnoj i regionalnoj razini. To će omogućiti da oni u sljedećoj financijskoj perspektivi preuzmu dio upravljanja u programiranju operativnih programa. Pojačana aktivnost predstavnika Zajednice u europskim asocijacijama omogućila je povezivanje s drugim europskim regijama i učenje na primjerima dobre prakse. Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić nedavno je imenovan glavnim izvjestiteljem o financijskom okviru EU nakon 2020. pri Odboru regija te u narednih šest mjeseci treba sastaviti stručni tim koji će oformiti mišljenje o sljedećem višegodišnjem proračunu.

Skup je završio dodjelom statusa Županije – prijatelji djece, a prve županije koje su dobile taj status su Primorsko-goranska i Krapinsko-zagorska županija. Plakete je županima Željku Kolaru i Zlatku Komadini uručila dopredsjednica Saveza društava Naša djeca Hrvatske Sonja Borovčak.

DNŽ