Sinoć se na Stradunu održala jedna od onih zabava kafića Cele i La Bodega, što se u sezoni održe „svako nekoliko“, a koja je trajala do kasno u noć. Zabave su to uz koje bi Dubrovnik trebao imati kao dobar noćni život, no to je prije svega u nesrazmjer između želja i mogućnosti. Jer sve je u okolnostima. S jedne strane tu je potreba za takvim događanjima u turističkom Dubrovniku, a s druge strane potreba stanovnika povijesne jezgre za njihovim mirom.

Recipročno-uzročna veza, koja svoje korijene ima i u licemjerju jer što više raste broj onih koji osjećaju blagodati turističkog razvoja, to se ima biti povećava i njihovo nezadovoljstvo uvjetima života u Gradu. Čaša je to koja se stalno nadolijeva jer stvar iz sezone u sezonu sve više izmiče kontroli. No, turističke zakonitosti imaju svoje krute okove, turizam smo htjeli mi sami, ili netko drugi umjesto nas i sad ga valja živjeti pa i onda kad stvari krenu drugačije nego što se planiralo.

[youtube url="https://youtu.be/KLylNGX-594"]

U tom kontekstu, ove zabave nisu nepotrebne, kad je Grad pun gostiju, onda ponudu treba prošiti izvan okvira sladoleda i smrznutih oliganja. No, ono što u priči može smetati je jedna druga činjenica, koja proizlazi tako iz političkih sfera.

Naime, sinoćnja zabava trajala je do iza 1 sat ujutro, dok su drugi ugostitelji svoju muziku morali ugasiti već u 23.30 sati. U protivnom, suočili bi se s komunalnim redarima, policijom i kaznama. Odredba je to gradonačelnika Mata Frankovića koji vjeruje da su turističke zakonitosti u restrikcijama te smatra da se iste moraju poštivati, usprkos gubicima koje izazivaju. A očito smatra Franković i da je tu najvažnije poštivanje javnog reda i mira kroz ograničenja lokalima.

No ipak, nisu sinoć Cele i La Bodega odlučili održati zabavu onako "na svoju ruku". Ista je danima reklamirana na Facebooku, pisalo je tu da će trajati i do jutarnjih sata, pa je logično da su imali potrebne dozvole, tj. da su dobili Frankovićevo dopuštenje. Koje on, dakle, u posebnim okolnostima ima pravo izdati, o čemu je bilo riječi i na prošloj sjednici Gradskog vijeća.

No, isti taj Franković na sastanku s ugostiteljima spominjao je kako ga je lani muzika kod Orlandovog stupa imala odnijeti koliko je bila bučna. Kazivao je on o tome kroz prizmu ove zabave, očito smatrajući to nečim negativnim. Ali, nije ga to spriječilo da dozvoli ponovno održavanje ovakve zabave.

Nameću se tu i pitanja zašto baš Cele i La Bodega imaju privilegiju za ovakva dopuštenja, zašto isto pravo ne može uživati i ugostitelj iz neke od gradskih ulica, već on gašenjem muzike zapravo u 23.30 sati kafić slobodno može zatvoriti? Pritom, neki se i kažnjavaju oduzimanjem javne površine zbog odlaganja riblje glave na odlagalište otpada, iako je tu odgovornost na Čistoći koja tu problematiku godina ne zna riješiti, dok se evo drugima daju dozvole da bi mogli održavati svoje bučne zabave.

Ispada tako da Franković bira kome će se izaći ususret, a kome neće. Cinik bi mogao primijetiti i da je tu stvar možda u političkoj pripadnosti vlasnika Cele... U svakom slučaju, pitanje potrebitosti ovakvih zabava uvijek će raslojavati građane, dojam je da su argumenti onih koji su za ovakve događanje, ali i oni koji su protiv, jednako postojani. Ali istovremeno, ono što je jasno je da bi barem gradska uprava trebala imati jednake kriterije prema svima, a ne jedno govoriti, a drugo provoditi.

Samostalna izložba slikarice Lene Kramarić pod nazivom "Dnevnik čitanja" otvorena je večeras u Domu Marina Držića. Izložbu čini deset slika u kombiniranoj tehnici i jedinstvena knjiga umjetnice.

Radovi su nastali kao rezultat umjetničinog istraživanja života i stvaralaštva Marina Držića te tradicije, običaja i povijesti Grada. Umjesto vođenja klasičnog dnevnika čitanja, Lena Kramarić svoja otkrića zabilježila je u formi tekstualnih crteža i slojevitih slika.

Povjesničarka umjetnosti Sonja Švec Španjol u katalogu je zapisala:

„Držićev svijet otvorio je Leni Kramarić posve nove i do sada neistražene mogućnosti izričaja. U svakom radu umjetnica obrađuje pojam, ideju, viziju, rečenicu ili životno geslo koji su joj zadržali pažnju i potaknuli ju na stvaranje. Univerzalnost i svevremenost Držićevih promišljanja nadilaze stereotipna ponašanja i očekivanja, te upućuju na oštroumnog promatrača razvijene sposobnosti prilagodbe, što se i očituje u Leninom radu kroz česte reference na snažne društvene poruke koje je Držić svojim književnim djelima prenosio u svijet. I dok je humor glavna karakteristika britkog Držićevog pera, sanjivost je ključna vizualna odlika slika Lene Kramarić, a ujedinjuje ih emocija koju prenose u svom primarnom izričaju. Nemiran duh, svestranost, buntovnost, inovativnost, osjećaj za pravdu i kritičnost prema svijetu temelj su modificiranja umjetničine osobne likovne prizme. Slojevitom gradnjom slike Lena isprepliće spoznato i osobno, te na površini platna formira strukture ispunjene mislima, željama, planovima i očekivanjima kojima komunicira unutarnji svijet koristeći vizualne kodove vanjskog svijeta." - zapisala je Švec Španjol.

[youtube url="https://youtu.be/DNDD9L3ek6g"]

Ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić rekao je kako iza ove izložbe stoji odličan rad.

- Lena je svakom slika ušla u Držića. Svaka slika večeras predstavlja osebujni rad. Kad sam pogledao obrise slika, pitao sam Lenu kako je to uspjela. A ona je u principu dala samu sebe. Vjerujte mi da je uspjela proniknuti u Držićev bit, njegov život. - rekao je Matić.

Izložbu je otvorio predsjednik Upravnog vijeća Doma Marina Držića Pavo Jančić.

O autorici:

Lena Kramarić rođena je 1982. godine u Zagrebu. Nakon završene Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu upisuje Akademiju likovnih umjetnosti gdje je diplomirala 2008. godine na nastavničkom odsjeku smjer slikarstvo, te nastavlja obrazovanje na Poslijediplomskom doktorskom studiju slikarstva. Uz likovno stvaralaštvo radila je i kao profesorica povijesti umjetnosti, kreirala i vodila likovne radionice, a bavi se grafičkim dizajnom, izradom ilustracija i dizajnom interijera. Izlagala je na brojnim grupnim i samostalnim izložbama u Hrvatskoj i svijetu. Članica je HDLU-a. Živi i radi u Dubrovniku.

V.S.

Grad Dubrovnik putem nadležnog Upravnog odjela za promet u subotu, 26. svibnja započinje interventne radove na rekonstrukciji raskrižja za Bosanku. Stoga će nerazvrstana cesta Put za Bosanku, od spoja sa državnom cestom D8 do raskrižja nerazvrstane ceste Put za Bosanku – LC 69049 Bosanka – Brgat, od subote, 26. svibnja od 5:30 sati biti zatvorena za sav promet.

Predmetno skretanje jedno je od najnesigurnijih raskrižja na gradskom području s čestim prometnim nesrećama te je upravo povećanje sigurnosti sudionika u prometu osnovni motiv ove žurne intervencije koja se provodi uz suglasnost nadležnih Hrvatskih cesta.

Predviđeno vrijeme trajanja radova je 10 dana, a u navedenom razdoblju promet za Bosanku odvijat će se obilazno preko državne ceste D 223 i naselja Gornji Brgat te obratno.

Promet magistralom za sada će se odvijati obostrano. Ukoliko bude nužno u jednoj fazi radova zatvoriti jedan kolnički trak pritom će se voditi računa da se ti radovi odvijaju u noćnim satima, odnosno u razdobljima manjeg opterećenja prometa, kako bi isti što manje remetili redovno odvijanje prometa državnom cestom.

Mole se svi sudionici u prometu na pridržavanje privremene prometne regulacije postavljene uz kolnik ceste kao i za povećan oprez u prometu.

Grad Dubrovnik

Uz nedavno otvoreni vrtni centar u sklopu lapadske place, gradska tvrtka Sanitat Dubrovnik pokrenula je i postavljanje rampe za osobe s invaliditetom. Projekt uključuje pripremne građevinske radove i ugradnju rampe, a čime će se nepokretnim i teško pokretljivim sugrađanima omogućiti lakši pristup samoj tržnici.

Uz uvođenje novih sadržaja poput vrtnog centra plan je tijekom 2018. godine revitalizirati Lapadsku tržnicu i staviti je u potpunu funkciju kako bi ista bila dostupna građanima s ovog područja.

Osim toga, u cilju oživljavanja zapostavljenih prostora Grad Dubrovnik i tvrtka Sanitat pokrenuli su projekt uređenja ribarnice na Peskariji za dubrovačke ribare.

DPP

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Dubrovnik u Grand Hotelu Park, danas je održana edukacija o primjeni Uredbe o zaštiti osobnih podataka (GDPR).

Glavna tema edukacije bile su obveze u provedbi GDPR-a (General Data Protection Regulation). Edukaciju je proveo dr. sc. Petar Mišević, voditelj Službe za informacijsku sigurnost i upravljanje kvalitetom HGK.

Opća uredba o zaštiti osobnih podataka stupila je na snagu 25. svibnja 2018. Uredba je obvezujuća i primjenjuje se izravno u svim državama članicama Europske unije. Njezine odredbe obuhvaćaju sve pravne subjekte koji posluju unutar Europske unije bez obzira na njihovu djelatnost te u sklopu svojih aktivnosti obrađuju osobne podatke fizičkih osoba. Zadatak svih organizacija je, kroz poslovne procese, omogućiti bolju zaštitu osobnih podataka te se upoznati i uskladiti s Uredbom, koja predviđa visoke kazne za neusklađenosti.

Krajnji cilj Uredbe je modernizacija i digitalizacija zaštite osobnih podataka građana Europske unije kako bi se spriječila moguća zloupotreba ili neprimjereno korištenje. Više puta na predavanju je istaknuto kako Uredba ne ukida već postojeće zakone o korištenju osobnih podataka, već propisuje standarde kojima će se štititi prikupljeni osobni podaci.

„Sve organizacijske jedinice moraju provesti analizu obrade osobnih podataka i nakon toga uvesti pravilnike o poslovnoj tajni, obradi osobnih podataka, radu u informacijskom sustavu, video nadzoru i arhivskom registru,“ izjavio je voditelj edukacije između ostaloga.

Na edukaciji je prisustvovalo dvjestotinjak prijavljenih, ponajviše predstavnika trgovačkih društava te institucija, organizacija i udruga.

DPP

Svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Župa dubrovačka održana je danas povodom obilježavanja Dana Općine i 26. obljetnice oslobođenja. Na Svečanoj sjednici dodijeljena su javna priznanja Općine Župa dubrovačka za 2017. godinu.

Dobitnici nagrade za životno djelo su časna sestra Anđela Ćesić i jedan od legendi župskog plivanja i vaterpola Petar Ivelja. Nagrada Općine Župa dubrovačka dodijeljena je automobilistu Mariju Baroviću.

Nazočnima se obratio načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli, koji je posebni pozdrav uputio "obiteljima branitelja koji su položili život na oltar Domovine".
- Prošle godine sukladno smjernicama Europske unije, između 555 jedinica lokalne uprave i samouprave, naša Općina je svrstana na visoko 13. mjesto, u najvećoj kategoriji razvijenosti. Jasno da nam taj podatak imponira. Ali, donosi nam i određene teškoće u razvijanju projekata vezanih za ovaj kraj. Odnosno, limitira nas i onemogućuje pristup određenim novčanim sredstvima koje nudi EU. U proteklom razdoblju, Općina Župa dubrovačka je dočekala ono što čeka dugi niz godina, još od završetka Domovinskog rat.a Mislim tu prvenstveno na obnovu hotelskog smještaja. - rekao je Nardelli.

- Među brojnim aktivnostima koje Općina provodi oko poboljšanja kvalitete života, treba istaknuti dva projekt. To je groblje Dubac na čemu radimo skupa s Gradom Dubrovnikom i uređenje šetnice u Srebrenom što će biti gotovo vrlo brzo i očekujemo je gotovo kroz par dana. - dodao je Nardelli.

- Blizina Grada Dubrovnika nam je itekako dobrodošla. Sam Dubrovnik je jedan poseban brend, ali s obzirom i na našu blizinu moram reći da se pokušavamo izjednačiti s Gradom Dubrovnik u svim pravima koje želimo omogućiti našim građanima. Mislim tu na socijalnu skrb, zdravstvo, školstvo,.udruge u kulturi i sportu... Moram reći i da smo zadnjih godina imali rekordne proračune, ove godine je pao, ali to je vezano uz investicije koje smo tada imali, ali i status područja od posebne državne skrbi kojeg smo uživali pa su nam sredstva bila veća. No, sva prava na koje smo naučili naše građane su ostala ista. Ne da ih nismo ukinuli, ostavili smo ih istima, a neka smo i povećali. - zaključio je općinski načelnik Nardelli.

Dan Općine Župa dubrovačka ovom prilikom čestitali su i zamjenica župana Žaklina Marević, zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Orlanda Tokić i načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić.

Grad Dubrovnik je putem nadležnog Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu proveo ugradnju nove javne rasvjete pored autobusnog ugibališta smještenog uz državnu cestu D-8 sa suprotne strane ceste od kolnog pristupa „magistrali“ iz Ulice Gornji Kono.

Odgovarajući upravo na brojne zahtjeve građana, izvršena je izrada suvremene javne rasvjete s tri stupna mjesta te je osvijetljen još jedan dio ove prometnice u duljini od oko 100 metara, a čime je umnogome povećana sigurnost stanovnika ovog gradskog područja te svih sudionika u prometu, posebice pješaka.

Podsjetimo, u okviru plana investicijskog održavanja sustava javne rasvjete za 2018. godinu, početkom veljače nova rasvjeta postavljena je na području Gornjeg Konala, i to na do sada neosvijetljenim dijelovima ulica koje izlaze na državnu cestu D-8. Naknadno, tijekom travnja, na do tada neosvijetljenoj 400 metara dugoj dionici uz državnu cestu D-8 na području Nuncijate postavljeno je 12 novih stupnih mjesta čime su obuhvaćena i tri autobusna ugibališta.

Grad Dubrovnik

U Dubrovniku se održava međunarodna konferencija na temu „Prekogranična suradnja u Europi, decentralizacija, pravni okviri i iskustva“, u organizaciji Vijeća Europe i Republike Hrvatske, a u kontekstu hrvatskog preuzimanja predsjedavanja Odborom ministara Vijeća Europe od 18. svibnja do 21. listopada ove godine.

Na konferenciji sudjeluje i župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić koji je tom prigodom, a u funkciji predstavnika Europskog odbora regija, izložio najnovije informacije i aktivnosti Odbora regija na području prekogranične suradnje.

U svom izlaganju župan je govorio o ulozi Europskih grupacija za teritorijalnu suradnju i njihovom doprinosu boljoj povezanosti pograničnih regija te o novim prijedlozima za unaprjeđenje tih procesa. Također, istaknuo je važnost premoštavanja prepreka suradnji, poput zakonodavnog prijedloga za uspostavljanje Europske konvencije za prekograničnu suradnju, koji bi lokalnim i regionalnim vlastima jedne države članice, na određenom prostoru, omogućio primjenu zakonodavstva druge države članice.

Naglasio je pritom da je europska integracija najvidljivija na granicama te od presudne važnosti za budućnost Europe upravo jača prekogranična suradnja, kao i njezino poticanje kroz nastavak kohezijske politike i programe EU financiranja.

Sudionicima konferencije obratio se i ministar uprave Republike Hrvatske Lovro Kuščević koji je u svom izlaganju govorio o iskustvima i prioritetima u provođenju decentralizacije u Republici Hrvatskoj.
Vijeće Europe trenutno broji 47 država članica, a Republici Hrvatskoj ovo je prvo predsjedanje Odborom ministara nakon pristupanja u članstvo ove međunarodne organizacije 1996. godine.

DPP

Nagle i česte promjene vremenskih i uvjeta na moru karakteristične za svibanj i prve dane lipnja uskoro će biti prošlost. Dok se to ne dogodi ljubitelji ribolova bulentinom daleko na pučini do tada mogu obaviti posljednje pripreme za ribanje, poput kompletiranja bulentina.

Bulentinom na velikim dubinama mogu se loviti broje ribe, u pravilu nadprosječno teške. Zato i bulentin treba biti jak, koliko, ovisi o dubini na kojoj će se loviti.

Za lov na dubinama do 120, najviše 150 metara najprikladnija je osnovna struna promjera 0,90 do 1,00 mm, najlonska ili Dakron odgovarajuće snage. Dužina joj treba biti dvostruko veća od dubine na kojoj će se loviti. Boja strune je nebitna, a po navici se koristi akvamarin plavi ili bezbojni najlon.

Kad se lovi „preko prsta“ osnovnu strunu treba namotati na veliko motovilo, najbolje dimenzija barem 20x30 cm, kakvih je od stiropora nažalost teško naći u našim prodavaonicama. Na sreću, lako ih je izraditi, ali ne od stiropora, jer je onaj u prodaji za izolaciju mekan, nego od stirodura, također ploča za izolaciju. Poslužiti može i drveno motovilo za pendulu, ali i okruglo.
Završnjak (sistem, predvez) tipa „očenaš“, je najprikladniji za „svaštarski“ ribolov na pučini, a najbolje ga izraditi od bijelog ili bezbojnog najlona promjera 0,40-0,45 mm i dužine oko 6 m. Na tako dugački završnjak idealno je rasporediti čak šest priveza (pjoka, primula) s udicama, ali Zakon dozvoljava samo tri. Dužina bezbojnih priveza ne treba biti veća od 10-15 cm. Najbolje ih je vezati „uz dlaku“, da udice drže dalje od predveza. Poželjno je na kraj predveza postaviti i privez dužine oko 25 cm za nošenje olovnice.

Olovnica, najbolja piramidalna i s četvrtastom osnovom treba biti teška između 250 do 350 grama. Spoj olovnice s ostatkom pribora najbolje je izvesti s kopčom na vrtilici, baš kao što je njome najbolje izvesti spoj osnovne strune i završnjaka.
Što se tiče udice, optimalne su one oblika „Crystal“ i „Aberdeen“ broj 1 ili 2 po „Mustad“ skali, a još bolje one oblika „Cyrcle“ jer bolje kvače plijen, što je vrlo važno za lov na velikim dubinama na kojima je teško dati pravovremenu kontru. Zbog debljine najlona priveza bolje je koristiti udice s alkom nego s pločicom.

Pribor za lov na dubinama od preko 150 metara, također sa završnjakom tipa „očenaš“, treba izraditi od nešto jačih struna. Osnovnu od najlona debljine 1,00 - 1,20 mm ili Dacron odgovarajuće jačine, a završnjak od najlona promjera 0,60 do 0,70 mm. Na predvez dužine 10 do 12 m optimalno je postaviti 6 do 10 priveza dužine 15 do 20 cm i međusobno razmaknutih 45 do 50 centimetara, ali opet treba podsjetiti da Zakon predviđa samo tri. Kao i na svakom bulentinu za lov na iole većim dubinama, sve spojeve priveza i predveza obvezno treba napraviti pomoću vrtilice, u ovom slučaju najbolje trostruke.
Zbog mogućnosti ulova kapitalnih kijerna, kirnji, i ostalih dubinskih riba treba koristit udice širine luka do 25 mm, najvećih dimenzija koje zakon dopušta sportsko- rekreativnim ribolovcima.

Ovisno o dubini i snazi kurenta na mjestu lova, bulentin je najčešće potrebno opteretit s olovnicom težine 350 do 600 grama.

Kad se želi loviti štapom i rolom, a oni znatno olakšavaju ribolov, za dubine između 120 i 150 m najprikladniji je štap snage 12 do 20 libri i dužine oko dva metra. Vršnjak mu treba biti pun, vrlo osjetljiv.

Rola mora biti tolika da primi svu količinu strune debljine 0,45 - 0,50 mm, kolika je dovoljna kad se lovi štapom - veličine barem 6000, s kvalitetnom kočnicom velike snage, te s mehanizmom koji će dugo izdržavati velike napore.

Za ribolov na dubinama od preko 200 metara optimalno rješenje je štap i rola jačine 30 libri, najjača koju smiju loviti sportsko- rekreativni ribolovci. Odlično rješenje je multiplikator rola, posebice ona s električnim pogonom, koja znatno smanjuje fizičko naprezanja pri izvlačenju plijena.

Na kraju, ali ne manje važno, skoro nezaobilazni dio opreme za ribolov daleko na pučini je suvremena brodska elektronika.

Rekonstruirana je javna rasvjeta u ulicama Liechtensteinov put i Splitski put, a zahvaljujući ugradnji suvremenih svjetiljki u LED izvedbi potrošnja električne energije na navedenom području smanjenja je za gotovo 90 posto. 

Naime, u okviru godišnjeg plana investicijskog održavanja sustava javne rasvjete, a s ciljem postizanja ušteda na potrošnji električne energije za javnu rasvjetu i reduciranja troškova održavanja,  Grad Dubrovnik je putem nadležnog Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu izvršio provedbu mjera energetske učinkovitosti i smanjenja svjetlosnog onečišćenja izmjenom tehnološki zastarjelih i energetski neučinkovitih svjetiljki sa svjetiljkama u LED izvedbi na pozicijama ulica Liechtensteinov put i Splitski put. 

Provedenim mjerama potrošnja električne energije na ovom dijelu mreže javne rasvjete smanjit će se za čak 87 posto, odnosno na godišnjoj razini ostvarit će se uštede od 32.000,00 kuna. 

Navedene pozicije odabrane su slijedom provedenog Energetskog pregleda cjelokupne javne rasvjete Grada Dubrovnika te  zaključaka i uputa o provođenju mjera na  povećanju energetske učinkovitosti navedenih u istom.

DPP

Predavanje turističkim vodičima na temu samozaštitnog ponašanja turista održano je jučer u prostorijama Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. Ova aktivnost koja se provodi već treću godinu u sklopu projekta „Sigurna turistička sezona“, koja ima za cilj prevencijom smanjiti broj kaznenih djela i prekršaja počinjenih na štetu turista koji posjećuju naš grad. 

Iako je Dubrovnik jedna od najsigurnijih turističkih destinacija u svijetu, ovim predavanjem policija želi ići i korak dalje, odnosno ukazati turističkim vodičima što je to turistički kriminalitet te kako potaknuti turiste da svojim ponašanjem spriječe mogućnost da postanu žrtve ovog oblika kriminaliteta, a najčešće se radi o kaznenim djelima krađe.

Turističke vodiče su također zanimale teme koje se odnose na narušavanje javnog reda i mira od strane stranih državljana, ilegalni rad turističkih vodiča i slična pitanja.

Predavanje su održali policijski službenici za prevenciju Ureda načelnika PU-e i Policijske postaje Dubrovnik koji su u sklopu navedenog projekta i u suradnji s „JP Libertas“ izradili letak/naljepnicu koja poziva građane na samozaštitno ponašanje u vozilima javnog gradskog prijevoza.

DPP

Prigodom obilježavanja Dana Općine i 26. obljetnice oslobođenja Župe dubrovačke, jutros je Limena glazba Župe dubrovačke ispratila župske čelnike koji su zajedno s mnogobrojnim predstavnicima braniteljskih udruga položili vijence i zapalili svijeće na spomen pločama braniteljima koji su poginuli u Župi dubrovačkoj.

Ovim činom odana je počast i vječna zahvala svima onima koji su svoj život za Domovinu položili upravo u Župi dubrovačkoj.

Vijenci su tako položeni na Brgatu, u Gajinama, na Petrači, u parku Srebreno, u Mlinima, Platu, Kuparima, Donjoj Čibači, a jedan vijenac kao i svake godine položen je na Osojniku u čast poginulom branitelju iz Župe dubrovačke Mnihu Prci.

DPP