U posljednjih nekoliko mjeseci postalo je moderno među političkim akterima polemizirati putem priopćenja. Valjda je tako brže i lakše odgovoriti političkom oponentu. Čemu zamarati se organiziranjem konferencija za novinare tijekom kojih bi netko od novinara mogao pitati pitanje na koji bi većina tih političkih aktera teško ponudila iole suvisao odgovor.

Što bi primjerice u HDZ-u odgovorili da ih se pita zašto su iz lista o dolascima i odlascima kruzera u Lučkoj upravi Dubrovnik izbrisali podatke o broju putnika s kruzera koji uplovljavaju u dubrovački akvatorij, a ostavili sve ostale podatke o tim istim brodovima. Ne bi bilo ugodno da ih se na konferenciji za novinare pita tko je bio kreator tako glupe ideje i što se njome u vrijeme tehnološkog napretka u kojem, osim što sve pamti, Google nudi obilje informacija pa tako i podatke o kapacitetima svakog od kruzera koji će do kraja sezone uploviti u dubrovački akvatorij.

Google će tako zapamtiti kako je gradski vijećnik HNS-a Miho Obradović, osvrnuvši se na gužve koje su vladale u prometu proteklih dana u svom priopćenju istaknuo kako je jedini uspjeh kojega je ostvario HDZ bilo skrivanje broja putnika po pojedinom kruzeru na stranicama Lučke uprave Dubrovnik. Zapamtit će Google kako se iz HDZ-a na taj dio Obradovićeva priopćenja nisu niti osvrnuli. I više je nego zanimljivo da su u Lučkoj upravi Dubrovnik nedugo nakon smjene ravnatelja iz lista o najavama uplovljavanja kruzera skinuti samo podaci o broju putnika koje će na tim kruzerima tijekom sezone uploviti u dubrovački akvatorij.

Podaci o broju putnika s kruzera iz tih su lista nestali paralelno s izjavama gradskih čelnika o smanjenju broja kruzera. Zanimljivo je istaknuti kako ti podaci nisu skinuti samo s liste uplovljavanja kruzera za 2018. godinu. Naime, nema ih na niti jednoj od lista od 2008. do 2018.

Zašto su iz lista izbrisani podaci o kapacitetu svakog od kruzera, portal Dubrovnikpress.hr pokušao je doznati od ravnatelja LUD-a Blaža Peza, no on na upit nije odgovorio. Tako je ostalo nejasno radi li se možda o kakvoj greški ili ga je možda netko nagovorio da te podatke skine. Nejasno je ostalo nije li možda ideja da se iz lista skinu podaci o broju putnika možda bila baš Pezova ideja. Kako je odgovor na službeni upit upućen LUD-u od strane portala Dubrovnikpress.hr ostao neodgovoren, otvorio se tako prostor za brojne špekulacije i nagađanja kako su u LUD-u zapravo htjeli skriti ukupni broj putnika koje će ove sezone dovesti kruzeri, a iz kojeg bi primjerice bilo vidljivo kako on nije ništa manji od lanjskog.

Kad su u pitanju sve liste od 2008. do 2018., onda se isto tako može špekulirati kako su iz njih podaci o broju putnika skinuti kako nekome ne bi palo na pamet analizirati te brojke i uspoređivati ih s ovogodišnjima, a koje bi opet pokazale kako se recimo brojke iz 2010. manje više identične s onima iz 2018.

Uostalom, baš je Obradović u svom priopćenju izračunao kako će samo u svibnju kruzeri dovesti gotovo 108 000 putnika, odnosno 27 000 tjedno, dok se primjerice 17. svibnja očekuje dolazak oko 9 000 putnika s kruzera.

Nije Obradoviću za ovaj izračun bila potrebna lista sa stranica LUD-a. Dovoljno je bilo "zaguglati" imena brodova i tako doći do podataka koliko svaki od tih brodova može primiti putnika. No, izgleda da su u LUD-u zaboravili na taj nesretni Google, koji osim što sve pamti, nudi i obilje podataka i informacija, i ne smo Google, nego i brojni drugi pretraživači.

Inače, sve lučke uprave na svojim stranicama imaju javno objavljene podatke o kapacitetima brodova koji uplovljavaju u njihove luke. Tako se na stranicama Lučke uprave Split primjerice mogu pronaći podaci o kapacitetima brodova koji će uploviti 2019. godine.

Kad smo već kod Googlea zapamtit će on i bizarnu rečenicu iz HDZ-ova priopćenja kojim su odgovorili Obradoviću. Kad već Google dobro pamti, neka ostane zapamćeno kako su iz HDZ-a napisali da prilikom dolazaka većih kruzera više ne vlada kaos već su to samo uobičajene gužve prilikom sezone kruzera.

Tako dakle, nakon smjene vlasti više nemamo prometni kaos, što su spočitavali bivšoj gradskoj vlasti nego sad imamo uobičajene gužve prilikom sezone kruzera pa nema veze što je i dalje u prometu zapravo kaos. Pravit ćemo se da nije, da su to samo uobičajene gužve prilikom sezone kruzera.

Putem nadležnog upravnog odjela za promet Grad Dubrovnik je u ponedjeljak, 7. svibnja započeo radove na sanaciji i uređenju ceste prema plaži Mandrač u Solitudu.

Dionica je duga oko 400 metara, a ukupna površina zahvaćena sanacijom iznosi oko 1600 metara kvadratnih. Vrijednost radova procjenjuje se na 600 tisuća kuna s PDV-om, a radovi koji će se izvoditi odnose se na asfaltiranje čitave dionice navedene pristupne ceste.

"Napominjemo da će tijekom izvođenja radova asfaltiranja dolaziti do povremenog zatvaranja prometa. Predviđeno vrijeme trajanja radova je oko sedam dana". - piše u obavijesti Grada Dubrovnika.

DPP

U organizaciji Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, završna međunarodna konferencija projekta „Transformacije kolektivnih i individualnih identiteta u Dubrovačkoj Republici od kasnog srednjeg vijeka do devetnaestog stoljeća" održana je u Dubrovniku.

Riječ je o projektu kojim se protekle četiri godine pod vodstvom akademika Nenada Vekarića, uz sudjelovanje hrvatskih i stranih znanstvenika, interdisciplinarno proučavalo različite oblike konstrukcije identiteta u Dubrovačkoj Republici tijekom gotovo pet stoljeća njena postojanja. Istraživalo se najraznovrsnije aspekte identiteta, od religijskog, socijalnog, etničkog, političkog do individualnog, kao i modalitete njihove interakcije.

U kronološkom pogledu, ovim projektom koji je ostvaren pod pokroviteljstvom Hrvatske zaklade za znanost, obuhvaćeno je razdoblje od gotovo pola milenija (oko 1350. – oko 1800.), čime se nadišlo konvencionalna razgraničenja Srednjeg i Novog vijeka te omogućilo uvid u dugotrajne (dis)kontinuitete. Projektom se, uz ostalo, željelo međunarodnoj znanstvenoj javnosti predstaviti rezultate bogate hrvatske tradicije istraživanja dubrovačke prošlosti i doprinjeti njenom integriranju u kanon istraživanja povijesti gradova-država.

DPP

Iz Ministarstva unutarnjih poslova uputili su otvoreno pismo motociklistima, uz poruku da opreznije voze. Otvoreno pismo donosimo u cijelosti.

"Poštovani zaljubljenici u motocikle,

potaknuti najnovijim nemilim događajima obraćamo se svima vama koji strastveno volite brzinu i vjetar u kosi, i iznad svega navalu adrenalina kada se kazaljka na brzinomjeru vrtoglavo penje. Sigurno vam nisu promakle crne statistike da je u zadnjih nekoliko dana čak osam vozača ili suvozača na motociklima i mopedima, poginulo!

Zato neumorno upozoravamo na opasnost koja prijeti vama, vozačima na dva kotača i savjetujemo kako ovakvu vožnju učiniti što sigurnijom, s ciljem da spasimo barem jedan ljudski život ili spriječimo neko drugo teško stradavanje.

Na hrvatskim cestama, u zadnjih pet godina poginulo je 213 motociklista i 56 mopedista (vozači i putnici). Ove brojke znače da je najmanje 270 obitelji osjetilo posljedice nenadoknadivog gubitka svojih najmilijih, a ako se ovaj crni niz nastavi i ove ćemo godine zabilježiti dvoznamenkast broj poginulih motociklista i mopedista.

Većina tih nesreća uzrokovana je prebrzom i neopreznom vožnjom samih vozača, stoga apeliramo na sve vas koji uživate u vožnji motociklom da ne pridonosite crnim brojkama nego da poštujući propise, defenzivnom vožnjom i promišljanjem, u prvom redu o sebi samima, ali i sigurnosti drugih sudionika u prometu, pomognete da svako vaše putovanje završi sretno na željenom odredištu.

Sretan i siguran put žele vam vaši „plavci“!" - piše u pismu MUP-a.

DPP

Svaka čast filmovima koji su se snimali prije, ali "Igra prijestolja", "Ratovi zvijezda" i "Robin Hood" su apsolutno iznad svih kriterija, rekao je za portal Dubrovnikpress.hr nekadašnji dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić povodom objavljenog "trailera" za novog "Robin Hooda" koji se snimao u Dubrovniku upravo za njegovog mandata.

Doima se kako je tu Dubrovnik tu sasvim fino zastupljen.

- "Trailer" prikazuje Dubrovnik u prelijepom svjetlu. Upravo onako kako su producenti i režiser obećavali u dugotrajnim pregovorima koji su bili s Dubrovačkom biskupijom, Gradom Dubrovnikom te stotinama ljudi koji su bili uključeni u taj projekt. Obećano je da će Dubrovnik biti prikazan kao pravi srednjovjekovni Nottingham, a ovo što smo vidjeli zaista izgleda spektakularno. - rekao je Vlahušić.

- Sad se završava moderna dubrovačka trilogija. Dakle, "Igra prijestolja", "Ratovi zvijezda" i "Robin Hood". Sve troje ja sam doveo u Dubrovnik i održao u Dubrovniku. "Igra prijestolja" je daleko najpopularnija serija ikad snimana, "Ratovi zvijezda" su najveća franšiza u povijesti filma... A Dubrovnik je spojio i producente "Igre prijestolja" i "Ratova zvijezda" pa će se raditi tu jedna nova priča. Svakako, uspjeh turističkog Dubrovnika na američkom i britanskom tržištu je direktno uzročno-posljedično povezan sa snimanjem ovih filmova. - objasnio je Vlahušić.

Govori kako je dogovoreno da se premijera "Robin Hooda" održi u Dubrovniku dan nakon svjetske ili europske premijere, u studenome.

- Dogovorili smo da budu one prelijepe zastave i da se sve od Široke ulice do TIC-a stave stolice, a da se film prikazuje na vratima od Pila. Hoće li se to napraviti? Vjerojatno neće, Bi li bilo fantastično? Bilo bi nevjerojatno imati Jamieja Foxxa, Jamieja Dornhama u Dubrovniku na promociju filma. Ali, vjerojatno se to neće napraviti. Koliko ćemo zbog toga izgubiti? Koga briga. Bitno je da nema Vlahušića, a postojećoj ekipi nije bitno ono što može biti dobro za Grad. - dodao je.

O aktualnoj gradskoj upravi nastavio je u ne baš pozitivnom tonu.

- Nova gradska uprava nema nijednu novu vrijednost temeljenu na pameti. Kad nemaš pameti, ako nigdje nisi bio i ništa nisi vidio, kako nešto možeš podržavati? Problem postojeće gradske uprave je njihov vrlo ograničen limit u shvaćanju svijeta oko sebe. A pogotovo shvaćanju Dubrovnika gdje bi on mogao biti. Jer, Hrvatska je za Dubrovnik premala. I Europa isto. Nisam više gradonačelnik Dubrovnika, ali jesam King's landing mayor, Canto Bight mayor i šerif od Nottinghama! Vrijednost snimanja tih filmova je kao tri zlatne olimpijske medalje u plivanju, atletici i nogometu. Nova gradska uprava je dobila gotovi projekt muzeja filma u Luži. Gotov projekt! Tu je trebao biti stalni postav od dečkiju iz "Tišine, molim!", gdje je i sin od zamjenice gradonačelnika Tepšić, ali i drugi prekrasni ljudi. I to je bio dogovoren koncept. Za cijenu od 50 kuna posjetitelji bi razgledali taj muzej filma, a ponuda bi bila uvrštena i u Du Card. Tako bi si Kinematografi priskrbili 2-3 milijuna kuna i počeli sami sebe otplaćivati. Ali, nije zaživjelo. - objasnio je Vlahušić.

Kazao je i kako je dogovaranje ovakvih projekata izuzetno pipav posao.

- To je stalno rješavanje 1001 problema. Evo, da se nismo dogovorili s Biskupijom ne bi bilo niti "Robin Hooda". Ista bi stvar bila s "Igrom prijestolja" da nismo osigurali potpunu anonimnost i sigurnost svima. A za "Ratove zvijezda" smo pregovarali dvije godine. Gledali su tisuću stvari, mi smo bili u jednom momentu na 90 posto ispunjenih zahtjeva. Ali, korak po korak, došli smo na 110 posto. Samo tako se može kad se dogovaraju ti projekti. Na tome morate raditi po cijeli dan i tek onda računati da su vam šanse deset posto. Uostalom, to je izuzetno zahtjevan "business inteligence" posao. Pročitao sam sve knjige Martina, autora "Igre prijestolja", čitao životopise producenata koji su dolazili u Grad. Kad smo radili na "Robin Hoodu" govorili smo kako je Richard Lavljeg srca obnovio Katedralu, pa smo dogovorili da se dio zarade od filma uloži u novu obnovu Katedrale. Onda sam im govorio, što je istina, da se moj pas zvao Richard Lavljeg srca. Eto, jedna simpatična koincidencija. Dakle, moraš biti enormno kreativan. A ova ekipa na čelu Grada niti ide u kino, niti gleda filmove, a kamoli da može organizirati takvo što. Ali, dobro, ostat će mišljenje u javnosti da Andro Vlahušić ima rezultate, a da su oni bez ikakvih rezultata. - ponovo je Vlahušić bocnuo aktualnu gradsku upravu.

Odgovorio je na pitanje što je onda s novim James Bondom.

- Projekt je bio gotov na 90 posto... Bile su rezervirane avionske karte i hoteli. Ali, tu treba vjerovati da će biti nešto tek kad setovi stignu u Grad, a još ćemo vidjeti što će biti s Bondom. - kazao je Vlahušić.

Dodao je kako trenutno radi kao partner holivudskih kompanija za ovaj dio Europe.

- Nama su promociju napravili projekti koje smo ugostili, ali i one koje nismo ugostili. Ostao sam dosta dobar s tim ljudima. Njima je Europa zanimljiva, tako da znam i većinu toga što će se snimati od Budimpešte, Beča i Atene. Radim to za vlastiti gust. - zaključio je nekadašnji dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić.

Povodom Međunarodnog dana primalja koji se svake godine obilježava 5. svibnja, članice Zajednice žena HDZ-a „Katarina Zrinski“ Grada Dubrovnika posjetile su primalje u Općoj bolnici Dubrovnik.

Uz prigodno druženje čestitale su im njihov dan kojim se promiče zaštita prava žena i i novorođenčadi te unaprjeđenje uvjeta u kojima novi život dolazi na svijet. Partnerskim odnosom sa ženama, njihovim obiteljima i provođenjem primaljske skrbi, primalje doprinose zdravlju  žena i osnaženju zajednice.

"U razgovoru s primaljama saznale smo kako je u dubrovačkoj bolnici trenutačno zaposleno njih 16. Posebno su zabrinute trendom opadanja broja poroda u našoj bolnici s čime se inače susreću i druge bolnice u Hrvatskoj. Prema najnovijim podacima u našoj bolnici godišnje se obavi manje od tisuću poroda. Obzirom da je veza između primalja i majki neraskidiva, ovim putem zajednica žena HDZ-a „Katarina Zrinski“ Grada Dubrovnika, svim primaljama čestita njihov dan, a svim majkama nadolazeći Majčin dan." - napisale su članice Zajednice žena HDZ-a „Katarina Zrinski“.

DPP

Upravno vijeće Folklornog ansambla Linđo podržalo je program rada Vlaha Kljunka koji se prijavio na natječaj za ravnatelja ansambla za razdoblje 2018-2022.

Podsjetimo, Kljunak je od srpnja vršitelj dužnosti ravnatelja FA Linđo, nakon što je dotadašnja ravnateljica Anuška Matušića dala ostavku.

"Predlažemo Gradskom vijeću Grada Dubrovnika da se dipl. ekonomist, gosp. Vlaho Kljunak, izabere za novog ravnatelja Folklornog ansambla Linđo. Nakon razmatranja potrebne i u roku dostavljene dokumentacije, pregleda životopisa, uvida u stručnu spremu i dosadašnje radno iskustvo, te upoznavanja s predloženim Programom rada Ustanove Upravno vijeće smatra da gosp. Vlaho Kljunak ima potrebne reference za preuzimanje dužnosti ravnatelja FA Linđo u idućem četverogodišnjem razdoblju." - piše u priopćenju predsjednika Upravnog vijeća FA Linđo Luka Braila.

"Uz Upravno vijeće Program rada gosp. Vlaha Kljunka podržali su stručni plesni i glazbeni voditelji i korepetitori Ansambla, kao i zaposlenici Linđa. Nadamo se da će Gradsko vijeće Grada Dubrovnika, koje donosi konačnu odluku o izboru čelnika gradskih ustanova u kulturi , na svojoj predstojećoj sjednici uvažiti prijedlog da se gosp. Vlaho Kljunak izabere za novog ravnatelja Folklornog ansambla Linđo." - stoji u priopćenju.

V.S.

Gradonačelnik Mato Franković, koji je sudjelovao na današnjem polaganju vijenaca za poginule na brodu Aurora, o čemu više možete pročitati OVDJE, rekao je kako će Grad podignuti spomenik za sve civilne žrtve Domovinskog rata.

Naime, preživjela putnica s Aurore Luce Popović kazala kako bi Grad možda mogao urediti spomen ploču s imenima stradalih s Aurore.
Pri potonuću broda živote je izgubilo desetoro ljudi, među njima i troje maloljetne djece. Franković je tada otkrio širi plan po ovom pitanju.

- Obično odavamo počast poginulim braniteljima u Domovinskom ratu, a danas su to civilne žrtve. Na Aurori je stradalo troje nevine djece. Nismo spominjali dovoljno tu žrtvu koju su podnijeli ovaj Grad i županija tijekom srpsko-crnogorske agresije. Dakle, brojna su djeca poginula, mi smo drugi grad po broju poginule djece u Hrvatskoj. To trebamo spominjati jer su i oni dali živote za slobodu. - rekao je Franković.

- Grad će pronaći mjesto kako bi se spomenuo svojih malih anđela, čije je djetinjstvo zauvijek prekinuto. Dakle, radimo na tome da podignemo spomenik njima, ali i svim civilnim žrtvama koje su izgubile živote tijekom Domovinskog rata. - objasnio je Franković.

Konavoski načelnik Božo Lasić također je rekao "kako se važno sjećati žrtava". Objasnio je kako danas u povijesnoj jezgri ne postoji "neka spomen ploča pa izgleda da se Domovinski rad nije ni dogodio". Stoga, poručio je Lasić, "zlo koje nas je zadesilo treba dostojanstveno obilježiti, ne da bi mrzili susjede nego da se dostojanstveno sjećamo onoga što nam se dogodilo".

Direktor Groblja Dubac Đuro Lonza za portal Dubrovnikpress.hr kazao je više o trenutnim aktivnostima koje se poduzimaju u projektu izgradnje groblja Dubac, naznačivši kako je trenutno raspisan natječaj za nastavak izgradnje zidova unutar obuhvata groblja.

- To je natječaj koji smo morali raspisati jer smo u jednom dijelu morali mijenjati projektnu dokumentaciju. Naime, na terenu nije bilo moguće izvesti zidove kako su prvotnim projektom zamišljeni. Iz tog razloga smo morali s izvođačem koji je na tome radio raskinuti ugovor. Javni natječaj je zaključen, u postupku je obrada dokumentacija, nadam se da ćemo kroz 10, 15 dana, kad svi žalbeni rokovi isteknu, odabrati najpovoljnijeg ponuđača i da će se radovi nastaviti. Do konca, godine, odnosno početka sljedeće radovi na izgradnji zidova bi trebali završiti. - rekao je Lonza.

Što se tiče ostalih radnji, Lonza je kazao kako se u međuvremenu radi na južnom i na zapadnim zidovima, dodajući kako je pristupna cesta završena.

- Čekamo Hrvatske ceste da na sebe preuzmu ulogu postavljanja semafora na poslovnoj zoni, što očekujemo u lipnju. Onda ide uporabna dozvola za kompletnu cestu. Očekujemo i izmjene Detaljnog plana već na prvoj sjednici Općinskog vijeća. Čim se usvoje, stvorit će se uvjeti za ishodovanje lokacijske dozvole za cijeli obuhvat groblja i kasnije sukladno lokacijskoj dozvoli i ishodovanje građevinskih dozvola. - dodao je Lonza.

Na pitanje je li ostaje ideja da će prva ukopna mjesta kojima će građani raspolagati na groblju Dubac biti 2021. godine, Lonza je odgovorio:

- Osobno ne mogu više davati procjene kad bi moglo biti gotovo iz razloga što je moja uloga da provodim radnje koje mi daje Gradsko i Općinsko vijeće. No, sukladno proračunskim mogućnostima, vjerujem da bi tehnički mogli završiti. Uostalom, grobnice će financirati građani i s njihovim uplatama i novci će biti osigurani. Vjerujem da je do konca 2021. to u tehničkom smislu moguće završiti. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr direktor Groblja Dubac Đuro Lonza.

S ovih prvih desetak dana na čelu Luke Dubrovnik sam jako zadovoljan, rekao je novi predsjednik Uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž, koji je u kratkom razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr otkrio više o svojim planovima s Lukom.

- Za početak, obavio sam pojedinačne i skupne razgovore sa svim djelatnicima Luke. Od kad sam došao, vratio se osmijeh u Luku Dubrovnik, to mi je najbitnije. Sad ljudi sretni dolaze na posao. Kad je tako, onda možemo napraviti čudo. A ako dolaze s grčem u želudcu na posao, onda su problemi. Meni je drago da više ne postoje narušeni odnosi i da svi gledamo u istom smjeru. - objasnio je Raguž.

- Suradnja s Lučkom upravom Dubrovnik je isto jako dobra, a to u prošlosti nije bilo tako. Mi svi moramo gledati u istom smjeru. Ono što ću inzistirati je da Luka Dubrovnik s Gradom mora biti nositelj terminala. Tu me nije niti strah potencijalne arbitraže tursko-francuskog konzorcija. Mislim da od toga nema ništa, a i sami smo izračunali da će iznos te potencijalne arbitraže biti jako malen. Tako da i ta arbitraža nije bauk. - rekao je Raguž.

Naglasio je da je bitno da "gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Matom Frankovićem i on gledaju u istom smjeru".
- Svatko je dobrodošao, ali zna se tko kroji pravila igre. Veseli me da postoji puno potencijala za nove prihode. Ali, moramo izlaziti građanima ususret. Moramo urediti Posat i Batalu. Isto tako moramo napraviti veću kontrolu parkirnih mjesta na području Luke. Njih ima preko 200, tu imam neke nove ideje koje ću uvesti. Svakako, situacija u Luci je jako dobro, ali ima tu i puno potencijala za napredak. Uvjeren sam da će ovo biti rekordna godina Luke Dubrovnik. Na kraju godine vidjet ćete o kakvim ćemo dobrim rezultatima govoriti. - naglasio je Raguž.

Na održanoj Glavnoj skupštini Luke Dubrovnik na kojoj je Raguž i postao predsjednikom Uprave, promijenjen je i Statut s kojim su se povećavale ovlasti Nadzornog odbora. Raguž je naznačio kako ga to ne brine.
- Nemam ništa protiv promjene Statuta i većih ovlasti Nadzornog odbora. Bavim se javnim poslom, a Nadzorni odbor treba imati kontrolu. Ne samo u mom poduzeću, nego u svim drugim poduzećima. Kao predsjednik Uprave ja ću uvijek predlagati dobre stvari, i njih će Nadzorni odbor sigurno prihvatiti. - dodao je Raguž.

- Uostalom, ja sam i inzistirao da se povećaju ovlasti Nadzornog odbora. Radim čisto i transparentno i mene Nadzorni odbor neće spriječiti da donosimo kvalitetne odluke. Već, svi skupa ćemo raditi u koristi Luke Dubrovnik. - zaključio je predsjednik Uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž.

Povodom 26. obljetnice potonuća broda "Aurora" danas se u gruškoj luci spuštanjem vijenaca u more odala počast svim poginulima u ovoj pomorskoj nesreći. Vijence su u more položili gradonačelnika Mato Franković, načelnik Općine Konavle Božo Lasić i preživjela s "Aurore" Luce Popović.

Atlasov drveni tridesetmetarski brod Aurora, koji je povezivao okupirani Cavtat s Dubrovnikom, potopljen je u sudaru s gotovo trostruko većom Jadrolinijinom Ilirijom. Okolnosti sudara nikada nisu razjašnjene do kraja. Radi se o jednoj od najvećih pomorskih tragedija u novijoj dubrovačkoj povijesti, a pri potonuću broda živote je izgubilo desetoro ljudi, među njima i troje maloljetne djece.

- Vraćali smo se iz Cavtata, a brod je bio pod zastavom Crvenog križa, prevozio putnike, lijekove, hranu... Na brodu sam bila kao predstavnica Crvenog križa. Kad smo došli do ponte od Palacea, vidjeli smo Iliriju skoro kod Kalamote, nije nam palo napamet da bi nas mogla stići. Ali, kako smo išli prema luci, okrenula sam se i vidim je iza nas. Valjda je činila neki polukrug da bi se vezala pa je došla u našu putanju. Pogledala sam prema njima i rekla im: "Što vam je, hoćete nas spriklat?". - rekla je Popović.

- Dok nije došao udarac, sve je bilo normalno. Najednom su ljudi počeli vrištati, prtljaga letjeti. Ja sam se ukočila. Jedan barba mi je rekao da skočim, onda sam skočila. Toliko je bilo jezivo, skočila sam i vidjela sam glavu s kosom kako nestaje u dubini, kao da me privlačila. Onda su se stvorili momci s Odreda naoružanih brodova i jedan momak me spasio. Moji sinovi su bili na položaju, mislili su da više nema mame, ali preživjela sam. No, svake godine mi se baš na ovaj datum vrati cijeli film. - kazala je Popović.

Inače, razgovor portala Dubrovnikpress.hr s Lucom Popović, koji je nastao uz prošlogodišnje obilježavanje ove pomorske tragedije, možete pročitati OVDJE.

Polaganju vijenaca nazočni su bili i direktor Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo i zamjenik načelnika Općine Konavle Ivo Radonić.

V.Salvia

U 19. stoljeću počinje se u Crkvi na sv. Mariju Magdalenu gledati pozitivnije, onako kako je na nju gledala prva Crkva. Za tu promjenu treba zahvaliti znanstvenicima koji su utvrdili da nema nikakva razloga tri žene, takozvane „tri Marije“ iz Evanđelja: „javnu grešnicu“, Mariju iz Betanije i Mariju Magdalenu, uzimati kao jednu. Uloga Marije Magdalene kao apostolice, kao one koja je prva prenijela vijest o Isusovom uskrsnuću, počinje se sve više cijeniti. Takvo shvaćanje uloge ove svete žene u Crkvi u novije vrijeme sve više prevladava. Njoj su posvećene mnoge crkve i župe. Prihvaćena je u narodu i mnoge žene nose njeno ime.

Papa Ivan Pavao II. u svom apostolskom pismu „Mulieris Dignitatem“ (Dostojanstvo žene) govori opširno o mjestu žene u Crkvi i pri tom se poziva na stari naslov koji pripada Mariji Magdaleni „apostolorum apostola“. Riječ je o „apostolskom pismu o dostojanstvu i pozivu žene prigodom marijanske godine“ koje je ovaj papa objavio 15. kolovoza 1988.

Tu se u bilješci 38 poziva na djela teologa Raba Maura (oko 780. – 856.) i Tome Akvinskog (1225. – 1274.). Papa Franjo nastavlja ovaj trend. Po njegovoj izričitoj želji Sveta kongregacija za bogoštovlje i sakramente izdala je 3. lipnja 2016. dekret da se slavljenje svete Marije Magdalene, 22. srpnja, u Općem rimskom kalendaru podiže na stupanj blagdana. Dekret br. 00974-LA.01. potpisao je prefekt kongregacije kardinal Robert Sarah. Taj dan do tada se u Crkvi slavio kao spomendan.

Tako se u sudbini Marije Magdalene odražava i općenito sudbina žene u Crkvi. Na njenom primjeru može se pratiti uloga žene koja je od početaka Crkve bila važna, kad je bila uz bok muškarcima, do zanemarivanja i smatranja njene uloge manje važnom. Marija Magdalena prva je od žena spomenuta i od Isusa ozdravljena (Lk 8,2). Općenito međutim nakon Pape Grgura Velikog pretpostavljano je u zapadnoj tradiciji da je riječ o grešnici koja je Isusu oprala noge (Lk 7,36-50) i da se radi o sestri Marte i Lazara (Lk 10,38-50; Iv 12,1-8), što nije moguće utvrditi.

Sigurno je da je Marija Magdalena bila uz križ Isusov (Mk 15,40-41), da je bila kod Isusova pokopa (Mk 15,47) i da je s drugim ženama na uskrsno jutro išla na grob Gospodinov (Mk 16,1-8). Njoj se prvoj Uskrsli ukazao i poslao je da vijest o Uskrsnuću javi učenicima (Mk 16,9; Iv 20,14-18). Danas žena, zahvaljujući drugačijim pogledima na njenu društvenu ulogu, ponovno dobiva važno mjesto u društvu, što se odrazilo i na shvaćanje Crkve. Tu je od pomoći opet ona žena koja je bila vrlo aktivna na početku Crkve, sveta Marija Magdalena, čiji stari naziv „apostolica“ s pravom ponovno dobiva na važnosti.

Nalog kojeg je ona dobila od Isusa nakon Uskrsnuća uvijek je vrijedio, a danas se on opet u Crkvi posebno ističe. Svaka žena i svaki muškarac pozvani su da idu i jave drugima da je Isus za njih uskrsnuo.

Fra Stipe Nosić