Za 15 dana započinju radovi na rekonstrukciji ceste za Bosanku, najavio je gradonačelnik Mato Franković odgovarajući na jedno od vijećničkih pitanja koje se odnosilo na sigurnost u cestovnom prometu.

Skretanje za Bosanku, naglasio je gradonačelnik, jedna je od najnesigurnijih točaka na prometnicama Grada Dubrovnika na kojoj se svakog tjedna dogodi po jedna prometna nesreća.

- Imali smo sastanak s Upravim Hrvatskih cesta i dobili suglasnost za žurnu intervenciju kako bi napravili šire ugibalište i omogućili normalno skretanje i izlazak na cestu, a na jesen bi u potpunosti riješili pitanje treće trake, odnosno skretača. - rekao je Franković, najavivši kako će se ti radovi odvijati po noći.

- Radovi na proširenju ugibališta za Bosanku koji će uskoro započeti odvijat će se isključivo po noći i trajat će do 7 ujutro da bi promet mogao normalno funkcionirati. - kazao je Franković.

N.M.

Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Dubrovnik organizira besplatnu edukaciju o primjeni Uredbe o zaštiti osobnih podataka (GDPR) koja će se održati 25. svibnja s početkom u 9 sati, u Hotelu Park. Edukaciju će voditi Petar Mišević, voditelj Službe za informacijsku sigurnost i upravljanje kvalitetom HGK.

Opća uredba o zaštiti podataka u cijelosti je obvezujuća i primjenjuje se izravno u svim državama članicama od 25. svibnja 2018. godine. Njezine odredbe moraju poštivati svi subjekti koji u sklopu svojih aktivnosti obrađuju osobne podatke fizičkih osoba u Europskoj uniji te u određenim slučajevima i subjekti izvan Europske Unije.

Uredba se odnosi na sve pravne subjekte, bez obzira na njihovu djelatnost i veličinu, koji prikupljaju i obrađuju osobne podatke. Prilagodba Uredbi podrazumijeva promjene u načinu prikupljanja, obrade i upravljanja osobnim podacima. Osnovni cilj Uredbe je modernizirati način upravljanja i zaštite osobnih podataka te spriječiti moguće rizike neprimjerenog korištenja i zlouporabe podataka.

Edukacija je besplatna, te se za sudjelovanje  potrebno prijaviti putem online obrasca OVDJE.

DPP

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac izložila je pred Europskim odborom regija u Bruxellesu nacionalno stajalište o budućnosti kohezijske politike nakon 2020. godine. Sastankom je predsjedavao predsjednik Europskog odbora regija Karl-Heinz Lambertz, dok je stajalište lokalne i regionalne samouprave iznio župan Nikola Dobroslavić kao voditelj nacionalne delegacije u ovoj instituciji EU.

Ministrica Žalac govorila je o značaju sredstava kohezijske politike za građane RH, za javna ulaganja, fiskalnu stabilnost te u konačnici za stvaranje gospodarskog rasta i osiguranje novih radnih mjesta. Naglasila je da će se Republika Hrvatska i dalje snažno zalagati da se zadrži jednaka financijska omotnica u razdoblju nakon 2020. godine te da je potrebno nastaviti s prepoznavanjem nedostataka u pojednostavljenju provedbe kohezijske politike i olakšati provedbe kako za korisnike tako i za upravljačke strukture u državama članicama.

Župan Dobroslavić pozdravio je nastojanje Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU da spusti korištenje fondova na županije kao razinu NUTS III. Naglasio je nužnost kreiranja budućih Operativnih programa koji će, iako su usuglašeni s prioritetima EU, omogućiti izmjene kad se to pokaže korisnim. Župan Dobroslavić rekao je i kako prijedlog Europske Komisije za novi Višegodišnji financijski okvir EU, predviđa smanjenje sredstava za koheziju i poljoprivredu te da iz tih programa; premda najveću korist imaju slabije razvijeni; posrednu korist ostvaruju i razvijene članice Unije koje ne koriste te fondove kao primatelji.

U kontekstu tekuće rasprave o budućnosti kohezijske politike nakon 2020. godine, mnogi važni akteri i države već su izrazili svoja stajališta o toj temi. Ovaj sastanak događa se neposredno prije predstavljanja zakonskih prijedloga Europske komisije koje će se održati 29. svibnja 2018. godine.

N.Mi.

Kao što je portal Dubrovnikpress.hr prvi pisao u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika prisegnulo je dvoje novih vijećnika. Prvi je HDZ-ov vijećnik Ivan Maslać, a drugi SDP-ovac Jadran Barač. Maslać nakon izbora nije prisegnuo za gradskog vijećnika već je svoj mandat prepustio Nikolini Soko. Baraču je vijećnički mandat prepustio Mladen Gojun

Ivan Maslać nedavno je za portal Dubrovnikpress.hr izjavio kako će kao vijećnik zalagati za konstruktivan rad Gradskog vijeća te da će se posebno angažirati oko razvoja komunalne i turističke infrastrukture i biti podrška gradonačelniku i gradskoj upravi u cilju realizacije svih planiranih projekata skupa sa svojim kolegama.

Svakako će biti zanimljivi nastupi i Jadrana Barača na Gradskom vijeću, tim više ako se uzme u obzir da u Vijeće ulazi s pozicije predsjednika Gradskog odbora SDP-a.

N.M.

„U kasnim popodnevnim satima u utorak, nakon dojave građanina, policijski službenici Policijske postaje Dubrovnik su na bankomatu u zoni povijesne gradske jezgre pronašli tzv. „skimmer“, odnosno uređaj za očitavanje bankovnih kartica. Radi se o elektronskom sklopu s video kamerom i baterijom čija je svrha očitavanje zaštićenih podataka bankovnih kartica.“ – piše u današnjem priopćenju PU dubrovačko – neretvanske u kojem se ne navodi točna lokacija bankomata, ali riječ je o bankomatu Raiffeisen banke.

Iako policija navodi kako zasad "nije utvrđeno da je postavljenjem „skimmera“ došlo do materijalne štete, a policija je uređaj izuzela i provodi kriminalističko istraživanje u cilju utvrđivanja osoba ili osobe koje su ga postavile“, za sve koji su koristili bankomate Raiffeisen banke na ovom području ipak bi bilo dobro da provjere stanje svojih računa.

„Kako bi izbjegli mogućnost zlouporabe bankovnih kartica i krađe identiteta, ovim putem želimo dati upozorenje našim sugrađanima da prilikom korištenja bankomata apsolutno poštuju sigurnosne upute otisnute na bankomatima. Ukoliko uočite bilo kakvne neuobičajene detalje, molimo da o tome bez odgode obavijestite banku ili policiju na broj 192.“ – napominju iz policije.

D.M.

Zbog dovršetka radova na obnovi atrija Kneževa dvora, Kulturno-povijesni muzej će biti zatvoren za posjetitelje do 7. lipnja, stoji u obavijesti Dubrovačkih muzeja.

Pak, 7. lipnja Kulturno-povijesni muzej će raditi prema uobičajenom radnom vremenu, od 9 do 18 sati.

DPP

Pod predsjedanjem pročelnice Nade Medović održan je prvi krug konstituirajućih sjednica gradskih kotareva i mjesnih odbora u Gradu Dubrovniku, nakon kotarskih izbora održanih 22. travnja. Prilikom konstituiranja izabrani su i predsjednici mjesnih samouprava za osam gradskih kotara i jedan mjesni odbor, dok će se ostali mjesni odbori konstituirati idući tjedan.
 
Tako je u Gradskom kotaru Pile Kono za predsjednicu izabrana Katarina Doršner (HDZ), za predsjednika GK Grad izabran je Marin Krstulović (KLGB), a u GK Ploče iza Grada izabran je Srđan Obad (KLGB). Dan iza na konstituirajućim sjednicama gradskih kotareva za predsjednika GK Gruž izabran je Antun Česko (HDZ), u Lapadu Nikola Babić (HDZ), u Komolcu Nikša Sentović (HDZ), u Mokošici Nikolina Pozniak (HDZ), dok je na Montovjerni za predsjednika izabran Nikša Đerek (DUSTRA) na razdoblje od jedne i pol godine, nakon čega funkciju preuzima HDZ do kraja četverogodišnjeg mandata.

Održana je i konstituirajuća sjednica Mjesnog odbora Bosanka, na kojoj je za predsjednika izabran nezavisni kandidat Luko Paskojević. Preostalih 16 mjesnih odbora formirat će se na sjednicama 21. i 22. svibnja.

DPP

Hrvatsko udruženje društava za tržišno komuniciranje, HURA, bilo je u Dubrovniku domaćin godišnjeg sastanka strukovnih udruženja na razini Europe koji okupljaju više od 2.500 agencija iz 30 europskih zemalja, a koje direktno zapošljavaju više od 120.000 ljudi.

U Dubrovniku se dva dana raspravljalo o aktualnostima u komunikacijskoj industriji, GDPR Uredbi i E-privacy uredbi koja će tek stupiti na snagu, ali i fenomenu lažnih vijesti i važnosti transparentnosti. Predstavnici nacionalnih strukovnih udruženja složili su kako je važno zajedno istupati prema institucijama Europske unije i zastupati interese komunikacijske industrije.

Hrvatska je po prvi puta dobila priliku biti domaćin Europskog udruženja agencija za tržišno komuniciranje (EACA) što je HURA objeručke prihvatila, a tom prilikom predsjednik HURA-e Davor Bruketa komentirao:
- Ponosni smo što je Europsko udruženje agencija za tržišno komuniciranje prepoznalo proaktivno djelovanje HURA-e i odabralo nas kao domaćina godišnjeg sastanka. U HURA-i smo to shvatili kao priliku za snažnije uključivanje u međunarodne inicijative i mogućnost za aktivno utjecanje na politike i procese koji utječu na naš rad poput Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka – GDPR.

HURA sudjelovanjem u Europskom udruženju agencija za tržišno komuniciranje aktivno djeluje na međunarodnoj razini s ciljem osiguranje bolje pozicije komunikacijske industrije na tržištu, ali ujedno na nacionalnoj razini aktivno djeluje, educira stručnjake kroz festival i radionice koje sustavno organizira, a sve s ciljem unaprjeđenja struke.

DPP

U Domu Marina Držića predstavljen je zbornik radova objavljen kao posebno izdanje talijanskog znanstvenog časopisa "Il capitale culturale". Zbornik je u cijelosti posvećen istraživanjima vezanima uz konstruiranje kulturnih identiteta izraženih kroz umjetnička djela i arhitekturu institucija Schiavona/Ilira od 15. do 18. stoljeća.

Zbornik su predstavili dr.sc. Jasenka Gudelj, dr.sc. Giuseppe Capriotti, dr.sc. Anita Ruso i mag. pov.umj. Ivan Viđen. Kroz zbornik ujedno su predstavljeni rezultati projekta Hrvatske zaklade za znanost "Vizualiziranje nacionalnog. Bratovštine i kolegiji Schiavona/Illira u Italiji i razmjena umjetničkih iskustava s jugoistočnom Europom (15. - 18. st.)" voditeljice dr. sc. Jasenke Gudelj.

Zbornik radova o Skjavonima (iseljenici s istočne obale Jadrana) u Italiji mapira njihovu prisutnost u gradovima Apeninskog poluotoka u kojima su Skjavoni bili naručitelji vrhunskih umjetničkih djela poput ciklusa Vittorea Carpaccia u Veneciji.

Żivot Skjavona inspirirao je zasigurno i Marina Držića. Likovi Vidrine najpoznatije komedije Dundo Maroje nesumnjivo se kreću među rimskim skjavonima o čemu govori i jedno od istraživanja u zborniku. Jedan od istraživača, povjesničar arhitekture Giuseppe Bonaccorso, čiji se članak nalazi u novom broju časopisa Il capitale culturale , uz pomoć topografije koja se spominje u Dundu Maroju pokušao je doći do podataka o Dubrovčanima koji su tada boravili u Rimu.

U predstavljanju Zbornika kao i rezultata projekta sudjelovat će dr.sc. Jasenka Gudelj, dr.sc. Giuseppe Capriotti, dr.sc. Anita Ruso i mag. pov.umj. Ivan Viđen.

DPP

Međunarodni dan muzeja ustanovilo je 1977. godine Međunarodno vijeće muzeja, a od tada se 18. svibnja obilježava svake godine u više od 35.000 muzeja. U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja, Umjetnička galerija Dubrovnik organizira zanimljiv program.

U 18 sati počinje stručno vodstvo kroz stalni postav na engleskom, a u 19 sati na hrvatskom jeziku. Sve posjetitelje kroz stalni postav Umjetničke galerije Dubrovnik provest će viša kustosica, dr. sc. Rozana Vojvoda koja će svim zainteresiranim pokazati najvažnija djela hrvatske umjetnosti 20. stoljeća od Vlaha Bukovca preko Ljuba Babića, Vojina Bakića, Iva Dulčića, Dušana Džamonje do Julija Knifera i Kuzme Kovačića.

Poznata hrvatska konzervatorica i arhitektica, dr. sc. Zrinka Paladino održat će zanimljivo predavanje o životu i djelu arhitekata Lavoslava Horvata s početkom u 20 sati.

Akademik Lavoslav Horvat arhitektonskom je djelatnošću uvjerljivo obilježio hrvatsku arhitekturu dvadesetoga stoljeća i u njezinoj je povijesti ostvario jedan od opsežnijih i značajnijih opusa. Za vrijeme studija, samostalno je ili u koautorstvu s arhitektom Haroldom Bilinićem ostvario brojna djela za dva utjecajna investitora, Ivana Meštrovića i Božu Banca. Za obitelj Banac je tako nastalo više značajnih ostvarenja, među kojima se naročito ističe reprezentativna palača na dubrovačkim Pločama u kojoj se danas nalazi Umjetnička galerija Dubrovnik.

Zrinka Paladino je rođena u Splitu 1972. godine, a osnovno i srednjoškolsko obrazovanje završila je u Zagrebu gdje je i diplomirala na Arhitektonskom fakultetu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2011. godine obranila je doktorski rad pod nazivom ”Lavoslav Horvat: Arhitektonsko djelo 1922.-1977.” te je stekla akademski stupanj doktora humanističkih znanosti. Od 2010. do 2017. godine radila je na mjestu zamjenice pročelnika u zagrebačkom Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode. Od rujna 2017. godine kolumnisticom je portala za društvena i kulturna pitanja ”Telegram”, za koji piše članke o hrvatskoj baštinjenoj i suvremenoj arhitekturi.
Odlukom Fakultetskog vijeća Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu 2017. godine je izabrana u naslovno suradničko zvanje asistenta na Katedri za graditeljsko nasljeđe.
Autorica je većeg broja znanstvenih i stručnih radova te je aktivnom sudionicom različitih znanstvenih i stručnih skupova s područja povijesti hrvatske arhitekture, a posebno zaštite hrvatske graditeljske baštine.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana muzeja. u sklopu Likovne radionice, koja je započela još u veljači, polaznici radionice će sudjelovati u edukativno – interaktivnoj radionici, zahvaljujući kojoj će istraživati motive u stalnom postavu Umjetničke galerije Dubrovnik nakon čega će ispunjavati radni listić pod nazivom “Pejzaži i portreti” koje je osmislila Petra Đuričić, muzejska pedagoginja pripravnica u suradnji s višom kustosicom Rozanom Vojvoda. Radni listić je likovno oblikovao Miho Skvrce, muzejski fotograf. Drugi dio muzejske radionice je likovna radionica koja se tematski nastavlja, pa će tako, pod vodstvom akademske slikarice i nastavnice likovne kulture Jasmine Runje, polaznici radionice izrađivati portrete i pejzaže u tehnici kolaža.

M.R.

Vjerojatno ima tome i više od dva desetljeća da je netko prvi put spomenuo da se nešto treba dobiti zauzvrat doprinosu u Domovinskom ratu. Vjerojatno, tada se javnost i zgražala, tada još nenaviknuta vašarskom kokošarenju i ciničnom pokušaju materijaliziranja domoljublja ratom ojađene domovine. Danas, do te mjere se oguglalo da se ne kalkulira samo sudjelovanjem u Domovinskom ratu, nego eto i činjenici za koga se dao glas, jer valjda kad se da glas pobjedniku, onda si "naš", a ne "njihov".

Govori o tome i priča Branke Dabrović iz restorana Amoret koja, da nije smiješna, bila bi žalosna. Ona, ljuta jer ju je gradonačelnik Mato Franković kaznio oduzimanjem stolova, odaslala je nedavno pismo u kojemu tako piše kako je glasala za Frankovića, pa valjda temeljem toga očekuje i da se njeni stolovi ne oduzimaju. Jer, nije glasala samo za Frankovića, glasala je, piše ona, i za Plenkovića. Sin joj je, piše ona, u HDZ-u, muž i više - bio je njegov stjegonoša pri samom osnivanju, uz to i visoko pozicioniran u Domovinskom ratu. A s komunizmom, gluho bilo, nitko u toj obitelji na bilo koji način nije bio povezan, istaknula je ona.

Sve valjda dovoljno da se stolovi ne oduzmu. Jer, dakle, smatra se normalnim kad si podoban da ne odgovaraš zakonu. Dobro, malo je ta priča oko stolova uzela maha. Pitanje jest je li bilo potrebe baš za kažnjavanjem koje se tiče oduzimanja javne površine, jer čini se kako Franković i ekipa "vješaju" ne zato jer je konje netko ukrao, nego zato da se konji ne kradu.

E, pa kad je već stanje takvo kakvo jest, umjesto da se pokuša nešto promijeniti, šalju se pisma medijima. U civiliziranom društvu govoriti javno o tome za koga si glasao i na temelju toga očekivati nekakvu pravdu bilo bi skandalozno, a inače to doseže do razine krajnjeg primitivizma. U Hrvatskoj, u Dubrovniku, prolazi to previše lišo. Međutim, ono što Branka Dabrović piše je preslika turobne stvarnosti, u milimetar onako kako je ona opisuje.

Jer, pravi kamen o vratu društvu u cjelini njezine su riječi kako je eto nazvalo sijaset HDZ-ovaca da glasa za njihovu stranku, navedeni su tu i inicijali. Jer, znali su oni da ona poznaje puno ljudi, pa eto da agitiraju za glas. A on, Franković, sad se na to „usuđuje“ oglušiti i ne primiti je na razgovor.

Prevedeno jednostavnim rječnikom, Branka Dabrović kao da poručuje da nije ona, Bože oprosti, nekakva „esdepeovka“ ili u Dubrovniku još gore, „haenesovka“, tako takav netko pa da Franković ovako postupa, nego žena i majka članova stranke za koju je glasala, stranke koja je na vlasti. Stoga, ona od te stranke očekuje privilegiju, kako je to kod nas i uobičajeno na svakom koraku.

Ali, je li ona rekla nešto novo što nismo znali? Nije, naravno da nije. Sve su to samo inačice hrvatske i dubrovačke zbilje. Inačice u raljama politike i ponašanja koje je ukorijenjeno u svaku poru društva. I, govori to ne baš lijepo o njoj, ali govori i sto puta gore o tim HDZ-ovcima ili u nekom drugom slučaju SDP-ovcima, HNS-ovcima, onima koji su je zvali da glasa, onima koji tako stvaraju atmosferu u kojoj se zaista očekuje da politika, odnosno stranačka pripadnost rješava stvari. Trguje se glasovima, obećava se, ucjenjuje se; sve na ruletu tobožnjeg napretka i kao boljeg života.

Zanimljivo, piše Branka i kako će napustiti Dubrovnik, trbuhom za kruhom ona će u svijet, razočarana što joj politika ne daje ono i onoliko koliko misli da zaslužuje s trpeze mešetarenja stranke na vlasti. U međuvremenu, neka druga Branka i njezina obitelj, dakle oni s manje sreće, vještine i snalaženja u mešetarskom svijetu, oni koji nemaju veze i prilike agitirati za glasove, već oni koji su tek kotačić u općem zamašnjaku političkog, poglavito HDZ-ovog mlina, uistinu zemlju napuštaju. Ne zato što su se razočarali u politiku koja im nije vratila uslugu, nego zato što su, najprostije moguće rečeno, razočarani u politiku jer su kruha gladni.

Zato, baš zato ova dubrovačka priča je sramotna te ogoljuje tužnu društvenu stvarnost. Ali, vrijeme će prolaziti, jamit će tko i nitko se neće sjetiti od zloupotrebe odmaknuti ljubav prema Hrvatskoj, sve u jednom istom krugu, na istoj stazi općeg bezizlaza.

Izložba dubrovačke umjetnice Ivone Vlašić “Linija ukinutog horizonta” otvorena je u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Radi se o multimedijalnoj izložbi koja se sastoji od akrilika, fotografija i video uradaka. Kustosica izložbe je Petra Golušić.

Izložba se zapravo nastavlja na prijašnje serije radova Ivane Vlašić “Negdje između”, “Horizonti”, “Ispod površine", "Mene sram” i "Bez naziva”.

- Ova izložba postavlja nekoliko pitanja o Gradu, kojega autorica tematizira na drugačiji način nego što smo naviknuli. Dubrovnik koji smo naviknuli viđati je razgledničarski Dubrovnik. Ne želim ničiji rad s tim omalovažiti, ali radi se o referentnom Gradu koji ima naglašenu estetsku vrijednost. Ivona liniju horizonta postavlja kao motiv slike, ona Grad okreće naglavačke, ne da bi ga ponizila, nego da bi dokinula estetsku vrijednost. O tome govore i njene fotografije sa slučajnim prolaznicima. Dakle, s građanima. Tako da građnin stoji pred tim Graqdom i rekonstruira ga. - rekao je ravnatelj UGD Marin Ivanović.

Kustosica izložbe Petra Golušić rekla je kako se izložba bavi odnosom Grada i civilizacije, dodajući da se to "oslikava na puno razina" te se tako "obilježava rana, grozota, užas i poraz civilizacije jednim jednostavnim rukopisom uz rodni grad i okolin"u. Dodala je da "video radovima Vlašić bilježi srž čovjeka i svijeta na jako puno razina i nivoa". Zaključila je kako "Vlašić poručuje kako je u nama čistoća svijeta".

Izložba ostaje otvorena do 24. lipnja.

[youtube url="https://youtu.be/BUtLUze_FmE"]

Ivona Vlašić je rođena u Dubrovniku 1968. godine. Studirala je slikarstvo u klasi profesora Gerharda Lojena na Höhere technische Bundeslehranstalt Graz Ortweinschule – Meisterklasse Malerei. Radi unutar multimedijalnog izraza. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika Zagreb, Art radionice Lazareti, Hrvatskog društva likovnih umjetnika Dubrovnik i Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb. Izlagala je na mnogim samostalnim i skupnim izložbama i drugim manifestacijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Živi i radi u Dubrovniku.

V.Salvia